Nihad Halilbegov
JASENOVACKOM LOGORU
MJ
BOSNJACI U
Kn priori PAO S IL ZANAT Oak
s rprVRA IS PR mm
Nihad Halilbegović
BOŠNJACI U JASENOVAČKOM LOGORU
Izdavač:
Vijeće Konpresa bošnjačkih intelektualaca
Za izdavača:
Prof. dr. Sabira Hadžović
Recenzenti:
Dr. Safet Bandžović
Dr. Bećir Macić
Urednik:
Arif Zulić
Lektor:
Fahra Lušija
Naslovna strana, dizajn i DTP:
Emir Teskeredžić
Štampa:
"DES" d.o.o. Sarajevo
Za štampariju:
Džemal Bašić
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
343.819.5(497.5=163.4+3) "1941/1945"(093,2)
HALILBEGOVIĆ, Nihad
Bošnjaci u jasenovačkom logoru / Nihad
Halilbegović. - Sarajevo : Vijeće Kongresa
bošnjačkih intelektualaca, 2006. - 502 str.
ilustr. ; 29,7 cm
ISBN 9958-47-102-7
COBISS.BH-ID 14982918
Nihad Halilbegović
BOSNJACI U
JASENOVAČKOM LOGORU
fimiri, Dženani t Hedimu
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
RIJEČ ČITAOCU
poma (Muslimani) su donedavno bili jedini narod u Evropi koji nije imao svoju pisanu
; historiju. Poznati američki historičar Santanaja tvrdi: "Onaj narod koji ne spozna svoju
historiju osuđen je da je ponavlja". Ova neumitna istina je bila bolna za Bošnjake koji su na svo-
Joj koži pretrpjeli najmanje deset genocida, etničkih čišćenja, najtežih oblika zločina, silovanja, ubi-
stva, a u međuvremenu oduzeto im je bilo i njihovo historijsko ime — Bošnjak!, ograničeno pravo
na vjeru, zabranjeno ili osporavano proučavanje i pisanje o vlastitoj književnosti, historiji, kulturi i
sl. Do prvih demokratskih izbora (1990. godine) bile su zabranjene sve bošnjačke institucije.
Bošnjaci su u posljednjem genocidu (1992.-1995.) za vrijeme agresije na Republiku Bosnu
i Hercegovinu od strane Savezne Republike Jugoslavije (Srbije i Crne Gore), a kasnije i
Republike Hrvatske, te domaćih zločinaca (četnika i ustaša), protjerani, "sabijani" u središnji
dio Bosne i Hercegovine i nekoliko enklava, a njihova pradjedovska zemlja oduzeta im je.
Poslije svakog zločina nad Bošnjacima je bio period zatišja ili šutnje, a onda je nastupala laž,
falsificiranje događaja (historije) i ponovo zločini. Primjera je zato na pretek. Navest ću samo
jedan.
U fašističkoj tvorevini NDH ustaše hapse dvojicu sinova uglednog građanina Mostara hadži
Avdage Balića, Mustafu 1942. i Mirzu 1944. godine. Odvode ih u logor Jasenovac i nakon stra-
hovitog mučenja ubijaju. Poslije 48 godina (1993.) i trećeg sina hadži Avdage (koji je u međuvre-
menu umro), poznatog Mostarca i doajena skakača sa Starog mosta, Emira, hapse i u logor
Heliodrom zatvaraju jedinice HVO-a, koji je formiran u paravojnoj tvorevini Hrvatska zajednica
Herceg Bosna.
Zatočenik Jasenovačkog logora Fahrija Ajanović na kraju predavanja, koje je održao u orga-
nizaciji Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (3.4.1990. godine), kaže: "I na kraju gener-
atori ovog zadnjeg rata, genocida i zločina nad Bošnjacima, ustvari, su najčešće očevi i djedovi
koji su sa mnom tamo bili (u logoru). Da su imalo povukli iskustva iz Jasenovca, ja tako mis-
lim, možda bi se zamislili prije nego što bi ono učinili s Bošnjacima u Prijedoru, Zvorniku, Foči
i drugim mjestima u Bosni i Hercegovini."
S obzirom da se u ovom periodu nalazimo pod udarom falsificiranja historije?, potrebno je
reagirati smireno, sa argumentima. Šutnja sa naše strane (bošnjačke) bila bi podrška ubijanju
istine. 1, upravo iz tih razloga, otpočeo sam istraživanje stradanja Bošnjaka (Muslimana) u
Jasenovačkom logoru. Neposredni povod je bio prešućivanje, pa i negiranje stradanja Bošnjaka
u logoru, posebno prilikom obilježavanja godišnjice proboja logoraša. Pojedini srpski i hrvatski
historičari i državni zvaničnici falsificiraju nacionalnu strukturu stradalih u Jasenovcu, izostavlja-
jući Bošnjake kao žrtve Jasenovca. Uopće ih ne spominju kao stradalnike, kao da oni nisu bili
žrtve logora. Pominju se Srbi, Jevreji, Romi, Hrvati, Slovenci, čak i jedan Ceh i Norvežanin.
Bošnjačke žrtve u Jasenovcu uopće ne pominju, vjerovatno da bi negirali ili umanjili njihovo
učešće u ukupnom stradanju, što su kontinuirano činili od Drugog svjetskog rata do danas. Ma
koliko prešućivali i umanjivali stradanje Bošnjaka u Drugom svjetskom ratu, moraju se ipak
1 {me Bošnjak je plebisticarno prihvaćeno, odnosno vraćeno je staro ime na Drugom Bošnjačkom saboru 28.09.1993.
godine. Ovu je odluku Skupština Republike Bosne i Hercegovine u aprilu 1994. godine ozakonila u vidu amandmana
na Ustav Republike Bosne i Hercegovine. Nakon toga ime Bošnjak (Bošnjaci) je potvrđeno Dejtonskim sporazumom
od 21.11.1995. godine i Ustavom Bosne i Hercegovine kao njegovim sastavnim dijelom.
2 Tvrdnje pa i pokušaji dokazivanja da su se Sarajlije same poubijale pred Markalama ili da je Armija RBiH srušila Stari
most u Mostaru.
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
suočiti sa istinom, a ona glasi: Bošnjaci su, najveći stradalnici u Drugom svjetskom ratu (pored
Jevreja). To je neumitna istina s kojom se nacionalisti iz drugih naroda ne mogu pomiriti niti će
se ikada pomiriti. To je njihov problem. Na nama je (Bošnjacima) da nastavimo ići putem koji su
trasirali naši očevi i djedovi, a to je put istine, anifašizma i antitotalitarizma bilo koje vrste.
Jasenovačku tragediju koriste nacionalisti kako bi manipulirali masama. Služe se brojevi-
ma umjesto imenima nastradalih. Jedni enormno povećavaju broj stradalih. Drugi taj broj pot-
puno minimiziraju. Navest ću dvije krajnosti u "loptanju" brojevima nastradalih u Jasenovcu.
Doktor Radomir Bulatović u svom "naučnom" radu tvrdi da je Jasenovac: "progutao više od
1 110 929 lica, od kojih najviše Srba".3 Ovom tvrdnjom Bulatović je najviše štete nanio istini
o Jasenovcu a posebno sebi kao i svojim kolegama historičarima i političarima koji su mu davali
veliku podršku,?
Druga krajnost je "podatak Komisije Hrvatskog državnog sabora, na čijem je čelu bio Vice
Vukojević (to je, ustvari, zvanična verifikacija od strane države — Republike Hrvatske), o 2238
žrtava Jasenovca, i "čak" 293 ubijena, Jevreja."5 Teško je povjerovati da najviši organ (državni
sabor) stoji iza tako velike laži svoje komisije.
U licitiranju brojevima ubijenih u logoru Jasenovac srpska strana se zabarikadirala sa
cifrom od 700 000 ubijenih, iako ima i tu izuzetaka. U blizini Jasenovca, na bosanskoj strani,
na velikim panoima piše "Jasenovac 700 000 ubijenih". Minimiziranja broja ubijenih u Jaseno-
vcu su naročito učestala nakon Tuđmanovih "Bespuća povijesne zbiljnosti" i podatka o 50 000
žrtava", koje je kasnije za potrebe političke propagande sveo na 20 0007 ubijenih u Jasenovcu.
Značajan broj hrvatskih historičara i političara je bliži istini u vezi sa brojem ubijenih u
Jasenovcu (80 000 do 100 000 ubijenih). Žrtve nisu brojevi, one imaju svoja imena i prezime-
na. I moje istraživanje se upravo zasniva na istraživanju stradanja Bošnjaka-Muslimana sa
imenom i prezimenom. Nadam se da će i srpska i hrvatska strana zamijeniti brojeve imenima
i prezimenima stradalih i samo sa takvim podacima izaći u javnost. Ima dovoljno historijskih
izvora na osnovu kojih se može utvrditi barem približna istina o broju nastradalih u Jasenovcu
(po imenu i prezimenu i drugim podacima).
Značajan doprinos o utvrđivanju istine o logoru Jasenovac je dao historičar Antun Miletić u
knjizi "Koncentracioni logor Jasenovac". U tom djelu, koje se sastoji od više tomova, historičar
Miletić opširno i temeljito je obradio logor Jasenovac (sa relevantnom dokumentacijom) a
posebno zločince i žrtve tog tragičnog logora. Iz obimne dokumentacije se mogu uočiti žrtve
bošnjačke nacionalnosti.
3 Radomir Bulatović , Koncentracioni logor Jasenovac", Sarajevo, 1990. godine, str. 426.
4 Doktora Bulatovića sam dobro poznavao. U vrijeme dok je bio predsjednik Općine Centar u Sarajevu ja sam vršio
funkciju sekretara za Narodnu odbranu grada Sarajeva (deset gradskih općina) i u isto vrijeme sekretara za Narodnu
odbranu Općine Centar,
Bulatović je prvo bio komunista, titoista, a onda odjedanput srpski nacionalista. Često smo se verbalno sukobljavali.
Naime, naši interesi su bili različiti. Ja sam sklonio vojnu dokumentaciju (kartoteke i kartone), a on je kao eksponent
JNA i SDS-a energično insistirao na vraćanju dokumentacije, prijetio sudom i sl. Jedan događaj mi je potvrdio da je
on bio i više od nacionaliste. Poslije prvih demokratskih izbora, čim su došli na vlast iz SDS-a Srbi i HDZ-a Hrvati su
poskidali Titove slike. Bošnjaci su skidali slike najviše onda kada im je zatrebao okvir za grb Bosne i Hercegovine.
Primijetio sam u kabinetu Bulatovića veliku Titovu sliku skinutu sa zida | naslonjenu na ormar. Bilo mi je čudno da je
tu drži i pažljivo čuva. Redarima je zaprijetio da pripaze na sliku, govoreći im da mu navodno treba okvir, koji je zaista
bio lijep. To mi je bilo sumnjivo pa sam, kada je on otišao u stan, dao da se slika rasklopi. Skidanjem stakla i Titove
slike pojavila se slika kralja Petra Karađorđevića. To je pravo lice doktora Bulatovića.
$ Jovan Mirković, predgovor za knjigu "Zločini u logoru Jasenovac", Beograd, 2000. , str, XXIX,
6 Franjo Tuđman ,Bespuća povijesne zbiljnosti", Zagreb, Matica Hrvatska, 1989, godine.
7 Tvrdnja Tudmana izrečena na Konferenciji o Jugoslaviji u Hagu. Vidi i informacija Predsjedništva SFRJ od 21. Januara
1992, godine U: Zločin je zločin prećutati.
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru.
U knjizi "Genocid nad Muslimanima 1941.-1945., zbornik dokumenata i svjedočenja"
(1990. godina) autora Vladimira Dedijera i Antuna Miletića, po prvi put poslije Drugog svjetskog
rata je dokumentirano stradanje Bošnjaka (Muslimana) u Drugom svjetskom ratu, sa osvrtom
i na logor Jasenovac. Ove knjige o Jasenovcu odnosno o stradanju Bošnjaka Muslimana pred-
stavljaju značajna djela u našoj historiografiji. Osnovni njihov nedostatak je što su autori vrlo
malo ili nikako koristili historijsku građu koja se nalazi u arhivima Sarajeva pa je stradanje
Bošnjaka, posebno obim stradanja, i dalje ostalo prekriveno "velom tajne".
Prof. dr. Smail Čekić u knjizi "Genocid nad Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu — doku-
menti" je dao velik doprinos u rasvjetljavanju stradanja Bošnjaka 1941.-1945., kao prilog ukup-
noj historiji Bosne i Hercegovine a posebno Bošnjaka.
Za istraživanje stradalih u Drugom svjetskom ratu, a to se odnosi i na stradale u Jasenovcu,
značajni su popisi žrtava. U literaturi se pominju tri popisa: popis Državne komisije 1945./ 1946.
godine, popis iz 1950. godine koga je organizirao SUBNOR, te popis "Žrtve rata" iz 1964. godine.
U izvještaju Državne komisije? navodi se da je statistička služba komisije izvršila popis ali,
zbog propusta nekih zemaljskih komisija, morala ga je ponoviti, odnosno pokušalo se u drugoj
polovini 1946. preko narodnih odbora upotpuniti. Prema ovim podacima broj ubijenih žrtava rat-
nih zločina za FNRJ iznosi 505 182 (bez pripadnika oružanih formacija). Uočljivo je da ova bro-
jka ne odgovara podacima iz saopćenja Reparacione komisije vlade FNRJ o 1 706 000
izgubljenih života.? Pošto ova brojka nije odgovarala aktuelnoj vlasti podaci su proglašeni kao
neodgovarajući. S obzirom da sam obradio (prelistao i pročitao) skoro sve pojedinačne zapisnike
Državne komisije za teritoriju Bosne i Hercegovine, s pravom mogu reći da je Komisija posao
uradila vrlo korektno i da se iz njezinih pojedinačnih zapisnika može dobiti dosta podataka o
stradalim u Jasenovcu, po imenu i prezimenu. (Prilog faksimil pojedinačnih zapisnika 1946.)
Za popis iz 1950. godine, koga je navodno organizirao SUBNOR Jugoslavije, u literaturi se
samo naznačava da je postojao, ali da rezultati nisu objavljivani, pa čak i Predsjedništvo, najviši
državni organ SFRJ u zvaničnom dokumentu nije siguran u postojanje, a da ne govorimo o rezul-
tatima ovog popisa, tako da se navodi: "Prema raspoloživim podacima SUBNOR Jugoslavije je
1950. godine izvršio popis poginulih boraca i popis žrtava fašizma, čiji rezultati nisu objavljeni",10
Popis iz 1950. je prekriven velom tajne. Njegovi rezultati nisu odgovarali tadašnjim vlastima i oni
su ga jednostavno proglasili neadekvatnim. Ovaj popis nisam koristio pošto je bio nedostupan.
Uz popis stanovništva 1948. godine nije vršen i popis žrtava rata. Zašto?
U literaturi se rijetko spominje popis iz 1961. koji je organizirao SUBNOR (Anketa SUBNOR-a),
što zorno govori da je malo ili nikako korišten kao historijski izvor prilikom utvrđivanja broja ubi-
jenih u Jasenovcu po imenu i prezimenu. Ovaj popis je urađen izuzetno korektno i to u svim sre-
zovima i općinama u BiH. Za nastradale osobe su dati relevantni podaci (Anketa SUBNOR-a Obr.
1-5). Prilikom istraživanja sam naišao na anketne listiće iz 1965; 1967. godine. Za mene je
ovo istraživanje bilo od velikog značaja. U anketnim listovima — obrascima sam pronašao veli-
ki broj podataka značajnih za logor Jasenovac, a posebno relevantan broj imena i prezimena
nastradalih u Jasenovcu, naravno i u drugim logorima, zatvorima i slično. (Prilog faksimili an-
ketnih listića — obrazaca ankete SUBNOR-a)
8 Državna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača osnovana je odlukom AVNOJ-a od 30. novem-
bra 1943. godine. (Odluka objavljena u Službenom listu DFJ, Br. 1. od 01.02.1945.)
+ Reparaciona komisija pri vladi FNRJ, ljudske i materijalne žrtve u ratnom naporu 1941.-1945., sl, S.A (1946.) 57,
na str, 5. UV ' '
A ROM Beograd, 21. januar 1992. godine. , Informacija o otvorenim pitanjima utvrđivanja odgovornos-
za genocid i druga teška krivična dela koja se vrše nad pripadnicima srpske i drugih nacionalnosti žanii
bima u Republici Hrvatskoj". j RAA NO
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru aga =
Popis iz 1964. godine je izazvao najviše polemike o broju žrtava rata a njegovi rezutati su
dugo bili nedostupni Široj javnosti, pod embargom. Rezultati popisa nisu odgovarali tadašnjoj
zvaničnoj politici a posebno srpskim nacionalistima,
Nosilac cjelokupnog posla oko popisa je bio Savezni zavod za statistiku i, po mom uvjere-
nju, obavio je korektno posao. Međutim, savezna komisija!" je u izvještaju o izvršenom popisu,
konstatirajući nedostatke, ocijenila da je popis nepotpun i nekvalitetan, te je stavljena zabrana
na korištenje podataka, a sav materijal predat u arhiv Jugoslavije. Podaci su bili najčuvanija
tajna bivše Jugoslavije.
Pod pritiskom javnosti u martu 1992. godine, Savezno izvršno vijeće je donijelo odluku o
prestanku zabrane. Podaci su publikovani 1992. godine. Bošnjački institut iz Sarajeva je 1998.
godine objavio podatke pod nazivom "Jasenovac, žrtve rata prema podacima Statističkog zavo-
da Jugoslavije 1941-1945."
Prema sumarnom pregledu broja žrtava po nacionalnoj pripadnosti u logorima Jasenovac i
Stara Gradiška nastradalo je Bošnjaka-Muslimana: u logoru Jasenovac 789, u logoru Stara
Gradiška 160, ukupno 949. U logoru Jasenovac je ukupno stradalo logoraša svih nacionalnos-
ti, prema ovim podacima, 49 602. u Staroj Gradišci 9 586, zajedno 59 188. Značaj ovog pre-
gleda je da iza svakog broja ima ime i prezime žrtve logoraša.
SUMARNI PREGLED
S|82|E8|851|s|589
= s so TD G ==
s(232|85|s5|2 |32
O o = ze
Logor JASENOVAC
26170| 8121 | 5900 1471 6792 | 84 |49602
Logor STARA GRADIŠKA
77132 10501 — |m2|s3|—T|1158| 1 |os
Ukupno JASENOVAC + STARA GRADIŠKA
33944( 3044 |6546| 945 |1a71 | 194 | ss | 7_| 66 {6856 |_ 5 |50155
"12
U ovom, do skora strogo tajnom i važnom dokumentu kada su u pitanju Bošnjaci-Muslimani
i Hrvati, mogu se primijetiti manipulacije najvjerovatnije dostavljača podataka "s terena".
Uzmimo, npr. selo Ravine, kotar Bosanska Gradiška, na str. 173: od 30 ubijenih u Jasenovcu
29 su Bošnjaci-:Muslimani, što se jasno vidi po imenima, deset ih je uvedeno kao neidentifici-
rani, četiri kao Srbi, Velik dio Bošnjaka-Muslimana "krije se" među Srbima, Hrvatima a naročito
Romima i neidentificiranima. Ili, primjer desetak sela iz okolice Karlovca, na str. 302-305: ned-
vojbeno hrvatska imena žrtava ostala su gotovo dosljedno bez nacionalne oznake, dok je među
njima obilježen svaki pripadnik srpske nacionalnosti,
I pored svih nedostataka, popis iz 1964. godine uz sve druge popise je davao dobru os-
novu za utvrđivanje ukupnog broja žrtava u logoru Jasenovac po imenu i prezimenu.
"Savezna komisija za popis žrtava rata 1941.-1945.: Izvještaj o žrtvama rata 41-45, U: žrtve rata — rezultati popisa
VII = XV. '
12Bošnjački institut Sarajevo ,Jasenovac, žrtve rata prema podacima Statističko, iji
" , zavoda -. -
Sarajevo, 1998. godine, E Jugoslavije 1941.-1945.
10
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Muzej žrtava genocida i Savezni zavod za statistiku (Beograd) nastavili su prikupljanje po-
dataka. Tako je publikovan popis za logor Jasenovac u tri knjige.13 Prema tim podacima na-
cionalni sastav identificiranih žrtava Jasenovca je sljedeći "Srba 47 123, Jevreja 10 521,
Hrvata 6 281, Roma 5 836, Muslimana 919 I ostalih 7 483".
S obzirom da je kod ovog istraživanja, koje je proveo Muzej genocida i Savezni zavod za sta-
tistiku iz Beograda, polazna osnova podataka bio popis iz 1964. godine, onda je nelogično da
je smanjen broj Bošnjaka Muslimana i Hrvata ubijenih u Jasenovcu. Međutim, to ne čudi.
Godinama Bošnjake Muslimane nisu priznavali kao narod!4, a kada su ih priznali kao narod,
onda su im počeli osporavati sve ono što je njihovo, od uspjeha do žrtava.
Istražujući stradanje Bošnjaka u logoru Jasenovac proučio sam dosta historijske građe i up-
oznao značajan broj bivših zatočenika, njihove rodbine, najviše djece i unuka, saslušao njihove
priče i pažljivo bilježio ono što je interesantno, prije svega ono što je relevantno za Jasenovački
logor. Došao sam do zanimljivih podataka i priča koje objavljujem u ovoj knjizi.
Tvrdim da se na osnovu relevantne historijske građe i drugih izvora za teritoriju Bosne i
Hercegovine koja je bila u sastavu NDH mogao utvrditi približno tačan broj stradalih u logoru
Jasenovac po imenu i prezimenu. Zašto to nije učinjeno ostavljam čitaocima da daju odgovor.
Kontinuiranim istraživanjem u Arhivu BiH, Historijskom arhivu i drugim arhivama, bib-
liotekama, posebno GaziHusrevbegovoj biblioteci pronašao sam i evidentirao preko 1 520
Bošnjaka (Muslimana), po imenu i prezimenu, koji su stradali u logoru Jasenovac.
Istraživanja ću i dalje nastaviti i dopunjavati spisak koji je sastavni dio ove knjige.
S obzirom da su jevrejske općine, odnosno njihove organizacije, utvrdile broj stradalih jevre-
ja u Jasenovcu po imenu i prezimenu, to se isto očekuje da učine nadležni u Srbiji i Hrvatskoj
za Srbe odnosno Hrvate. Kod utvrđivanja stradanja Roma (Cigana) i ostalih (po imenu i prezi-
menu) potrebno je da pomognu relevantne institucije iz bivših republika.
Dokle god se ne izvrši popis žrtava Jasenovačkog logora po imenu i prezimenu, "brojke"
će biti moćno oružje u rukama nacionalista a dotle se stradali neće smiriti.
Molim Boga da svim žrtvama logora Jasenovac, bez obzira na vjeru i naciju, podari Džennet
i Džennetske ljepote, Raj i Rajske ljepote.
(Sarajevo, maj 2006. godine)
13Jasenovac, koncentracioni logor 1941.-1945., spisak ustaških žrtava identificiranih do 30.10.1997. Beograd, Muzej
žrtava genocida i Savezni zavod za statistiku; HII, 1513+514-1080+1081-1647.
14Za vrijeme NDH Muslimani su dekretom postali Hrvati i to Hrvati Muslimani ili Hrvati islamske vjeroispovijesti. U svim
ustaškim dokumentima Muslimani su pisani s malim ,m" ili Hrvati islamske vjeroispovijesti. Poslije završetka Drugog
svjetskog rata korjenito se situacija mijenja ali opet na štetu nacionalnog bića muslimana. Ponovo dekretom, Musli-
mani se kao nacija brišu, daje im se mogućnost pa i vrši prisila da se opredijele kao Srbi ili Hrvati. Reakcija .bezi-
menog" naroda je bila znakovita, neopredijeljenost postaje njihovo nacionalno ruho i oni ga skidaju tek onda kada im
se dozvoljava da se nacionalno opredjeljuju kao Muslimani sa velikim ,M". U to vrijeme se nije ni pomišljalo na
vraćanje historijskog nacionalnog imena Bošnjak.
11
P jal ovom i POL I N AA Ć_,
INMA Zala ua
Za banbl i (u ne pa Jaka pl
u) j poligi 1 pOZATE Vela -
LIE.
te
SE PRI jpTDEpUH G
7, " P
piradeč (A Pora / PRUE OVE
pe lezlervo? 141 logo am otee PRO
Popisi ' ZURI MO Ali RE
plokroraclegjte, | ŽaV/ve- -MhMhacal Meceta
gel ovo Botuj'ee'- kog RON
(IV 8. do dauog PORE ve.
PIPI Aa (u PROF TE koo
polu — MAABOG du J Sane SPP
Reko, lem do Pllad ZUM
PIM POPITI / s: 4 A)
—.
Bjauyce keba /2 PLES E Vgg je w
Z Ma LC Le ZONE Reke
ii NG.
akue £
S Te poje "= pi
SAGE
hbiNaka/
OBLUĆ/ kote
tereko nb ZU) 7 s
Koji Sh ST ut E ,
(a ie GO T.
M
" PC
par
270
pjet i srbi. gp)
Lar
(ke Sa
O i bi
grade
parom fale m
pehmpuno £I oh tlradalik 1A eg
= fatren) (61% dplava)
SU. Lokora. i dog Ztlara
prato// soba , G
Tao Mi S/22 pom plana a
Pežan liblezuin ((haek. /enej 1 nm
bolest) fy lav na moigh aaa
"A javili IVEJe nn Dduoša
MA; plaugpvdika 7 hatikotu
pljunliim) w kemolu kod kuće
pmi arkličve, pe hi rgba, MC
1 mblana ob MB be
Su PokakiM Na Canini) 1306tila MC
Pils moy glv 17789.
Petfpuna zdatre lira Me ||
bat; edluša FIBNOSKinace
t U, =)
Pijavuino/, Matlae, ul jedurenroć;
44.
dj. Palića Me Pia
pisu sa mitbom Ju ČGELKo
Ltualča, pltadal u lua
{ braće pi Je) 4 PJENE ;
Ja; cdsalava
Gfritivavem
Pike time pije
AUT aa
VIZIJU ei
| Pjer K
Z / € eh ; ćd har ME POŠERA
s OM OCA kotari uljem u
OASENC/C " E
Bilo Je = Pri JE
G 6 L0JELE GC6 i /O BOG
NJEŽGĆI 0 OCU RS E (EVOM U BEG
i PDUL obJE
Ć WE S MI PUZIĆ vodi JIT
MCA. vodu AMES 1 sef ed
VAM SUME čalatO (UKC
PALMU LEZI TLE arp
fbrralowe" OMEGA BZJ E ( IZA
Logajeve te 05 206. Fo Zla
U hatkifTa Mt "
PATI COM Bore AČ( soli AA
betl "NO CCA (PENEmaA be reliA.
Satlal SIJA
= .- ME"
' MC K zabee 97 N,4. Usahijuh
ZaMALIOGA. HERA U ZENI
4 Ul,R'yva
ZILOC, 0; Im +N NOV bold, sa
Zapisnik Iny.b; aa
,
i; 23. maja U 6 ađskom aa s
sastavljen dne i pred Senate komisijom za utvrđivanje zločina
okupatora i Area pomagača Re Sara. Jevu__- mm SPOL u nenk OKTUB pi niinjnitm
Od komisije su prisutni:'
'Zapisničar: : ak ak ija e tROA
LOorene NN... : Sejo — Hadžić 8e KARIE
Am mm ROODODOIEGD5D|5IB3|)ĐBĐ)D5SLŠU = mi mm mama imo ne
" \ ? LJ = " . s
. I s ;£t TR A tm mm)
Edhen Alikovazovi _ sin, 3, KAIRO, Avaj
| Pre PS ne
d ština '. Visoko ; : okrug,
rodom iz o ina Ki ri PA KM NKu'
I ——Yarajevu! P. u erovesbra:-SG - dnik ) -
TI sada se nalazi u_- en oestar godina, po zanimanju -— _TAANIE = a
am " članova porodice, propisno opomenut na kazivanje istine, izjavljuje:
Moj sin Abdulah; star 19 godina uha pšen je: 1941. godine se
decembra ' "por ustaškim džertiRa, Todd" od agenata "BIO "Je Užičanin iŽ Vi8OKOg
Početkom "maja" 19427 "godine" odposlat Jeu logor Staru Gradiškuja") "poslije je
prebačen. -u-Iogor-Gasenovac, odakle mise je"zadnji" put"; "javiv-ujanugru
ije sogu-1945+-30dižićv- :Od-tađa-- -za-njegovu- -gudbbnunisaw. ništa gaznaoydo-danas,
RK --"----Bazlog-njegovomz. Haššenju je—taj- Što. ETE :b10-- optuzžen- -kaD-KO0=
munista.. a 1Z. SORRAEJETU .Nop=a,-- kao. :kurir.dio. Ja. izveden. od nataški. :pO-
)lošević. 'Reufa, Branio. Ka_je advokat dr,Šarao_ Zaim,
te je ) odlobodjen oa. optužbe ,kada. je trebao" da. bude pušten. iz ; (zatvora. ustaše
su ga uzele k gebi' i odposlali u logor St,Gradiška.Za ' 'avo 'vrijeme. okupacije
dobijao sam ilegalno. (materijalnu pomoć/ od dd 'Galija.Fe te, koji je umro
"godine, | u mi.prest li davati pomoć.
UEIJENA POPE sprat See eetenotooe it bor mon sana odatn an ata e nato a ante ret anra aet tennnan
" izdržava; ——— Ž
a poslije i od odbora, ave do ove. godine,
enne okena nttna tete tanak tata nantm er remen onto tn dia root R Ri ie aka ea tata oa t error temrrerennter
PX} (immer
i _Fdhom Alikavazović | ESTE
Katera izotopa MONO MN -S8;TG "Hanzi s ST. gn. __——=—
. as k u Pa " u
tn nekima idettnmtenimin o dalanati nopiog vjedlje e:gekretar:.
Drlevna Slkispstije. Saajev. - _P. dn. 223 \W5
)
| / !
sr DSP OM in Popis 1961. (Anketa SUBNOR-a)
()
NOO 0204 Krieg
NU
, U i" = , We ,
poreniti rlbreniei e___ EU 00%)
ask |C zeli |Kaola {ip )
"
sz
Zanimanje do | LI7/ LTUIMMra
Mjesto rođenja | Narodnost aprila 1941. di/lot /fLt av)
I = ; godine A J olje
Kiza 7 |
| dA NJGL YI
eds) Drake
Pt 524,
—
LC. H OVO
OT PATE i
SG Sana
JMO A PITACI ki
S1-72
/zrezei Pl ahan
Lil zada
SLI C SIbaedtoro-
'; j dje
LATTNITA Ka sprat
laprasradić i
oLfrIJUV A Pa
sa
A A) et. '
Zahakrtni |4943 pre!
({a PA (Za P, "
+)
V|Krogihi
stedrnife
U
6 210
SL tla isla ula 4142
47 i a
see
SLIKA a
. = mm
Pzić bleiđlafC
ZE za)
/ ? % : (= . ) V
Šafort Z6e | Beg) | KATA
IZ ZA Ch —|4%5| EH (Glad : NT" / OzPnovae!
7 7
Kal ke Posenovu
U Les LNUf1, dana MEZEJI. 196,-/_ god.
o. ?
de.
Hare
due 4.
Žorndire Saeb!
217; mm Poki
47 Pi).dist NY. Jacku vi
SG.
/
r
DAG
15
r,
nt
- ge sw Pa S = ; i / = Z ?
ć 200, Je ? 7 u il Za IZK AI ad Kos JD.
Jet Ratu. | Bali pF čipove) Pati FC rak Poli O st
kretao za vorose A OVI RatvoLt + So POVJEKIJA Je
o adofnjE
, 4t7 a-edim, PILL se NP 11 lnEpdt),
Kedidojkti N peći Kad a 42 it se ALHIVTU ć = prid de MA al?- Im
gvtar a biaa|xl a 7) Žozelot clo- SIČĆAJE E1'' A | (ne!
Jraelnifha do od. Kod zoo hod Jin ol su, dj | = k
$ 10 KR = u FERRNNNMA | 13
44 Zebenajd a SLE "7; od = arapski MONO Lia SELE G O I
saa ZORA HE vske Ži .
BG |ZAZbrtorrnodl
ZE. VAZI le
(IZŽE
Ka njege. ke epa, žel, NJ ES LSSIHES
Lege c7 9o2-lrj! Zaf set |edl= SG Kal fogade
WIZU A sl sbet avlasinike g
Ka tana- Mrpe sila
ln ek DGOP | PSTBTK fy, I ) "=
/ | ozli S Zafvo. I : 4301. 97, "a
na ed ; .
A ae x Ttezeia brbt
SALJE paf miji
Biflat RLGCO
pl Valida ATG2£
PET £:145
(epi PaG
PRAT I ; | ga pvodie oeaebrijem | Aorete
u Ć
(JofltN grjel
od b= V£1952
Fm - "+
Potpis lica koje Je izvršilo popise
mean nene an taaato aaa san ote ot ettakAI So Sta oo Pooetetor ara art Poea ttaat SotzroaaRAO RS PO O OR ram
4 SING
\V
Popis 1961. (Anketa SUBNOR-a)
te SENT (einer ri
pod NOO ;"' Gornji Vakuf POEN
; : "Poginuli borci u NOB š
Ho dan, oteo le ed ZE ZE IJAC
H { Prezime, očevo ime i ime : t. PD
al ar Cl th Hoju be See
|. 2 RPolx TeX zu 7
2 iGodina rodjenja = k3. ' :
EN j i 148.
NM. | ujesko rodjenja i
1 he ; MW.
W TNarodnost |
16" zeađasnjećdo sbetia 190 sode | /
MC nimanje do aprila 1941 Ne do szlonak
LA RE nn ni mn era" mm vn ——————————_—
{7 YKo daje podatke o licu koj i
|; {se povisuje . H Di'mer MAJ
1 OD Di ———— on mm mm
U (I i
18 iKađa je stupio u NOV, mjesec | ;
! li godina i JE! VAEI Pogo? pr'a.
TOO TTTTVTTVUDOOOEDDDOOOOOEOEOEGODODOD_DIĐ i ——t—mm mi RODOM rm rm na
I 1 H
H U koju jedinicu NOV je u. {g I
19 | pio: "četa, bataljon, bris. a i Po mom k
H dre jedinica _ H
) — Gl e_ JIN vi
j Lje Tivbio urneprijateljskinm i
i O po eeteme. prije stupanja. i va ae
= PUNOVJE zore) po mor ! My
d {Kada je. Poginuo, mjeses $;
st"
goldinani"na"kojoj. dužnosti
je bio u momentu smri.. ;
JE /Y19
zo (=
1 HI i
SB. pritrodajim ) |; .
PRRETE A DT U NE dira AG a SL DIN TD
12 Tkojoj prereri je pripačao i Ja
122" "1 kad" je poginuo da pe -Kogeooh Pek Sinod needic tmini
sna A
I HI
1 {7 Mjesto, "se10, plenina gdje RP TE SG ESA
113 1 poginuo SU n= (hm.
mak | | Ave PAm potisli
te aremana sta? F = — me SR pe JIN KOE Sd... mm. . EMME,
(Sa 1 i
- ==
7005 ge Ti"bio zarobljen i ćo li" ! A oa Zi Pei
vj SH je u:zarobljeništvu umro i /". Laji Mada
E maa ili = !
i "7: NG ; : a aan RIAA Koine ode T To em oerorvaJA Pro eo =eee SP s U asa9Ne ram ušao na ZE
; Ndex 43.) ! Počeo aktivnu saradnju sa NOP-tom
pauza -Pritijedba. metana | 04-1941-godine-sa partiskim-radnici
; 5 Ke a u NO | na terenu, .
I I
PATE
—— =
251
3 (Egine rodjenja
U
U
U
U
1
Popis 1961. (Anketa SUBNOR:-a)
Obrazac NOR=- 1
_—_——
TTTTVODEVOVIVG
i 1 put Gsovo Ane; i dme Jeki kat. kola Je
i POL; NE ČL Pija |
14 Mjesto rodjenja
i ž
MS. OBLIK I I =
BS -1 Narodnost :
16 IG Kata ke) H
! Zanimanje do oprila 19410 80%. ! £,
1 1 ; IMA
+. 1. I ri
{7 {KO daje podatke o licu koje jd
{1 | se popisuje i
__ A (i
ORKA ERCANAE" 19
18 Kada je stupio u NOV, mjesec |
I i godina H
I, a H
AA_pOOOOOOOOGOGOGOOOGVV and SL +——G
U koju jedinicu NOV je :u-.
|; pi o:"četa, bataljon, bila: a
{Are _ jedđinica
i Je: li bio u 'neprijateljskim
Jmaheijena 1 DIAJA, DAMA
u: NOV {
(Kada. je poginuo, mjesec i
al "| godina" i na"kojoj dužnosti
: (Je bio u momentu smrti.
- lan jedinici je _pripa JAG
12 kad Ja poginuo " mk
- Non biro pakiinetoi ik Me. PIJE PRIJEM erom
Imjes to, selo; planina gdje
13 1je poginuo :.
U
SOJe Td" bio zarobljen i dog li
I 14 1 je u zabobijeništvu unro
za: ili unijen
PALE Agan
HM
—— m== 5 sm rm mm ara a o tn mm Re S
DE OKREĆE
— tle ESA a
i 7
a= Rain ii io renin ma ie mia LTD = al sadi rertie obe
Počeo aktivnu saradnju sa NOP-tom
još 1941. godine.i kao aktivni.garać
nik NOP-a ubijen od ustaša
"rezime, očevo ime i ime:
"Gi POLIT.INTERI. ZATVOR.I DEPORTG
a -
) d
PRU
Popis 1961. (Anketa SUBNOR-a)
čengić ( Jusufa) Nugret
OBRAZAC WOR-5
_POMENA:Na svako pitanje dati jasne 1 tačne odgovore, Naročito
obratiti pažnju na
popunu rubrike 7
s zatim I0 u kojoj na-
vesti od kada do kada je bio u kojem logoru ili zatvoru,
Takodje u rubrici 13 sačiniti zbir
provelo u kome logoru ili zatvoru i
(PE Hi == zasnanusag = = EZEZZEZE RENTE T-raT=
ET (nanom ODBOR OPŠTINE GDJE SADA
I U ŽIVI a) a
2 ||POoz |
| GODINA RODJENJA I
A Pa a LTS TB
t- ||{SESTO RODJENJA opština 1 srez |
's_ US A R-ODNOST |
Se! ZSKIMAKRJE DO APRILA 1941 G.
; ADA gu UIAPSEN, INTERNIRAN, DE
PORTIRAN, GDJE JE UHAPŠEN Ču kom
mjestu) I GDJE JE INTERNIRAK
USEOO U ZATVORU
LA LI JE ZATVOREN U SVOJSTVU ČLA-
1... SKOJ-a, kandidata SKOJ-a ili
2-3, ili kao ČLAN KPJ, ili pak
{so saradnik NOP-a
+ LI JE UČESTVOVAO U NOV PRIJE
-.17ORA, POSLIJE ZATVORA ILI L0-
| IE
GORA I OD KADA DO KADA
ZADA DO KADA U KOM ZATVORU I
BOCORU
CIJI UIRO ILI UBIJEN ILI JE UMRO
POSLIJE RATA (ako je preživio i
! danas je živ) takodje navesti)
SADAŠUJA ADRESA STANOVANJA
tačno navesti ulicu i bro
FZOLIKZO JE UKUPNO PROVIO U KOJENM
| ZATVORU, LOGORU (Iskazati ukupno,
| isto tako pojedinačno za svaki
zatvor i svaki logor pojedinačno)
g|2e DAJE NAPRED NAVEDENE PODOTIE
Uma HU Ca li je lice o kome se radi
ijno daje ili neko drugi, na-
vesti dime i prezime lica koje po
| I patire daje i njegovu adresu,
2ZIMJEDBA I . I
= ovoj rubrici navesti da li je
: v:dnom odnosu, gdje je i na
+ "raj dužnosti ;
_—— mom GDE =zzsz=zs=zms= IT
u mjesecima koliko se
koliko ukupno,
FSEREBZBzraSTaSn nR=sovozsnt=ro SGemaz=z
S=mzzn|
Centar, Sarajevo
ti
1919 godine
|
U
Sarajevo |
Jugosloven . č/eia =
,
Željezničar
l.marta 1945 godine i odmah odveden
u logor Jasenovac saz
—
2.P.T.
, Nije
Odmah likvidiran u Jasenovcu
nn TI TITU
Popis 1964. godine
MOSTAR
ivaz (Đorđo) Božidar rođen 1921. Srbin, ubijen od
Ajvaz {BP 199) . godine u OBOTU, Jasenovać, laimate
Ajvaz (Đonlo) Dmjtrije rpden 1930. Srbin, ubijen od
uslasa 1941. gadine u logoru.
ČR S EC u logoru, Jasenovac, ja 32502
ikaffić san) Musfafa čn_ 1900. 'at, ubij
Alika ić, (tag); Voda u lo Koru, Pregana SADIJen
Alikaffić atm fa:rađen 1899. Srbin, ubijen
ASLNOVAC, zato?
Alić (Murat) Salke rođena 1920. Muslimanka, s)
Ustisa u OTU, Jascnovac, 18525229097
Altarac (Moša) Albert roden 18839. Jevrejin, ubijen
Od ustaša 194. godine u fogoru. Taščnovac, 15900
Alterac (Leon) Salamon rođen 1909. Musliman, ubi-
jen od ustasa 1944. godine u logoru, Jascnovac,
1251M41293t
Arpadžić (Mahmut) Nedžad roden 1926. Musliman,
ubijga od ustaša 1944. godine u logoru, Stara
je (Avdo) Mirza roden 1912, II bijen od
Vi Mirz ; . ubije
Bai 9915 vodine. Na boru. Kovacs
Balta (Alija), Sujo roden, 1907. Musliman, ubijen od
ustaša 1945. godine 'u logoru, Jascnovac, nesosvni
Balta (Osman) Fatima rođena 1924. -Muslimanka,
ubijena od ustaša 1945. godine u logoru, Jasžno-
ta (Osmaa) Fatima rođena 1922. ubijena od ustaš
Baltgf9 maa). u Tororu. Stara Gra Ska, sy) osa
Baraković (Salih) Muhamed, rođen 1922. Musliman,
ubijen od ustaša 1941. godine u logoru, Jascnovac,
Bašagić (Sulejman); Beriša rođena 1924. Srpkinja;
nestala od ustasa 1945. godine u logoru, Jasenovac,
tlak (Hađe) Zenka rod 920. Srpkinja, ubije.
Bat ej 951. godine u Ka JasEnovać, uzason
Belović (Andelko) Angelina rođena 1930. Srpkinja,
ubijena od ustaša 1942. godine u logoru, Jaseno-
Vac, CS 19341 Ka
Belović (Andelko)_ Ljubica rođena 1936. Srpkinja,
ubijena od ustaša 1942. godine u logoru, Jaseno-
VaC, 09750): se
Belović (Andelko) Milena rođena 1934. Srpkinja,
ubijena od ustaša 1942. godine u logoru, Jaseno-
VacC, OoK'sosvoti .-
Belović (Anđelko) Natalija rođena 1932. Srpkinja,
ubijena od ustaša 1942. godine u logoru, Jaseno-
VacC, UK JE
Belović (Obren) Gospava rodena 1910. Srpkinja,
ubijena od ustaša 1942. godine u logoru, Jaseno-
VaAC, Or10)4X93 P mm
Belović_(Pavle) Jovo rođen 1925. Srbin, ubijen od
ustaša 1941. godine u OHOTU, Jasenovac, 1a30551971
Bilić (Mihajlo) 1 imitrije ođen 1906. Srbin, ubijen od
ustaša 1993. godine u Togoru, Jascnovac, 0102
Bjelica {Č sk ) Petar roflen 1911. Srbin, ubijen od
ustaša { 31 godine u logoru, Jasenovac, 145:4:1654
apajac (Mustafa) Džemal roden 1502. Musliman,
ubijsp,od ustaša 1945. godine u logoru, Jasenovac,
Borozan (yimo) Simo roden 1899. Srbin, ubijen od
ustaša 1941. godine u logoru, Jasenovac, 16500
Bošnjić (Alija) Đemal rođen 1921. Srbin, ubijen od
_$ ustaša 1943. godine u logoru, Stara Gradiška,
Božović. (Il;j Si den 1908. Srbin, ubij d
fOVI ja) S en $. Srbin, ubije
Kea. NJEGA godine u logoru, Jstone NG klate"
562 Savezni zavod za statistiku ? Spisak žrtava logora Jasenovaz 1941+1945
Bukovac (Mupib) Sead roden 1923. Srbin, ubijen cd
ustaša 1942. godine u logoru, Jasenovac, 1327921105
Bukvić (Đordo) Đordo rođen 1908. Srbin, ubijen od
ustasa 1931. godine u logoru, Jasenovać, :9976791
Burlica_(Mijo) Dušan roglen 1594. Srbin, ub od
ustaša 1447. godine u logoru, Jasenovac, 22933:
emalović (Muhamed) = Mubera "rođena = 1920.
Srpkinja, ubijena od ustaša 1944. godine u logoru,
u Jalenovac, 1539910523 5 a
Cokorilo (I uka) Dušan rođen 1973. Srbin, ubijen od
Ustaša 1941. godi c u OgOru, Jasenovaćč, isnčseo
Čolić, (Hajdar), Enver rođen 1929. Musliman, ubijca
— od ustasa 1945. godine u logoru, Jasenovac, 1astous--
Čulajević (Savo) Dušan rođen 1905. Srbin, ubijen od
ustaša 1944. godine u logoru, Slara Gradiška,
1539031217 a
Ćemalović (Muharned) Smail roden 1889. Musliman,
ubijen od ustaša 1945. godine u logoru, Jasenovac,
Ćemalović (Salih)" Ibrahim rođen 1920. Musliman,
ubijgnjod ustaša 1945. godine u logoru, Jasenovac,
Ćuković (Pero) Jovanka rodrna 1858. Srpkinja,
ubijena od ustaša 1943. godine u logoru, Jascno-
VaC, 1S7RCE3297 = A =
Daničić. (Čedo) Rade roden 1925. Srbin, ubijen od
ustaša u lozoru, Stara Gradiska, 1as265140 Ne
Delić (Salko) al roden, 1925. Musliman, Uoijen
od ustaša 1942. godine u logoru, Stara Gradiška,
NEGOSSUI E Pa
Dožić (Aleksa) Pefar rođen 18852. Srbin, ubijen od
ustaša 1944. godine u logoru, Jasenovac, 1284051559
Dožić (Petgr) Ljubo rođen 1922. Srbin, ubijen od
ustaša 1941. godine u logoru, JasenovaC, 1asenans1
Djedović (PB ae0)2) Petr goden 1914. Srbin, ubijen od
ustaša 1951. godine u logoru. Jasenovac, 14440375+
Elezović (Salih) Zijo fodez 1913.-Musliman, ubijen
Ea ustaša 194). ik KG To nue S NOVaC, KOM
ezović Sal ĆI 21 Musliman, ubije:
od usta Esed Oogoru, ESCNOVAC. (SGeKI
Finci (x) Roza rođena 1895. Jevrejka, ubijena od
ustaša 1942. godine u logoru, Stara Gradiška,
Finci (Mojso) Rafysl todeni 1900; Jevrejin, ubijen od
ojso) Rafarl rodgn vrejin, U
Pastaša Me godine u fogoru, Jasenovać, Jasetdte
Finci (Rafe) {\!oisg roden 1880. Jevrejin, ubijen od
ustasa 1941. godine u logoru, Jascnovać, nasem
Frommer (David) Leopold roden 1893. Jevrejin, ubi-
jen, od ustaša 1941, godine u logoru, Jasenovac,
2 19 u
Fromyner (David) Ziya rođen 139. Jevrejin, ubijen
od ustaša 1941, godine u logoru, Jasenovac, sazvu
Golner {Viktor) Ivjca rođen 192. lirvat, ubijen od
ustaša 1942. godine u logoru, Jasenovac, 14033
Golo (zčepan) ACO rodyn 1924, Srbin, ubijen od
z NU (P e godine u Ogoru, Jascnovac, 1assouei7
olubović (Pave} Branko rođen 1912. H ij
M Pa usnik. 1981. sodine u Katena JASGRONE =
olubović (Pave) Dejan roden 1914. Srbin, ubij
ustaša MeV godile u OBOU, atenou nu ubijen od
Grković (Stevan) Danilo roden 1833. Srbin, ubijen od_;
ustaša u logoru, Jasenovac, 261153430:7
Hadžiosmanović (Ibro) Nusret rođen+1915. Musliman,
ubijen od ustaša 1943. godine u logoru, Jasenovac,
Madživuković (Ljubo) Slobodan rođen 1918. Srbin,
ubijen jod ustaša 1943. godine u logoru, Jasenovac,
spisak nije potpun
{ iĆ 9) Risto rođen 1901: Srbin, ubijen od
Were A Pkodine U logoru, Jasenovac, 1237011359
1 Janješ (Vaso Vlajko rogen 1920). Srbin, ubijen od
i ustasa 1931. godine u logoru, Jasenovac, 0447053315
| Jelin (Agan) Čamila _ rođena 1904, Muslimanka,
| ubijena od ustaša 1945. godine u logoru, Jaseno-
|| VJU, 125105%128 A P
{ Jelin (Ahmed) Enisa - rođena 1931. Muslimanka,
| ubijena od ustaša 1945. godine u logoru, Jaseno-
VAaC, 1451064319 xk
| Jelin. (Ahmed) Jagoda rođena: 1934. Muslimanka,
\ ubijena od ustaša 1945. godine u logoru, Jaseno-
} VaC, 1254052029 F
! Jelia (Ahmed)' Šemsa rođena 1944. Muslimanka,
| ubijena od ustaša 1945. godine u logoru, Jaseno-
= Vac, 1155054021 aa
Jergović (Vojislav) Malina rođena 1910. Srpkinja,
| ubijena od ustaša 1945. godine u logoru, Jaseno-
H VaC, 14436545013 "Ma
i Jergović (Vojislav), Malina rođena 1905. Srpkinja,
ubijena od ustaša 1943. godine u logoru, Jaseno-
! VAaC, 1135320032 i di
Karan (Macko) Bogdan rpden 1920. Srbin, ubijen od
| 5931) godine u logoru, Tasenovač, isasnai
den 1970. Srbin, ubijen od
| . godine u logoru, Jasenovac, raseornos
Jen, 1911. Srbin, ubijen od
Su; Jasenovač, 1454032064
Komforti (3) Jako, rođen 902. glevrelin, ubijen od
ustaša 1942. godine u OgOru., aeegoyać. zalonio:
v i (7 JAk d MH N ije
J Korerti (rTJ akOj ro cr) 1895. Musliman, ubijen
| Kovašević {Niko Sjevo
ustasa d Bosjd
Pa je en
aa 9 sode u 19
Ogoru, Jascnovac, 1457241114
cn _ 1907. Srbin, ubijen
stasa 1941. godine u logoru, Jasenovac, 1aresrose
Kovafević {Petar Velemir rođen 1919. Srbin, ubijen
od ustaša 1941. godine u logoru, Jasenovac, 1455037092
Krajina (Muhamed) Sanija rođena 1911. Srpkinja,
| ubijena od ustaša 1943. godine u logoru! Jaseno-
! VAC, 24:2007004
Krulj, (Đorđe) Vladimir rođen 1892. Srbin, j
| na stada de Ine u OBOTU, USEROVAC ogjijete
| Krulj (Milan) Sreten roden 1921, Srbin, ubijen od
| ustaša 1941. godine u logoru, Stara Gradiška,
U
i
i
I
!
DOSLI JAT
Kula (Luka) Ljubomir roden 192. Srbin, ubijen od
ustasa 1941. godine u Oogoru, Jasenovac, 145601929
Kulas (Luka), Milan roden 1918. Srbin, ubijen od
ustaša 19. 1. godine u logoru, Jasenovac, 15560:2939
Kurteš LR{ž}P? Đarđo roflen 1902. Srbin, ubijen od
ustaša 1951. godine u logoru, Jasčnovač, 01706
| Laufer (Rafacl) Emilija rođena 1885. Hrvatica,
ubijena od ustaša 1943. godine u logoru, Jaseno-
VaICE, 1255321098
Laufer (Salamon) Josip rođen 1834. Hrvat, ubij d
EOAS 1) Joe rpaca JU ascnovač, IGIDGGN
Ljubenko {$330) Tjjitko rpden 1872. Srbin, ubijen od
ustaša 19541. godine u logoru, Jasenovac, 1451051938
Mačoro (Samucl) Lun rođena 1870, Jevrejka, ubijena
I Od ustasa 1944, godine u logoru, Jasenovac, 1570137063
| Marašek (/97/P) Hjnko raden 1900. Hrvat, ubijen od
i ustasa 1945. godine u logoru, Jascnovač, 1455032927
Maripović (Marko) Uroš rođen 1900. Srbin, ubijen
} od ustaša 19453. godine u logoru, Jasenovac, 1(ovašsoci)
{- Martjnović (Franjo) Franjo pden 1907; Hrvat, ubijen
{ od ustaša 1944. godine u logoru, Jasenovac, 1435315005
| Maslo (Saso), Pero rođen 1913, Srbin, ubijen od
| ustaša 1941. godine u logoru, Jasenovac, ZATCODELI8
Mehić (Omer) Zajko rođen d92, ,.Musliman, ubijen
| od ustasa u logoru, Stara Gradiška, rase
i ustasu 1941, godine u logoru, Jasenovi:', yt 235
Mihovilčević (Krsto) Zora rodena 1903. Srpkinja,
} ubijena od ustaša 1944. godine u logoru, Jascno-
| VAC, 12850) ; =
Miličević (;fto) Xjkola rpden 1904. Srbin, ubijen od
ustasa 1941, godine u logoru, Jasenovac, 1aSEDLAZSE
Milušić (Milan) Ubavka rođena 1926. Srpkinja,
ubijena od ustaša 1944. godine u logoru, Jaseno-
VaC, SLON _ . m
Milušić,( 39) \tjlan rođen 1895. Srbin, ubijen od
ustaša 1941. godine u logoru, Jasenovac, 1244310539
spisak nije potpun
(Ramić (Avdo) Avdo ri
Momčilović (Petar) Rozalija rođena 1911, Trvatica
ubijena od ustaša 1945. godine u logoru, Jaseno!
VAaC, 146912015 .
Papić (Mitar) Dordo rođen 1911. Srbin, ubijen og
ustaša 1941. godine u logom, Gradina kod Jase.
NOVCA, 13006 bio :e nu e
y x) Roza rođena 1915,, Jevrejka, ubijen:
Ba O AN u logoru, Stara 0130: Arije yena od
3 Avram) Haim rođen 1876. Jevrejin, ubije
h GRKE 1941. godine u Togoru, Jasenovać, osjet Ge
); Josip) Albi rođen 1926. Jevrvjin, ubije
I geta 184. godine u \ogoru; Torbajlava enorkod
Paranos (Stjepan) Staka rođena 18580. Srpkinja
ubijen; od ustaša 1945. godine u logoru, Stara
Grudiska, 2€5334002 "
Pašić (Mahmut) Mujo rođen 11895. Srbin, ubijen od
ustaša 1944. godine u logoru, Stara Gradiška,
15+21423993
Pejanović (Lazo) Drago rođen 1888. Srbin, ubij
Mstaša {631 home u fogoru, Aasenovac, Pa Ju
Perović (Vukašin). Vjera rođena 1940. Srpkinja,
ubijena od ustaša 1945. godine u logoru, Jaseno-
VAIC, 1$73011002 . "
Petrić (Đorđe) Jovo roden 1887. Srbin, ubijen od
ustaša 1941. godine u logoru, Jasenovac, :12s601p43
Pičeta {{lija) Vaso {94en 1907. Srbin, ubijen od ustaša
1941. godine u lozoru, Jascnovac, 1457052975 K
Prljeta (Luko) Đordo roden 1890. Srbin, ubijen od
(staža 1941. godine u logoru, Jegovaci stari
Prpic (Bonslav) Miliypi Jen 1906. Hrvat, ubij
ad (poz 1945. godisie u logoru, beretki fem
Puić (Simo) Spasp roden 1906, Srbin, ubijen od
ustasa 1951. godine u logoru, Jasenovac, 12570$1022
Radišif (Trifko) Lazar Srbin, ubijen od ustaša 1944.
godine u logoru, Stara Gradiska, 11405
Rakonjac (Milisav) Dušan rođen 1925. Srbin, ubijen
od ustasa 19453. godine u logoru, Jasenovac, 148591701
en "1911. Musliman, ubijen
od ustaša u logoru, Jascnovac, 1457253937
Repović (Vidđak) Jovo roden 1910. Srbin, ubijen od
ustasa 1941. godine u logoru, Jasenovac, :stošaa
Romano (Avram) Salamon roden 1901. Jevrejin, ubi-
jen od ustaša 1941. godine u logoru, Jasenovac,
TASSOAO } iz
Romano (Mojso Florx rođena 1901, Jevrejka, ubijena
od ustaša 1943. godine u Ogoru, Jasenovac, 125504103
Samardžić (Alcksa) Smo roden 1924. Srbin, ubijen
od ustaša 1941. godine u lovoru, Jasenovac, tasrsova
Savić (Dragoljub) Vasko roden 1924. Srbin, nestao
od ustasi u logoru, Jasenovac, 12s-2s10a
Savić (love), Pprazgljub roden 1894. Srbin, ubijen od
ustasa 1941: godine u lovoru, Jasenovač, 1457251039
Slišković (Ivan) laž rođen 1901. Hrvat, umro 1945.
EGI line u OgOruU, + asenovac, 1259 062)14
Sorajić (Rji{o) Stanimir rođen 1918. Srbin, ubijen od
uslaša 1941. godine u logoru, Jasenovać, 193900-929
Spremo. (Nikola) Jovo roden 1922. Srbin, ubijen od
uslasa 1941. godine u logoru, Jasčnovać, ::1000:936
Spremo (Nikola) Nedo rođen 1914. Srbin, ubijen od
x. ustaša 1941. godine u logoru, Jasenovač, 144960:915
Sapuh (Salih) Safet rođen 1923. Musliman, ubijen od
ustaša. 1944: godine u logoru, Stara Gradiška,
_ USSOWu
Šarenac (Y9)9) Mjtar rođen 1895. Srbin, ubijen od
š Sl ste .£O0 ne u logoru, Jasenovac, 13930:5310
ego (x) Stipgpan rođen 1913. Hrvat, ubije tas.
se 2943) godine u fogoru. klana (er teJije PARTS
Šepo (Ivan) Stjepan rođen 1913. Hrvat, ubijen od
ustaša. 1943. godine u logoru, Stara Gradiška,
Šiljezović {Rpde} Obrad rođen 1900. Srbin. ubijen od
z, (plax 1951. godine u loyoru. Jasenovač, is-ra"s9:9
Šipovac (th Borivoje rađen 1917. Srbin, ubijen od
,, Ustaša 1942. godine u logoru, Jasčnovac, zonu
Škoro (Š€P9) \larko rađen 1906. Srbin, ubijen od
xy ustaša 1951. godine u logoru, Jasćčnovač, 1ssozćes
Šupljeglav (Risto) Branko rođen 1910. Srbin, ubijen
,. od itaša 1941. godine u logoru, Jasenovac, taot9a
Terzić (Đuro) Mija rođen 1909, Srbin. ubijen od
ustasa 1541. godine u JOgoru, Tasenovac, 12019
Tokolj (Mitar) Veljmir roden 1905. Srbin, ubijen od
uslasa 1941. godine u logoru, Jašenovać, ;pswsteta
Savezni zavod za statistiku ; Spisak žrtava logora Jasenovac 1941-1945 $63
Trbonja (Osman) Avdo rođen 1913. Musliman, ubijen
ad ustaša 1941. gadine u logoru; Jasenovac, 1451913004
Trkulja (Risto) Petar roglen 1904. Srbin, ubijen od
ustaša 1941. godine u logoru, Jasenovac, 1asrozrota
Tuco (Kosta), Jovan roden 1917. Srbin, ubijen od
ustasa 19 I. godine u logoru, Jasenovac, 1444037019
Turanjanio AI}ista) Savo joden 1901. Srbin, ubijen od
ustasa ugode u logoru, Jasenovac, 12s601332
Vidić (Franc) Milan rođen 1896. Slove ije
ustava. 1945. godine u logora, Jaama vae, aen od
Vučijaković (Muhamed) Eman roden 1922. Musli-
man, ubijen od ustaša 1945. godine u logoru, Ja-
SENOVAC, 1a55034059
Vuk (Derviš) Hamid rođen 1927. Musliman), ubijen
od ustaša 1943. godine u logoru, Stara Gradiška,
1456047995 = M
Vukoja (Ng{g) Ivan roden 1897. Hrvat, ubijen od
Ustaša 1945. godine u logoru, Jasenovac, c72:011992
Vuković (lomo) Tomo rođen 1896. Crnogorac, ncs-
tao od ustaša 1941. godine u logoru, Jasenovac,
O1XO2 -—- ,
(Mlanin) Lavoslav rođen 1891. Jevrejin, ubijen
ustasa 1944. godine u logoru, Jasenovac, zemašim
Zigmund (Stjepan) Dragica rođena 1921. Hrvatica,
ubijena od ustaša 1945. godine u logoru, Jaseno-
VAC, 1879023064 F Te
Zorić (Si Miloš rođen 1909. Srbin, ubijen od
ustaša 19. 1. godine u logoru, Jasenovac, 147021593:
=
POTOCI
Dabić (Marke) Simo rođen 1883. Srbin, ubijen od
ustaša 1941. godine u logoru, Jasenovac, noxosx19
rođena 1909. Hrvatica, ubijena
Primorac (Ruža) Ruž
(9 ine u logoru, Jasenovac, 234
ustaša 1945. go
RAŠKA GORA
. Srbin, ubijen od
Janjić (Lazar) Stojan rođen 19
u logoru, Jasenovac, 1484945044
ustasa 1941. godine
RAŠTANI
Krzman (Simo) Lazo rođen 1900. Srbin, ubijen od
ustasa 1941. godine u logoru, Jascnovac, 1455052002
Krzman (Simo) nj kola roden 1912. Musliman, ubijen
od ustasa 1941. godine u logoru, Jasenovac, 145556499)
Kunovac (Todor) Jovo. rođen 1917. Musliman, ubijen
od ustaša 1941. godine u logoru, Jasenovac, 1151265%4
RAVNI
Vuković (Jovan) Stanka rodcna 1885. Srpkinja,
ubijena od ustaša 1941. godine u logoru, Jaseno-
VaC, 1449973005
SOVIĆI
Mijić (Du 9) Andrija roden 1926. Hrvat, ubijen od
ustasa f 33. godine u logoru, Jasenovac, 2457020007
Mijić {Đufg} Stjepzn ro
en 1922. Hrvat, ubijen od
3. godine u logoru, Jasenovac, 255705%910
VRAPČIĆI
Antelj (Marko) Dušan raden 1900. Srbin, ubijen od
ustaša 1941. godine u logoru, Jascnovac, 1458343019—
Loza (Vaso) Lazo goden 1896. Srbin, ubijen od ustaša
1951. godine u logoru, Jasenovac, 145907405
Vučić š Re
učić (Lulja Reto
rođen 1901. Srbin, ubijen od
ustaša 19. ine u logoru, Jasenovac, 54906"
ZIJEMLJE
Čalija {Pa to) Jovo roden 1891. Srbin, ubijen od
čutee 194 . godine u JoBoru, SasenOVaC, ogosnie a
aa 104). godine U logoru. Jasenovać, gasna
Lečić (Stevan) Risto rođen 1896. Srbin, ubijen od
ustaša 194 . godine u logoru, Jasenovac, 06+7063014
564
Račić (Lazo
Savezni zavod za statistiku : Spisak žrtava logora Jasenovac 19451-1945
Račić (Lazo) Krsto rođen
tak (9). kC Srbin, ubijen cd
1893.
odimne u logoru, Jasenović. 004$053910
Miloš roden 1903; Srbin, ubijen od
ustaša 1941. godine u logoru, Jasenovac, 00:5053304
Račić (Stevan) Jeremija rođen 1891. Srbin, ubijen od
ustasa 1941. godine u logoru, Jasenovac, 03:906315
spisak nije potpun
Popis 1964. godine
, = MOKRICE
iović ( Bulj 1, 10. Musliman, ubijen
glilović (Bolje) Nulegrotn iu, Jasenovac, 1221017041
Beganović (Ahmoj Feha rodena 1927. Hrvatica,
'jznjena od ustaša 1944. godine u logoru, Jaseno-
VaC, NIJE .
-ranović (Ahmo) Hamdija rođen 1933. Hrvat, ubi-
po egei Ka (921! godine u logoru, Jasenovac,
MLIN M
y Ahmo)"Kaliih rođena 1924. Hrvatica,
Weijena Im ustaša 1944. godine u logoru, Jaseno-
Beganović (Ahmo) Mehmud rođen 1936. Hrvat, ubi-
len od ustaja 1544. godine u logoru, Jasenovac,
Beganović-(Omer) Šabarij rođen 1928. Musliman,
ubuvn od ustaša 1945. godine u logoru, Jasenovac,
Budimović (Paša) Omer roden 1920. Musliman, ubi-
zn 0) ustaša 1944. godine u logoru, Stara
Gradiska. nama ,
Dedić (1brahum}_ Fata rođena 1935. Muslimanka,
ubijena od ustaća 1945. godine u logoru, Jaseno-
Vao, 1123017%
Delić (Ibrahim) Hatiđa rođena 1898. Muslimanka,
ubijena od ustafa 1945. godine u logoru, Jaseno-
AC, ZLU . a
Dedić (Ibrahim) Musa zoden 1932. Musliman, ubijen
od ustasa 1945. godine u logoru, Jasenovac, 1291017032
Dedić (Ibrahim) Osman rođen 1930. Musliman. ubi-
jen od ustaša 1945, godine u logoru, Jasenovac,
him; Salkg roden 1929. Musliman, ubijen
od umasa 1955. godine u logoru, Jasenovac, 1201617636
Dedić (Ibro) Muharem spde 1932. Musliman, ubijen
od ustaša 1949. godine u fogoru. aSENOVAC, 129101 7039
Dedić (Salko) Jbrahim rođen 1296. Musliman, ubijen
od uttasa 1945. godine u Togonu; Jasenovac. izivicosa
NHusić (Ar), Malka, roden 1905, Hrvat, ubijen od
Spaja 1JAL. zodifie u fogoru, Jasenovac, 21291:00
Husec {Ani Sulio goden 1903, Hrvat, ubijen od ustaša
1145. zodine u logoru, Jasenovac, 222%01200%
Husić 'Sulio) Adem rođen 1926.
ustava 1941. kodute u lovoru, Jasenovac, 2/29012910
Husić (Suljaj zdem roden 1916. Musliman, ubijen od
detasa 1955. podine u logoru, Jasenovac. 1201017060
Ausić (Satjod Fata zodena 1931. Hrvatica. ubijena od
usta u 1951. vodine u logoru, Jascnovac, 2429012912
Musić (Suljo) Fata rođena 1914. Muslimanka, ubijena
od ustata 1945. podine u logoru, Stara Gradiška,
Hrvat, ubijen od
455104 415
Husić (Suljoj Mahmut "roden 1928. Hrvat, ubijen od
ustava 1941. zodine u logoru. Jasenovaćč, 212901201
Husić (Suljo) ylahmu! roden 1919. Musliman, ubijen
od ustava 1945. podine u logoru, Jasenovac, 1201017061
-Jaranović (Ibro) Besirrođen"19047Musliman, ubijen
od ustaša 1945. podine u logoru, Stara Gradiška,
TINA SIN ; - t =
Kahrić (Kasim) Fata rođena, 1920), Muslimanka,
" ubijena od ustaša 1945. podine u logoru, Jaseno-
VAaC,, 1201017014
ić (Kasim) Niza rođena, 1941. Muslimank
Kaerjena od ustaša 1945" godine u logoru, Jasenice.
hrić (Kasim), Safet rođen 1942. Musliman, ubi;
C e o ; 1
Kahrjć (Kasiy), Safet zou u logoru, Jasenovac, Izaog
Kahrić (Muste) Malka rođena 1906. Muslimanka,
ubijena od ustaša 1945. godine u logoru, Jaseng.
VaC, 1201017043 24%. ;a
Obić (Husijen) Fatima rodena 1884. Srpkinja, ubijena
od ustasa 1944. godine u logoru, Stara Gradiška,
9001 1002 . A
Obić (Mijo) "Nazifa rođena 1927. Muslimanka,
ubijena od ustaša 1944. godine u logoru, Stara
Gradiska, 12941103 ,
Pridorac (Aljaga) Šaban rođen 1902. Musliman, ubi-
KedKe 3 Ustaša. 1944. godine u logoru, Stara
Rizvanović (Ahmo) Bajro rođen 1928. Musliman,
ubijen od ustaša 1945. godine u logoru, Jasenovac,
Rizvanović (Ahmo) Kalija rođena 1915. Muslimanka,
ubijena od ustaša 1945. godine u logoru, Jaseno-
Vac, 1291017019
Rizvanović (Ahmo) Ramiza" rođena 1924. Musli-
manka, ubijena od ustaša 1945. godine u logoru,
asenovac, 1201017024 "G
Rizvanović (Ahuno) Rasim; rođen 1927. Musliman,
ubijen jod ustaša 1945. godine u logoru, Jasenovac,
Rizvanović (Alaga) Ahmo "rođen 1889. Musliman,
ubijenj,od ustasa 1945. godine u logoru, Jasenovac.
Rizvanović (Muste) Ahmo rođen 1892. Musliman,
'ubijen od ustaša 1945. godine u logoru, Jascnovac,
Rizvanović (Ramoj Haira rođena 1919. Muslimanka,
'ubijena"od ustaša 1945. godine u logoru, Jaseno-
VUuC, 1201017031
Rizvanović (Ramo) Osman rođen 1936. Musliman,
ubijen od ustaša 1945. godine u logoru, Jasenovac,
Rizvanović- (Ramo) Rasim rođen 1935. Musliman,
ubijen od ustaša 1945. godine u logoru, Jasenovac,
Suljić ( Dane) k , . Musliman, ubije
Suljić, (Pang19 Pat RE TAKE KAGegaVaM ubijen gd
Suljig=(Sakko) Meho šoden 1928. Musliman, ubijen
x_ Od ustasa 1944. god ne u logoru, Jasenovac, 2435052016
Sarić, (Selim): Bisera! rođena 1930. Muslimanka,
ubijena od ustaša 1945. godine u logoru, Jaseno-
Šarić (Selim) Mefimed tođen 1938. Musli bij
arić (Se. Mehmed rođe . Mu .
od rstaga 1949. Medo U TOPOTU, Jasenovac. tes
Sarić. (Selim)! Rasima rođena 1936. Muslimanka,
ubijena:od ustaša 1945. godine u logoru, Jascno-
Vac, 12010170$50
Šarić ;(Selim): Senija rođena 1943. Meuslimanka,
ubijena od ustaša 1945. godine u logoru, Jaseno-
NASIP
Dumonić (Lazar) Vaso rođen 1914. Srbin, ubijen od
ustaša 1944, godine u logoru, Stara Gradiška,
I201OISCIĆ
Kolarević (Milutin) Mile rođen 1917. Srbin, ubijen od
ustaša 1944, godine u logoru, Stara Gradiška,
1201015003
Pavković (x) Nikola rođen 1900. Srbin, ubijen od
ustaša 1944. godine u logoru, Stara Gradiška,
U744032023
Špirić (Jovo) Mirko rođen 1942. Srbin, ubijen od
ustaša 1944. godine u logoru, Stara Gradiška,
1201015013
Toljagić (Mihajlo) Milan rođen 1882. Srbin, ubijen
od ustaša 1945. godine u logoru, Stara Gradiška,
1201015004
168 Savezni zavod za sratlstlku ; Spisak žrtava logora Jasenovac 1941-1945
Toljagić (Milan) Rade rođen 1915. Srbin, ubijen od
ustaša 1945, godine u logoru, Stara Gradiška,
1201015006
Toljagić (Mile) Ljuba rođena 1892. Srpkinja, ubijena
od ustaša 1945. godine u logoru, Stara Gradiška,
1201015005
Toljagić (Rade) Milka rođena 1939. Srpkinja, ubijena
od ustaša 1945. godine u logoru, Stara Gradiška,
Toljagić (Rade) Mirko rođen 1938. Srbin, ubijen od
a ; +
Uta 1945. godine u logoru, Stara Gradiška,
Toljagić (Rade) Vojo roden 1943, Srbin, ubijen od
ustaša 1945. godine u logoru, Stara Gradiška,
spisak nije potpun
KONCENTRACIONI
LOGORI SMRTI
-Jasenovački logor
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
U svrhu političkog
pridobijanja Musli-
mana u Zagrebu je
u vrijeme Nezavisne
Države Hrvatske ot-
vorena džamija (ko-
ju je ranije namjer-
avao da podigne dr
Vladko Maček). Tim
povodom je 1943.
godine = objavljena
brošura "Džamija u
Zagrebu - u spomen
otvaranja", _u kojoj
su citirana i kuazži-
vanja Ante Pavelića
o Muslimanima izr-
ečena u raznim pri-
likama:
e+e-Muslimani Hrvati
nišu samo dio
hrvatskog naroda:
oni su jedinstvena
sastavna srčika
hrvatskog naroda.
Bosna nije pripojena
Hrvatskoj. nego je
Bosna Hrvatska,
središte i težište
hrvatskog naroda i
Nezavisne Države
Hrvatske.
+ Dogodilo se, da
su mi u razgovoru
naši ljudi, a i stranci rekli: "Gospodo, vi imate više unutrašnjih pitanja. Vi
imate muslimansko pitanje. Država koja ima kolonije, imaju i musliman-
sko pitanje. U tim kolonijama ima i naroda muslimanske vjere, koji nisu
isla krv i tiela sa narodom u materi zemlji. Muslimanska krv naših mus-
limana jeste hrvatska krv. Ona je hrvatske vjere, jer su na našoj zemlji
njeni pripadnici hrvatski sinovi.
+ Ne može vjera razdjeljivati ono, što je jedno te isto. Vjera jest
izraz poštovanja prema Svevišnjem, Gospodaru svega živog i mrtvog, a mi
njegovi stvorovi svi jednaki pred Njim, a kad smo iste krvi, onda smo jed-
naki među sobom.
+ Na vas. na Hrvate muslimane, polažem ja, polaže Nezavisna
Država Hrvatska veliku nadu, jer ste snažni, vitežki, jer ste u prošlosti
dovoljno pokazali svoju snagu i neslomljivost protiv svakoga, koji je htio ili
pokušao posegnuti za vašim dubokim svetinjama.
- Ja sam prva slova naučio u mektebu, koja mi je pokazao starac
hodža, pred kojim smo u prvom razredu na podu sjedili, tridesetak djece,
svi muslimani osim mene!" +
+ Mensur Seferović "Vojska za jedno ljeto" Sarajevo, 1999., str. 143
T Zaike PRERORINC
2175
ARS
k
Poglavnik
29
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
oncentracioni logori bili su sastavni dio državno-političkog sistema uspostavljenog u
Kate Državi Hrvatskoj. Proglašena 10. aprila 1941. godine, u trenutku kada je
njemačka vojska ulazila u Zagreb, NDH je nastala pod okriljem i neposrednim uticajem Trećeg
rajha i fašističke Italije. Organizacija koncentracionih logora u NDH bila je smišljena po uzoru
na koncentracione logore u nacističkoj Njemačkoj.
Tokom četiri godine postojanja NDH na vlasti je bio ustaški pokret na čelu sa doktorom
Antom Pavelićem. Pokret je osnovan oko 1930-te godine u emigraciji, u Italiji, kao radikalna
opozicija tadašnjoj jugoslovenskoj državi, sa ciljem uspostavljanja nezavisne Hrvatske države u
njenim povijesnim granicama (uključujući i Bosnu i Hercegovinu)". Država je zamišljena kao
stroga diktatura, s kultom vođe nacije koji je nosilac sveukupne i apsolutne vlasti. Njegovana
je ideja o Hrvatskoj s "etnički čistim prostorom" a sa ciljem bliskosti s Trećim rajhom.
Prihvaćena je i rasna teorija sa radikalnim antisemitizmom. Kako je dolazak pokreta na vlast i
opstanak na toj vlasti u potpunosti zavisio o politici Trećeg rajha a u početku i fašističke Italije,
Pavelić i njegovi najbliži saradnici bili su podvrgnuti dominaciji i totalnom uticaju tih država. To
se najkonkretnije odrazilo i prilikom određivanja granica NDH.1
Osnivanje i rad logora NDH bili su u nadležnosti Ravnateljstva za javni red i sigurnost
(RAVSIGUR-a) uspostavljenog zakonskom odredbom od 7. maja 1941. godine radi "uvođenja
jedinstvene organizacije i nadzora nad svim policijskim službama u NDH". Za ravnatelja je
postavljen Eugen Dido Kvaternik. Uporedo s ovim, nastajao je i zaseban ustaško-policijski
aparat. Ustaška nadzorna služba formirana je 16. avgusta 1941. godine, sa zadaćom "pobijati
sav onaj možebitni rad koji bi išao na štetu Hrvatske državne nezavisnosti", a na čelu joj je
također bio Eugen Dido Kvaternik s titulom ustaški nadzorni povjerenik. Sastojao se od četiri,
odnosno pet odjela. Treći odjel, takozvana Ustaška obrana, bio je nadležan za koncentracione
logore, njihovu organizaciju, održavanja, osiguranje i postupak prema logorašima. Ustaška nad-
zorna služba ukinuta je u januaru 1943. godine, a njene službe ponovo su prešle u nadležnost
RAVSIGUR-a. Ovlaštenja za upućivanje u logore Ante Pavelić je 1943. proširio i na zapovjednike
vojnih odreda u ugroženim područjima.
Po ugledu na nacističke logore Mauthauzen, Buhenvald, Dahau i druge, Pavelić je preko
svog ministra unutrašnjih poslova Andrije Artukovića,2 šefa policije Dida Kvaternika, Maksa
1 Veliki dio hrvatskog primorja, Gorskog kotara, znatan dio Dalmacije (Od Zadra do Splita) istočnog dijela Konavla i Boke
Kotorske, te gotovo sve otoke (osim Brača, Hvara i Paga) anektirala je, na temelju Rimskih ugovora, od 18. maja
1941. godine, fašistička Italija koja je već od ranije držala Istru s Rijekom, Zadar, Cres, Lošinj i Lastovo. Hortijeva
Mađarska anektirala je Baranju if okupirala Međumurje. Teritoriju NDH činili su preostali dijelovi Hrvatske, teritorije BiH,
te Srijema. Demarkaciona linija, kojom je cijeli teritorij Jugoslavije bio podijeljen na njemačkovitalijansko interesno
područje prepolovila je i Hrvatsku na dva dijela. Hrvatska južno od ,demai
rkacione linije", pod nadzorom talijanskih
okupacionih snaga, bila je podijeljena na tri zone. Prvom zonom nazvana su područja koja je pripojila italija. Drugu
zonu (tzv. Demilitarizovanu zonu) činili su svi preostali hrvatski dijelovi Jadranske obale i otoci, te vrlo široko zaleđe
priobalja uključujući Hercegovinu, Dalamtinsku Zagoru, Liku i Gorski kotar. U toj zoni NDH nije mogla držati vojsku ni
podizati vojne objekte. Područje sjeverno od druge zone do demarkacione linije nazvano je trećom zonom. Iznad lini-
je bilo je područje njemačkog vojnog i političkog uticaja. Do oktobra 1941. godine talijanska vojska preuzela je svu
vojnu i civilnu vlast u drugoj zoni i vojni nadzor u trećoj zoni. (, Koncentracioni logor Jasenovac — Izložba o počecima
logorskog sustava, kolovoz 1941 - veljača 1942,
,Spomen-područje Jasenovac, - memorijalni muzej, Jasenovac 2002, str, 3-:11)
2, Poslije sloma Kraljevine Jugoslavije aprila 1941. prije potpisivanja kapitulaci
kao provjereni nacistički i ustaški čovjek vraćen je na dužnost ministra unutrašnjih poslo t
ovan je za državnog prabilježnika — čuvara državnog
= Ustaški zločini genocida", Beograd, 1988, str. 41-42)
30
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Luburića, Mije Babića i drugih, osnovao prve logore smrti u Slanom na otoku Pagu i u Jadovnom
na Velebitu. Logorima je upravljao Mijo Babić, koji je ujedno bio i zamjenik glavnog šefa ustaške
policije u Hrvatskoj. Poslije njegove pogibije zamijenio ga je Vjekoslav Luburić Maks, koji je po
surovosti i krvološtvu prestigao svog prethodnika.
Logore su obezbjeđivale posebne jedinice koje su se zvale Ustaška obrana. U te jedinice
primani su samo oni koji su bili spremni na najgore zločine. Prvi logori na Pagu i u Jadovnom
bili su prvi tečajevi i škole koljišta za ustaše, a njihovi glavni profesori bili su bivši ustaški em-
igranti.
Logori su osnovani u Staroj Gradišci, Koprivnici (Danica), Sisku, Donjem Miholjcu, Kostajni-
ci, Dubici, Tenju kraj Osjeka, Karlovcu, u Kerestincu, Vinkovcima, Virovitici, Kruščici kod Travni-
ka, Višegradu, Slavonskoj Požegi, Lepoglavi, Zemunu, Jadovnom i Jasenovcu. Mnogi ovi logori
postojali su kratko vrijeme, a neki su trajali duže, od kojih, pojedini najveći, do završetka Drugog
svjetskog rata. Svi su oni bili velika mučilišta i grobnice ogromnog broja ljudi, a među njima se
posebno ističe logor Jasenovac.
JASENOVAČKI LOGOR
Pored zvaničnog naziva za logor: "Zapovjedništvo sabirnih logora Jasenovac", ustaše i njihovi
organi su upotrebljavali i ove nazive: "Koncentracioni logor Jasenovac", "Sabirni logor Jasenovac",
=Zbirni logor Jasenovac" i "Sabirni i radni logor Jasenovac". U nazivu dodatak "radni" nije pri-
hvaćen pošto se nije radilo ni o kakvom radnom logoru već o koncentracionom logoru smrti u
okviru jedinstvenog sistema konc-logora pod komandom UNS-a. Svi oni predstavljaju dio sis-
tema logora njemačkog rajha.
Jasenovački logor je predstavljao sistem više logora u čiji sastav su ulazili: logor u Krapju
(logor |), Bročice (logor II), Ciglana (logor III), Kožara (logor IV) i Stara Gradiška (logor V).
LOGOR I KRAPJE I LOGOR II BROČICE
Logor u Krapju (logor |) bio je podignut na močvarnim livadama pored šume Gornja Krndija,
iza samog sela udaljenog 12 km uzvodno rijekom Savom od Jasenovca prema Sisku. Bio je
ograđen žicom s barakama izgrađenim na drvenim stubovima, poput sojenica. Logor u Bročicama
(logor II) podignut je u neposrednoj blizini sela, koje se nalazi uz prugu i cestu što veže Novsku s
Jasenovcem. Na prostoru veličine 500x500 m ograđenom žicom i osiguranom ustaškim stražar-
nicama bile su podignute tri velike barake. Zapovjednik logora | bio je ustaški poručnik Ante Marić,
a logora II poručnik Ivan Rako. Radi velikih poplava i nemogućih uvjeta logor | i II preseljeni su
između 14. i 16. novembra 1941. godine. Prethodno su mnogi zatočenici pobijeni. Tako je od oko
3000 do 4000 logoraša iz oba logora u logor III Ciglane došlo tek oko 1500 logoraša.
LOGOR III CIGLANA
Preseljenjem dvaju prvih logora i osnivanjem novoga (logor III — Ciglana) lično je rukovodio
ustaški satnik (kasnije ustaški pukovnik) Vjekoslav Maks Luburić, koji je početkom jula 1941.
bio imenovan "zapovjednikom svih koncentracionih logora u NDH". Logor IIl Ciglana prostirao
31
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
——_
se na površini od oko 2 kilometra, na ledini udaljenoj oko 3 kilometra od mjesta Jasenovac, uz ri.
jeku Savu i puta prema Košutarici. Na dijelu toga zemljišta nalazila se Ciglana, a na drugome
su bile smještene zatvoreničke barake (6 manjih i 2 veće). Barake su bile drvene, podignute
poput sojenica. Logor je u početku bio ograđen žicom a kasnije visokim zidom. Logor III imao
je dva zapovjednika: zapovjednika logora i zapovjednika radne službe. Dužnost zapovjednika |9g-
gora (prvi je bio zastavnik Jozo Matijević) bila je sigurnosnog karaktera. U njegovoj nadležnosti
su bile vojne jedinice. Zapovjednik radne službe imao je znatno veći djelokrug rada. Prvi Zapov-
jednik radne službe bio je Ljubo Miloš. Rad u logoru bio je podijeljen na unutrašnji i vanjski rad.
Bile su radne grupe lančara (tvornica lanaca), ciglana, pilana i radna grupa ekonomija. Od tog
vremena u logor stižu transporti iz cijele NDH.
Nakon donošenja Zakonske odredbe o upućivanju nepoćudnih i pogibeljnih osoba na
prisilni boravak u sabirne i radne logore 26. novembra 1941. godine, u logor Jasenovac
dolaze dvije vrste zatočenika. Prvoj vrsti pripadaju oni koji su upućivani s urednim odlukama
RAVSIGUR-a i u kojima je bilo navedeno vrijeme kazne, najviše do tri godine. Najčešće je mak-
simalna kazna od tri godine značila smrt. Drugoj su vrsti pripadali zatočenici koji su stizali u
masovnim transportima, bez ikakvih odluka, eventualno s nekim skupnim popisom. Oni su
najčešće ubijani.
LOGOR IV KOŽARA
U januaru 1942. godine u samom mjestu Jasenovac osnovan je radni logor IV — Kožara.
Sačinjavale su ga zgrade za industrijsku preradu kože sa odgovarajućim radionicama,
skladištima i dvjema zgradama za zatočenike. Bio je opasan s više redova bodljikave žice.
LOGOR V STARA GRADIŠKA
Kazniona i zatvor u Staroj Gradišci su se nalazili na lijevoj obali rijeke Save, nizvodno od Jase-
novca.
Logor je bio ograđen visokim zidom sa osmatračnicama.
Muški logor je bio smješten u nekoliko zgrada bivše kaznionice. Logoraši su bili odvojeni
po nacionalnosti. Najgori uvjeti bili su u "K" objektu, ustvari, u samicama bivše kaznionice u
kojima su bili teži politički kažnjenici, Hrvati i Bošnjaci.
Ženski logor se u prvo vrijeme nalazio u Kuli. Bilo je to mračno, vlažno i zapušteno zdanje
s 59 velikih ćelija. U početku su sve logorašice bile zajedno, da bi u martu 1942. godine
Hrvatice odvojili u nove prostorije tzv. hrvatskog ženskog logora.
Iz Kule se na mala vrata izlazilo na groblje koje je postalo velika klaonica.
Do aprila1945. godine Jasenovački logor će izrasti u najveći izgrađeni logorski kompleks
na teritoriji Nezavisne Države Hrvatske. Bio je to jedini logor koji je djelovao gotovo kroz cijelo
vrijeme njenog postojanja, najveći po prostoru koji je zauzimao, po broju logoraša koji su kroz
njega prošli i broju žrtava koje su u njemu stradale. Bio Je to jedini logor, u Evropi pod domi-
nacijom Trećeg rajha, u kome su se likvidacije vršile bez neposrednog sudjelovanja njemačkih
nacista.
32
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
1. Sema organizacije ureda III UNS-a početkom septembra 1941. godine
USTAŠKA NADZORNA SLUŽBA
Eugen-Dido Kvaternik
URED III
Mijo Babić, ust. satnik
Maks Luburić, pov. Gl, u, s.
TMSNSTVO UREDA IJI Logor JADOVNO
ezić, činovnik j
Ljubo 'Miloš, čin. Logor Kruščica Ba Velebitu
Danica Herceg, čin. kod Travnika
X Zapovjednik:
Organizirao: Mate Mandušić
Maks Luburić por.
Organizirao;
Logor SLANO Osiguranje: Juca Rukavina
na Pagu Dijelovi 13 _ pukov.
bojne Jurica Frković
vel. župan
Stjepan Rubinić
šef red, Gospić
Organizirao:
Mijo Babić
Zapovjednik:
Ivan Devčić
Pivac, stk.
Zapovjednik:
Stjepan Rubinić_
šef red. Gospić
Pudić-Paraliza
Osiguranje:
Osiguranje:
Lička bojna
13 bojna
Casnici: Casnici:
Ivan Rako, por. Ivica Brkljačić,
Ante Marić, por. poruč.
Mate Mandušić, Anton Remenar,
poruč. poruč. ——
Mile Barišić Joso Matijević. Zapovjednik: Časnici:
poruč , — Juca Rukavina Ile, poruč
Ventura Baljak, pukov. zap. 17 sata
poruč. Karla, zastav.
zap. 22 sata
Zapovjednik:
Ivan Devčić
Pivac-satnik
NAPOMENA: Mijo Babić je prvi upravitelj ureda III, poslje njegove smrti došao je Luburić.
Za logor Kruščicu nije potpuno sigurno da li je organizirao Luburić ili Babić. Mate Mandušić bio je
časnik logora Slano, odakle je premješten za zapovjednika logora Kruščica.
(A.Miletić, n.d; knj. 1; Beograd 1986; str. 16)
33
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
2. Sema organizacije ureda III UNS-a 1941, godine
USTAŠKA NADZORNA SLUŽBA
Eugen-Dido Kvaternik
URED III
Maks Luburić, pov. Gl. u. s.
TAJNISTVO UREDA III
Ljubo Miloš, čin.
Danica Herceg, čin.
ZAPOVJEDNIŠTVO SABIRNIH
LOGORA — JASENOVAC
Ivica Brkljačić, poruč.
GOSPODARSKI URED KORE RKO INIH
Ante Remenar, por. Beneš, nadporučnik
Casnici:
Joso Matijević,
zastavnik
LOGOR II-BROČICE
JASENOVAC LOGOR I-KRAPJE
Organizirao: Zapovjednik: Organizirao; i i
HM Zapovjednik:
Maks Luburić Maks Luburić Ante. Marić; Pp.
Osiguranje: Š
17 sat Osiguranje:
14 sat 22 sat
Zapovjednik: Zapovjednik straže: SRM
Ile, por. 17 sat Mihovil Prpić, vodnik Zapovjednik:
Dagen, nadporuč. 17 sat Karla, zastav.
14 sat
(A.Miletić, n.d; knj. 1; Beograd 1986; str. 18)
34
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru.
3. Sema organizacije ureda III UNS-a sredinom 1942. godine
USTASKA NADZORNA SLUŽBA
Eugen-Dido Kvaternik
AEPASNE (MOJSEFIM
URED III
PNISIVO Maks Luburić, satnik GOSPODARSKI URED
Nade. Tone —|— Skočibušić, nadpor.
JASENOVAC | | ĐAKOVO | ST. GRADISKA
Zamjenik Luburića 1
glavni zapovjednik:
Ivaca Matković, nadp.
Zapovjednik:
Joso Matijević, por. Zapovjednik:
od_prolječa nadalje Ivan Rako, por, (sleč. 42)
Mate mandušić, p. (velj. 42)
Ivica Brkljačić, (ož. 4?)
Mile Orešković, poručnik
od IV—42 do jeseni.
Osiguranje:
Jedan vod I sati
Ust. obran. zdruga
Zapov. sabir. logora:
Ivica Brkljačić, nadp.
od X—x1 do prolj. 42.
Ljubo Miloš, nadpor.
od prolj. 42 do leta.
TUJ STO S di)
Opči otsjek:
Opči otsjek:
Jozo Stojčić, por.
Branko Slipćević, por.
Politički otsjek:
Zap. Radne sl. u logoru
Ciglana: Ja Nikola Gađić, por.
Ljubo Miloš, nadpor. a k:
od X—41 do prolj. 42. Gospotan. PIROT
Hinko Pičili, nadp. Anton Remenar, nadp. Radni otsjek:
Mile Vlaho, nadpor.
Simun Buntić, nadp.
(blagajnik)
od prolj. nadalje Milovan Pavličević, por.
u poče ;
Zvonko Korenički, por.
oko početka 42 £.
Nemet, poručnik
Zapovjed. log. Ciglana:
ogosa) Matljević, pa | Ekonomije: od prolječa nadalje
Miro Majstorović, ndp. Slavko Saak DOE
od prolječa nadalje rete, | Gospodarski otsjek:
Mime Kajić, por. Stipe Barbarić, por.
Bistrica:
Osiguranje: Sime Matić, por.
1 bojna ua zd. Pe | Sanitetski_otsjek:
Zapov ž B
Kovačević, nadporuč. ukovac, vodnik
MROVIA GE nadp. Časnici: _ j
asn H siguranje:
u Mime Pavičević, ndp. Modrić, 2.
Josip. udar. Kerr Matković Ljubo, z. III bojna Ust. obr, zd.
Duvančle. goručalle Naletelić, z. Mate Sarić, 2. Zapovjednik:
An Be poruč. Đerek, z. Sablić, z. Mihaljević, 2. Krešo Majić, nadpor,
Staniša. Vasll), ndp Dinko Sakić, z. Mataja Josip, p. Časnici:
pp PO ODO U Brzica Petar, 2. le, p. Dane Miloš, p.
Grbešlć, p. Modrić,_p.
(A.Miletić, n.d; knj. 1; Beograd, 1986; str. 24)
35
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
4. Sema organizacije ureda III UNS-a u toku 1943. godine
RAVSIGUR
Dr. Filip Crvenković
IDS SENom
URED III
Stanko Šarac, uprav.
Ivan Rajić, zamjen.
TAJNIŠTVO i
Branko Slipčević, ndp.
Danica Herceg, čin.
Nikica Tomas, zastav.
Olivieri (djevoj.) čin,
Marinka Đal. čin.
Putica, zastavnik
| JASENOVAC
Glavni zapovjednik:
Marko Pavlović, bojn.
| Logor CIGLANA | | I OBRAN. ZDRUG |
Sam zdrug kao i
sve ostale vojne
jedinice, te svi
ostali časnici,
dočasnici i vojnici
Zapovjednik:
Hinko Pičili, stk.
spadali su pod U.O.
Zap. radne sl.
Hinko Pičili, stk.
Osiguranje:
Dijelovi I bojne
Z I ust. ob. Z.
Časnici:
Žile Friganović, z.
Zapovjednik:
Držislav Renđeo, p.
Maričić, zastavnik |
Milovan Pavličević,
Mihovil Prpić, ndp.
nadpor.
Mihić, nadporučnik
Đerek, zastavnik
€ Ekonomije:
Se Ilija, z. Mlaka, Jablanac.
jević, zast. zZ jednik:
Hiršberger Nikola, z. PA. a dene
Mihić, nadpor.,
Osiguranje:
Miško Sanković, vod. III bojna I UOZ.
Stanko Markotić —
Ante Sarac, vodnik |
Nikica Miličević — ———
Ivan Markić Zapovjednik:
Dragan Gašparević, v, Stjepan Bosak, nadp.
Dočasnici: |
Zrinušić.
GOSPODARSKI URED
Ured III bio je snjim
u vezi, ali je isti
spadao pod UO.
ST. GRADISKA
Zapovjednik:
Zapovjednik rad. otsjeka
Tihomir Kordić, poruč.
Opči otsjek:
Jozo Stojčić, poruč.
Gospodarski otsjek;:
Petrio, poruč.
Trolić, zastav.
Blagajna:
Stipe Sarić, činov,
Sigurnosna služba:
enan, poručnik
Gagro, zastavnik
Casnici:
Zvonko Lipovac, sik-pop.
Dočasnici:
Jozo Vuković, vodnik
Mirko Runjaš vodnik
Ivan Vasilj, vodnik
Stjepan Bosak, ndp.
SŠ a
Lajčo Neorčić, dvnk,
(A.Miletić, n.d; knj. 1; Beograd, 1986; str. 27)
36
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
5. Sema organizacije ustaške obrane u toku 1944. godine
PAVELIĆ
ZAPOVJEDNIŠTVO
U. O
Zapovjednik:
Luburić pukov.
Pobočništvo:
Ivica Matković, ppuk.
Renđeo Držislav, ndp.
Dinko Šakić, ndp.
Nada Tomas, čin.
Zorica Filipović, čin.
URED III
Upravitelj:
Jakov Đal, ppuk.
Zamjenik:
Ivan Rajić, boj.
Osoblje:
Branko Slipčević, stk,
Nikola Tomas, zastav.
GOSPODARSKI URED
Upravitelj:
Milivoj Vlaho, puk.
Vojno zapovjedništvo:
Zapovjednik:
Gigić Ferdo, bojnik
Casnici:
Vilko Butorac, stk.
Teklić, pop-stk.
Čurio, zastavnik
Zamjenik:
Jakov Barbarić, boj.
Osoblje:
Mate Tomas, boj.
Božičević, nadpor.
Seleši, nadporuč.
Slavko Metlaš, zast.
Viktor Klečina, čin.
Parađik, čin.
Evica Rickijević, čin.
Fridl (žena), čin.
Parađik (djev.), čin.
Božičević (djev.), čin.
Putica, zastavnik
Danica Herceg, čin.
Marinka Đal, čin.
Olivieri (djevoj.), čin.
Brzi sklop:
Zapovjednik:
Milovan Pavličević, boj.
Časnici:
Joža Črček, nadpor.
Pudić — ,,Paraliza", sat.
Mišetić Nikola, poruč.
Blagajna:
Zlatko Stegnar, boj.
Ivica Brkljačić, boj.
Ivan Pavlović, boj.
(A.Miletić, n.d; knj. 1; Beograd, 1986; str. 29)
37
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru u F
IE potreda wC Čada. Dastoeez3 9 S. SME: !
Typej sa ya mm MEET IE
š Č u 0 14
Jasenovac, naselje na ušću Željeznički magacin koji je služio kao prihvatna
Une u Savu stanica za jasenovačke logoraše
Koncentracioni logor Jasenovac bio je opasan žicom, zidom, nasipom, obalom Save,
zidanim bunkerima i visokim osmatračnicama s mitraljeskim gnijezdima
Prve barake u Jasenovačkom logoru podignute su
u jesen 1941. godine
(A.Miletić, n.d; knj. 1; Beograd, 1986; str. 21)
38
Južni ulaz u koncentracioni logor Stara Gradiška Pogled u krug logora Stara Gradiška
sa crkvom koja je srušena u toku rata
Austro-ugarsku tvrđavu u Staroj Gradišci ustaše su pretvorile u zloglasni logor - mučilište
ljudi, žena i djece
(A. Miletić, n.d; knj. 1; Beograd, 1986; str. 26)
39
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Kula smrti - Stara Gradiška (ABiH)
Ćelije i paviljon u logoru Stara Gradiška (ABiH)
40
PERE I SOJ Nu ——— — Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
SUDSKI SISTEM U SLUŽBI ZLOČINA
Da bi masovnom teroru i masakru dale nekakvu formalno-pravnu osnovu, čim su došli na
vlast, ustaše su počeli donositi razne propise, zakone. Svi ti zakoni i propisi imali su za cilj oza-
konjenje zločina.
Već 17. aprila 1941. godine izlazi "Zakonska odredba za obranu naroda i države", koja je
bila osnova svim ostalim propisima. Na temelju nje je organiziran masovni zločin. Slijede
propisi o vanrednim sudovima po hitnom postupku koji su bili sastavljeni od tri osobe i koji su
mogli donositi samo smrtne kazne. Ove akte o vanrednim i prijekim sudovima dopunjavaju pro-
pisi "Zakonske odredbe o rasnoj pripadnosti", "Zakonska odredba o državljanstvu"; "Zakonska
odredba o zaštiti arijevske krvi i časti hrvatskog naroda". Izdana je "Zakonska odredba o prije-
lazu s jedne vjere na drugu", čak i "Naredba o zabrani zaposlenja ženskih osoba u nearijevskim
kućanstvima", zatim "Naredba o promjeni židovskih prezimena i o izjednačavanju židova i o ozna-
čavanju židova i židovskih tvrtki", "Odredba o prikrivanju židovskog imetka", "Naredba o prijavlji-
vanju srbijanaca", "Zakonska odredba o zabrani ćirilice", "Zakonska odredba o prijekim i pokre-
tnim prijekim sudovima", "Zakonska odredba o upućivanju nepoćudnih i pogibeljnih osoba na
prisilan boravak u sabirne i radne logore". Ta zakonska odredba je donesena 25. novembra
1941. godine.
Tako se ustalio režim strahovlade "Ustaške nadzorne službe" i njezinog zapovjednika koji
je veliki broj ljudi lišio života, a njihove familije zavio u crno.
Otići u Jasenovac značilo je biti predan na milost i nemilost ustaškim koljačima, značilo je
otići u mučeničku smrt. Ustaše su u Jasenovački logor poslale građane koje je trebalo likvidi-
rati, jer su im bili nepoćudni "iz raznih, vjerskih, nacionalnih ili političkih razloga".
Zakona za teror i zločine bilo je napretek. Međutim, ustašama ti zakoni nisu trebali, sve je
to bilo proforma za javnost i stvaranje iluzije kod neupućenih da se sve radi po zakonu.
Sudski sistem u NDH bio je prava lakrdija, jer je to bio sistem masovnog uništenja ljudi.
Pavelić 10. juna 1941. propisuje zakonsku dopunu o prijekim sudovima po kojoj svako
zbog slušanja "... vijesti krugovalnih postaja sa sjedištem u državama koje su u neprijateljstvu
sa NDH ili s kojom od velesila OSI" ili zbog neprijavljenog stanara u roku od tri dana može biti
stavljen pod prijeki sud. Vremenskih kazni kod "pokretnih prijekih sudova" nije bilo. Za te su-
dove postojala je samo jedna kazna — smrt.
Pavelić je osnovao 34 prijeka, pokretna i vanredna suda. Svi ti sudovi proizilazili su iz
="Zakonske odredbe za obranu naroda i države".
Pravosudni sistem NDH je služio zločincima kao paravan za ostvarivanje fašističkih ciljeva:
uništavanje naroda i građana, među kojima i znatan broj Hrvata i Bošnjaka.
TRANSPORTI ZA LOGOR JASENOVAC
Iz depeša koje je upućivala Ustaška župska redarstvena oblast Sarajeva Ravnateljstvu za
javni red i sigurnost u Zagrebu, djelimično se vidi kako je teklo organiziranje transporta sa
uhapšenim građanima Sarajeva, Što je bilo slično i u drugim gradovima. Iz tih depeša se, pored
ostalog, može zaključiti i koliko je ljudi u prosjeku išlo u jednom transportu i u kojem razmaku
su organizirali, zatim o kojim se kategorijama građana radilo, u koje su logore upućivani itd. U
jednoj takvoj depeši, od 14. oktobra 1941. godine stoji da je upućen u Jasenovac transport od
399 lica i da se radi "na prikupljanju novog kontigenta". Već sutradan, 15. oktobra, u novoj
41
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
depeši je stajalo da je otpremljeno 300 Jevreja u logor Jasenovac. Obezbjeđenje transporta
kaže se u ovoj depeši, vrši 28 oružnika i 10 njemačkih vojnika.
"Već od sredine 1942. godine, u transportima koji su išli od Sarajeva prema logoru, nije
više bilo Jevreja. | Srba je bilo sve manje, ali su na red sve više dolazili Bošnjaci i Hrvati, od
kojih su uglavnom sastavljani posljednji transporti".3 Slična je bila sudbina transporta koji su
išli i iz drugih mjesta.
Pred istražnim organima jedan od komandanata logora u Jasenovcu, Ljubo Miloš je, između
ostalog, rekao: "... procedura kod likvidacije bila je takva da kada bi pojedini transporti stizali
u Jasenovac, isti bi bili prebacivani u vagonima na kolosjek koji se nalazio u samom logoru, te
su u vagonima ostajali do samog polaska na likvidaciju. Likvidacije su se u većini slučajeva
vršile noću a sjećam se da se u nekoliko navrata likvidacija vršila i u toku dana u grupama od
100 do 300 zatočenika, a možda čak i više. Priliv zatočenika po transportima u početku je bio
rjeđi, tj. prosječno jedanput nedjeljno a kasnije, od početka proljeća 1942. kada su počele sti-
zati veće grupe, taj prosjek je učestao, tj. na dva ili tri puta nedjeljno a bilo je slučajeva kada
su transporti znali stizati i po nekoliko dana uzastopce. Svi ovi transporti koje sada spominjem
stizali su bez odluke što znači da su svi zatočenici odmah odvođeni na likvidaciju. Ukupan broj
likvidiranih zatočenika u logoru Jasenovac "Ciglana" s okolicom, kako za moje vrijeme, a tako
i za cijelo postojanja logora Jasenovac, ne bih mogao reći niti ja niti itko drugi jer transporti koji
su upućivani na likvidaciju nisu nigdje ni u kojem slučaju zavođeni u knjige ili tome slično, a s
namjerom da se ne bi znalo koliko je ljudi likvidirano. U svakom slučaju taj broj je ogroman i
upravo nepojmljiv... ".4
MUČENJE I UBIJANJE U LOGORU
O metodi mučenja i ubijanja u logoru najjasnije govori Anketna komisija za utvrđivanje rat-
nih zločina, koja je 18. maja 1945. obišla logor Jasenovac. U službenom zapisniku, između os-
talog, stoji: €...da zločini počinjeni u po zlu čuvenom logoru Jasenovcu jednom od najzloglasni-
jih mučilišta i klanja zatočenika ne samo u našoj zemlji nego uopće u Evropi, po svojoj aktivnos-
ti, po načinu i perverznosti izvršenja, po broju i opsegu nadilaze sve Što i najbujnija fantazija
može zapamtiti. Okrutnost pokazuje karakteristiku najdivljijeg sadističkog iživljavanja, pa doista
samo psihopatološki elementi mogu da objasne sve ono morenje glađu i žeđu zatočenika u
posebnim ćelijama krletkama, zabijanje čavala pod nokte, rezanje živog mesa, a zatim solenje
rana, upotrebljavanje vagine kao pepeljare za cigarete i otpatke... spaljivanje živih ljudi u
pećima za pečenje cigle, odrezivanje spolnih uda, bacanje djece u zrak i dočekivanje na ba-
jonete, lomljenje kostiju, vješanje, davljenje u Savi itd...,5
Ustaše su ubijali u početku pojedinačno, a zatim u grupama, pa onda masovno po neko-
liko stotina pa i hiljada u jednom danu ili noći, što je karakteristično za Jasenovac. U početku
su strijeljali pištoljem ili mašinkom, a kasnije su to zamijenili tupim predmetima (drveni malje-
vi, željezne šipke, sjekire itd.). U tom arsenalu oružja krvnici su tražili ono čime je najlakše i na-
jpraktičnije pobiti za kratko vrijeme što više ljudi.
Fra Miroslav Filipović — Majstorović, zvani Satana, izjavio Je 1945. godine u Zagrebu, pred
Zemaljskom komisijom za utvrđivanje ratnih zločina, o tome sljedeće: "U Jasenovcu sam bio kao
3 , Sarajevo u revoluciji", tom 4, Sarajevo, 1981. str. 493.
4 Milan Basta , Rat je završen sedam dana kasnije", Zagreb, 19 76., str. 133.
S Citirano iz knjige Otpor u žicama", Beograd, 1969, str. 33.
42
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
ustaški časnik i upravitelj logora od konca lipnja 1942. godine do kraja listopada 1942. godine.
Priznajem da sam lično kod javnih strijeljanja ubio oko 100 zatočenika logora Stara Gradiška.
Isto tako priznajem da su se za vrijeme moga upraviteljstva u logoru vršila masovna ubijanja u
Gradini... U Gradini se ubijalo maljem, i to tako da bi žrtva morala sići u iskopanu jamu, našto
je slijedio udarac maljem u glavu odstraga. Osim toga se ubijalo strijeljanjem i klanjem. Kada
su se vršile likvidacije žena i djevojaka u Gradini, znam da su se nad njima vršila silovanja. Za
moje vrijeme, po mom računu, likvidirano je u logoru Jasenovac 20 do 30 hiljada zatočenika. "$
Najvjerodostojniju sliku o stradanju u Jasenovcu su u svojim iskazima dali zatočenici.
Svjedok Finci Jakob izjavio je sljedeće: "Ja sam radio kao grobar u logorskom groblju samo 10
dana. Kroz to sam vrijeme pokopao lješine bez glave, bez ruku, sa razmrskanom glavom, sa
istrgnutim prstima na rukama i nogama, sa čavlima zabodenim u grudi, sa obrezanim spolnim
udima, lješine iznakažene, modre i crne od udaraca. Prepoznao sam i lješine petorice grobara
koje su ustaše dotukle".
Svjedok Kosina Franjo naveo je u svom iskazu: Pred Božić 1944. godine, i to jedne ned-
jelje, vidio sam kako je oko 11 sati tjerano oko 40 golih žena i djece iz logora na Granik, gdje
im je Luburić nožem presjekao vrat, a Prpić rasporio trbuh te ih bacili u Savu. Vidio sam dru-
gom zgodom, kada je vješano 35 zatočenika, a među njima i jedna žena, koja je imala u logoru
četvoro male djece. Djeca su prilikom njenog vješanja plakala za njom i hvatala joj se za sukn-
ju, ali je Picili jednu 6-godišnju djevojčicu udario nogom tako snažno, da joj je pukla lubanja".
Ovakvih i sličnih zločina je bio veliki broj a to se najbolje vidi iz izjava logoraša. Međutim, i
sami zločinci su se hvalili sa veličinom zločina i brojem ubijenih. "Dne 9. oktobra 1942. prire-
dio je Luburić u Jasenovcu svečanost, te je ustašama podijelio zlatne i srebrene medalje, koje
im je Pavelić namijenio kao nagradu "za zasluge". Na tom je banketu Luburić, pijan kao i ostali
njegovi "dužnosnici", održao govor i prema iskazu jednog svjedoka rekao doslovno ovo: "... |
tako smo vam mi u ovoj godini ovdje u Jasenovcu poklali više ljudi nego Osmanlijsko carstvo
za cijelo vrijeme boravka Turaka u Evropi".
6 , Sarajevo u revoluciji", tom 4., Sarajevo, 1981. str. 497.
7 Z.K.H. za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača ,Zločini u logoru Jasenovac", str, 25.
8 Z,K.H. za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača , Zločini u logoru Jasenovac" ,str. 32.
43
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
FAKSIMIL DIJELA ZAPISNIKA ZEMALJSKE KOMISIJE ZA UTVRĐIVANJE RATNIH
ZLOČINA OKUPATORA I NJIHOVIH POMAGAČA (ZKUZ) 1944. - 1947.
IV.Jagsenovac
Iz Sospića prebačeni su krajem avgusta 1941.zatocenioi
za Jagenovace"alo kasnije došli su u Jasenovac j jos zatočonici iz
Koprivnice i Kruščice.Prvi zatočenici oni,koji su u Jasonovac 3t1gl11
iz Gospića,u logoru još nisu našli njata.uko 15 dana spavali su pod
vBžirim nebon,na močvarnon zemljištak i dobivali avega jedanput dnevno
malo rijetke čorbe od repe ili graha bez nasti i hljeba.Kagsnije tok
su postavili jednu baraku za zatočenike u veličini 6 x 20 metara.U
nju je bilo strpano oko 800 zatoocenika.0 prililtama u Jagenovcu pigano
je ve$ toliko da nije potrebno upuštati se u datalje.,Ilustracljae radi
neka navedemo samo nekoliko najtipičnijih prinjera.
Zatočenici u logoru uopšte nisu amatranioljudima 1li
Živim stvorenjima.Svyaki posljednji ustaša nogso_ je da udija zatočenika
a da nikome ne odgovara za to.Stoga se je vrlo često dogadjalo,da su
se ustaše u logoru vježbhli u gadjanju i da su za metu uzinali zato-
čenike.Desilo je je na pre Dr.Zecu,da je,kad je išao logoron da ukaže
ljekarsku pomoć nekom zatočeniku, zaprastao g ooližnjek prozora barake
zapovjednistva logora mitraljez i pored dr.,Zeca pao je na zemlju mr-
tav zatocenik.Kad se je dr,Zeoc okrenuo,vidio je da s brozora vježda
poznati krvolok fratar Filipović-kajstorović u gadjanju mitraljezom
i traži žrtve. .
Kapacitet jasenovačkog logora iznosio. je najviše 34000 -
4.000 zatočenika.Kroz logor je medđjtbim od septembra 1941.dđo0 kraja
aprila 1945.prošlo nsjmanje 800.000 ljudi,koji su svi pobijeni,.Dogad ja-
1o se je,da Eitavi transporti,koji su ponekada brojili po vise stotina
1 judi,žens i djece,uopšte nisu ulaziji u logor,već zu odmah prebacivani
preko Save u srodđinu,tamo ubijani maljevima i zatrpavani,Zimi,kađa us-
tase uslijed velikih snijegova nisu mogli da kopaju jame za murtvace,
ubijali su ih na Graniku na obali Save i bacali u vođdu.Ubijali su ih
na taj način,da su šžrivama nožen rasporili trvduh i udarali ia mrljevima
u glava, BR ponekad jos Žive ogocali u vodu.ronekad su opet Žrtve spaljivagj
li u velikiupećima Ciglane ili Keramire, U ove su peći često becani zi-
vi ljudi, jer ustase nisulakigil da ih poubijs ju -= a dešavalo se je,
da su ustase htjeli ustanoviti kapacitet tih peći ako ih lože ljudima
mjesto obićalim gorivou, pa su stoga epelili viče udarcem samo omamljenih
zatočenica. Od lječeva su kemičari - kao što je to dr,Zecu pričao,kas-
nije poginuli,ing.Yaead Midsić pravili gapun,a od usirene krvi žrtava
pravljen je zivotinjski ugalj,koji je kamije dostavljan u bojnaicu
i kojim su onća ljekari lijecili orijevna osoljenja zatočenika.
TIremlaćivenja ,mrovarenja 1 uvijenja zatočenika bila gu
svakodđuovna pojava.satočenici su vodjeni na radove na nasipa,koji je
trebao čuvati logor od poplava rijeke Save.Na posao su,gladni 1 umorni,
ponekad po blatu do koljena,uorali ići trčećim korakom.ko god je posrnuo
bio je bdpvijen."%a gsamone nasipu radili su pod najtežim ualovjima,.Ako je
nGkLO gsauo za tren oka utao da se odnorij,ustaga-nadzornik počeo bi ga
odnan mlaziti.Vrio česvo su ljući sako ubijani i jednostavno pačeni u
nasip,koji je sagradjen na gtotvinama zatočenuičkih lješeva.,5 vanjskih
Bu radova uopbte — bilo to s nasipa,sječu urva ili glično,- zatočenici
vracani redovno desgsetkovani,
U avrhu zaatrašivoaja zatočenika u logoru su vrlo često
sazivani t zv."nsstupi".5atočenici su obilno pra veđe sakupljani na
jedno mjesto u četverokautu.U gredinu toga četverokuta dovodjeni su
zažnjenie Žicoun vezanih ruku. bkaredđjeno im je,da legnu potrvuškie 1 on-
da ga ne očigkled svin ostalih poubijavi metkom u potiljesk.Ponekađa su
međjutiz zatočenici pozivani iz četverokuta i onda noževica kagajlje-
ni i klani.io je ustačkiun kvljačica priredjivolo tako s adističko za-
dovoljetvo,da su od oduševljenja ponekad s uživanjue pili krv svojih
Ertavayili ovlizivsli krvave noževe.
Kadu il ovakva mučenja nisu višu mogla da nađrašž
sa zimi 1942/43 zatvorili u Žicu unatar logora - U R.EV.Iouot III Go
nekoliko storins ratočenika,uskratili ia avaku hranu i vođu,s na vraća
toga logora ILI C retvnuli tablu u nutpiuvu "Zjeguvac".0Vih nekoliko
stotina ljudi skapuvalo je OG gludl,sakon S do 10 dana t1 zatočaedici
izvezusljeni oj gladi,okupljali su se oku drugova,koji su unirali, i
) = Bošnjaci u Jasenovačkom logoru.
Kada je jedan od ujih iszdahnuo,rezali gu komade njegovog tijela bacali
in na vatru i juli.ja vrijeme tih ulafavh prizora uslački su dužnodgni-
ci dolazili do zičnt ograde i cerekali se od zadovoljstva u ovom po-
vanpitenon uživanju,
G DreZecu je jednom ispridao poliupijen ugraga,ao je provoše
l1s noči postigao svoj rekord i ubio 1.152 žrtve- 1 tnpšio od ljekara
injekciju umnfija, jer su ga kako je tvrdio progonila llca povlijenih,
L Ša ubijanje su zatočenici Često odvodjeni u povorkama
na Gradinu.da čelu povorce išao je odred uutašu pjsvajući 1 noseći
naljeve,iza"njih su bili ua surt'" odredjeni zatođenici,a povorkru gu
zavrđavali opet ustaše.
I ako to već dovoljno prikazuje sve užane koji su se '
dešavgli u Jasenovou i kojima su bili ayakodnevno izloženi zatocenio1l,
navegoceno ilustracije radđi,još 1-2 tipična prlajera za prilike koje
su vladale u Jasenovcu. . E
"ako je već više puta u ponenato,bila je maročita -za-
pravo glavna-osovina ustaških koljača u Jasenoyou gadizam,koji se je
ispoljakmao na razne načine. Tako ge Je na predešgavalo,de su došle ikrom-
pozicije od 50—- do GI vagona novih zatošeniža blizu logora.Ž/atočenike
su kasnije istroali,skinuli im odijela- to je Uvidlo uvljer prvo,jer se
ni jeđan zatočenik sije smio zapopati drukčije osim posve go-a onda
ih vezsli po grupama tako,da je svako morao metnuti ruke na rajena
svome prethoeniku, nuke su nu vezgne ispoj vrata prethodnika užetom
i čitava je grupo onda Opet opasana užetom.Ustašo su onda uzeli krampe
lopate,motike 1 slično,te počeli tu,užetom opasanu grupu od 2009 đo
5O00_1lica udarati 1 potiskivati do unaprijed pripremljene jame.Kađ
je čitava grupa zala u jemu,nstsše su ju dotukli,Jednoz je prilikon
vidio svjedok Uroš HMiletić,ksko su ustaški oficiri skupili grupu od
20 ćo 30 mlađdića,skinuli ibh,povezali gve u hrpu a onde se zaletili
krampana i lopatame i tukli negretnike po Glavama đa gu od njih dosg-
1ovno otpadeli komadi glava i možđa,dok nisu vili dotučeni.,
) I_ samo još jeđan primjer da navećeno.Freživjell avjedok
Ieišor Peti priče, kako je jednog dana došlo S ustaga u zgradu za
dezinfekciju 1 to u strojarnicu, BIJja su bili parni kotlovi.Medđju tim
ustašam bio je poznati koljac, neki Hercegovac Markotić.Ti su uStaše
cekali,dea doju na red đa se kupaju 1 jeđan od"njih je predđložio da si
skrate vrijeme čekenja kartenjem,. 0rgi su prišstali,samo je jedan pitao,
eđdje su im novbi za kartenje.Ndeko drugi od njih pokazao je kegu koju
je nosio gobdom i rekao:" Evo novara" — i odmah istregao sadržinu -
a to sa bile sane ljvdske oči.Bile su joč gotovo poave sviježe,
Septembra 1944.doveđena je u Jasenova grupa od oko 200
dobro obučenih Jevrejki,za koje ge je pričalo, dđa su ce od ustaških
progons sakrile u Stenjevac,all su tano pronadjene 1 otprenljene u
Jasenovac. One su odmah nac on dolaska opljačkane do gola i pobijena,
YV. Stara Gradiška
Logor Stara Gradiška bio je filijala Jasenovca, osnovana
u bivšoj kaznioni,.,Sve Što emo naveli za Jagenovac,važi u glavnom i =
Za Gradišku, pošto gu upravljaci bili i u jednom i u drugom logoru
isti,a nad avima bio je vrhovni šef i koljač Maks Luburić ma svojim
pomoćniocima Žratrom Pilipoviđen-Malatozovićem Djubom Mloseum,ka tkovićen
Matijevićem,Ficillijeu i ostalima.Glad,premžaćivanja, pojedinačna i
magovna ubijatva bila au_i u tom logoru svakodnevna pojava.U Građišol
je osim toga postojao job $.zv."Flavi Podrum",u kome su ljudi kasap-
Mjaeni na (komađe i onda nocu vdvodjeni i zapokavani,postojela je "Xula'
zgrađa,u koju su ljudi natrpani tako,da nisu mogli gotovo ni atajati,
a onda su vratia zalvorena i zatocenici ostavljeni dok nisu stojedi
pomrli od Bglzdi.U Kuli je postojale i Zasne komora,u kojoj su plinom
ubljani zatočenicij,naročito žene i djeca.Medju njima gu'blle i jevrej-
ke ga djecom koje su ju Gradisku dovšdene iz Djakova.U toj je komori
jednom prilikomjodjefiom ubijeno 800 žena i djece, U Gradišci je Pilipow{
vić-IKajatorović jeddom prilikom aam ubio 55 zatočenika na očigled
ostalih tvrdeći,da su "htjeli bježati".Žrtve au podacane na. kola i
odvežene du rake i ako neki jos nisu bili mrtvi,pa su čak molili da
ih ubiju. Ustaše gu ih i pored toga jo8B žive bacili u jamu i zatrpali,.
ABiH, ZKUZ, 1944. - 1947.
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru i _ I =
U "lančari" i mehaničarskoj radionici Jasenovačkog logora iskovani su
stokovi okova i "bukagija" za "nepoćudne" logoraše (ABiH)
Malj kojim su ustaše ubijali svoje žrtve Ubijen maljem
(ABiH) (ABiH)
46
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru.
Ubijeni zatočenici u logoru Jasenovac (ABiH)
47
Ubijeni zatočenici na obali Save (ABiH)
-
Familija ubijenih traži njhove posmrtne ostatke (ABiH)
48
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Familija Sarić iz Sarajeva kojoj su ustaše objesili tri sina Ragiba, Edhema i Kasima,
a kćer Šefiku ubili u Jasenovcu (ABiH)
Dženaza žrtvama Maksa Luburića, Sarajevo, april 1945. (ABiH)
KAZIVANJE PREŽIVJELIH
ZATOČENIKA LOGORA
JASENOVAC
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
KAZIVANJE ZATOČENIKA FAHRUDINA FAHRIJE AJANOVIĆA:
USTASKI LOGOR JASENOVAC I ULOGA DINKA ŠAKIĆA"!
"Prvo bih dao nekoliko napomena o samom
logoru koji je postojao u Drugom svjetskom ratu
od 1941. do 1945. godine, a onda, u svjetlu tih
događaja, o ličnosti Dinka Šakića koga sam lično
poznavao. Na inicijativu Dide Kvaternika, šefa Usta-
ške nadzorne službe u NDH, odmah u početku
nastanka ove države, aprila 1941. godine, počeli
su se organizirati ustaški konc-logori. U najtješ-
njoj vezi sa Antom Pavelićem, sa ustaškim emi-
grantom Mijom Babićem, organizirao je prve kon-
centracione logore, a kada je Babić poginuo u jed-
noj bici s partizanima, Kvaternik je nastavio orga-
niziranje logora sa, također, jednim istaknutim usta-
škim emigrantom, Vjekoslavom Maksom Luburi-
ćem. U oktobru 1941. godine osnovan je logor
Jasenovac. Organizirao ga je lično Ljubo Miloš,
rođak Luburića. Miloš je bio i prvi zapovjednik tog
logora Jasenovca. Svi dotadašnji logori, a bilo ih
je veći broj, petnestak, jedan po jedan su se ga-
sili. I na kraju su ostavili samo koncentracioni logor
u Jasenovcu i Staroj Gradišci, a od 1943. i kazniona Lepoglava pretvorena je u koncentracioni
logor. Svi su ovi logori bili pod tzv. ustaškom obranom, naravno, pod komandom Luburića.
Ustaše su organizirale konc-logore uglavnom sa ciljem uništenja svih ljudi koji su mogli makar
i potencijalno biti protiv njihove vlasti. Nije se radilo ni o kakvoj privremenoj internaciji ljudi,
nego baš sa ciljem njihovog uništenja. Prvo su pod udar došli Jevreji koje su oni, po instrukci-
ji svojih gospodara, njemačkih nacista, nastojali da iskorijene ne štedeći ni njihovu djecu u koli-
jevci. U Jasenovcu su, nažalost, skončali i naši sarajevski Jevreji, njih nekoliko hiljada. Pored
Jevreja koji su srazmjerno njihovom broju najviše stradali, stradali su i Romi. Sto se tiče Srba,
oni su, zaista, u onom apsolutnom smislu najviše i najmasovnije stradali u Jasenovcu, ali ne
onoliko kao što poneki, rekao bih, šovinisti tvrde. Posebno bih se zadržao na stradanju Hrvata
i muslimana — Bošnjaka. Istina je da su pripadnici ovih naroda ubijani u Jasenovcu kao
antifašisti. Ali to je samo dio istine. Ja sam svjedok da su Hrvati ali oni iz Hrvatske, manje iz
Bosne, a pogotovo muslimani — Bošnjaci, također, u vrlo velikom broju stradali, a da mnogi od
njih nisu imali pojma o komunistima i komunizmu, što im se inače imputiralo. Jednostavno su
ubijani zbog nekih manjih sitnih usluga za pokret otpora. Zanimljivo je da su muslimani eviden-
tirani, čak i ubijani kao Hrvati, a muslimana nije ni bilo jer su tretirani kao Hrvati. Međutim, do-
voljno je pogledati knjigu o Jasenovcu sa tri velika toma historičara Antuna Miletića, koja je
najveća knjiga koja je do sada napisana o Jasenovcu | najargumentiranija. On imenom ) +
menom spominje na stotine muslimana. To je veoma zanimljivo. Ja imam tu knjigu i ne bih _
pošto mi je posvetio. Međutim, on je koristio arhivske materijale samo banjalučke, zagrebačke,
Ajanović Fahrija
————— = =——— +— +.—— 7} 3} ii " = 2. 2 = PEI =
1 Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca Sarajevo, 03. april 1999. godine (video zapis se čuva u arhivi Vijeća).
53
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru F
intelektualaca i Fahrudin Fahrija Ajanović, bivši zatočenik Jasenovačkog logora.
Slikano u velikoj sali Doma Armije, 03. aprila 1999. godine
dio mostarske, bez sarajevske oblasti, odakle je najviše muslimana poslato u logore. Ja sam
ga pitao: "Pa šta je to ?", kaže on da nije mogao doći do te arhivske građe, koja je, navodno,
uništena. Nakon Drugog svjetskog rata, u periodu od '45. godine održano je jako malo savjeto-
vanja, simpozija, okruglih stolova i drugih skupova na temu o ustaškim logorima, posebno o lo-
goru Jasenovac. Pored domaćih naučnika i historičara, na ovim skupovima su, po pravilu,
učestvovali i historičari i drugi eksperti iz inozemstva. Ali nikada se u potpunosti, objektivno i
do kraja nije sagledala ova problematika ustaških kone-logora. Uvijek su bile prisutne neke kra-
jnosti. Neki su veličali i preuveličavali, a drugi minimizirali i potpuno negirali zločine u
Jasenovcu. Nije problem jesu li se tamo vršili zločini. Uvijek je bio nekako problem ko je tamo
ubijan, ko je ubijao i koliko je ubijeno pripadnika pojedinih naroda. Bile su različite tvrdnje, di-
jametralno različite o broju ubijenih u logoru Jasenovac. Srpski historičari iznose neutemeljenu
cifru o 700 000, koja se poslije Drugog svjetskog rata stalno ponavljala a uvećali su je i čak
na milion. S druge strane, katolička reakcija, uvjetno rečeno, i pojedinci koji su pisali o Jaseno-
vcu sve su umanjili i potpuno negirali zločin. Najčešće se pisalo i govorilo o Jasenovcu neprin-
cipijelno, neargumentirano, rekao bih, nenaučno unoseći u ta pitanja mnogo subjektivnog.
Imajući u vidu te krajnosti, ja ću pokušati da vam ispričam šta sam ja doživio i vidio u
Jasenovcu. U Jasenovcu sam bio preko 12 mjeseci i to od sredine 1942. do sredine 1943. go-
dine, kada sam prebačen u logor Stara Gradiška a zatim u Lepoglavu, gdje sam nakon 28
mjeseci provedenih u ova tri najteža logora uspio pobjeći. Ovdje bih spomenuo da su u četvero-
54
= aman ___ Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
godišnjem postojanju logora Jasenovac bila i razdoblja najmasovnijih likvidacija ljudi. Nisu ljudi
uvijek ubijani sa istim intezitetom. Doživljavali smo različite tretmane i to od masovnih ubijan-
ja, svakodnevno iz dana u dan, do dozvole da igramo nogomet, da igramo lopte. Bilo je i takvih
perioda u 1943. godini. Iz literature sam znao nešto o logorima prije nego što sam došao u
Jasenovac. Očekivao sam da ću se tamo i ja susresti sa prisilnim radom, sa glađu, sa maltre-
tiranjem i tako dalje. Na moje zaprepaštenje, po dolasku u logor brzo sam se uvjerio da su
tamo ljudi dovođeni sa isključivim ciljem ubijanja. Dakle, sve je bilo osuđeno na smrt samo se
čekalo na red, svoj red. Kad sam došao, krajem avgusta 1942. godine, ja sam sa grupom od
oko 150 ljudi iz grada Sarajeva i okoline doživio prvi šok. Odmah je dvije trećine te grupe lik-
vidirano. Dvije trećine te naše sarajevske grupe je pobijeno. Sjećam se da su tu izdvojeni za
likvidaciju Alija Hodžić po kome se ovaj naš "Alhos" zove, tipografski radnik Fejzić Akif, Đokić
sa Romanije, Abdulah Mahmutagić rođen u Maglaju, Ferid Frenjo radnik željezničke radionice i
još dosta ljudi čija imena ili sam zaboravio ili nisam ni znao. U ovoj grupi od tri četvrtine ubi-
jenih je bilo pripadnika svih nacionalnosti. Imao sam sreću da odmah u startu ne budem ubi-
jen, a najvažnije je bilo da u momentu dolaska ne budeš ubijen jer kasnije su se pružale šanse
da pobjegneš, da se ode u Njemačku, da budeš zamijenjen za zarobljene njemačke i ustaške
oficire i slično. Ja sam kao stolar, a to će biti kasnije presudno da se sačuvam, da ne budem
ubijen, određen za stolarske poslove. Raspoređen sam u odjeljenje "3C", to je, ustvari, bio
logor u logoru. U jednom uglu logora pod vedrim nebom ustaše su napravile logor sa visoko i
gusto isprepletenom žicom i tako ograđen. Jelo se malo skuhane nemasne i neslane repe ili
kupusa, a bila je gozba kad bi nekada crknutog konja zaklali, to se dešavalo nekoliko puta.
Dakle, ljudi su smrtno izgladnjivani, ali ustašama nije bilo stalo ni do našeg rada niti da
preživimo, jer stalno su u "3C" jedni dolazili a ovi izgladnjeli odvođeni skelom preko Save na
drugu stranu, gdje su sjekirama i maljevima pobijeni. Kada su u pitanju zločini Dinka Šakića, ja
kažem zločini, to ja tvrdim iako sud nije dao posljednju riječ, nije mu presudio. On je teški
zločinac. Ako se bude njegov zločin dokazivao putem svjedoka proces će propasti i neće se
zločini Šakića osuditi. Ja sam na ovo upozorio pomoćnika direktora Američkog instituta za mir
kad je kod mene bio. Onje, molim vas, upućen iz Amerike da na prostoru bivše Jugoslavije sku-
plja podatke. Ja sam uz pomoć prevodioca dva sata sa njim razgovarao. Rekao sam mu ako se
bude išlo linijom dokazivanja putem svjedoka, slabo će se dokazati zločin. Ja moram objasniti
neke okolnosti koje su vladale u NDH a vezano za Jasenovac i za Šakića. Krajem 1941. i
početkom 1942. godine u okolini Banja Luke ustaše su izvršile jedan težak zločin, pobili su
dosta srpskog življa među kojima je bilo i djece. Pošto je u zločinu učestvovao i kapelan
samostana Petričevac fra Filipović, ugledni muslimani u Banja Luci su energično zatražili od
Nijemaca da se on kazni. Ustaše su pod pritiskom, tobože, zatvorili i odveli ga u zatvor u
Zagreb, na Savsku cestu. Kad je taj zločin malo pao u zaborav, jednog dana njemu dolazi
Luburić i kaže mu, ti se od danas ne zoveš Filipović, ti ćeš se zvati Majstorović. Otpusti ga iz
zatvora, odvede u Jasenovac i postavi ga, ništa manje, za pomoćnika Ivice Matkovića, tada za-
povjednika logora Jasenovac. on je, Majstorović, dobio specijalni zadatak i ja ću o tome poseb-
no govoriti. Ma
Po mom dolasku u "3C" radio sam nekoliko dana na nasipu. To je bio jedan od najtežih
bili Miško Jeftić, jedan mladić iz Sarajeva, Naim Tokić i dr. Jednog
Boro Malić, i mene je kao stolara sa drugom dvojicom stolara i dvo-
eko Save i dao nam zadatak da adaptiramo dvije napuštene
srpske kuće koje su služile kao ustaške barake. Tamo je spavalo oko 12 do 14 ustaša. Radeći
na tim barakama tokom septembra i tokom polovice oktobra mi smo svjedoci najvećih užasa.
Dolazile su mase iz svih krajeva NDH i mi smo gledali kako se te mase žena, djece talasaju
poslova. Tamo su sa mnom
dana je došao ustaša, neki
jicom zidara odveo skelom pr
55
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru F
kao rijeka, idu preko Save, pored nas i nestajale su te mase u šumarcima Donje Gradine. Ništa
mi još ne znamo. Primijetili smo jednu grupu ljudi crne puti, krupni, jaki, ugojeni. Nisu ustaše.
Ne znamo šta rade, Jedan od njih povjeri se nekom Obradu Dokoviću, stolaru, koji je bio u našoj
radnoj grupi i kaže, mi smo grobari. Mi kopamo grobnice S do 10 i više metara duge i dva metra
široke, jedan i po do dva metra duboke i, ovaj, kaže on, narod šlo vi vidite da prolazi, što ovih
dana vidate, sve to ustaše pobiju sa sjekirama i maljevima, a onda mi onaj fizički dio posla
obavljamo, skidamo ih, nekada ne skidamo. Slažemo a onda posipamo krečom i zatrpavamo.
To su radili onih 12 do 14 ustaša za koje smo kasnije saznali da su iz zapadne Hercegovine.
Primijetili smo da onaj Majstorović najneposrednije rukovodi sa ovom grupom. On im je bio
starješina i nadzirao zločine. Zašto vam ja to govorim. Zato što se tu viđao i Sakić. A, evo vam i
još jednog podatka da je to istina. U Sarajevu živi Salem Resulović, sada je, nažalost, u staračkom
domu. Mentalno je potpuno priseban. On je također sa mnom bio u ovoj grupi i doživljavao sve
to. Prije nego što ćemo mi biti raspoređeni na rad adaptacije ovih kuća u Gradini on je sa jednom
grupom ljudi sa Kozare, Like, Korduna, Banije odveden jednu noć. Mislili smo da je ubijen. Jednog
dana na naše iznenađenje dolazi Salem u "3C". To je za nas bilo kao da je došao sa onog Svije-
ta. On je šutio, nije ništa govorio. Dugo, dugo nije ništa govorio, a onda se meni jednom povjerio
i rekao: Sjećaš se ti one noći kada sam ja odveden, na skeli su prozivali naša imena i prezime-
na. Kad je prozvao ime Resulović, prišao je ustaša Kapetanović, izdvojio me na stranu i pitao šta
je tebi (pomenuo je ime nekog Bošnjaka muslimana), Salem je rekao rođak, on je njega izdvojio,
vratio ga u logorski zatvor i, naravno, nakon nekoliko dana vratio u "3C". Te noći sa Majstorovićem
i drugim koljačima bio je i Šakić. On je bio na dužnosti tada u Staroj Gradišci ali je često dolazio
u Jasenovac. U oktobru mjesecu 1942. godine, izvan logora je procurila vijest o zločinima u
Jasenovcu i ustaše su premjestile Majstorovića iz Jasenovca u Staru Gradišku. Prestali su
masovni zločini. Sve do kraja logora i u Jasenovcu i u Gradišci i u Lepoglavi bilo je pojedinačnih
pa i grupnih ubijanja ali se nikada više nije ponovilo ono masovno ubijanje sa izuzetkom što je
jedna veća grupa ljudi u onom poznatom proboju 1945. nastradala. Logoraši su pokušali proboj
i od 1100 samo se 57 uspjelo probiti. Kada je u pitanju Šakić, moram objasniti neke činjenice.
U prvoj polovini 1942. godine Josip Matijević zvani Mataja, rodom iz Bosanske Krupe, je likvidirao
logor Đakovo, oko 3000 jevrejskih žena i djece je taj Mataja pobio. Tada je na dužnosti bio i
ustaški dužnosnik Dinko Šakić... Šakić je nakon likvidiranja Đakova prešao u Staru Gradišku i
početkom 1943. godine on je potpuno prešao u Jasenovac. Za vrijeme dok je on bio zapovjednik
1944. godine u Jasenovcu u julu mjesecu uhapšeno je 20-tak logoraša koji su optuženi da su
imali vezu sa partizanima u okolini Jasenovca. Istragom nad tim ljudima u logorskom zatvoru
rukovodio je lično Šakić. Prije nego što će biti obješeni oni su toliko mučeni da su ih morali nosi-
ti od zatvora do vješala. U julu 1944. kad je on bio zapovjednik logora obješeno je 20 logoraša.
Tom prilikom imao je privilegiju da bude strijeljan pod vješalima, Mijo Borković ljekar, koji će kas-
nije biti proglašen za narodnog heroja. Pošto je on svojevremeno liječio ustaše, on je imao tu čast
da bude strijeljan. Strijeljao ga je Šakić. Bilo je tu Jevreja, Srba, Bošnjaka, Hrvata. Znam da su
tada obješeni Remzija Rebac električarski radnik, rodom iz Mostara, inače doveden iz Zenice,
Avdo Resulović ovog Salema Resulovića, koji je bio student medicine i tako dalje. Odmah iza toga
pokušao je pobjeći jedan logoraš Jevrej i za odmazdu Šakić je izdvojio i likvidirao 20 Jevreja. U
Mostaru je tokom 1942. godine uhapšena Brkić Fatima. Kažu da je to bila divna žena, ljekar.
Ustaše su je nakon mučenja u ustaškom zatvoru iz Mostara doveli u Staru Gradišku. Ona je us-
pjela da proturi jedno pismo u kome je pisala kako su nad njom primijenjene inkvizitorske metode.
Tukli su je, kada je padala u nesvijest, polijevali su je vodom, dovodili u svijest i ponovo nastavl-
jali sa tučom. U jednom trenutku, tako ona piše, skinuli su je nagu, zamotali u jednu krpu i obje-
sili na čiviluku. U tom mučenju Fatime Brkić učestvovali su Ljubo Miloš i Dinko Šakić. To pismo je
56
= SIDE — Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Fatima nekom vezom proturila vani i njega su ilegalci slali kao letak na razna mjesta. Šakićevi se
zločini mogu sagledati kroz ove događaje gdje je on ponegdje bio i centralna ličnost.
Ja sam često poslije rata doživljavao neprijatnosti, nesporazume pa i sukobe sa pojedinim
ljudima vezano za Jasenovac. Meni su kao pripadniku bošnjačkog naroda, a jednom ubijeđenom
kosmopolitu, ljudske nevolje, nedaće, stradanja uvijek teško padale. Meni se nije sviđalo,
nisam podnosio kada ljudi nešto izmišljaju o Jasenovcu. Jasenovac je mjesto velike tuge i bola
i takva su stradanja bila da nije imalo potrebe da se o njemu išta dodaje ili oduzima. Smetalo
mi je kada ljudi nešto izmišljaju i govore što nije. Recimo, meni je u sjećanju ostao jedan Lukić
koji je pisao o stradanju djece na Kozari. On je mene uvjeravao kako je među ustašama bilo
dosta muslimana, ustaških oficira i podoficira. Ja znam naprijed pomenutog Ahmeta
Kapetanovića i jednog vodnika Alagu, koji je bio poslovođa na logorskoj pilani. Ja se više ni
jednog muslimana ne sjećam. Meni su smetale takve lažne tvrdnje. Ili, naprimjer, srpsko-
crnogorski historičar Bulajić tvrdi da je u Jasenovcu ubijeno milion ljudi, milion Srba. A vi ste
čuli za Nisima Albaharija iz Sarajeva koji je sa mnom bio u vrlo bliskim odnosima. Često smo
vodili razgovore o Jasenovcu. Njemu je ubijeno 191 što bližeg što daljeg roda. On meni kaže,
Fahrija, meni je ova cifra od 700 000 problematična. Nisim nije bio historičar ali je bio veoma
obrazovan čovjek. Imao je u vidu da je mnogo Srba pobjeglo u Srbiju, da su neki otišli u parti-
zane, jedan dio u četnike... Ili, naprimjer, gospodin Tuđman, on je drastično smanjio cifru ubi-
jenih a onda ustvrdi jednu neosnovanu stvar kako je, tobože, najviše stradalo Hrvata. | na kraju,
generatori ovog zadnjeg rata, genocida i zločina nad Bošnjacima, ustvari su najčešće očevi i
djedovi koji su sa mnom tamo bili (u logoru). Da su imalo povukli iskustva iz Jasenovca, da su
imalo oslušnuli te pouke i poruke Jasenovca, ja tako mislim, možda bi se zamislili prije nego
što bi ono učinili sa Bošnjacima u Prijedoru, Zvorniku, Foči i drugim mjestima u Bosni i
Hercegovini. "
Pitanja publike - (pitanja čita predsjednik Vijeća prof.dr. Atif Purivatra)
Pitanje: "Ko je uništio 1945. godine tragove jasenovačkih logora a ko sada uništava ?"
Odgovor gospodina Ajanovića: "Tvrdilo se da je najviše doprinio Andrija Hebrang da se
unište tragovi, kako znate i posljednja cigla je tamo uklonjena. Ja sam odmah neposredno posli-
je završetka rata tamo dolazio i vidio svijet kako raznosi materijal. Sve je značajno uklonjeno.
To se veže za ime Andrije Hebranga. Vi znate da je on imao neka svoja viđenja o zapostavljenos-
ti Hrvata, nepravde prema Hrvatima i tako."
Pitanje: "Tvrdi se da su Jevreji, Srbi i Cigani u Jasenovcu stradali na genocidnoj osnovi a
da je nad Bošnjacima vršen teror."
Odgovor gospodina Ajanovića: "Ja sam rekao šta mislim o tome. Ubijen je neki, vjerujte mi
Salko, Meho, Huso, Suljo iz okoline Banja Luke koji pojma nije imao o komunizmu, antifašizmu
i sl. Naišli partizani i on je dao neki prilog. Dao im malo žita, koju paru i oni (ustaše) su njega
Ubili ili je umro u logoru. U logoru Jasenovac i Stara Gradiška harao je masovno tifus. Od te
bolesti umrlo je hiljade i hiljade logoraša."
57
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
KAZIVANJE ZATOČENIKA SALEMA RESULOVIĆA
SNIMLJENO NA VIDEO KASETI
Jedno popodne, oko četiri, rekli su da kreće-
mo, dali su nam po jedan hljeb. Tramvaj je vukao
vagon jer i tramvaji su bili uskotračni, kao tada-
šnja uskotračna željeznica. Tako da su oni vagon
a Kojim ćemo mi biti transportovani do Bosanskog
I Broda dovezli pred Vijećnicu, tu su nas strpali u
taj vagon, bilo nas je oko 30, zakatančili, i pod
stražom prevezeni smo do željezničke stanice.
Vagon su prikopčali na noćni voz i tim vozom smo
| otpremljeni do Bosanskog Broda. U Bosanskom
Brodu morali smo da pređemo u drugi teretni va-
gon i u pet smo stigli u Jasenovac. Dan je bio kišan,
izašli smo iz vagona. Tu su nas prestrojili agenti
4 koji su nas sprovodili i predali su nas sa papirima
| ustašama koji su nas potjerali po jednom blat-
d nom putu uz Savu prema logoru. Uz put su gledali
da li neko ima prsten ili štogod i naređivali da to
skinemo. Ja nisam imao ništa. Sa nama je bilo i ne-
koliko Jevreja, koji su imali poneku dragocjenost
koju im policija nije bila oduzela. | te ustaše što
su nas sprovodile govorile su, predajte to nama svakako će vam to sve oduzeti. Kada su im
zatočenici predali ono što su imali, počeli su nas bjesomučno tući. Stigli smo u logor, tamo
smo bili postrojeni. Izašao je neki oficir, ćelav, imao je neki čin ali se ja tada nisam razumio u
činove. Primio je papire od ovog ustaše koji nas je sprovodio i prozivao jednog po jednog. Kako
bi ko bio prozvan, udario bi ga, nekoga ne bi udario i raspoređivao bi ga govoreći "3B", "3C",
+3B", "3C". Prozvao je mene, pogledao papir i kaže, a, ti si bio čarkar. Ja šutim, ne znam šta
je čarkar. Kasnije sam saznao da je to običan vojnik, redov. Aha, kaže, bio si u partizanima i
borio se protiv svoje države. | udari mi jedan šamar, kaže "3B". Kada smo bili raspoređeni i
kada je bilo gotovo, onda su ove koji su za "3C" uputili u jednom pravcu a nas zatvorili u jednu
šupu. U toj šupi nađemo četvericu vezanih ljudi. To je bio 6. avgust 1942. godine. Jednog od
tih vezanih ljudi pitamo, što ćete vi ovdje, kaže, mi smo pokušali da bježimo i uhvatili su nas.
Pao je mrak, mi smo legli na nekakav, k'o šodor, ugalj. Bilo je dosta loše. Otvorili su vrata, Za-
sjala je jedna lampa, pojavio se isti onaj oficir, ćelavi, a ustvari to je bio čuveni koljač Fra
Filipović, inače u Jasenovcu poznat kao Majstorović koji je u to vrijeme bio komandant logora.
Otvorili su vrata i pitali ko je sposoban za rad neka izlazi. Mi smo izašli i oni su nas odveli u
jednu šupu dugačku, a ustvari to je bila ciglana i to su ciglanske šupe u kojima smo našli naše
sa kojima smo zajedno došli i koji su bili raspoređeni za "3C", a šupa je bila puna odijela i mi
smo legli na ta odijela ne razmišljajući otkud ta odijela tu, a ustvari to su bila odijela od onih
koji su pobijeni prije našeg dolaska. Ogromna količina tekstila je bila. Tu smo prenoćili. Sutra
izjutra su nas izveli, opet je došao onaj Majstorović, donijeli su jedan panj i dosta bukagija i
okovali su nas. Svako je dobio bukagiju. | poveli su nas kroz logor. A kako je malo prije padala
kiša, put se raskaljao, blato do zla vraga, i lanac se vukao između nogu po blatu, zapinjao za
Salem Resulović
58
_———_
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
kamenje, granje i slično, i mi smo padali ničice u ono blato. Prošli smo pored baraka i doveli
su nas u jedan prostor ograđen žicom. I tu su nas uveli. Jedno 15 do 20 ljudi je ležalo u blatu,
otekli, noge otećene. Neki od njih su imali lance, drugi nisu, ali su se ovi lanci urezali u ono
meso na nogama, kako su noge bile strašno otečene. Poluživi, bilo je i mrtvih. Mi ih pitamo, a
gdje su drugi zatočenici. Ah, kažu, ima ovdje 3000, oni su tamo na radu, na nasipu, večeras
će doći. Kasnije su došla kola odnosno više kola, natovarili su ove polumrtve i mrtve i otišli.
Redari nam kažu, oni što su još živi bit' će pobijeni i pobacat će ih u Savu ili zakopati tamo
negdje u Gradini. U logoru "3C" bila je jedna nastrešnica i veliki kazan u kojem se peče rakija
i tu se spremao nekakav ručak. Puši se i dimi na sve strane. Čitav prostor oko žice koji je dosta
veliki imao je također nastrešnice. A da bi čovjek ušao u te nastrešnice morao se sageti. Nije
bilo ograde, puhalo je sa svih strana. Negdje oko sedam sati zasvirala je sirena i nakon 15 do
20 minuta čuo se zveket lanaca. Otvorila su se vrata prema zapadu, kroz ta vrata je ušla jedna
masa ljudi, a na čelu te velike kolone koja se vraćala sa rada sa nasipa, bilo je oko 300 možda
i 400 ljudi okovanih kao i mi. Oni idu i pjevaju. Što li oni ljudi pjevaju pobogu brate a velika
većina njih je izgledala potpuno iscrpljeno kao aveti. | onda smo kasnije saznali, već sutradan,
kada smo i mi krenuli raditi da ovi lančari takozvani, koji idu na čelu na rad i sa rada, a za njima
ide 3000 ljudi koji nisu okovani, moraju da pjevaju. Kada su stigli počela je da se dijeli večera,
ustvari to je bila rijetka, rijetka supa od kukuruznog brašna. I ja sam to dobio, a pošto nisam
imao porciju onda sam morao čekati da neko pojede pa da meni da. I čim se to završilo odmah
su ljudi koji su bili blizu nastrešnice zauzeli mjesta ispod, a većina preko 2000 su legli pod
vedrim nebom na blato. Ja sam se naslonio na stub koji drži nastrešnicu i tako zaspao. To mi
je bila prva provedena noć u logoru. Sutra ujutro u pet sati, počela je vika, dreka. Ustaj, ustaj,
ustaj. Zatočenici su ustali, opet s onim porcijama pred kazane. Opet su dobili tako nekakvu
supu od rijetkog kukuruznog brašna. Postrojavanje i pokret prije šest, u šest je počinjao rad.
Vidjeli smo kako ovi lančari koji su došli prije nas, pantlikom ili drugom vrpcom po sredini vežu
lance i spajaju sa kaišom tako da se lanci ne vuku po zemlji. | mi smo našli nekakvu kanapu,
svezali za kaiš i to nam je olakšalo rad. Došli smo na nasip, rasporedili su nas da lopatama
punimo civare zemljom. Ustvari, vršili smo regulaciju Save koja je znala strašno poplavljati.
Rađen je veliki nasip solidno građen. Mi smo tu radili jedan sahat kad naiđe jedan u civilu sa
šeširom, nosi motku, i jedan ustaša s njim i on kaže tom ustaši, evo vidiš, ovo su moje Sara-
jlije. Aha, odgovori ustaša. To je bio već 7. avgust. Skidaj, kaže košulje. Skinuti smo košulje,
bili smo bijeli k'o sir. I pustili su nas taj dan da tako strašno izgorimo od Sunca, da smo imali
plikove i rane po tijelu. Niko nije smio ni da dodirne tijelo. I onako pečeni došli smo u logor.
Sutradan nisu tražili da skidamo košulju ali su nam svakom po 10 batina dali. Opet onaj isti u
civilu i nadzornik ustaša. Nadzornik je naredio da onaj u civilu sa batinom udari svakoga po 10
puta. Imao sam utisak da se taj čovjek trudi da ne udari prejako. Ali svejedno, boljelo je. I tako
se završio drugi dan u logoru. Četvrti ili peti dan kada smo se vratili navečer u logor sa rada,
postrojili su nas prije nego što su podijelili iz kazana splačine i počeli iz stroja da biraju, a bi-
rali su one koji najlošije izgledaju. I oko 500 ili GOO je odabrano i njih su odveli. Oni koji su u
logoru bili 15 dana, mjesec dana, rekoše nam, ali svakako na uho, da će oni tu noć biti poubi-
jani. Kada ih pobiju znači da će sutra ili prekosutra stići nova grupa zatočenika. I ta postroja-
vanja su nazivali "nastup" i ja sam na tim nastupima stajao ko zna Koliko puta. A, jedne večeri
opet su postrojili i počeli da prozivaju po mjestima i kažu oni koji su iz Bosanske Gradiške i
Bosanskog Novog neka istupe. | u tom trenutku jedan ustaški podoficir kaže, aha, ovo su
Sarajlije, tjerajte i njih. A njemu priđe jedan u civilu, a to je bio ustaški agent koji je kažnjen,
nešto je pogriješio ali nije tretiran kao zatočenik nego je bio povlašten. I kaže, nemojte moje
Sarajlije, ostavi ih i tako mi ostadosmo tu. | to se tako ponavljalo, bili su česti "nastupi". Logor
59
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
se brzo punio i brzo praznio. Jedno jutro ja nisam više išao na rad nego sam bio određen da
oko nastrešnice pletem jedan pleter, kako bi se nastrešnica zatvorila pošto je dolazila jesen.
To ustaše nisu radili radi nas, oni su to radili radi toga što je kasnije trebala da dođe jedna
međunarodna komisija pa je bilo potrebno da se ostavi dobar utisak o uslovima u logoru. |
vidim ja mog brata Avdu, pitam ga, odakle ti tu. Kaže, ja sam uhapšen ima 10 dana, otkrili su
organizaciju kojoj sam ja pripadao. Tu smo se mi izgrlili i napričali jer ga ja nisam vidio od od-
laska u partizane. Strašno mi je bilo žao što su i njega doveli. On je bio jedan nježan i miran
dječko, najbolji đak svoje gimnazije, izuzetno talentovan, svirao je violinu, govorio nekoliko jezi-
ka, najbolji matematičar u svim gimnazijama sarajevskim. Izuzetno, kažem, talentovan dječko
i strašno mi je bilo žao kada sam ga vidio tu jer sam znao kao stariji zatočenik od njega ko god
je doveden u Jasenovac, doveden je da bude ubijen. Pa i on ne može izvući živu glavu. Eto tako
smo se Avdo i ja sreli u Jasenovcu. U ono vrijeme kad je Avdo došao skinuli su lance sa
zatočenika među kojima sam bio i ja. Tih dana Avdo je radio na nasipu a ja nisam išao na van-
jski rad jer kao što sam rekao radio sam na pletari oko nastrešnica. Jedno jutro mi logoraši
rekoše da je u logor stigao Kapetanović, ja mu ime ne znam, bio je iz Hercegovine. | neko je
njemu preporučio Avdu, rekao mu je da je on bolničar. Ustvari, Avdo je studirao medicinu. |
Kapetanović je njega iz "3C" premjestio u logorsku bolnicu, gdje su uslovi rada bili daleko bolji
nego što su bili u "3C". Tako da je Avdo izašao iz ove žice i ja ga jedno vrijeme nisam mogao
vidjeti pošto mi iz "3C" nismo mogli izlaziti izvan žice gdje su bile barake u kojima su bili
smješteni kvalifikovani radnici koji su radili u raznim radionicama u logoru Jasenovac. A u l0-
goru je bilo dosta radionica koje su služile ustašama za njihove potrebe. Inače, pored ciglane
tu je bila jedna tvornica neke metalne opreme i tvornica lanaca. Tu su se pravili lanci i za nas
koji smo bili okovani. Jesen se polahko bližila i nasip koji se gradio trebalo je završiti. Ustaše
su tražile da se to radi što brže i uradi do kraja jeseni. U to ime, jedno veče kada smo došli sa
rada, došao je jedan ustaša i jedan ustaški agent sa jednim spiskom i počeli su da prozivaju.
Među njima prozvali su i mene, izašao sam. Skupilo nas se jedno 15-ak, nije bilo više sa tog
spiska. I kad sam pogledao to su bili svi oni koji su kada smo tek stigli u logor bili određeni u
=3B", To je bila ona grupa koja se odvojila od onih koji su otišli u "3C". U međuvremenu, pošto
sam već bio logoraš sa stažom od dva mjeseca saznao sam da se ta grupa zove "bunar" i ko
u nju dospije taj živ ne izlazi. | nas su poveli, doveli su nas na obalu Save i skelom smo prešli
na drugu stranu i došli u jedno selo čiji su stanovnici pobijeni ili su pobjegli iz njega. Kuće su
bile čitave. I tu u selu ponovo su počeli da prozivaju a sa njima je stajao i Kapetanović. I kada
su mene prozvali, on mi priđe i pita kako se to prezivaš. Ja rekoh Resulović, a ime, pita on,
rekoh Salih. On me pogleda, kaže, a Šta je tebi Zajim, Zajim Resulović. Rekoh, on je moj
amidža. On priđe do jednog drugog ustaše, nešto mu reče a ovaj klimnu glavom. I Kapetanović
mene ponovo vrati u logor. Ovi koji su ostali, tu su noć bili ubijeni. Ustvari, pravilo bi bilo da oni
zatočenici koji su došli sa kvalifikacijom pogibeljni po NDH, među njima sam bio i ja, budu ubi-
jeni onog dana kad stignu, međutim, eto, nas kada smo došli nisu odmah ubili nego su nas
ostavili jedno vrijeme da radimo vjerovatno zato što je taj dan kada smo mi stigli bila velika
kiša. Oni nisu po tom blatu htjeli da idu u Gradinu i da nas ubiju. Pretpostavljam da je to mogao
biti razlog da su odgodili naše ubistvo. Bila je jesen, još je bilo toplo. Jednog dana došao je
nadzornik logora "3C", to je bio Safet Filipović, inače logoraš, veoma dobar čovjek. Ustvari, on
je vodio unutrašnju logorsku upravu za "3C" gdje su zatočenici radili. Pitao je ima li tu zidara,
ima li neki stolar. A u logoru su se ljudi javljali na razne poslove misleći da će im biti lakše ili
da će moći pobjeći iz logora. Ja sam se javio kao zidar, javio se Fahrija kao stolar, on i jest bio
stolar po struci, onda još jedan Jevrej, ne znam kako se zvao isto kao stolar i jedan Srbin, on
je bio iz sela Jarne. Poveli su nas do logorske kapije na izlazu. Tu nas je preuzeo jedan ustaša,
60
—— Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
poveo nas na skelu koj
da ćemo mi popravljati
stranu u selu. Jedna j
Cigana, njih 20-tak. Po
prije sam imao priliku
a vodi do Gradine i prevezli smo se na bosansku stranu, Rekli su nam
dvije kuće i to su prve dvije kuće kada se izade sa skele na bosansku
e trebala da posluži za jednu grupu ustaša, a druga za jednu grupu
pisali smo šta treba da se radi, ja sam naručio kreč, pijesak, alat, jer
da vidim kako se Spravlja malter i to smo sve poručili i nas su vratili u
logor. Rekli su da će sutra ujutro doći po nas neko od ovih ustaša da nas prate na posao. Sutra
smo došli na posao i ja sam počeo da obijam malter u toj prvoj kući i pomalo sam kuckao,
nisam puno ni žurio i razmišljao sam šta ću sada kada obijem malter, ja ne znam malterisati.
Ispričao sam to Fahriji Ajanoviću koga sam upoznao u logoru "3C".
logor mjesec dana. Mi smo se nekako zbližili i imali smo povjere
Fahrija, znaš šta ćeš ti.
Došao je poslije mene u
nja jedan u drugog. Kaže
Pošto je kuća trošna ima puno posla, potraži ti još jednog ili dvojicu zi-
dara i to će te spasiti. Isto poslijepodne ja to kažem Jurčeviću, ustaši zaduženom za obnovu
kuća i on mi odobri da povedem još zatočenika zidara. Tu večer nađem ja dvojicu zidara, jedan
je bio neki Nikola iz nekog sela kod Beočina, a drugi je bio iz Šida. Rekao sam im da ćemo po-
laziti u šest sati i da će im tamo biti dobro. Istovremeno tamo je stizao kazan hrane puno
kvalitetnije, bilo je i mesa. Rekao sam im, vi ima samo da radite a moja je briga za sve drugo.
Ja ću vam biti pretpostavljeni, ja ću se brinuti za materijal i ostalo a vi ćete da radite. Kažem
im pomalo ćemo raditi, niko nas i ne tjera da prebrzo radimo niti nas ko nadzire, kako mi to
radimo. Ovdje je sve otvoreno, nema tu ni žice ni prepreka, ima tih desetak ustaša. Ali ja i
Fahrija smo odavde treći dan primijetili da oni cigani svako jutro sa jednim stražarom ili dvoji-
com odlaze tamo negdje iz sela prema Prosari a Prosara je jedna, kako bih rekao, padina
Kozare, Podkozarje, ustvari. Odlaze, cijeli dan su tamo i navečer se vraćaju. Ja i Fahrija smo
drugi-treći dan primijetili da na skeli koja može primiti 150 zatočenika ustaše prevoze više od
300 zatočenika i u blizini nas u jednoj kući, kasnije smo saznali da je to kuća seljaka Pere
Bukića, tu bi ove koje su doveli vezivali četvericu po četvericu, prvo ruke na leđima žicom, a
onda opet žicom gore u laktovima. I kada je to bilo gotovo oni bi tu kolonu potjerali i kolona bi
nestajala tamo u šipražju, šumi koja je bila nešto dalje od ovog sela. Tada je nama postalo
Jasno da oni cigani koje smo mi zatekli kopaju tamo grobnice za zatočenike koji se u to vrijeme
veoma često prevoze ovamo i to je bilo skoro svaki dan. Jednog dana, jedan od starijih cigana
iz te grupe, koja se nazivala grupa "D", u povjerenju, kada su se vratili sa rada, dok smo mi
čekali da nas odvedu u logor, rekao je Fahriji da oni tamo kopaju rupe širine 4 metra, dubine
4 metra i dužine po 20, 25 metara. Bile su to ogromne grobnice. To sam ja imao kasnije pri-
liku da vidim, to se i sada može vidjeti u Jasenovcu. Inače, bilo je slučajeva da su transporti
stizali pošto je jedan kolosjek pruge vodio u logor, da bi transporti od kojih 20, 30, 50 vagona
u toku jednog dana tu do logora, žene, djeca, muškarci ali pretežno stariji muškarci, gdje su ih
odvajali za rad na nasipu. A ostali su odmah iz vagona smješteni na skelu i pravo u Gradinu.
Tako da je tih dana to ubijanje trajalo po cijeli dan. Naravno, ovaj svijet koji je dolazio nije znao
gdje ih vode. Stražari koji su ih pratili govorili su da oni idu u Bosnu brati šljive. | taj narod je
Vjerovao u to sve dotle dok ne bi bili povezani i dovedeni do grobnica. Ogroman je broj ljudi
prošao ovuda kuda im je bio posljednji put. Mi smo to imali prilike da vidimo i gledali smo, nar-
avno, radeći. Među ovih desetak ustaša koji su, ustvari, bili đelati, koji su ubijali a cigani za-
kopavali, bio je neki Marko Prusina, najmlađi među njima, nije imao ni 18 godina. On je bio tu
da pazi na nas, ušao je tu gdje smo mi radili i onako gledao u nas i kaže, pa ljudi vidite li vi
ovo šta se radi, Šutimo mi, ne govorimo ništa niti smijemo progovoriti. Kaže, ne valja ovo, ne
valja, Nama, kaže, govore nema države bez krvi, ali ne valja ovo, ne valja. Izašao je onda. Mi
na to nismo reagovali jer je to mogla biti provokacija. | radovi su trajali dugo, poslije su bile
kiše. Ja i Fahrija smo stekli jedan u drugog povjerenje. Ispričao sam mu da sam bio partizan,
61
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
da sam zarobljen, da imam i brata Avdu tu. On ga je kasnije upoznao. Pošto smo stekli pov-
jerenje jedan u drugog, mi smo se dogovorili da bježimo. Nama je bilo jasno kada završimo rad
na ovim kućama da ćemo biti pobijeni i ja Fahrija i ova dva Srbina i Jevrej. I tako Fahrija i ja se
dogovorimo da sutra bježimo, jer se dešavalo da su oni nas vodili nazad u logor navečer u 8 ili
9, tek onda kada neko od njih bude slobodan jer svako veče u to vrijeme po jedna grupa od
300 i više ljudi je dovođena i ubijana u Gradini. Pošto smo mi ostajali na radu do mraka dogov-
orili smo se da sutra navečer pođemo prema jednoj gomili materijala, koja je bila tu iza kuće
Pere Bukića i da jednostavno produžimo dalje, pobjegnemo prema slobodi. Sutradan smo došli
na rad, dogovorili se Fahrija i ja da je to ipak šansa i da to pokušamo. Znali smo, ako ne uspi-
jemo pobjeći i uhvate nas u bjekstvu, da će nas ubiti. Međutim, na našu nesreću Fahrija je to
popodne dobio visoku temperaturu, toliko ga je temperatura ophrvala da on to veče nije mogao
da dođe do čamca, pa smo mu mi pomogli. To smo uradili krišom, da ne primijete ustaše da
je bolestan. Oni bi ga ostavili i tu ubili da su znali da je bolestan. Vratili smo se u logor, Fahrija
je obolio od tifusa. Više nije išao na rad i tako je propao naš pokušaj da bježimo. Mi smo te
radove nastavili raditi još neko vrijeme, nismo završili do kraja posao. I jedno jutro, ustaše nisu
došli po nas i drugo jutro nisu došli po nas, treće jutro nisu došli po nas a mi primijetimo da
su veliki transporti za Jasenovac prestali da dovoze nove zatočenike. Nasip je bio završen i is-
tovremeno je iz logora nestalo onih najopasnijih ustaša koljača, Majstorovića je nestalo, on je
bio negdje premješten. Nestalo je Matkovića, nestalo je Maričića, Poze, Šike i još nekih koji su
važili kao najopasniji koljači u logoru. Režim se nešto promijenio, hrana je nešto poboljšana,
prema nama su bili blaži. Nije bilo tuče, onakve. Logor "3C" je ukinut. Ja sam prebačen u drugu
baraku u kojoj je bilo 50-tak ljudi kojim nisu dali da izlaze, ukinuli su im i hranu. Nakon izvjesnog
vremena te su ljude nekuda odveli. Svi mi kažu da su ih odveli u Gradinu i pobili. To je bila
posljednja grupa koja je ubijena. U vrijeme dok ja nisam bio prebačen iz "3C" u drugi logor, tu
su doveli cigane iz Gradine koji su kopali grobnice a koje sam ja poznavao. Zvali su ih "3D", tu
su ih držali tri sahata, potpuno izolovano, niko im nije mogao prići. Dva stražara su bila pored
njih i tu noć su oni odvedeni više se niko od tih ljudi nije pojavio, niti sam ja od njih nekoga
sreo. Prema tome, oni su njih sve pobili. Konvoji su prestali dolaziti, "3C" je likvidiran i u lo-
goru je postalo snošljivije. To je bilo vrijeme kada su Nijemci izgubili bitku za Staljingrad, što
mi, naravno, nismo znali, jer mi nikakvih informacija nismo imali. I tih dana sam i ja dobio vi-
soku temperaturu. Ja sam se Avdi javljao a on mi je slao hranu. Kada je Avdo saznao da imam
visoku temperaturu, došao je sa jednim zatočenikom, stave me na nosila i pravo u bolnicu.
Bolnica je bila smještena u dvije barake, u kojima se, dok je vladao onaj strašni režim od prije
15-20 dana, bolesni zatočenici nisu mogli puno zadržavati. Dan, dva i onda sa kolima potovare
i mrtve i žive, odvedu u Gradinu, žive pobiju i sve zatrpaju. I tako je to stalno bilo. Avdo je tu
mene prihvatio, dali su mi tu injekciju, ali temperatura je bila strašna. Imao sam užasan prol-
jev, nisam mogao više ništa da jedem. Proljev je prestao ali sam gorio u temperaturi. Imao sam
trbušni tifus. Tih dana onaj isti Kapetanović, on nije važio za koljača, prema zatočenicima je bio
blag, korektan, Avdu je prebacio u ustašku bolnicu koja se nalazila u samom mjestu Jasenovac.
Tamo su prilike za život bile potpuno normalne. Bolnica je bila kao i druge bolnice, samo što
su ljekari i bolničari bili zatočenici i svakako bili su čuvani. Oko bolnice nije bilo žice, ali se nije
moglo pobjeći. Sa jedne strane Sava, a sa druge mjesto puno ustaša. | Avdo je meni povre-
meno slao hranu, ali nisam mogao jesti. Dobro sam smršao. Ja sam u toj bolnici bio nešto oko
22-23 dana, za to vrijeme je spala temperatura, mogao sam ponešto da pojedem, počeo sam
se oporavljati i jednog dana su mi rekli da treba da idem iz bolnice, pa ću dobiti poštedu da ne
idem na rad 10tak dana. Bit ću tamo u baraci a Avdo će mi slati hranu što može po ljudima
koji idu svaki dan u ustašku bolnicu i navečer se vraćaju. Taj kontakt između Avde i mene
62
_ = _ = ! Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
održavao je Antun Sojak. On je bio mašinski tehničar i u ustaškoj bolnici održavao električne
aparate i agregat Koji ih je snadbjevao strujom, on je bio predivan čovjek. Nakon mjesec dana
ja se sasvim oporavim, ali ni tada nisam bio sposoban ni za kakav teži rad. U to vrijeme su
ustaše počele da grade bunkere oko Jasenovca i to na nekih 7 do 8 kilometara. To je bio sis-
tem vanjske odbrane logora. Inače logor je bio opasan žicom a poslije su počeli da grade i zid
tamo negdje od polovine 1942. godine. Veliki broj zatočenika je išao na vanjske radove. Ja
nisam mogao pošto sam bio slab. Ponovo sam otišao kod Sulejmana Filipovića, to je bio kraj
novembra 1942. godine. On kaže, ja ti ne mogu pomoći ništa, nego kad vidiš Kapetanovića,
priđi mu pa ga zamoli. Kapetanović je bio odgovoran za te vanjske radove. | tako ja naiđem na
Kapetanovića, priđem mu i kažem: Gospodine, molim vas, ja sam Resulović. A, kaže, ti si onaj
mali, pa šta je? Rekoh, ja sam slab, prebolovao sam tifus, ne mogu ići na vanjske radove.
Molim vas ako bi mogli da me poštedite. Kaže on, dobro, idi tamo i javi se Vineru, a Viner je
bio logornik zatočenik. Imao je svoju kancelariju. Ja dođem gore i kažem, poslao me je
gospodin Kapetanović i rekao da me rasporedite na vaš rad, kaže on dobro, a znaš li ti gdje bi
ti radio. Ne znam, odgovorim. Kaže mi, šta misliš da ti naučiš jedan zanat. Rekoh, ja bih rado
naučio zanat. Idi tamo u košarsku radionicu, a to je radionica u kojoj se pletu košare, korpe.
Tu je radilo 7-8 zatočenika, majstora, pretežno Slavonci. Idi tamo, kaže, javi se desetaru, reci
da sam te ja tamo posl'o. | ja odem tamo. To je bila oveća prostorija, pitam ko je desetar,
nekakav onako čopav čovjek i zrikav kaže, ja sam. Rekoh, poslao me logornik da radim ovdje.
Pita on, jesi li ti košarac, odgovorim nisam, ja bih učio ovaj zanat. Dobro, kaže. Oni su meni
pokazivali kako se to radi i ja malo pomalo naučim to, ne baš sjajno, ali košare za nošenje voća
sam naučio da radim i to sam radio. Iz ove košarske radionice se povremeno išlo na radove
vani. Mene nisu zvali pošto sam bio slab. Dvojica po dvojica su išli tamo čitav dan da sijeku
šibu za košare i navečer, kada bi se vraćali sa tom šibom, unutar je bila po jedna kukuruza,
bila bi jedna vrećica pasulja i tako. Običaj je bio da se to podijeli. Ja nisam pitao odakle to
njima. Ali jedno jutro, kada su oni polazili tamo, ja sam vidio da jedan od njih trpa u ruksak odi-
jela, i sada je meni bilo jasno da oni to mijenjaju negdje sa seljacima, tamo gdje idu da tu šibu
sjeku. A išlo se 5 kilometara nizvodno niz Savu u selu Košutaricu i tamo se ta šiba sjekla. Pitao
sam se kako to mogu raditi kada imaju stražu. | ja sam se oporavio i jedno jutro sam pošao
tamo da sječem šibu, kažu mi, ponesi i ti odijela. Kada smo stali pred stražaru koja je bila na
samom ulazu u logor i gdje se raspoređivala straža za nas, Kako se mi primičemo vidim dvo-
jicu ustaša kako se naštimavaju da oni zapadnu nas. I tako je bilo. Taj dan nas je išlo četveri-
ca, a na četvericu bi dolazila dva stražara. | sa nama je pošao neki Šituk Ivan i Filip Parac iz
Dalmatinske zagore, mislim da je bio iz Imotskog. Došli smo u selo, ušli u jednu kuću, ostavili
ta odijela i otišli da siječemo šibu. Taj dan smo šibu sjekli na slavonskoj strani i negdje oko 4
smo završili taj posao. Šibu smo natovarili na sebe, svako po jedan veliki teret, došli pred kuću,
stražari su ušli unutra, uzeli su što je trebalo, ono što su seljaci dali za odijela, mi smo to poni-
jeli fino u logor i tako je to išlo. To je trajalo iz dana u dan. Mijenjali su se četverica ustaša,
dvojica po dvojica, ovaj Filip Parac je imao svog brata Petra, paje Petar išao i neki Ivica, a onda
Ivan i Filip drugi par. I tako iz dana u dan. TO nije bio težak rad. Ali, što je najvažnije, izlazak vani
nam je stvarao šansu da pobjegnemo iz logora. Tamo, negdje, april-maj 1943. godine u logoru
je život bio potpuno snošljiv. Novi logoraši nisu Više dolazili, prema nama je odnos bio mene
Nije bilo tuče, nije bilo ubijanja. Hrana je bila slaba ali je bilo moguće primati sea um i
se svojima. Mjesečno jedanput dobijali smo kartu, logorsku, specijalno Kane za bu Mj
smo se mogli javljati svojima sa 20 riječi. Karta je bila dupla, pa bi na (i Pa) Je u
odgovorili. Meni su Nada i Nijaz ponekad slali paket, ne baš često, ali dolar o Je Bona ee.
Međutim, Avdo je meni stalno slao hranu preko Šojaka. U to vrijeme je meni i Fahrija Ajanović,
63
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru _—
koji je već prebolio tifus, također davao nešto hrane jer on je bio u stolariji, radio je tamo na
rezbarskim poslovima, pa bi oni koji su to radili izrezbarili neku tabakeru ili nešto slično i to bi mi-
jenjali sa ustašama za cigarete, za hljeb i Fahrija je meni pomagao i to je od njega bio veliki gest,
jer u logoru da neko nekoga hranom pomaže, bila je to velika stvar. Zima je prošla, nastupilo je
proljeće, a inače te godine zima nije bila oštra, bilo je malo snijega, temperature nisu bile suviše
niske. Stanje je kao što sam rekao za zatočenike bilo snošljivo, ubijanja i maltretiranja nije bilo.
Za muslimane i katolike bili su uveli i bogosluženje, vjerske obrede. Doveden je neki hodža
Vojniković, obučen u ustašku uniformu, po činu je bio poručnik. Vojniković je rodom iz Kozarca.
Predvodio je kao imam vjerske obrede, namaz. A za katolike je molitve predvodio satnik-kapetan
u ustaškoj vojsci. On je držao za katolike mise koje su se održavale nedjeljom prijepodne i to is-
praznila bi se stolarija, to je bila dosta velika prostorija i tamo bi došli zatočenici svih vjera. A pošto
nije bilo orgulja, ona muzika koja prati katoličku misu na harmonici je neki Bolvek to svirao, inače
Jevrej. | tako je iz dana u dan teklo vrijeme. Došao je dan, kada je među ustašama nastupilo neko
veliko uznemirenje. To je bilo na početku ljeta. Nekoliko dana poslije toga saznali smo da su se
saveznici iskrcali na Siciliji. Među zatočenicima je nastupilo veliko olakšanje, naravno, samo koji
su znali za tu vijest (iskrcavanje saveznika na Siciliji). Mi smo vjerovali da će se rat završiti veoma
brzo. Ustaše su nešto pooštrili režim u logoru, naročito straže, u noći je bilo više reflektora koji
su osvjetljavali logorski prostor a moglo se primijetiti da ustaški oficiri sa mnogo više podozrenja
gledaju na zatočenike. Ipak, tada nije bilo nikakvog posebnog malttretiranja. Ranilo se svaki dan.
Ujutro od sedam navečer do sedam, s tim što je bio prekid za ručak. Hrana se nije ništa
poboljšavala. Ujutro supa od rijetkog kukuruznog brašna, u podne kaša od kukuruznog brašna, ne-
masna i 150 grama hljeba napravljenog od pomiješane pšenice i kukuruza. Navečer bi obično do-
bijali supu od repe. Sve u svemu, kada se uzme, to je bilo veoma malo kalorija za odraslog čov-
jeka ali pošto je nešto paketa dolazilo onda su se zatočenici pomagali. Što se tiče mene ja u to
vrijeme nisam gladovao jer, kao što sam rekao, donosili smo hranu iz sela, koju smo dobijali od
seljaka kao zamjenu za odijela, a ustaše koje su nas pratile su dobijale novac. Tako da su i ustaše
našle svoj interes. Razvila se jedna vrsta solidarnosti između nas i ustaša koji su nas pratili. Kada
smo dobijali pratnju koju nismo poznavali taj dan nismo ni hranu donosili. Bilo bi veoma opasno
da ustaške vlasti čuju za naše trgovanje. Odmah bi i nas i pratnju pobili. U to vrijeme počeli su
da po jednom spisku i po abecedi otpremaju muslimane i Hrvate u Gradišku i to u manjim grupa-
ma. Inače, moram reći, u to vrijeme Hrvata i muslimana je bilo mnogo, to su uglavnom bili ljudi iz
grada, mahom oni koji su bili uz NO pokret, svakako omladinci, SKOJevci i simpatizeri našeg
pokreta. Prilikom otpremanja muslimana i Hrvata za Gradišku (to je ona kazniona na lijevoj obali
Save uz Staru Gradišku) čuli smo da one koje su došli sa kvalifikacijom pogibeljni po NDH uopće
i ne dopremaju u Gradišku nego usput likvidiraju. Da vam objasnim i to. Za one koji su zarobljeni
kao partizani ili članovi komiteta i slično u uputi koju je ustaška policija slala uz nas u propratnom
aktu bile su dvije kvalifikacije, bila je nepoćudan po NDH i pogibeljan. Ovi nepoćudni, oni su bili
eto nekako lakše kvalifikacije, a pogibeljni to su bili oni za koje je jednom uredbom rečeno da
moraju biti ubijeni odmah po dolasku u logor, tu sam spadao i ja. U mom slučaju Kapetanović je
odigrao veliku ulogu da sam ja u to vrijeme po dolasku u logor izbjegao smrt. A evo sada je pono-
vo bilo rečeno da oni sa kvalifikacijom pogibeljni na putu za Gradišku budu pobijeni tu negdje oko
Jasenovca. Pošto sam ja bio s tom kvalifikacijom mene je počela da obuzima zebnja i sve više
sam razmišljao o tome na koji način da pobjegnem i da izbjegnem smrt. Jednog dana odredili su
me da sa grupom djece idem u šumu i da sa drveća skidamo mahovinu. Pošto sam kao košaraš
već poznavao taj teren i znao gdje ima te mahovine, onda su mene odredili da sa tom djecom
obavim taj posao i ja sam im bio kao nekakav pretpostavljeni, te grupe koja je išla sa mnom. |
opet smo nekako udesili da iste ustaše koje su nas pratile na opravci kuća idu sa nama, odnos-
64
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
no, da budu u pratnji, to su ona dva brata Paraca i onaj Ivica. | opet smo mi nosili odijela i mijen-
jali sa seljacima za hranu a ustašama novac. Razmišljao sam o tome kako da pobjegnem, znajući
da sam stekao veliko povjerenje kod ustaške pratnje. Naime, jednog dana me je Prušina pitao
kako ti to musliman Hrvat da dođeš ovdje, šta si skrivio tako mlad? Tada mi je bilo 17 godina, to
je bila 1943. godina. Kažem mu ja, znaš, dogodilo se to da sam ukrao nekakve čizme i cipele i
to dvoje vojničke i mene su uhvatili i eto doveli su me ovdje. A u logoru je bilo iz Sarajeva jedno
15tak do 20 dječaka između 14 i 16 godina, malih džeparoša i to su bila muslimanska djeca,
nije bilo hrvatske djece. I oni su njih pokupili sa sarajevskih ulica i poslali u Jasenovac i od njih,
koliko ja znam, poslije završetka rata ni jedan nije ostao živ. Pošto su oni nastavili u samom lIo-
goru da džepare, odnosno da kradu, bilo je dovoljno sa nekih kola koja voze kukuruz u logorski
mlin da uzmu klip kukuruza i da ga za to ubiju, u ono vrijeme '42. godine juli, avgust, septembar
sve do '43. kada je prestalo ubijanje. A pošto je on znao da ima takvih džeparoša, dječaka iz
Sarajeva, on je meni povjerovao i na neki način smo mi uspostavili odnos koji je bio odnos soli-
darnosti i međusobnog pomaganja. Jednog dana ja kažem Prušini, ja sam neki dan bio ovdje, ali
ne tu u Košutarici gdje idemo u hrastove šume i skidamo mahovinu nego na bosansku stranu
prekoputa Košutarice. Od mještana smo uzeli čamac, prešli na drugu stranu, obavili posao i vratili
se. Na bosanskoj strani je bilo nekoliko kolibica, napravljenih od šiblja, gdje su svinjari_ iz
potkozarskih sela hranili svinje, bilo je tu dosta hrastove šume. Bio sam tamo i, zamisli, u odijelu
koje sam ja ponio a nismo ga zamijenili, pošto su bili drugi pratioci, nađem zlatnike. Pita on ko-
liko, rekoh, ima 12 dukata. Šta si uradio pita on, rekoh, dok su djeca mahovinu brala ja sam ušao
u jednu kolibu a rekao stražaru da treba da vršim nuždu, a iza one kolibe a kolibe su bile razval-
jene i rekoh, ja sam te zlatnike fino zašuškao. Uuuu, kaže, bogati, šta ćemo. Ja sam to, kažem,
ostavio za tebe, Filipa i njegovog brata. Možemo otići danas, ili sutra ili drugi put. Ne, ne, kaže
on, danas čim se završi posao. Završili smo posao oko 4 popodne, pola pet, on nešto šapnu
ustašama pratiocima, vjerovatno im je rekao za dukate. Poče on da se skida, skidoh i ja cipele,
skidoh pantolone. | ja pratim hoće li on ponijeti i pušku, šta će uraditi. Kaže on meni, znaš li da
plivaš, rekoh znam, kako da ne, i mi ni pet ni šest zagazimo u Savu, zapliva on, zaplivam ja. Plivali
smo do obale. Obala sa one strane je bila strma i teško se gore popeti. Nekako se on prvi popeo,
a ja za njim. Dođosmo do koliba u kojima je bilo odijela. Pođem ja prevrtati odijela, kažem, je li
ovo, nije, je li ono, nije, ni ovo nije. Razbacao sam sva odijela kad on meni kaže nemoj sad tražiti,
zakasnit ćemo u logor. Doći ćemo drugom prilikom. Primijetio sam po njegovoj reakciji da je po-
sumnjao. Dobro, kažem ja. Ali da još malo pretražim? Nemoj više tražiti, odgovori on. Idemo, okas-
nit ćemo. I! dođemo do obale, on ispred mene, a ja za njim. Odjednom on skoči u Savu misleći
da ću i ja za njim. Kako je on skočio ja počnem da bježim i tako sam ja dugo trčao, najviše kroz
šumu, čujem logorsku sirenu, koja je oglašavala da je sedam sati. Skrenem u suprotnom pravcu
od znaka sirene, trčao sam još pola sata i u jednom trenutku čujem nešto čagrlja, kad na jednoj
livadici vidim jednu ženu i jedno dijete i žena oštri kosu. Priđem ja pred njih. Gleda ona mene,
gledam ja njih. Kažem, ima li ovdje ustaša. Nema, kaže ona. Oni su bili tu do prekjuče kada je
požnjevena pšenica i oni su otišli. Rekoh, ima li partizana, kaže nema ni partizana. Ako ima par-
tizana recite mi pošto sam pobjegao iz logora, ja sam logoraš. Kada je to čula malo me je bolje
pogledala i ona bez riječi uputi dijete sa mnom. spuštao se sumrak. Na jednoj uzvišici primijetim
dvojicu ljudi. Ja malo zastanem, dijete mi kaže ništa ne brini, to su naši odbornici, Kada sam
prišao bliže vidio sam da ne nose ni domobranske ni ustaške kape. Bili su mještani.?
? Video kaseta se čuva u arhivi. H a )
Zatočenik Salim Resulović se uspio bjekstvom spasiti iz džehennema (pakla) Jasenovačkog logora a njegov brat Avdo
Je ubijen u logoru.
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
EKSTRAKTOR ZA KOSTI
Fuad Midžić, ing. hemije, iz Sarajeva (poginuo je 6. aprila
; {i 1945. godine u borbama za oslobođenje grada), bio je logo-
i raš u Jasenovcu u periodu najmasovnijih stradanja naroda
(1942. godine). U njegovim zapisanim sjećanjima, do kojih
? smo došli poslije njegove smrti, opisao je kako je šef ustaške
i nadzorne službe, natporučnik ing. Hinko Pičili, naredio da se
= izradi ekstraktor za kosti. Razumije se, Pičili nije stručnjacima
! govorio da naprava predstavlja ekstraktor za kosti, pogotovo
+ ne za preradu ljudskih kostiju i dobivanje sirovine za izradu
{ sapuna iz njih. Kada je ing. Midžiću data jedna kanta tečne
masti za analizu i ocjenu da li se iz te sirovine može praviti
sapun, Midžić je odmah shvatio o čemu se radi, odnosno,
znao je porijeklo te sirovine. Našao se u neprilici šta odgov-
oriti ustaškom krvoloku Pičiliju.
Midžić, poslije izlaska iz logora, o tome piše u Sarajevu,
1943. Dokument je u Historijskom arhivu Sarajevo.
"Tri puta sam se do sada izvukao ispod malja sigurne
smrti. Bio sam ostavljen na životu do daljnjeg jer, eto, treba-
lo je kemičara. Sama misao da se ekstraktira mast iz kosti-
Ju, pa svejedno što su to učinile ustaše, bila je užasna, jezi-
va. Ni mrtvim, trulim kostima ne daju mira. U kakve smo samo kandže zapali. Misao da se je
ekstraktirala mast iz kostiju pokojnih naših drugova mučenika, možda i kostiju dr. Ozrena Novo-
sela, Danke Ozme, Slavka Brila (napredni intelektualci-jekari, umjetnici), to je bio užas nad uža-
sima. Tu bi svaki čovjek poludio, ali zatočenička duša je nadživjela već toliko tih strahota,
naučila je da gleda u oči i najstrašnije smrti, da gleda i doživljava i najgroznije kanibalizme. |
uprkos toga što sam bio već na granici ludila, javljao se imperativ, doći k sebi, ostati hladan
na sve grozote, ostati živjeti i osvetiti se ! | došlo je vrijeme osvete...
Midžić Fuad, dipl. ing.
Pičili je u svakom svom aktu, riječi i pokretu sadist i krvnik, mučitelj. Pa to je i ovdje. Treba mu
odgovoriti kakva je to mast, ali nećeš ti mene, pogani skote... Dobićeš odgovor, pa makar me
koštalo glave ! I napisao sam:
Uzorak masti koji sam dobio na analizu je mast dobivena ekstrakcijom goveđih kostiju. Za
sapun se ne može upotrijebiti direktno, jer je onečišćena, omnegirana i smrdi. Za rafinaciju i
pročišćavanje trebalo bi podignuti velike i skupe instalacije.
Odgovor je morao biti složen. Morao sam da se pravim da ne znam od čega je mast da sa-
tani Pičiliju ne bi pružio sadističko uživanje, morao sam odbiti da to radim, ali je odbijanje
66
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
moralo biti koliko-toliko stručno. I tako je uspio moj odgovor. Tekst sam pokazao zatočenicima
Anti Bakotiću (hemijski tehničar iz Sarajeva, organizator poznatog proboja logoraša iz
Jasenovca u aprilu 1945. — primjedba autora), Janeku Drejsneru, Gezi Helenderu, Samuelu
Kabilju — kemičarima, te Rozenbergu i Vineru... u pričama za djecu dolaze aždaje, zmajevi,
vukodlaci, vještice, babe. Narodna mašta, vjerovatno u njima je personificirala strašila. Priča o
ekstraktoru i satani Pičiliju je istinita, tu ne treba nikakvih personifikacija niti pjesničke mašte.
Po svojoj pojavi je Pičili prava satana. Tih dana sam zamišljao naslovnu stranu priče o ekstrak-
toru. Krvni ekstraktor iz koga se vije crna gusta para, pokraj njega upregnuta kola natovarena
ljudskim leševima i pored ekstraktora bljeskaju se u svjetlu mjesečine zlodusi Pičili i Mandić,
u odurno zelenim ustaškim uniformama, sa zloglasnim slovom U, gaze po ljudskim kostima, a
vatra, koja gori u kotlu ekstraktora, osvjetljava njihova satanska lica... "
("Sarajevo u revoluciji," tom 4, Sarajevo, 1981. god; str. 498)
67
I . m ; Broj jet
Nsknadni prepig. za ŽZesa.Kom-u
dne 17,o0klobra 1946,
Zapisnik
Pu 5,54" 3 B Srađakont : Sky Kas
sastavljen dne 1 . see pred u. emomarcannsne son Komisijom za utvrđivanje zločina
okupatora i njihovih pomagača u _ Sarajevu — St07 _ Barojevo okrug _Sarajevo_
-Od komisije su prisutni:
Z apisničar:' = I H MIRE NEON = TE NN ESEJ ESMOM
Katekalo Erzestins = ' . ubi F
Se EU leo JEL Zaira eh oj ro Kea -T0xene- Made. A pigitiektije ge Dio tast ote laž
Put Micšić Dževshir = I
PrTISTUPA leave NR SSR REP SURA žena
rodom iz .Flevlja.
= opština S MR NIPE NE SEN, 'STEZ 1 "= _ okrug
sada se nalazi u Serajevu,,
IZAFŽAVA re Erie članova Porodice) propisno opomenuti na kazivanje stne s čuva
1 STAR stanje Fodirit, po zanimanju! Se 248 jeda
koj. drug Ing, Puad:N14Z1ić,uhopšen je: prvi
jice policijeskih agzen a. i zatvoren ZET di Miles je a
28 dana, S NAKON 1Oga- pučštenfis srlutedu nz intervenciju nekih "ljudi.
i _-japijen 'S.aprila 1942 g.vd 7 sz uBtaškog ređearstva
KOE ml tretirali su noju majku Nu-
dipli:izs krevetaj;itjerali da hoda savnjima
jema za od hovih egenatae ne pozači em ali koda bi ih vidjela
'gla DI ih prepoznati, Odvedđen je u zatvor Ustaškoj redarstva što ssm
du jedu NAkOD S ds Na. U ZSTVOTYU USTSŠKOg 'VEĆELSTVE OS ta0 je miesec dna,
gdje je bio 2 puta tučen, (ell alušava anja koje su vršili Radoš, i neki
vPranćetić sgentiOsujjen JE HA IOgOor t.j.Ka zatoše enje u logoru od. 3 godi-
Ne be je 1 naje 1942. g.=8a. grapom od. 400 gsudjeniks- S$vansportovan- -za 19-
gor. Jasenovac.
kj -G- Životu um" EZEOM" IOGOJW Drilužen"propis "JAOAOE" 'XKOlKretasg slučau
: iu _ Za. pravljenje. sapuna. što. de. 4840. njemu. u zads
_da skretraktiranja |
task Kxzo iunžinjeru kamlje, Naknadno ću 4onlj eti "= ;
Xg-- keje-je 6x" kaste
= vodjen
ujaka. N
Nos
' "HEEOM j)"-} GRKE KOG Soznalu,e
bu. da San. eraže
"arg Beam se a dntervenciju uda A
T od rsnije poznavso moga muža, +
NA. NOJjE. 'svjeravanje. To Te Ja OY--- -GGIIO-- UPručn jaki da -ge--mre"bavi -"poTITIKOM,
(odgovorio ut je ds on vrlo dobro zn9 da. Je on "ervenim Pou prilikama 42
ni pružio dokaze Kd svojom dobroti nazvao je telefonom. nekog. ŠŽaroa
, - Državna Ktanipatije. Sarujeve. —.P, dn. 225 1945. /
P_|
nvsvnika logora i rek
Lpl1r
E
senin A tim da
SG ESA) VRIAC
U Yro
prešivljelih
od
H B0 Tau da PVakano unose uU0gu. muža u listu umnegsti-
je he predaje dok se 6 njim 4Emeno poslje pecdne ne
ja soj drug bla u jeaoeti Jagerovišio poznsjem
= ;
čenika Hamida Misirlića, sea se nalszi u SEAN
Ya Muje
-xgovi druga (fu at upad late III. rejona.
-TDovri
Žruo ništa u stvari neman da. iskažem
_P.B+£9+4. CL Ažić Dćuvahira. S.T.
-Satekalo. RAK enne NOKENO_ NM, _SxT4 ;
—___ . Tačnost previsa ovjerdva sekretari
ME Da. je ovaj prepis vjeran SVOM
Kata nm j Na; UJEJE KR
OKEJ = I
JEMALJEKA KOM'SIJA ZA UTVROAVANJE
ZLOČ, OKUVAT, I NGIHOVYIH FOSMAGI CA
Y !
!
s u
_SNMAPJL SA dA
j )
Fe, pe, ? a ,
Kea Karta. £ J PZZIPIZN dot £ o Peđa ISA
AC DA ramolr| do ttekraj TO j A ;
Sa TO H ! =
2 504 Pa Sade lomi Zaza Zađitei,
UG %
teta etan 9 6 ; da
Z JA s Pre paTire Je A zrak ia
PAU Madnatniji =
za
Pap Pao di
NN KO
sa" ZE)
742 = uveo mrecs oh SA SZ TEDEN a
Loroavaža ae
6 Pe Moopiru Op4T. a ara Motet) oba Loiđon no LE 7
(ova. Lo žaškim, £ - 17 to) Mg. eslouu uvjete
4.
a Od rrorea s Kuna. teah a MM 274
S + po GOSTE ect deo Lakevorya kaži
, ua. dh opula 4955 =
Ak H , ! (9. Za loorad poen z 7 Poe
Koje iko po fodknebovilu Vakijt ——_ ekotnik Beni pot
6
"KPa MEET PRE
Don GE (era Poz go zeenea na hokie =
$j (Pod 2 a
a Lana ane Rireik eona, kolZaJe PIC
ae
pr T
KO nje MNEEPEONU
sk Erzla Člikl' cca domleraroje LA sm RpOKNIEJ H Kerpxo. HOplOA , i = 0
olovveglavoo luka Bo de a. Sb SZ ny ra rijegovoj iriduovk) a ho pi rt m ZoPevje I
== Jelte _e Zako Pe 994 Pape aa Moteeken—; UZrovit blerah pa e Z
Pebpo zvjale pa PE zrag Sa Gi aravIho abožavija i kolko sa prareco
Joletoje a dogmu zadire Bili il rola granate na ga vr lika era ,
_laboaka 1 Melom= rijeg sa paakikaatomv sea njem =; PAU Za
UK slolero li, kupova "sta uečnere Herrene LA
MO, epa om sad epa more IPC
fair parete RED PASE i u ga
priliće pa deteriecieco. pokirkea) Todi ma i ajlovren če se ke Bz"
so - - EZ ATOM Z, -B (DNC) "= . ig. Rm
ra
fnilbereo
— Tna
gLlazn
vj
Wakid, m ra zero je Sozezo 1 Soil Bero. BL prav Li loka SP bana DA zcceca A
to Sbetea. Frzao PR LA, ale karla - ; ,
Ž : Zefnr ga
ti KARTA
Su 1. M =
at CE 7_ZE. KLEXA_NOL = sv = A
dMaheste £ Ke kOg ke kodom. a prehlai Banu fogor Gore ME
Ola prtae de ka vrgavree ukluica olod JO sreo LE a RoRAk
t Kregn r zai Ba 11 m Pa Mu " ME Pl -Xx
de JE ae pe _Borzce Sar ce dalo?" Gi NA god soka ATGILa Oza. PGCELIKE
Soja Bl re EJEČ A kederero. ke kolonu a Roda Ratu nave prilrhozu nekav Se (SPO
U Sje a oka Konju KO. Potapa HKonjaete Zeko BO de
Eos će MOKANSETE Sg ng NP OJ RE
r ,- Zane Sp IO! be Hapija BD pORAA IO pu Pe II Kle, Tko ski pora
Merton uže kopuiaeth pođpinaZ al Sa pa aoe treat Taklo + | Bel BA"
PIPI easier s bolura., DALE da ip lrevteorta se ploloro meriklo, Taklo Ka pu fl. eg DE LIPEJIVA
— | Zoboolu. Is su piprieno si ge pekrm pul bih daabukamoki, a aaa pi£
I poslu i aku o Prmaeci, £ heklas eu! i Taa Jo CD Letu! SE J
PLSAPJA Serena greeiy UZZ | Se e. pabocbo MAC EFNIE A ta pocu RG svu dijeu ake
sa , Z pa Sar Z a Pu 4 Poratieđ kad a £ a
a a 2. Sad
adi HAA. get KALAJ 2I/%;, SIVE gost SPAJA S bona ga | ZE a ta ze
CPC
patirhe nevobpu sreo pro ZzaToczeeko oBera Ar arazu ziZom Moram, el, APT i
polove svaka povaolih pore NT eh Acripova seen, AD ore ia ve odu Ta bak. Ja.
jezea Hokredijore =
MOVE
NGC Mceeet dao kepoilih, ke broju, obije ao uoolnoril s Brresee
MC; se rfd er re dova sva var MES SSD OROVE
H |. ; za) . S- 10 zatoe lika, Go Brnece mloska. preda £ rta igle = PLIVA H
| CZ IE GABI ka ijevipa. shepikba i lovovrrika., pa bi rarlijik TekR
KS se 7 7 - ee Ma SAO oo)
"= |
i
J " U Prelat. . Morilo de se slala sa Have ze Lab. (logo), na Zi Hedko Rob ken i)
7.
PREZIR)
SZ, KS PEN) RA
Saba o nidlasku! zace O Ad mrava srolarnak'. i JE "
Pe 4. 2 SEM G j STT Kanoloticea JiC) -ape I
— UAE JEA KA POPA KC, ta ANOAARKALTD slanim U Zara a sajjana
" 7
Xx)\ Broj 2ž. Kazalo. predatnika.
PaLOG ae euro tek = ne" SE, (RIJU " = x 1
veri POTOJ obod. el RO PN SK P
eo euje KALIEPAA Li Zirelbe.
=—|— — t— MEPEPE PIVE i
za) Zjirola" a Slalov 42 Sa VEČE Lo
a vio PI
AM da S radigaroe satjeb eblas A PP VASU denrit
(me)
SKillanidloe je epe KĆe zejet, a Ksa:Sgogea slorhanva. Faelevreeo LB, LE
SCLAALSDL TLD u bejine
= ae ažje SK PSE ME
RE SL DA vukor foreL PA srapo
ESAVOTEOK Ketaelio Frmoolu, hol olece a
a
Ka KATA obeća.
vase a. o a POJ
Pabon Zoga Šroo gi Lepo
EN OL ĆE U Ž SADE Kjaebem
sp arrcotku 7674. (95 Zala 'sElslao
Lvteslov .
Pavote u du knige LLADUK (Age koa E
tope leja ra A Bode. { a ' a=
PAU
+, - Sale. JA Te de ."
Sa Peta lan ad Za. saga jag |
laZEg UVIOLU zx
;— (ODSELIO vBE, da MRRNTM -
mape sne Bilo Leea a Gere Lee 453 O ID THUS j
obe ku D MDISLA JE DD ae sa Leebeotero Dtsdte £
We SOZIJIJIEE a MO reolo CZ IM POMARCNKIK, i
4 ga no kao 2 Jette puve om
se Eli Hil. fo mr što ke
PT MESA = LAN sa 2 F
Zrovra pio lezjelh| prao a nrermka soj
__ 122. ZO
ko. zat. pobli de. 1
tekitaja u ura lo zo Topol lo
tt Z
Luko. =
Gve JOE
I oa
% NA A "
ZE fer ctorare Lock Se :lLoavoru a. O zi od e 6.
/ Pak RAHADORALA, CU laze
-y) /,
,
; u Zbilja Alka vola
an makja ANGKLdr Ura (Zi /
(ten LLLENLAJA OP_ MORE lirereo SA MOGO. 0. fercera. karta LE
a 74 ;-2- B= PLSHSŠET LA
2, I sh ax S Ra ) a a
I JATA Line LADLE AM zh j deenikpn" krovrel, ikpteo
X P d ad ; D E H
RAnRaAU | NRUDAl a. dr ru srieBido . - A a PCI
; la fHolau 6, ; " "
ov / / bo t, Z , tsZage Zukhla sooje n/eZoe. ,
_WVDALVELCU De el" Porte ehovek Hornzote.
no 7 at 7 2 "
4 7, $
vvlromo tuna u! Se
pp?
SATI flat
,1
Preverte olenje Ja JODA Ja Uloge bhun =
Zg= 7 PZZROJNPI MESS 9 o
= e ORAO, Sara RŽ cer rola Sedai XHoZoć vri de,
= Pa gi: peu d SOLI.
= A ;
KARLO. MOCS TDHAH kad = ,
A Oteitaja trol orepoey PTJTJ ZDsl_Z =
' Pa
LG' Na rete po de kalote i i
Rako der IoLro Hherire =
).
/ at
/
2, , Fe F H
uikkoj krak, ia Milij pikomot Lom Zedda
CZ Ao ka. go Bogrog
PE NKA NJ oda kuge Perera ZJ LE/G 9 vere eri ze
ZD ZJELTVOIJE GR SJRITA RAI da Sali. =
; polena) Chu; Zn aZ2 se == 2 i j
= S tetke JE pik ka) SG ja
4 KG Atila
jd
U tavljen One 12/VLA94S sa te poni skom komisijom za utvrđivanje zločina
s sastavljen dme njene "— (SATajevI _ Sara j eVO Saraj evo
di okupatora i Njtkovih pomagača u". plate ZA dt OKTU RAK Ati an
am SSR SO ser od komisije "su: prisutni: Ka. "
KR NeNG ge " Sirćo. Fevzija, " Eiie Vasić. Vladeta.
GP i "Zapisriičar:, ; SEE zat S iniem nem
. Uateg. Pirki6. Abdulah. Gj Hasena. =
} Pristup sprata _ NRaijto d0 Sea orka ', sin, kći; žena ae ni
H "rodom iz. Konjica _— SOGtaO Konji — seri, a ae Konjic okrug : Mostar
sada se nalazi u (Sarajevu — 2 Star s Poe godina, po zanimanju mašinski bravar KERČREN A
piidižia ad Ed) Use ; članova porodice, propisto 'opomenut; na Kazivanje. istinc,- izjavljuje" ;
_U maju. mjesecu. 1941.8. "došao sam "iz Sarajeva u -Konjiv; Bio
sam i Uniju: 'rata: ZDOE' "političkog uvjerenja —-Jednom-pri: a
.likom:u. Beogradu" šam:i uhapšen, Uslaškiol k u Konjicu: Zvonko ':
-- Jerković koji me je: jd ranije yoznavao. zajedno. sa svojim bratom:
'--usta (s ba ge rama da mk: -sg- zabasnjude. HrjderE od- + sati.
SGG= U a. Sina ustaša-i- oliti ki agent. + zatim braća Navedi.
-Vlado, Rudo. i Jozo svi ustaše
ru. Sarćj evu, Jurfć-zv. = % Mfa; o
ustalo).
KTENENI
-9rogonili. P
KRETI iioa:'sm
-ganizator- us. ačao još. tu Vrijene-st
"7" Xakođer: ustaški. reenizutor zaykoje '"
" "xBrođu, Yažur JOŽ0. Mašinovođa. koje we
A Bašić! Osman. brava
; Ri - SRAM našina -
PSE SI
sadašnje njihovo boravište mi je nepoznato, Stojanović Iviea iz
trošeca ustaški agent iz Sarajeva a o er sr
U požje kod SI. Brod Jeva sada so krije u selu Borovći
rezimena ne sječam gostioničar na. željezničkoj. stani
istaša koji je padio pravoslavno selo ) ua ici Konjic
Novom sa evu
Jurić
ga stanom
S apdstenika pognajem. Prohić Tanet koji je ddvedan u loBor JABOŠU)
;
A
Ca pus
i još jedna žel, am.
A ejte U "hepšenju havedenih poznato u
o fekić Stjepo gostioničar iz Konjice
: ATP boravišta, Sokolović. Alija"
gao, Yolf Nana"
Kal
da
'poš
V % i
Tad1jiZ Konjica, Bašić, Osman, Tijur
=
LEMALJSLE pljee
A2
ZLOČ. Una s
UTSEGIJAN JE
ZA POSI ), PRO RAGA
neznam. Cko tri sata, poslije ponoći prevežbni smo GRAFero
redarstvo u Sarajevu. Ostao sam u zgtvoru (WVdamoj saslužava I
i na razne načine mučen. Od učesnika u muč ERJU"PUZNOAL-Wi--J2£. Jedino
Stojanović Tvica ustaški agent, koji je i mene tukao, Transportovan
"sam u Jasenovac u partiji od 569 uhapšenika e transportom je
komandovao neki Francetić ustaša a kome bliže podatke ne za mogu
dati. Na stanici u. Jasenovcu predani smo ustašama zajedno sa
našim popratnim spisima kpojP je primio zapovjednik. logora Z10g=
lasni Ljubo Miloš. AeFetnu sprovođenja sa stanice do logora
tučeni smo puškama; nogama a u samom logoru strpani smo u barake
"ostavljeni 2 dana, bez jela i pića. Dosnije so raspoređeni na
razne 2po0čte. žastivota u logoru pored običnin svakodnevnih
:Zlostavljanja dešavala su se masovna, ubistva i to čitavih tran=
sporta od jednom. Ljudi su odvođeni preko Savevt. z. Gradina i
tamo ubijani čekićima, krampomm, sjekirama, lopatama :
i t.d.,klani su noževima nakaženi po čitavom tijelu Zenama su
rezane grudi a krvoloci su tim ženama kroz svježe rane provlačili
ruke i pili krv. Malu djecu ubijali su na taj način što su ih_'
hvatali pa noge a zatim razbijali o zemlju. Ljude su ubijali
kolčevima i to mučeći ih duže vremena, Krvnici su u nastupu
bijesa grizli ljude po licu i oderizali im uši, Ubijali su. ljude
.d u samom logo i to javno pred svima nama koji smo morali tome
prisustvovati, To su bile zastrašujuće mjere XXxXiXs sa a vršene
su nad. logorašima zbor na tanjih. srinted sitne krađe namirnica
Rea gladk i t.d. Ubijali. su ljude i zbog najmanjih prekršaja
prilikom rada, pr Seada iserpljenošću i slabošću od
. gladi dakle Zenit "su prosto SazIOGO an bi mogli. zadovoljiti.
"svoj Sa OR ia nibazo ubijanje. Jednom prilikom vidio
kad je jedan ustaša ubio dva zatočenika samo zato :što suvnoslili
. jednu željezni pločde težine preko 100 SE pak CIN da: je to
- msabotažarxi da je to mogao nositi samo jedan=. Jedno, prilikom
"na radu u ptlano geto samo čen:ku Spada je iz_ ruke poluga
i lakše povrijedila drugog zatočenika po nozi. Ovaj se savio i
regledao nogu kad je-naišao ustaški zastavnik i interesovao se
štemufje. Pošto su ga izvjestili o slučaju Javon Je sve ljudstvo i
:zaposleno u pitani pred zgradu arkrivcar je pred strojem streljao "
"metkom u potiljak; mučeći ga prije toga na taj način šta ga je
nekoliko puta okretaornaredio mu da se:krsti, dao mu cigaretu :
da puši,i stvarao kod osuđenika utisak da neće biti ubijen, Izmiš=
ljali su razne načine. kako bi zadovoljili. svoje: sazdističke proh=";
tjeve i u tom smislu kataktoristijen Je slučaj ubistva. deset... '
logoraša cigana. Bili su svezani i ustaše su ponudili. da se javi
edan. od njih. dobrovoljno da ih pobije. a hjemu će zato: biti.
.ždivot poklonjen. Javio. se jedan kome su dati sjekiru te ih je
-sve sjekirom isjekao,. Pošto je izvršio taj zločin i on je-0d_
strane ustaša na licu-mjesta ubijen iz pištolja. smef o £im 0
{
U Nasbatljeno 19 VIDIM u SU VS TE NEKE
1 , NE P risu!t ndi"ojE: poedto - mC ; .
sezo g ORPReniČarI Spran' pe glez tt Ta, lakomsdjen: 52 32 20SA
Vencelj Bejene s; 195 /iz Po(, (Rastisloya Milić=Plesković
og" Pristupa ponovo Piykić Abdulah /generslije kho i ranije SG
-izjevljuje:Cssjn.. i PA GAGA u: 7801. sLij kno i rmijeli (7
—, 2 sem radio kno mešiniste u pogonu /tj.eletrićn?e centr=l=/. jedne
noći, zed sea rodio zajedno 82 ložnćen, nekim prsvosloveem iz. (kućone
čijeg se imen? ne nogu sjetiti, došli. su Zrinušić snto, Urasan konzo. =.
Nikola Hiršberger,.8 nekim Borlsen, čuvenim cinkrrošem'i donjeli nekoliko
Sreće punih 1sječenih ljudskih dijelove, Bile su tri pune vreće, pr je
zokl Jučujet 12 tog? ds ge je rodilo o 5 duo 6 ljudi, zoje su gate jek ide
Cia su ušli naredili su neni i kožaču dn ideho u jedsn češsk, i de Tomo
stojimo okrenuli u 214 GO rta Te,
8 Neke
200
125 nn "da bošložio usložo upereniu Pevorverom,; d9.sgrijeći 43 ml vidimo —
št. 'se 1227 Nnfsaih 'Ledjn š 1avI, KI su SARA y1eG? mr ZIeI; "1143; NPOV, ček"li
ig dvo Sg Te ondo su GLiSli, Keu mo . došli, do poći: vidjeli 304, kr Yogo
= Wrelvvez li YPM gd JE'"BU PERE Treće. gutaeni m ujutro prijali '
g"TOGENJEL, "je po lejeki SU u O 6 'gsobe ze; o)0g 11509 te Zn?,
Majeki XX su bek džeu?, ALL sen ili oju zebero doveo IZ VOTE skljjućili do"
u di Ijudi PO oljenl; unskogeđeni čam G u DeĆ. (To :32; bilo. PTOČOTEĆA 1943 Be
Šji konćen di lste MG kod su uslrše utićli 12 pogone i 01740, 8 710
stalni ustoski D?aZormik POF mu, otišle, je nevedeni b 18; du drugi; smjenu!
Su "'pogou mine mršinis TI Mea VYusntija iz pOrA JENA i £. Vovyide
NGC iz"Siskr. Rodjiho je doveo om je nošto vričjo s? lim Uglsškiri nodzor-
nikož- Frončene)' Ajzečon, koji je komu iz JovlO gv ga Jafedena.. dvojiod ne
srece u-{YC jar uu neophibilno. potrebni: :U pogoni Magžećd. je (ZU Ž, "vrlo
dobo- MC Bpoševđo. jez bar svoje. ljude 1Z( pogoni) srdlEoto je; HOBŽOg 14251
see SPznAli-ea (je, pebijeno čitnuo grupe :Zatočenikei koji st; donjeli i
(se Ljudekia kor nadhoj m:kilo ih da:B do To, Izgled? da je. Boris; Kome :
"je Lućntigojednon prilikom ze UJEBLU zi, Hta Loli; inačdmy (upropeatiti Tieitije i
njegovege. OZA6NR, ; 2 AUS
Pe d9z s lskoliko den? izn. log? prele=ilo; ije NE "selo. kr "pije! 'izn-d
; Logor? A neksliko partizonskih odred?) koji izgled: ALgu zioli jd? ge. tmno
"+naLbPZi ustlrški pos: srejbi. Njošlb. je: do" borbe, koji jeitrtjaiže čitavi 420,
=j-u ko Kek je Pogljulo.- 'OKO. 50. Ustaše i oficir ai kC d še DOTDbn; ZA % =
Hsbed'jen" Jeu lopti sveopći neslup ćkedisno se z zatedenici,. S7%2 spodtrojili. a
ušli swo krug 'Unjstorović IL {PriČiĆ njegov Zi MC jenike.Moričići,je iz.
"TEdOVO ' logorišea IZzabir$o po. SYOMe n? odjenju neke ljuček, kod. je skupio
150 40. 206. 1 jusijoni su! pdvyeze nu, gjenit neredjeva dr rpotpolim peć U-l?ko
zvipogordu:bnicigleni, koji je služio kfo reZert ZPStuda j dA. se; je uoyi
pokvorice (kode Je peć. znpelio; doveli su: dibrorić, derišić; Zhnet
iKapevrnović. iz oBgočitel12, iZrinušić, :Hiršbereer, |PEIDIĆ, 293 pov-j jedni Straža,
sa hedzornikon :pilsgne koke se ineB? ne; sjJef"u 1 još neki") de vež"ne,
Ljude 'pred peć, počeli. ih Tući po Lugo 2, no ko 43 Lo lana; A neko Šu 1.
klrLiluoževino Kad su ih pok. ali: odnosne d dotućli ili b2r ong SVJAELE oni:
gusiN: počeli bosi u Peć. To su učini sn; od;prilike. (polovicožl Te grube.
= onun. je veći sgonulo. po: su prepieli 82. tin;li mene ko+o i ostobsk. STUpe,
zvivorili u "_" Sue Me je znrčile da će nas iduće noći:odye StIO u. Grodiou
1 Tikvidlroti. Tst SE d2ne, pred peće postnoj ili su nas 2018.
Gr? dinu. Cim; sno došli ne, brgdinu. počeli. su klati des Mea Miki S? Ajineo
, STEĆUY "'usine pi 'Lje nNegp: što: je došo redenn nene. doše 30. Manžeć Sa :storin
si MuiurTee: i, moda Maks? Luburić? nje :eemdinu.; Oni A POŽE ŽULLL; IE? NE i
=1x2je vili d- eslekirona bel; nene, ne. ;gog Že KAMIL. = NE) (StrUČKDE Psetlje.
teme" toko sspoa sllijvreta o? Ka
i Iza CE dizaać ao 'se je Niki novi ; reči. (Počet. s Ja ATGH
(PretAda vn alo je. oko 10060.12%. dnik?,, Syeka go "da S donf "nTjeujio; Be je
To radništvo: jer SU. (store odvodili: :nnGpedinu i 'ubijnli. P"Y doscani ILi pere.
do Je "dogosiš sve! dOK 'grodnja nije Zevršena,, TU Kotu EB mju. ova; S
IG. Le! su PILL, sp so Bad 27. DD
—
H
i z ločent ot su. užećna kigi JER SI os su od. komori
Ka w ih je neko vidio, inne
dOvodIvi daje" iz bo sevine i dren? . Svi g cigmi bez oalike na pol I
storost u Logoru su Od
je pokrrj pogon? jedne povork? "od nekih 36.000, cigomh pitu 29. Sovi an
Ušticu, IE Jude prebnćenji, no (rodinu. Povorku je vodio Uragrn bonzo. ne
bijelon konju, kog? je stoki čas $jerse u povorku cigona i gozio ZA
Ne Grodini su oni poubijeni a ubijsoli su Što us gloša. josenov? sčke posade ,
što pripranici, Vol;Lćeye željezničke pojne u Sorvjevu, U Soj boju" oo Je
I noj stričevići pirkić Snojo, koji je 57 drugim Zojedno utijto u Gradini,
je sma ge norfe krili od njegn jer bi do me je vidio i jr zeglevio. On 4}
" izgled" u Nagloju strijelje i "li tečno ne Zznm.l Rodori Je čuva konjior A
inoče poznoti usteški kol. 72% u Konjicu. ' Bao mi j
Sam
ZEMALJSKA KONNSTA Za u (VRĐIVANJE
ZLOĆ, OKJPAT, | H POMAGAČA
ZA Go KA
Ime SEK "kodile 92 te)
sk SG
: | kroz ajese
i _ Još prije C18719 dovodjene- EU
u Jegsenovne-žene, skero isključivo, tjela GG 15 Pije
saavotjerio direklimo bh" Gr?odimu i ubijene.
sbiti. Koliko'ih je. :
KORA rupe šleo je ikada. doveden" U u logor. reri su. ih "odila ne rod
a S 1, dn će se tomo ZAposliti,
o prijeli su 1, de KA Seapo grobna gečldem Jevrej koje je Predvodio uski
(DLanon, IŽžn likvidiranjo bi jevrejki! likvidis2n?. Je; eg 1 GruDO 1 :zemjenjem
'grupon Ci8ru
$2
u.
aken likvidiranje. pe tih ojesne: kojšs "je izvršeno početkom.
1943; Ba" KA Jje:ubijenje: n"- SREM koje je :Prser?n2- i Zea5l1j?na; Znto-',
) čenike' gu enaa' oavedili: u "neku zgradu he (Pedinl-De%- "prozora. koje) jebžla.
Vspecijalno Sagradjen? za te; U. tug su Zgradu onda zrtvaraji zatečenike i
: SPO OI) jaTi ih lordo 15 dane. bez-hrene dok nisu pomrli. od= gladi 8 _Ptid2 su
vahi sp Lili, Ulu strhu bila: je ih Gredinio 'naprevljene: posebno lomeče, RE.
{ "Zntečenici:koji su bili u logoru prije mene; PIČALI gu ai
da su prije mog. doleska. spelivani zatočenEci-u gigl?ni = e mhševne-đe:
1869 :06seba-od Jednom, To SL; "bili. 'večifom. židovie: dG Srbi. kojih Je u "početku
% najviše bileli: "lefert.- kić X j
} KO SA So č-Uzlogor-su' "6teIno PristižavokiC "kažnjeni P s
za 'ustrše "kao. i 'obićni kriminlci. Medju njim {Cavidini rvidt
"neki Msrio' sgenty Ustaške uprave stavila-je SVe- Te: ljude. u i
ef Ye- službe bio! get Ibividini"s- zemjenik' mu je bio: SlAGa KovedovičačividinI
-=- je im?e. sveju. psšebnu I KeticeTari ju: u zgradi gdje je bio "logorski: "ao goziu!
-keju su PMEREH prketi: za: Žzatočenikej On je tamo! nevodno saslušavjo ustaš
"Keji bi nešte. GEjedli, i zatočenike. pretiv. kojih se. je nešto n"šley:
roke jne Je; bila ceguljica u. ; prizgijuž. Ti Šeenti i krininlci iasli- su.
razne pevlastice, slebodne su'se HTEO hrznu i sl 0i
= svrke neći! 'eboležili. barske, aVAćELi. Jude ps svojeg volji i: ubije
128: njihevog dolaske nisu yiš ustaše O Sbovije = Parni u SPOR 1007.
{ Zawčenicima Već: eni. =". S ; RG
JRx:Se sječari vi
— strojeve: zaradjeni izvedeni; ćE
'(uvi; jek! neževim?, se ;pril
: pek sati ra
ESt3ra,.
="k ks e,
2 ijebl Plaze 1 6
s zean, i nod
brdta Ton inace. iz SStek, inaće Tao? Oni "su
a U etitičE i sli su tekem Yremene. prešli pošve nam str?
tuktfi eame- paenuno jagvo. medju zatečenicimr;. Zajedne se binčo
klijsu Rame | GUgić. da. Gigić iz Čopljine,; GLASA. francetićeve.
"A sg dosije. Mriko . eran —_ lopeg te neki. ie min) Danje
P Pa Yši. Viel ŠARIZKOGE £ IM
Kat et jenE Kai "pret (+ Ji neće Škt roljezbać 60, ).
h 6
budu še
: eVLjeo
poje su ih alter "i Se Pale
G + 1Z2birse. je rnayvedio pu
jedneg: dana odveden I ubijen zu te
(dza. S PINE" "doveden
1 Kr
iznme
i ; 08 Onins E
Za najbt e- poslove. Ne rodovima: su svaki! dar ubij Elakije od:
sve a918 grupa zepevjednik"logoraj Matković; Sem tu
kinus BoŠ.u to vrijeme pebjegla su: dVojića. Jevreja, Uprava
ndaghtjel znate pobiti. jevreje Tado ge :Tegornik er koji.
1 si oda ža jjegstvo. te dvojice. disu rivij eo
ozenima gu onda: Sreadoik. okovi "gu i
njapi demn zo =6- PRE PE NA
SAV SJUM O mp Se ZA
radili dok nisu posteponi poubijani )
ve Za vrijene dok. set oja Pio: inlogoži ni dno dobivali, dnevno
po 16 Rk6, kukućuz Znog_ brašna un yedi žakuh ujo" i ponešto. ki ToloG kupus,
+ 16px; je = i bolnica; lo'si u. bije.? 2 obićne bnažake i bolesnici. su |
"kao Tijekli tyzv. balju hrfnu, dobivali, po šoku kularie $jeniče.; "Polesiici
zu.lig osbovu ljekerskog; nie dobivali dožjolu.da triže od. Kuđersio CG
""petrebne otete :kad Paja Jekovi! "stizali žeplijenili "bi.ih.ust2aše NE 'gdrio= x
: SI u:svo ju ustašku bolnicu. To ;su. radili ist. svila; :boljim s. ovarima- (C
iz pokata koji šu dolazili;
:Ja: sem: bio u Togoru 18,n njeseći. u. onda -san \pištet" Te, licu G
m intervenciju! 202. -zela, koji. je. -sa milijoti kile :1943: Pgedjuspio kod nekog.
noadovajie Sue iz dinistožs Va gevie- ozbjednosti. u KOJE 'spfeitic. me
Pax
pm toka s X000-j6:došno neki ustaša iz 'Za8reb= izveo mo i:dopržtie
do Keijio) g jetuno- je Ost io bez ikekyih dokumannta, - Same -nčkoliko den }
-128:1065 dosla. je:po;mene.
Potjeta. 12 JfAsenovet 'naine' 'nalog Sa 46. se:
s gdušh i hapsi. io dotjern. JOD, 824 fiRvodno "pobjegjo;.0 I EROZOA Ke Sa
Mif alihadžić činovnik Kako oPLASKI, SSD a
--Vrijene:krio i konačnoj pobjegao
. črk PIR iž: TAS
ze isu URA
Sang
-3R8C dot
t.k4X
RAK"
"=," Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
— komisijom 2 za utvrdisanje ločina.
sastavljen dne
okupatora i njihovih pomagača u =
ze Od komisije su prisutni:
Zapisničar:
sk 1 —nnat =. = emirata Ka N
rodom iz bg mr šnsa ODŠUUMA nnji
Za y', "a ET
sada SaKadara Mažur au
1
" IZUTŽAVA a 020 članova porodice, propisno opomenut na kazivanje istine, izjavljuje:
godina, po. zanimanju
Yreancetić,Pomić 0,;3225-1 Favelio, Ova.pesljedi
311 FAZRimM- msučinjima, Jatinali sume, prž
asa načine... se KINO dT Ee S
iejer
"4=-4} 42 ay
a HAA
- fargjevoo
kogdih 'gvihjupra Snike ke Zora ogtaliji fuhkeioneri
"7
Jatporučnitk , iz Ba
EIKI Fg GUBE
to ko:0r ASA
aba koji JE + (pat 1942. (6
(KAT
30-
'masovno ubfjanje
sto 1. Zena na
spustili keno "-——
količina ži e
Pi
a
1 u koj Joj ze nalazila! keć
su na ovako. 'pripravljen
_Je16" te su Se 1 Stala 'neka vršta
Gd8 KOJ" 'su 'biii
a: 1onisu PERA ni nekolio ija" usta za "pod.
O VDAStVOH UrFubičića, JAČUKIŽ Su iH a EvJKEORiio S =: Tad" tinta a
—13J-
timayBtipa: Sarbaridyixnxaxzkad' ustaški: poručnik
U _
'jegimenm: HerZnan) redom is Hetce sgovaine; te
'rodom-Asu
-Uubus koga drugionesdje JE iz. Hercegov:
Az. KRETE JU avi, su. RA nici.
mica u. Kojdna ali" zatočenisi
a k
KO :
"jedari malj 1-2 iz njih izaš
Slijepče VIĆI iz Mdercegovine,ka o i "Vaktyić. Penh im ne
Slavorskog s _sroda: 01" Za SISKĆHO "BE
im -
ua. 'erstava
MG čja zuž zdorn io
I Itju SAŠKOG YBF %
de 'stovs; Ale Gisk
48
"Az Sarajeva"
ke, koje se sada "moteritalno" nalaze u" "vojnoj i:
"SatMaŠsKi Tako! tet)EzKlotrauz Ererovane mogu dati podatke 9.
ki
ME.
JESTI ZEGIMI BIVŠI" \
1 cijsgoru i 'Crad1škiopoštovsu i-one bile Samaogu-I080ruy
—————, — _
Mu) ' = P
| Banica
; "TE npća!. . trađakom. urea KOMUĆKjOM aa yrophnnane. ROSE)
Kes sarajevu. xx : ara Jevo - +" 2 = 4
—— EpeB u R Okpyr': ut. Ski
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
I HAJRA KAPETANOVIĆ:
"MOŽETE ME NA MJESTU UBITI, ALI DJECU U
DŽAKOVE NEĆU TRPATI..."
Cilike Hajnrich, logorašica u Staroj Gradišci je gledala zločine nad djecom. Ona, između 0s-
talog, piše: "Majkama su oduzimali djecu. Mlađe žene su tjerali u Njemačku na rad, obećavajući
da će se oni brinuti za djecu. Bilo je preteško gledati otimanje djece iz zagrljaja majki. Jedna
majka nikako nije dala svoje dijete. Ustašica Maja, djevojka od 17 godina, i ustašica Božica,
istrgnule su joj dijete i bacile ga na njene oči u bunar (bunar u krugu logora pored zloglasne
kule u Staroj Gradišci — primjedba autora). Zatim su se obje bjesomučno oborile na majku i
dotukle je korbačima koje su uvijek, pored pištolja, nosile. Poslije odvođenja žena na rad u
Njemačku, u logoru je ostalo nekoliko hiljada djece stare od 2 do 7 godina. Bolest je počela da
hara. Disenterija i tifus su kosili. Bolesna djeca su smještena u jednu baraku, bez ikakvih uslo-
va za život. Ležali su na golom podu, u svojim vlastitim izmetima, gladni i goli. Polumrtvu djecu
trpali su u džakove i odnosili u sobe u koje su puštali Ciklon. Među ženama koje su se brinule
za djecu bile su i Milka Sušič, Lepa Čarkić, Ruža Karadža, Hajra Kapetanović i druge. Kada je
jednog dana ustaša Stanko Bevanda došao sa vrećama i zatražio od žena da trpaju djecu u
džakove, istupila je Hajra Kapetanović pred njega i rekla mu da može da je na mjestu ubije, ali
ona to neće učiniti. Njezina hrabrost zaprepastila je ustašu i on je zanijemio, okrenuo se i
otišao. (Slike zadavljene djece nalaze se u muzeju u Mrakovici)
Drugi dan djece nije bilo u baraci, sve su ih potrovali... "3
3 Zapis o stravičnim zločinima nad djecom se nalazi u Historijskom arhivu Sarajeva.
"Kroz čitavu godinu 1942. vrvio je INI-C od djece koja su dovedena u Jasenovac zajedno sa svojim roditeljima.
Prigodom likvidacije zalutalo je mnogo dijete i izgubilo svoje roditelje, pa su zatočenici prigrlili tu djecu... krajem ljeta
1942. opazio je Luburić da se mnogo djece nalaze na tavanima radionica i po zatočeničkim barakama, te je naložio
ustašama da pregledaju cijeli logor i pokupe svu djecu. Tako se otkrilo da se u logoru nalazi preko 400 djece muške
I ženske u dobi od 4 do 14 godina. Luburić se posavjetovao sa svojim "oficirima", te je na veliko čudo svih zatočenika
- dao svu tu djecu registrirati i smjestiti u posebne prostorije... tako je taj mali "dječiji dom" postao jedina radost svih
zatočenika. Njihovo veselje nije dugo trajalo. Matković Ivica, Kapetanović i Slišković Ivan nisu bili zadovoljni u odgoju
djece... kada je Luburić stigao u Jasenovac, prijavili su mu stvar, pa je odredio da se sva ta djeca, koja su ionako
bila na teret opskrbnog budžeta, pobiju. Ustaše su tu djecu odveli u grupama od 60 do 80 u Gradinu, gdje su ih cigani
zaklali I zakopali. Ova je Zemaljska komisija utvrdila ovo zločinstvo na nevinoj djeci na temelju iskaza koje je dalo više
zatočenika, naročito Stazić Josip iz Zagreba I Jovanović Svetozar iz Osjeka.
(Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora I njihovih pomagača. U Zagrebu, dne 15. studenog 1945.).
83
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
."
BAS TIRA %
Za majke i djecu, zatvorene u Starogradiškoj "kuli",
svaki dan je bio teži od onog koji je prošao (ABiH)
, - . U WE '% u TM.
vi! ujaka ć = KEELSE gglzztE Y d =
U Jasenovcu između djece i odraslih u zlostavljanju nije bilo nikakve razlike
(ABiH)
84
DOKUMENTI
= : Nm Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Broj 1
ZAKONSKA ODREDBA USTAŠKOG POGLAVNIKA ANTE PAVELIĆA,!'
30. APRIL 1941.
Na prijedlog ministra unutarnjih poslova propisujem i proglašujem
ZAKONSKU ODREDBU O RASNOJ PRIPADNOSTI
Točka 1.
Arijskog porijetla je osoba, koja potječe od predaka, koji su pripadnici europske rasne Za-
jednice ili koji potiču od potomaka te zajednice izvan Europe.
U koliko za stanovite službe ne postoje druge odredbe, arijsko se porijetlo dokazuje krsnim
(rodnim) i vjenčanim listom predaka prvog i drugog koljena (roditelja te djedova i baka). Kod pri-
padnika islamske vjerske zajednice, koji ne mogu pridonijeti navedene isprave, potrebno je pis-
meno posvjedočenje dvojice vjerodostojnih svjedoka, koji su poznavali njihove predke, da među
njima nema osoba nearijskog porijetla.
U dvojbenim slučajevima donosi odluku ministarstvo unutarnjih poslova na prijedlog ras-
nopolitičkog povjerenstva.
Točka 2.
Osobe, koje pored arijskih predaka imaju jednog predka drugog koljena Židova ili drugog
europskog nearijca po rasi izjednačuju se obzirom na sticanje državljanstva s osobama arijskog
porijetla. m
Osobe sa dva pretka drugog koljena Zidova po rasi također mogu biti obzirom na drž-
avljanstvo izjednačene s osobama arijskog porijetla, u koliko to u točki 3. nije drugačije odre-
đeno.
a
1 Rođen je 1889. u Bradini poglavnik kvislinške NDH i jedan od najvećih ratnih zločinaca iz II svjetskog rata. Doktor
prava i advokat u Zagrebu. li ata TE = M a
Nakon proglašenja šestojanuarske diktature kralja Aleksandra 19. I 1929. emigrirao je u Austriju, odakle je protjer-
a zatim u Musolinijevu Italiju, gdje udara temelje ustaškoj terorističkoj organi-
an. Sklonio se u Njemačku — Minhen, ! al aSKO u (:
zaciji. Uz pomoć Musolinija i Hortija osniva logor Bovenjo u Italiji i Janka Pusta u Mađarskoj gdje obučava ustaše za
špijunskodiverzantsku aktivnost. Mu I Sue e
Na čelu ustaša povratnika iz Italije dolazi 15. maja 1941. u Zagreb, gdje je postavljen od Musolinija i Hitlera na čelo
kvinslinške NDH. Do maja 1945. počinio je brojne zločine prinudnog regrutovanja, odvođenja u koncentracione logore
i na prinudni rad, iseljavanja i prekrštavanja Srba, ubijanja na vjerskoj i političkoj osnovi Srba, Jevreja, Cigana, komu
nista i antifašista bez obzira na vjeru i narodnost. Istovremeno je konfiskovana i opljačkana imovina progonjenih žitel
ie strahovlade Pavelić je počinio gnusobe kakve normalan čovječiji um ne može ni zamisliti, a
ja NDH. Za vrijeme svoji ini sobe ka 6
civilizovani svijet shvatiti. Samo jedan dio tih zločina počinjen Je u koncentracionom logoru Jasenovac — Stara
Gradiška. = ; j ; j "
Da bi izbjegao sud pravde, bježi početkom maja 1945. u Austriju, zatim Italiju, pa Argentinu, da bi konačno
28.12.1959. umro u Španiji, u Madridu.
87
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru = = SPEPEPENIJII _
Točka 3.
Kao Židovi u smislu ove zakonske odredbe vrijede:
1. Osobe koje potječu barem od troje predaka drugog koljena (djedova i baka), koji su
Židovi po rasi. Djedovi i bake vrijede kao Židovi, ako su mojsijeve vjere ili su se u toj
vjeri rodili.
2. Osobe koje imaju dva predka drugog koljena, koji su židovi po rasi, i to u ovim slučajevima:
a) ako su bile 10. travnja 19441. pripadnici mojsijeve vjere ili ako su kasnije na tu vjeru prešli;
b) ako imaju bračnog druga, koji vrijedi kao Židov u smislu 1.;
c) ako su poslije stupanja na snagu ove zakonske odredbe sklopili brak s osobom koja
ima dvoje ili više predaka drugog koljena Židova po rasi, i potomci iz takovg braka;
d) ako su nezakonita djeca sa Židovom u smislu 1., a rode se poslije 31. siječnja 1942.;
e) ako ministarstvo za unutarnje poslove na obrazloženi prijedlog rasno-političkog povjeren-
stva odluči, da vrijede kao židovi.
3. Osobe, rođene izvan teritorija Nezavisne Države Hrvatske od roditelja, koji ne potječu iz
Nezavisne Države Hrvatske ako su bile 10. travnja 1941. mojsijeve vjere ili imaju naj-
manje dvoje predaka drugog koljena Židova po rasi, ili vrijede kao Židovi u smislu za-
kona zemlje, iz koje potječu.
4. Osobe, koje su poslije stupanja na snagu ove zakonske odredbe sklopile obilaženjem
zakonske odredbe o zaštiti arijske krvi brak koji je zabranjen i njihovi potomci.
5. Osobe, koja su nazakonita djeca Židovki u smislu 1.
Točka 4.
Kao Ciganin u smislu ove zakonske odredbe vrijedi osoba, koja potječe od dvaju ili više
predaka drugog koljena, koji su Cigani po rasi.
Točka 5.
Kod ministarstva unutarnjih poslova osniva se rasno političko povjerenstvo, koje donaša
mnijenja i prijedloge u svim dvojbenim slučajevima rasne pripadnosti.
Konačno rješenje u dvojbenim slučajevima rasne pripadnosti donaša ministarstvo unutarn-
jih poslova.
Propise o ustrojstvu i djelokrugu rada toga povjerenstva izdati će ministarstvo unutarnjih
poslova posebnom naredbom.
Točka 6.
Osobama, koje su se prije 10. travnja 1941. iskazale zaslužnima za Hrvatski narod, na-
pose za njegovo oslobođenje, kao i njihovim bračnim drugovima, s kojima su sklopile brak prije
stupanja na snagu ove zakonske odredbe i potomcima iz takvog braka, u koliko bi se na te
osobe mogla odnositi ova naredba, može poglavar države izvan propisa ove naredbe priznati
sva prava, koja pripadaju osobama arijskog porijetla.
Točka 7.
Provedba ove naredbe povjerava se ministarstvu unutarnjih poslova.
88
= ra RT Saru Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Točka 8.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglašenja u Narodnim novinama.
U Zagrebu 30. travnja 1941.
Poglavnik:
Dr. Ante Pavelić, V.r.
Broj: XLV-68 Z. p. 41.
Predsjednik zakonodavnog
Povjereništva pri Poglavniku:
Dr. Milovan Zanić, V.r.
(Vladimir Dedijer i Antun Miletić "Genocid nad Muslimanima", Sarajevo 1990. godine, str. 3-5)
Broj 2
PORUKA REISU-L-ULEME F. SPAHE MUSLIMANIMA,
3. MAJ 1941.
Sarajevo, 3. svibnja. Njegova preuzvišenost Reis-ul-ulema Islamse vjerske zajednice u
Sarajevu, putem ovdašnjeg Ulema-medžlisa uputio je svim kotarskim vakufsko-mearifskim pov-
jereništvima i imatima na području sarajevskog Ulema-medžlisa slijedeću poruku:
=Dne. 25. o. mj. imao sam s Maršalom Gospodinom Slavkom Kvaternikom, vojskovođom
oružane snage Nezavisne Države Hrvatske sastanak, koji je održan po njegovoj želji.
Glavna svrha ovoga sastanka bila je da mi javi poruku Poglavnika Nezavisne Države
Hrvatske, koju je preko mene kao vjerskog poglavara uputio muslimanima u Hrvatskoj.
Željaje Poglavnika, da se muslimani u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj smatraju i sami osjećaju
svi na svome, slobodni, ravnopravni i zadovoljni. Slobodno ispovjedanje islamske vjere u
Nezavisnoj Državi Hrvatskoj zajamčeno je. Ako bi od strane vlade i njenih organa nehotice bilo
učinjeno nešto, što ne odgovara ovoj želji Poglavnika i čime bi se muslimani osjetili pogođeni,
zamolio me je Gospodin Vojskovođa da to otvoreno i iskreno javim na mjerodavno mjesto i
zatražim, da se ispravi eventualna pogreška. Javljajući vam ovu važnu i blagonaklonu poruku
molim Vas, da učinite sve što treba, kako bi ona preko mjerodavnih vjerskih organa došla do
znanja širokim slojevima muslimana."
("Hrvatski narod", Zagreb, 4. maj 1941.)
(V.Dedijer — A.Miletić, n.d., str. 3-5.)
89
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Br. 7
ZAKONSKA ODREDBA POGLAVNIKA ANTE PAVELIĆA
OD 5. JULA 1941. O PRIJEKIM I POKRETNIM
PRIJEKIM SUDOVIMA
ZAKONSKU ODREDBU
o promjeni zakonske odredbe o prijekom sudu i zakonske odredbe
o pokretnom prijekom sudu
1.
Pred prijeki sud odnosno pokretni prijeki sud bi će stavljen i onaj:
1)
2)
3
=
Koji pisanjem, tiskanjem, izdavanjem ili širenjem knjiga, novina, proglasa, letaka ili slika ili
na bilo koji drugi način vrši promičbu ili ide za tim da stvori uvjerenje ili raspoloženje kod
drugih, da se neki dio Nezavisne Države Hrvatske odcijepi iz cjeline, ili kao samostalna drž-
ava, ili da se spoji s kojom drugom državom, ili da se promijeni današnje državno uređenje,
ili da se promijeni politički ili društveni poredak u državi, ili da se uguši ustaški pokret;
koji pisanjem, tiskanjem ili širenjem letaka, slika, proglasa ili novina, ili inače iznosi ili
pronosi lažne tvrdnje s namjerom, da izvrge ruglu ili preziru državne ustanove ili državni
poredak u državi ili ustaški pokret ili ustaške postrojbe, ili koji na spomenuti način nešto
iznosi ili pronosi s namjerom, da stvori neraspoloženje protiv državnim ustanovama, za-
konskim odredbama ili naredbama oblasti ili proti političkom ili društvenom poredku u
državi ili proti ustaškom pokretu ili proti ustaškim postrojbama;
koji drži kod sebe letak, knjigu ili novine, koje svojim sadržajem vrše promičbu komuniz-
ma ili koje sadržavaju kakvo drugo kažnjivo djelo proti obstanku države ili njezinu
uređenju ili proti državnoj vlasti ili proti javnom miru i poredku ili proti poglavniku ili proti
onima, koji ga po ustavu zamjenjuju ili proti ustaškim postrojbama.
2.
Za sva djela spomenuta u 1. bit će kažnjen onaj, koji ih je učinio poslije 10. travnja 1941.
godine.
3.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglašenja u Narodnim novinama.
U Zagrebu, dne 5. srpnja 1941.
Poglavnik
Nezavisne Države Hrvatske
Dr. Ante Pavelić, v.r.
Broj CXXXIV-613. p.-1941.
Ministar pravosuđa i bogoštovlja:
Dr. Mirko Puk, v.r.
(Antun Miletić "Koncentracioni logor Jasenovac", knjiga 1; Beograd 1986; str. 50-51)
90
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Broj 3
POVJERENIŠTVO VLADE NDH SARAJEVO -
MINISTARSTVU UNUTARNJIH POSLOVA ZAGREB,
30. JULI 1941.?
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA
POVJERENIŠTVO SARAJEVO
Broj: 2377/41. prez.
30. srpnja 1941. g.
- Sarajevo -
Predmet: Pitanje Cigana. —
MINISTARSTVU UNUTARNJIH POSLOVA
ZAGREB
Prilikom zasijedanja anketnog odbora za izradu Zakona islamske vjersko-prosvjetne au-
tonomije u našoj državi, dotaknuto je i pitanje rasne pripadnosti Cigana islamske vjere u Bosni
i Hercegovini. Nakon opširne rasprave o tome pitanju, povjereno je Dru. Šaćiru Sikiriću, rektoru
Više islamskoteološke škole, Hamdiji Kreševljakoviću, članu Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti, Dervišu M. Korkutu, kustosu Zem. muzeja i Hadži Mehmed ef. Handžiću, upravitelju
Gazi Husret-begove knjižnice, da ovu stvar ispitaju, i da potpisanome podnesu o tome izvješće.
Spomenuti su tu stvar proučili prema raznim izvorima, a napose prema knjizi "Zur physis-
chen Anthropologie der Zigenner in B. und der H." od Dra Leopolda Glucka, koja je izašla u Beču
1897. god. kao poseban otisak iz -Wissenschaftliche Mittheilnngen uns B. u.P.H.". Tim je istra-
živanjem ustanovljeno ovo:
Cigani Bosne i Hercegovine, koji su islamske vjere, dijele se na dvoje, i to, bijele Cigane i
crne Cigane, t. zv. čergaše. Bijeli su Cigani po svoj prilici ciganskog porijekla, ali su se mije-
šanjem s domaćim pučanstvom potpuno asimilirali i pohrvatili, te su već davno zaboravili svoj
nekadašnji ciganski jezik. Oni žive u većim gradovima, pretežno se bave izvjesnim zanatima,
naročito kovačkim, a gdjekada i trgovinom, žive u obiteljima potpuno jednako kao i muslimani
ovih krajeva, te se od njih vrlo teško ili nikako ne razlikuju. Među ovu vrstu Cigana uračunava-
ju se gdjekada t. zv. bolji t. j. bogatiji muslimanski slojevi i one prave Hrvate muslimane, koji su
potpuno osiromašili, pa se zbog toga bave najprostijim privrednim poslovima.
2 U vezi izrade Zakona Islamske vjersko-prosvjetne autonomije ,,u NDH" (juli 1941.) raspravljalo se i o pitanjima Cigana
(Roma) i njihove rasne pripadnosti, kako bi se Cigani zaštitili od njemačkih i ustaških progona. Formirano je stručno
tijelo od najuglednijih muslimanskih predstavnika sa ciljem da se utvrdi rasna pripadnost Cigana. Nakon dužeg
proučavanja njihov je zaključak bio ,Obje spomenute grupe Cigana, prema naučnim istraživanjima, pripadaju ari-
jevskoj, odnosno indoeuropskoj (indogermanskoj) rasi, a potječu iz sjeverozapadne Indije". Mišljenje — zaključak
stručnoga tijela sa kompletnom dokumentacijom je dostavljeno Poglavniku Anti Paveliću. Poglavnik A.Pavelić je prih-
vatio mišljenje uglednih muslimanskih predstavnika o arijevskoj pripadnosti Cigana (islamske vjeroispovijesti). Time
je spašeno na desetine hiljada Cigana.
91
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Crni Cigani, t. zv. čergaši ili gurbeti, žive redovno kao nomadi i smatraju se pravim Ciga-
nima. Oni i danas među se govore svojim posebnim jezikom, premda Svi dobro znaju i hrvats-
ki. Bave se trgovinom konja, te kolarskim, kalajdžiskim i kovačkim zanatima. I I
Obje spomenute grupe Cigana, prema naučnim istraživanjima pripadaju arijskoj, odnosno indo-
europskoj (indogermanskoj) rasi, a potječu iz sjeverozapadne Indije. F
Za lakše i temeljito proučavanje toga pitanja šaljem Vam u prilogu navedenu knjigu Dra
Glucka, u kojoj je citirana i sva potrebna literatura. I u
To je pitanje za ovo Poglavnikovo Povjereništvo ne samo od teoretske, nego i od praktične
važnosti, jer je već do sada bilo nekoliko slučajeva, gdje se pojedinim činovnicima Hrvatima is-
lamske vjere, tobožnjim potomcima Cigana, poricalo arijsko porijeklo, pa se zbog toga više tra-
žilo, da su dotični činovnici odpuštaju i iz državne službe. Osim toga se u nekim krajevima pro-
vodi popis Cigana, u koji se uvrštavaju i Hrvati muslimani te vrste, pa i to izaziva u nekim mjes-
tima nepotrebno i nepoželjno uzrujavanje ne samo među tim navodnim Ciganima, nego i među
drugim susjednim Hrvatima, napose muslimanima.
Zbog toga molim, da se što prije prouči ovo pitanje i donese potrebna odluka, a dotle da
se prestane sa uvrštavanjem takvih muslimana Hrvata u popise Cigana.
Poglavnikov Povjerenik:
M.P.
(V.Dedijer — A.Miletić, n.d., str. 16-18)
Br. 8
NALOG RAVNATELJSTVA ZA JAVNI RED I SIGURNOST NDH OD
14. AVGUSTA 1941. VELIKIM ŽUPAMA DA SE DO DALJEG NE ŠALJU
U KONCENTRACIONE LOGORE KOMUNISTI-RIMOKATOLICI,
MUSLIMANI I EVANGELISTI
RAVNATELJSTVO ZA JAVNI RED | SIGURNOST
NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE
Prs. Broj: 22041-1941,
U Zagrebu, 14. kolovoza 1941.
Predmet: Komuniste rimokatolike muslimane
i evangelike — zadržavati u zatvorima
VELIKIM ŽUPAMA Svima.
REDARSTVENIM RAVNATELJSTVIMA:
Zagreb, Sarajevo, B. Luka.
-92
aet = = SEP ____ Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Sve komuniste rimokatolike, muslimane i evangleike, koji se nalaze u zatvorima na
tamošnjim područjima, do daljenjega ne treba slati u koncentracione logore bez odobrenja ovog
Ravnateljstva, već se imaju zadržati u zatvorima. —
Područne oblasti javiti će, po prijemu ove okružnice, koliki je broj takovih pritvorenika u
zatvorima. —
U vezi ovog potrebno je, da Naslov obavijesti sve područne vlasti radi točnog pridržavanja
i izvršenja. —
Za Dom spremni !
Po nalogu Ravnatelja,
M.P. Predstojnik odsjeka:
Paver, V.r.
(A.Miletić, n.d; knj. 1; Beograd 1986; str. 73)
Br. 4
SARAJEVSKA REZOLUCIJA3
12. OKTOBRA 1941.
Podpisani muslimani razmotrivši teško stanje u kome se danas nalaze Hrvati-muslimani
Bosne i Hercegovine i uočivši da se to stanje iz dana u dan pogoršava, osjetili su se i kao pri-
padnici svoje uzvišene vjere islama i kao ljudi dužnim da na prijedlog Glavnog odbora El-Hidaje,
organizacije ilmijje (muslimanskog svećenstva), konstatiraju slijedeće činjenice i da zatraže li-
jeka nevoljama u kojima se nalaze.
1) Stanje muslimana u Bosni i Hercegovini je danas vrlo teško. Neće biti pretjerano ako
reknemo, da u svojoj povijesti muslimani ovih krajeva nisu doživjeli težih časova. U akcijama,
koje poduzimaju neodgovorni elementi i pobunjeni Srbi, stradaju u najvećoj većini samo musli-
mani. To s toga što su najviše izmiješani nezaštičeni muslimani sa grko-istočnjacima u ovim kra-
jevima, pa uzbunjeni Srbi nepromišljeno napadaju onog ko im je najbliži. U ovim nastalim nered-
ima strada mirno građanstvo i nedužni ljudi; strada na desetke tisuća golih života i propada sav
imetak; sela se pale, stanovnici prisiljeni da bježe i sele, svakim danom se zbjegavaju i sele u
3 Nakon ove rezolucije Pavelić je spremio trojicu ministara Dumandjić Jozu, Francetića Juru i Vokića do Reisu-l-uleme
Fehima ef, Spahe koji su tražili od Rejsa da osude gornje potpisnike i tada ih Reis upita: ,A šta će biti sa njima, pot-
pisnicima". Dobio je odgovor da će biti kraćih glava ako ne odustanu od rezolucije, i tada je Reis, vrhovni poglavar
vjerske zajednice odgovorio: ,,da vidim to" i odmah je stavio i svoj potpis na rezoluciju, govoreći: ,, Evo i ja potpisujem,
pa ako idu njihove glave neka ide i moja". Tako su ovi ministri otišli nezavršena posla.
Pored Sarajevske rezolucije objavljene su i potpisane muslimanske rezolucije od najuglednijih građana Mostara, Tuzle Banja
Luke, Prijedora, Bijeljine I drugih mjesta i sve su upućene fašističkim vlastima, što je bila velika hrabrost i odvažnost,
Rezolucijama su direktno ili indirektno uzeti u zaštitu Jevreji, Srbi, Romi i drugi ugroženi narodi i građani.
Prof. Ismet Kasumagić , Uloga Sarajeva, kao glavnog grada BiH, u poštivanju ljudskih prava i građanskih sloboda",
Sarajevo, 2005, str. 1-6.
93
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
veće gradove bez igdje išta. Na tisuće siročadi ostalih bez svojih roditelja vape za pomoć i po-
tucaju se tražeći zaštite. Konstatirajući ovo ističemo, da ovo nisu žrtve koje su rodoljubi dužni
podnijeti za svoju grudu, nego je ovo opći nered, koji se sve više širi i vodi propasti Hrvata-mus-
limana Bosne i Hercegovine. Pored svakodnevnih vapaja sa raznih strana da se ovome stane
u kraj, i pored raznih utješljivih izjava od strane odgovornih čimbenika stanje se ne popravlja,
nego se svakim danom pogoršava i ugrožava i one krajeve, koji nisu do sada direktno pogod-
jeni istaknutim nevoljama. Što je još najgore, poduzimani su i poduzimaju se od strane poje-
dinih vlasti takvi potezi, koji samo više izazivaju oštre reakcije pobunjenika, pa je na taj način
bijedno i nezaštićeno stanovništvo još više nedužno izloženo stradanjima. Sve ovo podrmava
svako uvjerenje u sigurnost i daje povoda da se na temelju samog toka činjenica, a nešto mož-
da i propagandom neodpovornih elemenata stvara u širokim i neupućenim slojevima uvjerenje,
da je ovo sistem, koji se smišljeno provodi.
2) Mnogi katolici, svjesno, za sva nedjela koja su provodjena u posljednje vrijeme, bacaju
odgovornost na muslimane i predstavljaju sve dogadjaje medjusobnim razračunavanjima izmed-
ju muslimana i grko-istočnjaka. Tako isto mišljenje imaju i neki grčko-istočnjaci u pogledu odgov-
ornosti muslimana. Kada se medjutim stvari pravilnije i izbližeg upoznaju, vidi se da muslimani
nisu krivi i Zato oni to nabacivanje najenergičnije od sebe odbijaju. Činjenica što medju
počiniteljima raznih zlodjela ima ljudi i sa muslimanskim imenima, ne može krivicu i odgov-
ornost baciti na muslimane. Muslimani su se i ranie ogradjivali od ovih zlodjela, koja su provod-
jena te je u rezoluciji donesenoj na glavnoj godišnjoj skupštini "El-Hidaje" organizacije ilmije,
održanoj 14/VIII o. g. unešena i ova tačka: " 4) Sa bolom u duši i dubokom sućuti sjećamo se
svih onih muslimanskih žrtava, koje nedužno padoše u nemirima, koji se ovih dana mjestimično
dogadjaju. Osudjujemo sve one pojedince muslimane, koji su na svoju ruku sa svoje strane
napravili bilo kakav ispad i učinili kakvo nasilje. Konstatiramo da su tako što mogli učiniti samo
neodgovorni elementi i neodgovorni pojedinci, čiju ljagu odbijamo od sebe i od svih muslimana.
Pozivamo sve muslimane da se u duhu visokih uputa svoje vjere islama i u interesu države stro-
go klone svakog zlodjela. Molimo državne vlasti, da što prije zavedu zakonski sigurnost u svim
krajevima ne dozvoljavajući da se što bilo učini na svoju ruku kako ne bi nevini ljudi stradali."
I mi sada konstatiramo da je zlodjela mogao učiniti samo ološ i kriminalni tipovi, kojih ima u
svakoj zajednici. Konstatiramo i to, da oni nisu to od sebe učinili dok im nije dato oružije, uni-
forma, ovlašćenje, a često put naredbe. S toga ni u kom slučaju za ta zlodjela ne snose mus-
limani odgovornost, niti su im oni inicijatori. Konstatiramo i to da su u svrhu, da se za odgov-
ornost za nedjela obori na muslimane izrabljivani fes i muslimanska imena. Naime, oblačili su
fes, koji je zaveden kao uniforma bosanske vojske, nemuslimanima vršeći razna zlodjela,
kojom su se prilikom nazivali medjusobno i muslimanskim imenima. Muslimani nisu nikom
spremali ni mislili nikakva zla, što najbolje potvrdjuju činjenice, da su svi muslimani — bivši ju-
goslovenski vojnici — odmah nakon rata predali vojno oružije. Muslimani su i u svojoj prošlosti,
za vrijeme Turske, kad su bili jedini gospodari, tolerirali bez razlike sve vjere i nikom nisu zu-
luma činili. S toga se ni danas ne mogu muslimani predstavljati inicijatorima zločina i onima
koji ne trpe grko-istočnjake i izazivaju sve nerede, kao što to neki namjerno čine.
3) U ovakvim teškim prilikama pojavljuje se i netrepeljivost prema islamu od nekih katoli-
ka. To odražava u pisanju, u privatnim i javnim govorima i nejednakom postupku prema
katoličkoj i islamskoj vjeri. To se sve pojavljuje pored raznih izjava sa najviših mjesta, u kojima
Se govori o jednakosti i ravnopravnosti obju vjera. Ove naše konstatacije spremni smo uvijek
potvrditi konkretnim primjerima.
Nakon ovih konstatacija tražimo od svih odgovornih čimbenika i svih muslimanskih vjerskih
i političkih predstavnika, da se zauzmu na svim nedležnim mjestima:
94
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
1) da se zavede stvarna sigurnost života, časti, imovine i vjere za sve gradjane u državi
bez ma kakvih razlika;
2) da se nevini svijet stvarno zaštiti jačom vojnom odbranom;
3) da se u buduće ne dozvoli da se poduzimaju ma kakve akcije koje će po svojoj naravi
izazivati pobune i krvoprolića u narodu;
4) da se pozovu na sudsku odgovornost svi stvarni krivci, koji su počinili ma kakvo nasil-
je ili zlodjelo, bez razlike kojoj vjeri pripadali, te da se najstrožije kazni prema zakonu,
kao i oni, koji su ovakva zlodjela naredjivali ili za njih dali mogućnost;
5) da zakone primjenjuju samo redovna vlast i redovna vojska;
6) da se onemogući svaka vjerska netrepeljivost i da se najstrožije kazne oni, koji u ovome
pogledu naprave kakav bilo dokazan izged;
7) da se što prije pruži dovoljna materijalna pomoć onima, koji su nedužno postradali u
ovim neredima.
U Sarajevu, na 12 listopada 1941. godine.
Hadži Mehmed Handžić, predsjednik "El-Hidaje"
Muhamed Pašić, ravnatelj Šeriatske gimnazije
Mustafa Varešanović, džematski imam grada Sarajeva i predsjednik Udruženja džematskih
imama
Hfz Hasib Fazlić, predsjednik muslimanskog udruženja
Ahmed Burek, ravnatelj Gazi Husrefbegove medrese
Dr. Šaćir Sikirić, rektor Više islamske šeriatske teološke škole
Tajib Saračević, ravnatelj Niže okružne medrese
Šaćir Mesihović, član Ulema medžlisa u miru
Mahmud Bahtijarević, član Ulema medžlisa u miru
Ibrahim Čadordžić, predsjednik Kotarskog v.m. povjerenstva u Sarajevu i predsjednik udruženja
šeriatskih sudaca
Dr. Hazim Muftić, ravnatelj Vakufa
Dr. Kasim Turković, član bivšeg Vakufsko-mearifskog sabora.
Edhem Mulabdić, predsjednik Narodne Uzdanice
Mehmed Ali Čerimović, predsjednik Ulema medžlisa
Hfz Muhamed Pandža, član Ulema medžlisa
Hfz. Ibrahim Ridžanović, član Ulema medžlisa
Hadži Alija Aganović, član Ulema medžlisa
Abdulah Dervišević, muderis i predsjednik Kotarskog odbora "El-Hidaje"
Ešref Berberović, predsjednik muslimanskog društva "Trezvenost"
Edhem Čejvanija, predsjednik "Hurijeta"
Salim Džino, član glavnog odbora "Merhameta"
Hadži Mustafa Merhemić, predsjednik Udruženja biv. Zemljoposjednika
Kasim Dobrača, član glavnog odbora "ElHidaje"
Hfz Ramiz Jusufović, tajnik Imamsko-mualimskog udruženja
Mehmed Mujezinović, tajnik Glavnog odbora "ElHidaje"
Hadži Hafiz Ibrahim Redžić, šeriatski sudac u miru
Faik Musakadić, predsjednik muslimanskog društva "Bratstvo"
Muhamed Hazim Tulić, profesor
Ahmed Tuzlić, suplent
95
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Salim Ćatić, profesor, tajnik "Narodne Uzdanice"
Hamdija Kašidžić, profesor
Hfz Ibrahim Trebinjac, suplent
Mustafa Drljević, profesor
Mahmud Bajraktarević, profesor
Derviš M. Korkut, kustos Zemaljskog muzeja
Ahmed Kasumović, profesor
Dr. Behaudin Salihagić, sudac
Bekir Omersoftić, zamjenik državnog tužitelja
Osman Sokolović, tajnik trg. obrtne komore u miru
Hfz Džemaludin Hadžijahić, imam i hatib Careve džamije
Hfz Mustafa Mujezinović, nastavnik Zenske medrese
Abdulah Fočak, upravitelj mekteba
Čazim Nožić, profesor
Nedim Filipović, suplent
Besim Korkut, profesor
Dr. Vejsil Bičakčić, glavni liječnik OUZOR-a i predsjednik društva "El-Kamer"
Fejzulah Hadžibajrić, član Glavnog odbora "ElHidaje"
Husejn Džozo, član Glavnog odbora "ElHidaje"
Muhamed Fočak, član Glavnog odbora "El-Hidaje"
Hfz Akif Handžić, imam državne bolnice
Hfz Ibrahim Proho, upravitelj mekteba
Mahmud Traljić, student
Kemal Čaušević, student
Seid Prašo, student
Ahmed Skaka, vjeroučitelj
Asim Hadžišabanović, industrijalac
Husein Kadić, posjednik
Ing. Asim Šermet, viši poljoprivredni savjetnik u miru
Ahmed Mešinović, trgovac
Asim Arslanagić, trgovac
Sulejman Muhasilović, trgovac
Uzeir Hadžihasanović, trgovac
Jusuf Čengić, trgovac
Mustafa Bičakčić, trgovac
Derviš Atić, industrijalac
Hamdija Mujičić
Hfz Omer Mučšić, nastavnik
H. Hasan Nezirhodžić, trgovac
Ismet Njemčević, trgovac
Fejzulah H. Šabanović, industrijalac
Edhem Bičakčić, bivši ravnatelj Gradske štedionice
Muhamed Nanić, industrijalac
Ismet Sulejmanović, obrtnik
Ahmed Tufo, trgovac
Hasan Zulfikarpašić, trgovac
Hasan O. Užičanin, obrtnik
Nasih Repovac, sudac
Halid Čaušević, student
Hazim Šabanović, publicist
Hasan Bajraktarević, student
Kasim Bukvić, student
Abdulah Mulić, učitelj
Mehmed Šahinagić, posjednik
Edhem Fočo, trgovac
Sulejman Gorušanović, trgovac
Mehmed Kučukalić, trgovac
Hamdija Zulfikarpašić, trgovac
Salih Fočo, trgovac
Šerif Vranić, trgovac
Mustafa Softić
Asim Skopljak
Salem Muharemagić
Muhamed Kemura, trgovac
Mehmed Tabaković, trgovac
Edhem Džulizarević, obrtnik
Hamdija Djukić, trgovac
Abdulah Skaka, obrtnik
Dr. Asim Musakadić, liječnik
Dr. Husein Mašić, sudac
Dr. Muhamed Kulenović, predsjednik Sudbenog stola Sarajevo
Osman Sikirić, vijećnik banskog stola u Sarajevu
90
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Muhamedbeg Fidahić, vijećnik Vrhovnog suda Sarajevo
osman Forta, šeriatski sudac
Munir Tarabar, vježbenik šeriatskog suda
Hfz Sulejman Kulenović, šeriatski sudac
osman Omerhodžić, šeriatski sudac
Ahmed Selimović, šeriatski sudac.
Broj 6
IZVOD IZ SPISKA ŽUPSKE REDARSTVENE OBLASTI U SARAJEVU -
VELIKOJ ŽUPI VRHBOSNA U SARAJEVU
18. NOVEMBAR 1941.
ŽUPSKA REDARSTVENA OBLAST U SARAJEVU
Prez. Broj: 2508./41. Sarajevo, 18. studenog 1941.
Predmet; Dostava spiskova osoba upućenih
u koncetracioni logor u Jasenovcu
VELIKOJ ŽUPI VRH-BOSNA
U/SARAJEVU
U prilogu pod čast mi je dostaviti dva primjerka prepisa spiskova osoba upućenih u
koncetracioni logor u Jasenovcu dne 16. studenog tg. s molbom na znanje.
Za Dom — spremni !
Upravitelj redarstva
Ivan Tolj
SPISAK
Uhapšenika — komunista i četnika upućenih u koncetracioni logor u
Jasenovcu dne 16. studenog 1941. g.
R.br Prezime i ime God.rođ Zatvorradi Zanimanje Vjera Mjesto rođenja
1. Alić Avdo 1918. kom. bravar islam. Podlugovi
2, Altarac Rozika 1922. kom. domaćica = Židov. Sarajevo
3, Bahman Johan 1919. krim. krojač žid.rkt_ Arad
4. Bakanović Muhamed = 1923. kom. radnik islam. Mostar
5. — Bogunić Refik 1923. kom. bravar islam. = Doboj
6. Bložek Marija 1905. kom. kućanica rkt. Sarajevo
7. Bratanić Oskar 1921. kom. stud.tehn_— rrkt. Sjetlina
8. Bašlić Mumin 1920. kom. strojo-brav. = islam. Varcar Vakuf
97
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
9;
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
Begić Mustafa
Bajević Vladimir
Ćosić Mitar
Čečez Branko
Čerkez Branko
Dunović Nikola
Đukić Krsto
Ferušić Seid
Frlj Halil
Fejzić Omer
Frković Berta
Govedarica Vaso
Govedarica Aćim
Grošelj Dušan
Habunek Višnja
Heinrich Elza
Heinrich Cecilija
Heinrich Alfred
Hrstić Ante
Ivanšicov Sergije
Janković Ljudevit
Janjatović Desimir
Jeftović Lazar
Jeremija Vojo
Jovanović Mirko
Ing. Jovanović Branislav
Jožić Milan
Jaguljčić Vlado
Kočević Ljubomir
Krneta Dobrila
Krneta Konstantin
Konstantinović Ljubiša
Krvavac Džemil
Kurilić Dragutin
Kurilić Jovo
Kurilić Mirjana
Krautblat Ferdinard
Levestein Lazar
Lukić Drago
Levi Rahela
Limić Mustafa
Levi Izidor
Mraković Paula
Madžarević Janko
Madžarević Risto
Miličević Cvjetan
Moti Jaromir
Momčević Drago
1921.
1923.
1907.
1919.
1923.
1920.
1905.
1921.
1887.
1910.
1912.
1904.
1924.
1896.
1925.
1906.
1906.
1903.
1914.
1911.
1894.
1922.
1902.
1902.
1923.
1913.
1910.
1898.
1921.
1920.
1918.
1915.
1913.
1919.
1922.
1921.
1904.
1895.
1923.
1894.
1898
1905.
1913.
1888.
1886.
1902.
1901.
1919.
kom.
kom.
čet.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
čet.
čet.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
čet.
čet.
kom.
kom.
kom.
urar.pom
đak
težak
đak
trg.om.
kovač
teh.vjež.
posjednik
gostioničar
kozmetič.
postolar
trg.pom.
želj.čin.
učenica
kućanica
kućanica
krojačica
soboslikar
novinar
čin.
str.brav.
đak
radnik
kožar
đak
inžinir.
stolar
kovač
činovn.
činovn.
student
aut.meh.
poš.čin.
priv.čin.
student
stud.fil.
dipl.fil.
mehaničar
đak
kućanica
konobar
mag.farm.
kućanica
radnik
radnik
stolar
tkalac
elektr.
islam.
grk.ist.
grk.ist
grk.ist
grk.ist
grk.ist
grk.ist
islam.
islam.
islam.
židov.rkt.
rkt.
grk.ist
grk.ist
rkt.
rkt.
rkt.
rkt.
rkt.
grk.ist.
rkt.
grk ist.
grk.ist.
grk.ist.
grk.ist.
grk.ist.
grk.ist.
grk.ist.
grk.ist.
grk.ist.
grk.ist.
grk.ist.
islam.
grk.ist.
grk.ist.
grk.ist.
Židov
židov
rkt.
židov
islam.
Židov
rkt.
grk.ist.
grk.ist.
rkt.
rkt.
grk.ist.
Nova Varoš
Kijevo
Bulozi
Konjic
Sarajevo
Ključ
Nikšić
Travnik
Mostar
Rogatica
Bijeljina
Trebinje
Nevesinje
Bos.Brod
Zagreb
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Vogošće
Petrograd
Pljevlje
Gacko
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Bijeljina
Sarajevo
Foča
Pale
Jajce
Ključ
Sarajevo
Gacko
Stolac
Stolac
Stolac
Zenica
Sarajevo
Sarajevo
Višegrad
Visoko
Višegrad
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Rakitno
Ryhnovy
Osijek
101.
102.
103.
104.
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Majstorović Svetozar
Majstorović Nikola
Milanović Dušan
Meder Adam
Milošević Vid
Milošević Anton
Milkličanin Ilija
Nikolić Persida
Nikolić Zorka
Nuhbegović Alija
Osmanić Sulejman
Premužić Branimir
Pojskić Salih
Popović Staka
Pilić Nebojša
Puškić Vjera
Papo Josef
Papo Rikica
Papo Rena
Papo Berkolba
Papo Josef
Papo Srna
Papo Blanka
Papo Elazar
Rustempašić Fuad
Ružić Svetozar
Ristović Branko
Radošević Marija
Redžo Stijepo
Rebić Pavao
Radovanović Risto
Radulović Jelena
Rubistein Josip
Ozmo Danijel
Salom Avram
Saratlija Janko
Safić Petar
Sunarić Mijo
Sarić Vera
Stanišić Veljko
Sar Vjera
Stern Josip
Salzberger Alfred
Tuco Jovan
Tafro Nurija
Tomić Mihajl
Treml Emilijan
Tvrtković Ivica
1914.
1890.
1917.
1916.
1916.
1909.
1909.
1875.
1900.
1916.
1910.
1922.
1910.
1921.
1917.
1921.
1923.
1915.
1915.
1914.
1914.
1921.
1906.
1908.
1921.
1910.
1911.
1893.
1893.
1907.
1917.
1916.
1903.
1912.
1860.
1900.
1916.
1912.
1911.
1895.
1923.
1901.
1910.
1917.
1919.
1912.
1916.
1906.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
čet.
čet.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
bravar
bravar
trg.pom.
postolar
poljodjel.
stolar
učitelj
primalja
krojačica
krojač
postol.
stud.med.
postol.
radnica
tokar
kućanica
tokar
trg.pom.
dipl.fil.
sud.vjež.
inžinir.
trg.pom.
priv.čin.
radnik
trg.pom.
činovn.
radnik
kućanica
činovn.
tokar
bravar
crtačica
priv.čin.
Ak.slik.
posjednik
poljodjel.
mehaničar
priv.čin.
frizerka
bravar
učenica
prav.čin.
prav.čin.
tokar
tokar
težak
novinar
stolar
grk.ist.
rkt.
rkt.
rkt.
rkt.
rkt.
grk.ist.
grk.ist.
grk.ist.
islam.
rkt.
grk.ist.
grk.ist.
židov
Židov
židov
grk.ist.
grk.ist.
rkt.
rkt
grk.ist.
grk.ist.
rkt.
žid.rkt.
grk.ist.
islam.
grk.ist.
rkt.
rkt.
Sarajevo
Zavalje
Bos.Petrovac
Osijek
Kreševo
Kreševo
Zenica
Novi Sad
Bijeljina
Travnik
Čajniče
Sarajevo
Zenica
GerZzovo
Bravsko
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Budapest
Sarajevo
Janje
Sarajevo
Travnik
Sarajevo
Bugojno
Ljubuški
Valešica
Mostar
Dubrovnik
Sarajevo
Visoko
Gerzovo
Višegrad
Olovo
Sarajevo
S.Hrusno
Krosmaja
Grahovik
Sarajevo
Sarajevo
Šabac
Pale
: Bugojno
Foča
Bar
Derventa
Kreševo
Sarajevo
99
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru ——
105.
106.
107.
108.
109.
110.
111.
112:
113.
114.
115.
116.
Unger Zvonimir
Visković Anđelko
Visković Mićo
Visković Zrinko
Vuković Dragica
Vojvodić Todor
Zelihić Ibrahim
Zagovec Antonija
Zakovec Anton
Zagovec Rudi
Žujo Mustafa
Nikolić Sofija
1919.
1924.
1913.
1922.
1909.
1910.
1921.
1893.
1918.
1920.
1918.
1925.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
čet.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
priv.namj.
gost.nau.
gostion.
konobar
učitelj
žitar
bravar
domaćica
elekt.
mehanič.
bravar
frizerka
Za Dom — Spreman !
(V.Dedijer — A.Miletić, n.d., str. 486-488)
Br. 5
Gradac
Gradac
Podaci
Sarajevo
Visoko
Trebinje
Daruvar
Sarajevo
Sarajevo
Stolar
Sarajevo
Sarajevo
Upravitelj Redarstva:
Ivan Tolj
PROGLAS MUSLIMANA GRADA I KOTORA BIJELJINE
2. DECEMBRA 1941.4
RIJEČ
Muslimana grada i kotora Bijeljine na dan 2.prosinca 1941. godine izrečena povodom
pokolja izvršenog nad nedužnim stanovnicima Koraja.
1. Zemlja u kojoj živimo je Bosna u njoj su živjeli i žive bosanci bez razlike na vjeru i pleme.
U ovim krajevima je bilo isto toliko Srpskog koliko i Hrvatskog uticaja. Govori se isti
jezik, isti su običaji i jednaka je ljubav prema rodnoj grudi. Govorimo na prvom mjestu
kao bosanci, jer se je velik dio nesreće sadašnjice sručio baš na našu Bosnu i bosance.
2. na osmanlijskom dvoru sinovi naših krajeva su zaveli naš maternji jezik kao drugi
službeni i diplomatski jezik.
3. Bosanci imaju svoju povijest I imali su svoju moćnu državu, kao što su je imali Hrvati i
Srbi, vršili su kroz stolječa časnu ulogu spone između braće raznih vjera.-
4 Ovakve i slične proglase su potpisivali muslimani (Bošnjaci) u svim većim gradovima Bosne i Hercegovine. Poznate
su pod nazivom muslimanske rezolucije, U vrijeme komunističke vladavine pa sve do prvih demokratskih izbora,
muslimanske rezolucije su bile u mnogome prekrivene velom tajne. O njima se nije mnogo govorilo. Naprotiv, sve je
činjeno da se zaborave i minimiziraju.
Pojedini potpisnici muslimanskih rezolucija su stradali od Nijemaca, ustaša, četnika pa i partizana.
100
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
4. Stotinama godina bosanci muslimani su živjeli u slozi i bratskoj ljubavi sa svima bo-
sancima bez razlike na vjeru, kao što im to i uzvišeni Islam naređuje. Pa i kad su imali
svoju vlast u svojim rukama ni tada prama sugrađanima drugih vjera nisu nikakva ned-
jela činili niti vjersku ni plemensku mržnju sijali,-
5. Kao što su muslimani do sada u ovim krajevima uživali sva prava koja Srbi i Hrvati, tako
i sada traže da svi budemo jednopravni pred zakonom,
da nam svima bude obezbijeđen i osiguran porodični i vjerski život, kao i privatna imov-
ina.-
6. Muslimani kao cijelina osuđuju postupak i jednih i drugih neodgovornih lica i odlučno
se ograđuju protiv svih nedjela koja im se zlonamjerno pripisuju da su ih počinili nad
sugrađanima druge vjere u ovim teškim vremenima, pa traže da vojne i civilne vlasti jed-
nako i najstrožije postupaju prema svima prekršiteljima zemaljskih i ljudskih zakona,
ma koje vjere bili ti prekršitelji, s tim da nema povlaštenih i potlačenih, slobodnih i
ugroženih.-
7. Muslimani traže da se razoružaju sva civilna lica i da vojnu vlast vrši isključivo vojska,
jer se je ustanovilo da pojedini građani zloupotrebljavaju vlast koja im ne pripada, već
su je svojevoljno prigrabili.-
8. Muslimani traže da se u Nezavisnoj državi Hrvatskoj — naročito u njenom srcu u Bosni,
pruži dovoljna zaštita života i imetka svim njenim državljanima u ovim krajevima, kao i
da se postradalima pruži što žurnija i ozbiljna pomoć, jer se je pokazala u sadašnjim
teškim događajima da je nedovoljno zaštićen, nezbrinut i izložen životnoj opasnosti i ka-
tolik i musliman, kao i izpravan grko-istočnjak, a naročito musliman i Hrvat.
9. Muslimani traže da ovim krajevima umjesto posijane mržnje i krvne zavade i bezdušnog
klanja zavlada ljubav, bratstvo i sloga i sigurnost, kao što je bilo u prošlosti i da se svaki
državljanin Nezavisne države Hrvatske cijeni ne prema vjeri, već prema radu, čestitosti
i čovječnosti koje pokazuje u samom životu prema bližnjima.-
10.Muslimani upozoravaju sve bosance razlike na vjeru, a naročito ustaše (katolike i mus-
limane), kao i pobunjene grkoistočnjake da prestanu sa osvetama, omazdama i krvo-
proličima koja vode samo našoj obćoj propasti i iztrebljivanju, a vrše se redovno samo
nad našim nedužnim stanovništvom koji kad bi imali nekog grijeha na svojoj duši nebi
ostali da ginu na svom kućnom pragu, već i izbjegli opasnost i oklonili se, kao što to
čine redovno oni koji su učinili neko zlodjelo.-
Posljednji je sad da se osvetimo i da se svi predamo životnom djelu smirivanja i sređivan-
ja prilika u našim krajevima i kojima možemo i treba da živimo jedni pored drugih i jedni sa
drugima kao braća koja je zla sudbina i neprijateljska promičba krvno zavadila.-
Spas Bosne leži u slozi i bratstvu Bosanaca, a ne u krvnoj mržni i zavadi!!!.
Vjera neka nas ne razdvaja već neka nas ujedinjuje blagotvorno djelujući na sve nas da
budemo na prvom mjestu ljudi koji nedozvoljavaju da njima vladaju pobunjeni životinjski nagoni
ubijanja i pljačkanja, koje kulturan čovjek treba da obuzda.-
Aliefendić Alija " Alija Berbatović
Imam Matičar Ibro buljubašić
Tešnjaković Hajdo Mehmedović Sulejman
Imam glavne džamije Pošan Izić
101
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Haf. Reuf Mujaković
Imam matič. Teočak
Imam Ridžić
Mustafa Atmačić
Alija Sadiković
Imam matičar
Rifetbeg Rifetbegović
Jusuf Ha. Polikuis trgovac
Enver Pozderović profesor
Alija Salihagić
Husejn Pašić
Omer Šehić trg.
Sivan Halilović Teočak
Jusufbeg Pašić
Hasan Salihović
Uzejrović
Hfz. Ibrahim Islamović
Muratbeg O. Pašić
Muratbeg Osmanbegović
Muharembeg Osmanbegović
Salih Joldić
Hifzibeg Zulfikarpašić
Ibranimbeg Muratbegović
Avdo Ljunović
Muharem Pašić
Hasanbeg Ljubović
Husejn Pozarac
Abazbeg Hodžić posjednik
Emin Hajdarbegović
Bajro Hefratović
Mustafa Zvizdić
Hašim Merić
Abdijakić
Mustafa Saliagić
Hilmo
Mustajbeg Ljubović
(AOS, a. NDH, k. 310 a, reg. Br. 35/1)
———————__
Selimović Hasan
Huso Ismić
Hasan Šindrić
Emin Račević
Šejdić Muharem
Mustafa Hujdirović
Osman Salihović
Salihodžić Pozderović
Safetbeg Ljubović
Aščeriš Rašid
Adem Šeković
Rašid Pamrčić
Mehmed Efendija
Mustafa Hajrić
Idriz Hadžić
Budimlija Hfz. Abdulah
Zamjenik matičara
Dedo Korajkiz
Suljo Dizdarević
Mujagić Adem
Muhić H. Bajro
Šiljić Sulejman
Jusuf Osmanbegović
Salih Salihbegović
Abdulah Pjanić
Šišić Rizman
Dindić Hakija
Bjelenčević Emin
Meho Vukić
Ahmed Dukić
Suljo Pašalić
Mulalić
Alija Imamović
Hamzić
Hazurović Hfz. Ilijaz
(V. Dedijer, A. Miletić, n.d., str. 80-83)
102
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Br. 9
PRIJEDLOG ŽUPSKE REDARSTVENE OBLASTI BANJA LUKA
OD 23. DECEMBRA 1941. POVJERENIŠTVU USTAŠKE
NADZORNE SLUŽBE DA SE HASAN SEFERAGIĆ
UPUTI U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC
J NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA
ŽUPSKA REDARSTVENA OBLAST BANJA LUKA
Broj: T. 405/41 U Banjoj Luci, 23. XII. 1941.
Predmet: Seferagić Hasan, redar.
stražar sumnja komunizma —
prijedlog za otpust iz službe. —
NADZORNOJ SLUŽBI
POVJERENSTVU ZA VELIKU ŽUPU SANA I LUKA
BANJALUKA
Dostavlja se priepis spisa ove Župske redarstvene Oblasti broj 405/41. od 24. XI. 1941.
na temelju kojeg je redar. stražar vježbenik Hasan Seferagić Naredbom Ministarstva Unutarnjih
poslova Podosjeka za osobne poslove drž. namještenika u Zagrebu broj 10654 -l-B-1941. od 15
prosinca odpušten iz državne službe i dne 23. XII. 1941. razriješen službe kod ove Župske
redarstvene oblasti. —
Imenovani nalazi se u pritvoru u Crnoj kući.
Predlaže se da imenovani na temelju dokazane krivnje preda prijekom sudu, a ukoliko bi
ga sud riješio da ga se kao sumnjivog zbog podržavanja veza sa komunistima pošalje u logor
u Jasenovac. —
ZA DOM SPREMNI !
REDARSTVENI UPRAVITELJ:
M.P.
(Nečitak potpis)
(A.Miletić, n.d; knj. 1; Beograd 1986; str. 108-109)
' 103
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru F
Br. 10
DOPIS KOMANDANTA 4. DOMOBRANSKE PJEŠADIJSKE DIVIZIJE
OD 3. MARTA 1942. PREDSTOJNIŠTVU KOTARSKE OBLASTI MAGLAJ
DA SE SVI SUMNJIVI NA NAJDISKRETNIJI NAČIN UPUTE
U KONCENTRACIONE LOGORE
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA
4. PJEŠAČKA DIVIZIJA
STOŽER
Broj 1954/Tajno
4. Il. 1942, DOBOJ
Predmet: otpremanje sumnjivih i
nepoćudnih u logor.
PREDSTOJNIŠTVU KOTARSKE OBLASTI
(na ruke predstojnika)
MAGLAJ
Ovom Zapovjedničtvu je došlo do znanja, da u Maglaju ima navodno sumnjivih i nepoćudnih
lica, koja bi i inače, a osobito u slučaju eventualnog napada na Maglaj, mogli biti od velike štete
kako po samo domobranstvo tako i po obranu Maglaja uopće. Stoga, u koliko prednji podatci
odgovaraju istini, te u Maglaju stvarno ima takovih ljudi, iste bezuslovno otpremiti iz Maglaja u
za to određene logore. Pri izvršenju gornjeg zadatka upotrebiti prema potrebi i domobranstvo.
U svakom pak slučaju to izvesti na po mogućnosti najdiskretniji način.
O preduzetim mjerama izvjestiti me.
NB. Tražite prethodno
Odobrenje od ravnateljstva
Za javni red i sigurnost
ZAPOVJEDNIK, pukovnik
A. GUSTOVIĆ
(A.Miletić, n.d; knj. 1; Beograd 1986; str. 173)
104
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Br. 11
OBAVJEŠTENJE VELIKE ŽUPE VRHBOSNA SARAJEVO OD 4. MARTA
1942. ŽUPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI SARAJEVO O PRIVRE-
MENOJ OBUSTAVI PRIMANJA LOGORAŠA U KONCENTRACIONI
LOGOR JASENOVAC ZBOG POJAVE TIFUSA
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA
VELIKA ZUPA VRHBOSNA SARAJEVO
PRIMLJENO 4. OZUJKA 1942. GOD.
Il 362 ... Danas
_ POSEBNO
ZUPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI SARAJEVO
Zapovjedničtvo sabirnih logora Jasenovac saobćuje, da se u logoru pojavila bolest tifus, pa
se iz tog razloga neće do daljnjega primati zatočenici.
Prednje se dostavlja radi znanja i ravnanja.
Sarajevo 4/III — 42.
(A.Miletić, n.d; knj. 1; Beograd 1986; str. 177)
Br. 21
Za d. s!
Zam. V.Z
SKRAĆENI SPISAK LOGORAŠA - MUSLIMANA KOJI SU PISALI
DOPISNE KARTE IZ KONCENTRACIONOG LOGORA
STARA GRADIŠKA
I POŠTA STIGLA IZ LOGORA STARA GRADIŠKA 9. APRILA 1942. GODINE
Stiglo od: reg.br. Stiglo od:
- Begić Mustafa 191-V - Pašalić Hifzo
- Čaušević Mustafa 104V - Pojskić Salih
- Krličević Ahmed 96-V - Posagić A Salih
- Lelić Ahmed 103-V - Segvić Zlata
- Ozmović Sulejman 167-V - Teskeredžić M Ahmed
(Jevrejski istorijski muzej Beograd, reg.br. 2505.k.25-7-2/7)
reg.br.
120-V
107-V
254 11
2041
bez oznake
105
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Br. 33
UPUĆIVANJE ŠUKRIJE UZUNOVIĆA U LOGOR
PRIJEDLOG POLICIJSKE UPRAVE VELIKE ŽUPE VRHBOSNA,
SARAJEVO, 15. APRIL 1942.
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA
NAZIVI OBLASTI
USTANOVE UREDA
ŽUPSKA REDARSTVENA OBLAST U SARAJEVU
Br. U.Z.T. 2385
Predmet: Uzunović Šukrija, upućivanje
u sabirni radni logor.
PRIEDLOG
0 prisilmom boravku u logoru
Predlaže se ustaškoj nadzornoj službi — Ravnateljstvu Ustaških Redarstva Nezavisne
Države Hrvatske u Zagrebu (Ured I) da se nad predmetnom osobom izreče odluka o prisilnom
boravku u logoru, u trajanju od 5 godina.
1) Obrazloženje: Uhićen je dana 314Il-u Zenici 1942. po redarstvenim organima Župske
redarstvene oblasti u Sarajevu radi sumnje komunističke promidžbe, te je kao takav opasan po
javni red I sigurnost u N. D. H. j
Umoljava se naslov za odluku obaviest
Datum 15-1V-1942
Nadstojnik političkog odsjeka
Odjelni savjetnik:
M.P.
(A. Miletić, "Koncentracioni logor Jasenovac", 1941.-1945.,,
Dokumenta, knjiga 3, Beograd, 1987., str. 132)
106
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Br. 34
UPUĆIVANJE AVDE PENJIĆA U LOGOR
PRIJEDLOG POLICIJSKE UPRAVE VELIKE ŽUPE VRHBOSNA,
SARAJEVO, 16. APRIL 1942.
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA
NAZIVI OBLASTI
USTANOVE UREDA
ŽUPSKA REDARSTVENA OBLAST U SARAJEVU
Br. U.Z.Taj. 2385/42
Predmet: Penjić Avdo, upućivanje
u radni — sabimi logor -
PRIEDLOG
o prisilnom boravku u logoru
Predlaže se ustaškoj nadzomoj službi — Ravnateljstvu Ustaških Redarstva Nezavisne
Države Hrvatske u Zagrebu (Ured I) da se nad predmetnom osobom izreče odluka o prisilnom
boravku u logoru, u trajanju od 5 /pet/ godina. F
1) Obrazloženje: Imenovani je uhićen dne 31411-1942. g. u Zenici po organima Zupske
Redarstvene Oblasti u Sarajevu, radi komunističke promidžbe, te je kao takav opasan po javni
red i sigurnost u N. D. H.
Umoljava se naslov za odluku obaviest
Datum dne 16. travnja 1942.
Sarajevo
Nadstojnik polit. Odsjeka
Odjelni savjetnik:
M.P.
(A.Miletić, n.d., knjiga 3, Beograd, 1987.; str. 142)
107
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Br. 35
UPUĆIVANJE IBRAHIMA TARABARA U LOGOR
PRIJEDLOG POLICIJSKE UPRAVE VELIKE ZUPE VRHBOSNA,
SARAJEVO, 16. APRIL 1942.
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA
NAZIVI OBLASTI
USTANOVE UREDA
ŽUPSKA REDARSTVENA OBLAST U SARAJEVU
Br. U.Z.Taj. 2385/42
Predmet: Tarabar Ibrahim
Upućivanje u sabirni - radni logor -
PRIEDLOG
0 prisilnom boravku u logoru
Predlaže se ustaškoj nadzornoj službi — Ravnateljstvu Ustaških Redarstva Nezavisne
Države Hrvatske u Zagrebu (Ured I) da se nad predmetnom osobom izreče odluka o prisilnom
boravku u logoru, u trajanju od 5 /pet/ godina.
1) Obrazloženje: Uhićen je dana 31.III.t. g. u Zenici, po redarstvenim organima Župske
redarstvene oblasti u Sarajevu radi sumnje komunističke promidžbe, te je kao takav opasan po
javni red i sigurnost u N. D. H.
Umoljava se naslov za odluku obaviest
Datum dne 16. travnja 1942.
Sarajevo
Nadstojnik polit. Odjela
odjelni savjetnik
(potpis nečitak)
(A.Miletić, n.d., knjiga 3, Beograd, 1987., str. 144)
108
— SE PJIIa = _ Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Br. 32
NAREĐENJE VRHOVNOG ORUŽNIČKOG ZAPOVJEDNIŠTVA
MAJA 1942. POTČINJENIM PUKOVNIJAMA DA POKUPE SVE CIGANE |
SPROVEDU U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA
VRHOVNO ORUŽNIČKO ZAPOVJEDNIČTVO
ODJEL ZA JAVNU SIGURNOST
Na Broj 1580/tajno U Zagrebu, dne 20 svibnja 1942.
Predmet: nadopuna zapoviedi
o postupku sa Ciganima
Zapovjedništvima oružničkih pukovnija 1-6
Savezno zapoviedi ovoga stožera J.S. broj 1580/tajno od 19. ovoga mjeseca, ustaška nad-
zorna služba dostavila je i pismeno pod brojem 24789 od 16. svibnja o. g. sliedeće.5
Molimo naslovno zapovjedničtvo narediti svima područnim oružničkim postajama, da
pokupe sve Cigane na svom području, te da ih u sporazumu sa mjerodavnom kotarskom oblasti
prepratite u Jasenovac."
Na znanje.
Po nalogu zapovjednika: Pročelnik II. odjela,
Pukovnik, Obertynski
M.P.
(A.Miletić, n.d; knj. 1; Beograd 1986; str. 290-291)
S U vezi s tim naređenjen, Kotarska oblast u Konjicu je 29. maja 1942. tražila sliedeće objašnjenje od Velike župe Hum
u Mostaru: sm. j j j ? ;
Predlaže se predmet s molbom za uputstva, da li se dotični mogu smatrati u smislu odnosnih propisa kao cigani.
Ovijem se izvješćuje da se dotični među ovdašnjim svijetom nazivaju ,ciganima ali se kao takvi nigdje službeno
nevode. Isti su po vjeri Muslimani i poznato je, da su uvijek na izborima kako državnim U tako i na samoupravnim
glasali sa ostalim Muslimanima-Hrvatima za hrvatske interese i stvari. Imadu stalna boravišta i mnogi od njih posje
duju kuće, zemlju I ostale nekretnine i stalna boravišta i radom se bave kalajdžijskim zanatom." Velika župa Hum je
odgovorila sljedeće: m i m ; M "
Pit herom cigani" mogu se smatrati samo cigani nomadi, bez stalnog boravišta i zanimanja, bez imetka naročito
nepokretnog uopće bez stalne pripadnosti ljudske zajednice. Sant
Stoga se Ket može odnositi samo na cigane-nomade. (Arhiv VI! a. NDH, k. 191, reg. Br. 1/3). U objašnjenju
Ministarstva unutarnjih poslova NDH o rasnoj pripadnosti cigana piše: , Određuje se, da se u tako zvane bijele cigane
Muslimane nema dirati, jer se isti imadu smatrati arijevcima, Stoga se na iste ne smiju primjenjivati nikakve mjere
već određene ili koje će se odrediti protiv cigana. m H I _ I I
Tako zvani bijeli Zeani svi su pripadnici islama, izvršavaju tačno vjerske obrede, žene se i udavaju sa ostalim
Muslimanima Hrvatima, imadu svoje kuće, a u glavnom su obrtnici, pa se stoga imadu prema odredbi g. Poglavnika
smatrati arljevcima:" (Arhiv VII, a. NDH, k. 200-b, reg. br. 23/1).
109
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru —
Br. 12
NALOG USTAŠKE NADZORNE SLUŽBE OD 9. JUNA 1942.
ŽUPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI SARAJEVO DA SPRIJEČI
PRIKRIVANJE ROMA KOJI HOĆE DA IZBJEGNU UPUĆIVANJE
U KONCENTRACIONE LOGORE
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA
USTAŠKA NADZORNA SLUŽBA
URED I.
Broj 32753
Zagreb, 9. lipnja 1942.
Predmet: Cigani, postupak
ŽUPSKA REDARSTVENA OBLAST
SARAJEVO
Primjećeno je, da su Cigani počeli metati na glave fesove te se progOPeH u građanska
odiela kako bi izbjegli upućivanje u logor.
Poziva se naslovna oblast da područnim organima dade potrebne upute, da se sprieči na
svaki način ovako prikrivanje Cigana.
Ponovno se upozoruje naslov, da se nalog ovog ureda broj 24789/42. ne odnosi na Cigane
muslimanske vjere, te Cigane koji imaju stalno boravište i pristojno građansko zanimanje.
ZA DOM SPREMNI !
UPRAVITELJ:
Paver, V.T.
(A.Miletić, n.d; knj. 1; Beograd 1986; str. 304-305)
110
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Br. 22
ODLUKA ŽUPSKE REDARSTVENE OBLASTI BANJA LUKA
OD 19. JUNA 1942. ZAPOVJEDNIŠTVU KONCENTRACIONOG
LOGORA JASENOVAC ZA UPUĆIVANJE 12 LICA U LOGOR
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA
ŽUPSKA REDARSTVENA OBLAST
U BANJOJ LUCI 19. VI. 1942. -
Broj: Z. 491/42. : PRIEPIS !
Predmet: Karabegović Mubera i dr.
upućenje u logor.
. ZAPOVJEDNIČTVU SABIRNOG LOGORA
JASENOVAC
Upućuju se naslovu uz prilog uputnica i odluka za zbirni logor u Jasenovac sliedeći.
1) Karabegović Mubera
2) = Premru Viktor
3) Bukić Munira
4) = Bajić Mitrana
5) Mlečnik Alojz
6) Mlečnik Franc
7) Mlečnik Silvo
8) Mlečnik Viktor
9) Bajić Božo
10) Ekić Ismet
11) Bukić Osman
12) Vranješ Vaskrsije
Za Dom Spremni !
Prilog: dopis U.N.S. ured |. REDARSTVENI UPRAVITELJ:
Dr. Vinek v.r.
(A.Miletić, n.d., knjiga 1, Beograd, 1986; str. 333.)
111
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Br. 36
UPUĆIVANJE HUSEINA REDŽIĆA U KONCENTRACIONI
LOGOR JASENOVAC
PRIJEDLOG POLICIJSKE UPRAVE
VELIKE ŽUPE LUKA I SANA,
BANJA LUKA, 22. JUNI 1942.
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA
NAZIVI OBLASTI
USTANOVE UREDA
ŽUPSKA REDARSTVENA OBLAST BANJA LUKA
Br. U.Z.T. T/309/42.-
Predmet: Redžić Husein
PRIEDLOG
0 prisilnom boravku u logoru
Predlaže se ustaškoj nadzornoj službi — Ravnateljstvu Ustaških Redarstva Nezavisne Države
Hrvatske u Zagrebu (Ured |), da se nad predmetnom osobom izreče odluka o prisilnom boravku
u logoru, u trajanju od tri godine.
1) Obrazloženje: Upućuje se u zbirni logor kao pogibeljan po javni red i sigurnost radi ko-
munističke delatnosti.
Umoljava se naslov za odluku i obaviest.
Datum: U Banjoj Luci 22. VI. 1942.
Redarstveni upravitelj
(Potpis nečitak)
M.P.
(A.Miletić, n.d., knjiga 1, Beograd, 1986., str, 339)
112
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Br. 13
ZAPISNIK O SASLUŠANJU IBRAHIMA TUDOROVCA SAČINJEN 25.
JUNA 1942. U KONCENTRACIONOM LOGORU STARA GRADIŠKA.
ZAPISNIK
Sastavljen u logoru Stara Gradiška dne 25. lipnja 1942. god. 10 sati prije podne.
P.P.
Pristupa pozvan IBRAHIM TUDOROVAC, sin OMEROV, rodom iz Bronzanog Majdana, star 40
godina, musliman, radnik u tvornici duhana, stan Juralec bez broja, daje u zapisnik slijedeću izjavu:
Kao radnik u Tvornici duhana od godine 1925 nikad se nisam družio sa ljudima koji su bili
kako politički istaknuti. Za vrijeme mojeg rada u tvornici bio sam član društva U.R.S. a od go-
dine 1936 kada sam bio odpušten radi krađe duhana, te nakon toga sam pristupio u U.R.S.
gdje je bio u ono vrijeme povjerenik g. SULJO ČEJVAN, a sekretar PERO ŠERIĆ. S time što sam
stupio u pokret U.R.S.-a dobio sam mjesto ponovo u tvornici duhana. —
Za vrijeme moga članstva nikada nisam polazio na nikakve zabave kao ni na sastanke, a
u svoje slobodno vrijeme sam se bavio svojim kućnim poslovima. Član društva "PELAGIĆ"
nisam nikada bio, a niti sam poznavao kakovo je to društvo. —
Što se tiče SULJE ČEJVANA koji je bio povjerenik u U.R.S.-u sada se nalazi u službi u
Tvornici duhana kao danji stražar a inače je u tvornici duhana povjerenik H.R.S.-a. —
PERO ŠERIĆ bivši član U.R.S.-a sada se nalazi u Tvornici duhana kao činovnik.lsti mi je poz-
nat kao vrlo pošten čovjek, jer je za mene kada sam bio odpušten intervenisao i ponovo sam
bio primljen u službu. —
Zaključeno i podpisano:
Saslušao: Ibrahim Tudorovac, V.r.
Josip Turkalj, V.r.
Nastavljeno istoga dana u istoj stvari:
Za vrijeme zime nikada nisam išao u šumu po drva. Nije istina da sam ja stanovitim ljudi-
ma pričao da smijem ići u šumu, gdje se sastajem sa četnicima i komunistima, i da su to dobri
ljudi, koji mi neće ništa na žao napraviti. —
Ja sam drva sjekao u tuđem šljiviku, jer sam bio primoran, radi bolesti moje supruge. —
Zaključeno i podpisano:
Josip Turkalj, v.. Ibrahim Tudorovac, V.r.
Nastavljeno drugog dana u istoj stvari:
Nije istina da sam se ja družio sa IVOM i DRAGOM ŠOŠOM MADŽAROM poznatim komu-
nistima, koji se prema mojem saznanju nalaze sada sa KAŠIMOM, KAZASOM i MAGLAJLIĆEM
U šumi, Nije istina da sam ja potpomagao gore navedene i da sam se ikada brinuo za njih. —
118
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru KAPU SEE = sr
Zaključeno i podpisano:
Josip Turkalj, V.r. Ibrahim Tudorovac, V.T.
Da je ovaj priepis vjeran svome izvodniku tvrdi:
Prepisala: (Potpis nečitak) Nadstojnik u.z. (Potpis nečitak)
(A.Miletić, n.d; knj. 1; Beograd 1986; str. 343-344)
Br. 37
ZAPISNIK O SASLUŠANJU MUHAMEDA MAGLAJLIĆA
U KONCENTRACIONOM LOGORU STARA GRADIŠKA,
27. JUNI 1942.
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA
ZAŠTITNO REDARSTVO ZA GRAD BANJU LUKU I VELIKU ŽUPU
SANA I LUKA - LOGOR STARA GRADIŠKA
ZAPISNIK
Sastavljen dne 27. lipnja 1942. u logoru V. Stara Gradiška"
P.P.
Prisutni predvedeni Maglajlić Muhamed, umirovljeni Šerijatski sudac, rođen 1880. g., u
Banja Luci, od oca Hadžimuharema i majke Emine r. Maslić, vjere islamske, oženjen, otac deve-
tero djece, zavičajan Banja Luka, vojsku nije služio, stan: Smailage Cengića br. 37, nekažnjavan.
prisutni u zapisnik daje sliedeće
Do prije 12. g. ja sam bio češće u društvu i po koji puta dobre volje. Tada sam mnogo za-
lazio po svim gotovo gostionicama i kretao se više u društvu. Poslie sam se gotovo okanio
ovakovog života i počeo živiti za svoje zvanje i svoju obitelj.Od toga vremena zalazio sam po koji
puta u društvo sa Ibrahimom Zembićem u njegovoj kafedžinici. Više puta sam razgovarao sa
Muharemom Midžićem školskim upraviteljem iz Kozarca, koji se nalazi unatrag 4. mj. u Banja
Luci, te se ne može vratiti kući, jer je pruga prekinuta, a i radi snijega. Isti je stanovao kod
5 Tada je u logoru saslušan i Hasan Muhamedagić, iz sela Golubić — Bihać, službenik iz Banja Luke (A.Miletić, n.d., str.
345, nap. 2.).
114
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Ibrahima Maglajlića mog daljnjeg rođaka. K meni je dolazila obitelj u kuću Ibrahima Mehmedo-
vića. Ja imadem devetero djece. Najstarija kćerka Vahida (oko 32 god.) pobjegla je u šumu u
kasnoj jeseni prilikom pada prvog snijega. Sin Ekrem (oko 30 god.) je veterinar u Zagrebu na
Veterinarskoj klinici. Drugi sin Dževad (oko 28 god.) nalazi se u zatvoru u Banja Luci u "Crnoj
kući", treći sin Munib (oko 25 god.) nalazi se u šumi od sredine ljeta 1941. g. On je visok
blond, mršav. Druga kćerka Muniba oko 23. g. bila je udata u Bos. Dubici, raskrstila se sa svo-
jim mužem i sada živi stalno s nama u kući. Nazim (oko 22 god.) 4. sin vratio se sada iz vo-
jske, manje više stalno se kreće u kući i bašči jer boluje od tuberkuloze. Peti sin Osman (oko
20 god.) nalazi se u Zagrebu u vojscidomobranskoj. Nedžib (oko 18 god.) pobjegao je prije 4.
mjeseca u šumu. On je bio u Ustaškoj mladeži i skime se je kretao nije mi poznato, to znade
njegov satnik. On je polazio u 6. razred real. gimn. Sedmi sin Alija (oko 16 god.) polazi u školu,
u IV. razr. real. gimn. Njegovo društvo je koliko je meni poznato Mujo Memić i Fikret Maglajlić —
Ibrahimov. Ćerka Vahida je plavka, srednje visine, nešto debeljuškasta. Sin Nedžib družio se
prije svoga bjega sa Šehićima, dvoje djece činovnika Šehića, koji idu u školu. K meni u kuću,
odnosno k mojoj ženi zalazile su obitelji prof. Hadžiomerspahića, ravnatelj, Čejvana, ing.
Džurbegović, Mujage Kazasa, Hamzage Huseđinovića, Smail-bega Karabegovića, udova iza
Hadžiefendića, udova iza Memića sa kćerkom (oko 20 god.), udova iza Hadžimuharem
Skopljanka. Ove su žene zalazile k mojoj ženi, pričale i razgovarale, ali o čemu to mi nije poz-
nato. Opazio sam u svojoj sobi da su oko Pere Rebrine okuplja Ivezić Pero, Rajko Jorgić i još
drugi, te stalno nešto šapuću i dogovaraju se. 1935. g i 1938. g. glasovao sam za Spahinu
grupu.
DOVRŠENO !
Preslušao: Preslušani:
Hajdarević v.r. Maglajlić Muhamed v.r.
Nastavljeno 29. VII 1942. u Crnoj kući.
Što se moja djeca nalaze u šumi i što su komunistički nastrojeni ja ne smatram da sam u
tome šta skrivio, već smatram da je to plod uzgoja u školi za vrieme prijašnjih režima.
DOVRŠENO !
Saslušao: Saslušani:
Babić Maglajlić Muhamed v.r.
Da je ovaj prepis vjeran svome izvorniku potvrđuje i ovjerava
U Banjoj Luci, dne. 3. X. 1942.
NADSTOJNIK u.2.
Setka
(A.Miletić, n.d., knjiga 1, Beograd, 1986., str. 345-346)
115
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru O ne ——
Br. 38
IZVOD IZ NALOGA USTAŠKE NADZORNE SLUŽBE OD
4. JULA 1942. VELIKOJ ŽUPI POSAVLJE, SLAVONSKI BROD DA SE
NAVEDENA LICA IZ BRČKOG, A SADA U KONCENTRACTONOM
LOGORU JASENOVAC OBRATE POKRETNOM PRIJEKOM SUDU U
ZAGREBU RADI OSLOBAĐANJA
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA
USTAŠKA NADZORNA SLUŽBA
URED I
Broj 36974-lib-1-1942. Zagreb, 4. srpnja 1942.
Predmet: Božičković Jula i drug.
Komunisti iz Brčkog — oslobođenje.
Na broj: Taj 2007/42. od 20.VI.42.
VELIKA ŽUPA POSAVJE
BROD n/S
Priobćuje se naslovu, da je po nalogu ustaškog nadzornog zapovjednika odredbom ovog
Ureda od 17/III. 1942. broj Prs. 339/42. naloženo zapovjedništvu sabirnih logora u Jasenovcu
i Uredu zaštitnog redarstva za grad Zagreb i veliku župu Prigorje u Zagrebu, da predaju pokret-
nom priekom sudu u Zagrebu sliedeće osobe iz Brčkog:
Jula Božičković, domaćica
Fadil Alikadić, đak
Marija (Marjola) Madunić, domaćica 19 god.
Džemila Ajanović, učenica 16 god.
Dušan Buđen, trgovac
jelena Buđen, domaćica
Tamara Begović, đak
Halil Jerković, ratar
Momir Buđen, učenik trgovačke akademije
10. Asim Mušanović, ribar
11. Mustafa Glinac, radnik 19 god.
12. Hamdija Šehović, slastičar 19 god.
13. Zaim Mušanović, vlasuljar 17 god.
14. Anđelina Božičković, domaćica
15. Mara Ristić, domaćica
16. Radmila Hadžić, domaćica
17. Borislav Božičković, učenik gimnazije
18. Ibrahim Fočak, radnik 19 god.
OGNOGPWwNR
116
__ Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
19. Hasan Aganović, direktor
20. Petar Marijan, đak
21. Ahmet Fočak, pekar 17 god.
22. Mujo Azapagić, slastičar 19 god.
23. Hamdija Soferovič, slastičar 19. god
24. Samid Cepić, radnik 17 god.
25. Anka Stakić, bank. činovnica
26. Jelenka Voćkić, učenica trg. akademije 18 god.
27. Jula Kostić, domaćica
28. Nada Mileusnić, domaćica
29. Milka Janičkić, domaćica
30. Momir Krstić, učenik trg. akademije
31. Milan Cvitković, umirovljeni gruntovni ravnatelj
32. Dobrila Majstorović, priv. činovnica
33. Štefica Marvin, kućna pomoćnica
34. Katica Andorino, kućna pomoćnica
35. Aziz Ramić, krojač 19 god.
36. Salih Zukanović, ratar 17 god.
37. Omer Čehić, radnik 18 god.
38. Muhidin Sejdinović, trg. pomoćnik 18 god.
39. Mustafa Džindić, kipar
40. Fehim Klebić, đak 19 god.
41. Mehmedalija Hodžić, pomoćnik 17 god.
42. Darko Cvijanović, đak 17 god.
43. Karlo Godnić, ratar
44. Smail Trebinčević, ličilac
45. Heinrich Beker, postolar
46. Milica Brkić, kućna pomoćnica
47. Safet Glinac, kuhar 17 god.
48. Šaćir Šehinović, radnik 17 god.
49. Refik Piskavica, krojač 17 god.
50. Bego Mehmedović, krojač 18 god.
51. Milorad Gojaković, ratar
52. Alija Suljagič, domobran
Na ovaj nalog izviestio je Ured zaštitnog redarstva za grad Zagreb i veliku župu Prigorje u
Zagrebu, da su prepraćeni Pokretnom prijekom sudu u Zagrebu.
Božičković Jula
Alikardić Fadila
Buđen Dušan
Buđen Momir
Mušanović Asim
Mostić Milka
Džimić Mustafa
Hodžić Mehmed-aeflija
Beker Heinrich
Ujedno je zaštitno redarstvo izviestilo, da su stavljeni Pokretnom prijekom Sudu u Zagrebu
na raspoložbu slijedeće osobe, koje se nalaze u Kužnoj bolnici na Zelenom Brijegu:
SOS PM NE
117
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Ajanović Džemila
Buđen Jelena
Begović Tamara
Božičković Anđelina
Ristić Mara
Hadžić Radmila
SAPWNP.
Zapovjedništvo pak sabirnih logora u Jasenovcu izviestilo je da su Halil Jerković, Mustafa
Glinac, Hamdija Šehović, Milan Cvitković, Darko Cvijanović i Rade Bekić umrli u logorima
pomenutog zapovjedništva, dok su ostali zatočenici navedeni ne nalaze u sabirnim logorima.
Uslied toga umoljava se naslov uputiti sve molitelje, da se glede oslobođenja navedenih
osoba obrate na Pokretni prijeki sud u Zagrebu.
Ujedno se umoljava naslov priobćiti kuda su upućene, odnosno kome su i kada predane
Sve ostale osobe za koje mole građani grada Brčkog, a nisu predane priekom sudu ili preminuli
kako je to gore priobćeno.
ZA DOM SPREMNI !
UPRAVITELJ:
M.P. Paver
(A.Miletić, n.d., knjiga 1, Beograd, 1986. , str. 359-361)
Br. 39
ZAHTJEV ŽUPSKE REDARSTVENE OBLASTI BANJA LUKA OD 6. JULA
1942. USTAŠKOJ NADZORNOJ SLUŽBI ZAGREB DA SE HITNO UPUTE
24 NAVEDENA LICA U LOGOR STARA GRADIŠKA
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA
ŽUPSKA REDARSTVENA OBLAST BANJA LUKA
BROJ: T.1032/42
Priepis
Original se nalazi pod
Brojem: 1942.
Banja Luka, dne. 6. srpnja 1942.
Predmet: ANIČIĆ MILAN, i drugi,
Priedlog o prisilnom boravku u logoru. —
118
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
USTAŠKOJ NADZORNOJ SLUŽBI URED |.
Savezno sa zekonskom odredbom od 2.X1.1941. god. o upućivanju nepoćudnih osoba u
zbirni logor, predlažu se po tri primjerka priedloga o prisilnom boravku u logoru s molbom na
odobrenje za slijedeće osobe:
Aničić Milan
Boban Mirko
Botić Nedžip
Cikota Dedić Hilmija
Čardžić Avdo
Demirović Nedžib
Gazić Derviš
Gvožđar Irfan
Gvožđar Abduselam
. Hasanbašić Muhamed
. Jovanović Mitar
. Jovanović Savo
. Jurinčić Anto
. Karabegović Mustafa
. Kesić Vid
. Krupić Ilijas
. Maglajlić Dževad
. Milošević Stojan
. Numanović Osman
Odić Zvonko
. Pašalić Faik
Pećanica Rifat
. Redžić Husein
. Savić Milivoj
Umoljava se ovaj predmet smatrati ažurnim, pošto su zatvori ove oblasti puni pritvorenika.-
P.O.R.
Anzulović v.r.
Priepisala
(Ankica Bzik)
ZA DOM SPREMNI !
otprem:
7.VII 1942.
M. Jozić v.r.
Redarstveni upravitelj:
(potpis nečitak)
Za tačnost priepisa jamči:
NADSTOJNIK PISARNE:
(F.Ban)
(A.Miletić, n.d., knjiga 1, Beograd, 1986., str. 362)
119
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru u
Br. 40
SPISAK ŽUPSKE REDARSTVENE OBLASTI BANJA LUKA OD
8. JULA 1942. UPUĆEN KOMANDI LOGORA STARA GRADIŠKA U
KOME SE TRAŽE PODACI GDJE SE NALAZE
147 LICA DOPREMLJENIH U LOGOR
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA
ŽUPSKA REDARSTVENA OBLAST
BANJA LUKA
Predmet: Jakupović Sejdo i drugi, podatci
Dne. 8. VII 1942.
Broj: 1440 sa — priloga
Riješitelj: |
ZAPOVIJEDNIKU SABIRNOG LOGORA
ST. GRADISKA
Drugom polovicom mjeseca lipnja naslovu je bilo popraćeno sa strane ove oblasti — Banja
Luka — izvjestan broj osoba, među kojima su se nalazili i slijedeći.
Moli se žurno obavjestiti ovu Oblast da li se gornje osobe još nalaze kod naslova, odnos-
no gdje se sada nalaze.
Z.D.S.
(Potpis nečitak)
POPIS
osoba koje su evakuirane za vrijeme akcije i sprovedene u Banja Luku,
a sada se nalaze u Staroj Gradiški:
120
1. Fazlić Ibro Kamičani
2. Fazlić Ethem "
3. Jakupović Sejdo "
4. Jakupović Jakup "
5. Jakupović Atif "
6. Husić Džiho Kevljani
4. Čolić Mustafa "
8. Čirkin Mahmut "
9... Jakupović Smajl - Hasin Kemičani
10. — Velić Hašim Kevljani
11. Jakupović Sećo Kamičani
12. Jakupović Lativ - Dedin Kevljani
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Jakupović
Osmanović
Jakupović
Džaferović
Jakupović
Pervanić
Mujkanović
Jakupović
Jakupović
Jakupović
Jakupović
Jakupović
Jakupović
Jakupović
Modronja
Jakupović
Muratović
Karabašić
Jakupović
Jakupović
Hadžić
Čolić
Jakupović
Jakupović
Čolić
Jakupović
Karalić
Berić
Berić
Berić
Berić
Lajić
Janjić
Malenčić
Rosić
Zrnić
Dokić
Savić
Radulj
Marić
Stojaković
Radul
Dragonjić
Berić
Ivković
Sekulić
Muharem
Omer
Ahmet
Alija
Salih
Husein
Husein
Ibro - Ramin
Karanfil
Sulejman - Mehin
Hajro
Vejsil
Osman - Hasanov
Salih - Hasanov
Hasan
Salih - Selimov
Bego
Derviš
Arif - Eminov
Sulejman
Mehmed
Huso
Smail - Mehin
Ramo
Šedif
Milutinj
Vaso
Stojan
Simeun
Milivoj
Dušan
Nedeljko
Kosta
Novak
Nikola
Đuro
Spasoja
Lazar
Kosta
Jovan
Ilija
Petar
Jovan
Jovan
Dušan - Radin
Kevljani
Kamičani
Kevljani
Kamičani
Kevljani
Kamičani
Kevljani
Kamičani
Ivanjska
Lamovita
Bistrica
Lamovita
Verići
Bistrica
Omarska
Bistrica
Babići
Lamovita
Tomašica
Omarska
121
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru ———
59. Sekulić Nikola "
60. Petar Zdelar Petrov Gaj
61. Đurđević Dušan Lamovita
62. Aleksić Aleksa Babići
63. Risto Miladinović Balte
64. Mlađan Mađar Babići
65. Kos Janko I
66. Dukić Ostoja Omarska
67. Bjelan Sekulić "
68. Novak Sekulić - Stojkin "
69. Mihajlo Radulj Ga
70. Hašim Jakupović Kamičani
71. Aga Farić "
72. Rade Gruban Lamovita
73. Jefto Karalić Ivanjska
14. Vaso Rubin Lamovita
75. — Čolić Husein : Kevljani
76. Jakupović Hasan - Hasin Kamičani
77. Jakupović Dedo "
78. Jakupović Derviš - Muharemov Kevljani
79. Jakupović Derviš Kamičani
80. Jakupović Jusuf - Smajin u
81. Softić Husein "
82. Jakupović Nezir "
83. Jakupović Husein "
84. Ferhatović Salko Kevljani
85. Velić Kahro Kamičani
86. Marko Sekulić Omarska
87. Dušan Sekulić "
88. Simeun Sekulić "
89. Ilija Sekulić "
90. Radovan Sekulić "
91. Ostoja Sekulić "
92. Mitar Sekulić "
93. Hajdić Salih Kozarac
94. Hase Grozdanić Grozdanići
95. Mihajlo Zinkević Balte Jaruge
96. Mihajlo Inđić Orlovac
97. Hamdija Sušić "
98. Huska Grabić "
99. Zaim Zaimović "
100. = Mujo Radžić "
101. = Stevo Dobrovoljski "
102. Hasan Sinanagić Hrustići
103. Hasan Jasiga Kamičani
104. Ahmet Ičić Brđani
122
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Ibrahim
Huso
Hasan
Smajo
Ibrahim
Jasika
Bego
Murat
Obrad
Jusuf
Šerif
Pero
Đuro
Milan
Rade
Đurađ
Stojko
Arsen
Simeun
Mirko
Obrad
Nikola
Jovan
Dragoljub
Momčilo
Dušan
Ratko
Jakob
Radomir
Jovo
Milan
Dragan
Rade
Miloš
Mihajlo
Vid
Ostoja
Trivun
Aga
Cvetko
Stojko
Kosta
Dragutin
Đikić
Šahbas
Šahbas
Šahbas
Islamčević
Mehmed
Kešić
Alić
Salić
Jakupović
Jakupović
Medarević
Grujić
Lazić
Lazić
Lazić
Lazić
Lazić
Popović
Popović
Đurić
Đurić
Đidić
Milaković
Milaković
Milakovič
Milaković
Petrović
Subotić
Radulj
Radulj
Radulj
Radulj
Gojić
Kukić
Miladinović
Bijelić
Lazić
Jakupović
Malenčić
Šukalo
Rubin
Škundrić
(A.Miletić, n.d., knjiga 1, Beograd, 1986., str. 381-383)
Kamičani
Kamičani
Petrovgrad
Kamičani
Orlovci
Verići
Verići
Ivanjska
Bistrica
Ivanjska
Verići
Bistrica
Verići
Lamovita
Ivanjska
Omarska
Balte
123
Br. 41
DOPIS ŽUPSKE REDARSTVENE OBLASTI BANJA LUKA OD 14. JULA
1942. GODINE ZAPOVJEDNIŠTVU KONCENTRACIONOG LOGORA
JASENOVAC DA SE UPUĆUJE 17 LICA U LOGOR
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA
ŽUPSKA REDARSTVENA OBLAST BANJA LUKA
Broj: T.49/42
Banja Luka, dne 14. srpnja 1942.
Predmet: Karabegović i drugi, -
upućenje u logor.
124
ZAPOVJEDNIŠTVU SABIRNOG LOGORA
JASENOVAC
Upućuju se naslovu uz prilog uputnica i odluka za zbirni logor u Jasenovcu sliedeći:
2 0 EDO SB. Vi Ne
Bajić Božo,
Bajić Mirjana,
Bukić Munira,
Bukić Osman,
Daničić Jovan,
Ekić Ismet,
Jaran Sulejman,
Karabegović Mubera,
Mlečnik Alojz,
. Mlečnik Franc,
. Mlečnik Silvio,
. Mlečnik Viktor,
. Novak Divjak,
. Radonjić Savo,
. Premru Viktor,
. Tomić Ilija,
. Vranješ Vaskrsije.
Za dom spremni !
Prilog: dopis U.N,S. ured |. Upravitelj redarstva
(Dr. Gromes)
(A.Miletić, n.d., knjiga 1, Beograd, 1986., str. 386-387)
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Br. 42
ZAHTJEV ŽUPSKE REDARSTVENE OBLASTI BANJA LUKA OD 17.
JULA 1942. USTAŠKOJ NADZORNOJ SLUŽBI DA IH OBAVJESTI DA LI
SE 29 NAVEDENIH LICA NALAZI JOŠ U KONCENTRACIONOM
LOGORU JASENOVAC
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA
ŽUPSKA REDARSTVENA OBLAST
U BANJOJ LUCI DNE 17. VII. 1942.
Broj: Taj. 1449/42
Predmet: Jakupović Sejdo i dr.
podatci.
ZAPOVJEDNIŠTVU USTAŠKE NADZORNE SLUŽBE URED |
U ZAGREBU
Drugom polovicom mjeseca svibnja popraćeno je u sabirni logor Jasenovac, od strane ove
oblasti izvjestan broj osoba, među kojima su se nalazili sljedeći:
1. Jakupović Sejdo 16. Inđić Mihajlo
2. Jakupović Jakup 17. Zaimović Zaim
3. Jakupović Latif - Dedin 18. Ičić Ahmet
4. Čolić Husein 19. — Đikić Ibrahim
5. Jakupović Jusuf - Smain 20. Sahbas Hasan
6. Softić Husein 21. Kešić Bego
7. Jakupović Nezir 22. Grujić Đuro
8. Jakupović Husein 23. Popović Simeun
9. Jakupović Ahmet 24. Džidić Jovan
10. Jakupović Vejsil 25. Radulj Mihajlo
11. Jakupović Osman - Hasanov 26. Jakupović Hašim
12. Karabašić Derviš 27. Jakupović Aga
13. Zdelar Petar 28. Farić Aga
14. Grozdanić Hase 29. Karalić Jevto
15. Zinkević Mihajlo
Moli se naslov da žurno obavjesti ovu oblast, da li se prednje osobe još nalaze u zbirnome
logoru Jasenovac, odnosno gdje se sada nalaze.
ZA DOM SPREMAN !
Redarstveni upravitelj
- Dr, Ivo Gromes -
(A.Miletić, n.d., knjiga 1, Beograd, 1986., str. 387-388)
125
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru —— I Se MEDUDIH —
Broj 14
OBAVJEŠTENJE USTAŠKE NADZORNE SLUŽBE ZAGREB OD
5. SEPTEMBRA 1942. ŽUPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI
BANJA LUKA DA SE RIFAT PEČENICA NE MOŽE PUSTITI
IZ KONCENTRACIONOG LOGORA JASENOVAC
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA
USTAŠKA NADZORNA SLUŽBA
URED I.
Broj: 25116-lib-5-42
Predmet: RIFAT PEČENICA,
odpust iz logora. — Zagreb, dne 5. IX. 1942.
ŽUPSKA REDARSTVENA OBLAST
BANJA LUKA
NURA PEČENICA, iz Banja Luke, Bukićeva ul. zamolila je da se pusti na slobodu njezin sin
RIFAT PEČENICA.
Spomenuti RIFAT PEČENICA, upućen je u logor Jasenovac, odlukom ovog ureda od
24.VII.1942. broj 13682/42 na vrieme od 3 godine t.j. od 26.X.1941. g. do 26.X.1944. go-
dine, radi komunizma pa se uslied toga molbi ne može udovoljti, o čem neka Naslov obaviesti
moliteljicu.
ZA DOM SPREMNI !
UPRAVITELJ: UZ.
Šaban v.r.
Broj, predmet i nadnevak isti.
ZAŠTITNO REDARSTVO ZA GRAD BANJA LUKU
I VELIKU ZUPU SANA I LUKA
BANJA LUKA
Na znanje !
ZA DOM SPREMNI !
Za točnost priepisa jamči UPRAVITEUJ: uz.
NADSTOJNIK; uz. Šaban v.r.
B. Luka, 18. XI. 42.
Prepisala:
Babić
(A.Miletić, n.d; knj. 1; Beograd 1986; str. 439)
126
_ _ _ I! Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Br. 25
IZVJEŠTAJ ŽUPSKE REDARSTVENE OBLASTI BANJA LUKA
OD 11. SEPTEMBRA 1942. UREDU OPUNOMOĆENOG
MINISTRA NDH O BJEKSTVU DVIJE LOGORAŠICE
IZ LOGORA STARA GRADIŠKA"
ŽUPSKA REDARSTVENA OBLAST
BANJA LUKA
Područje — Kotarevi
Banja Luka, Prijedor, Sanski most, Ključ, Kotorišće.
Broj: T. 2148/42. - Banja Luka, 11. rujna 1942. —
Predmet: Najbach Edita i druga židovka
bjekstvo iz logora. —
UREDU OPUNOMOĆENOG MINISTRA N.D.H.
BANJA LUKA
Dana 31. VIII. T. g. saznala je ova oblast da su dvije židovke pobjegle iz logora Jablanca,
kod S. Gradiške i da se nalaze u Bos. Gradiški u kući Mine Redžepović.
Brzoglasom je zamoljena kotarska oblast u Bos. Gradiški, da se iste židovke smjesta uhite,
pa je primljen odgovor da je jedna uhićena i to: Edita Najbach, magistar farmacije rođ. 1913.
g. u Bjeljini, zavičajna u Banja Luci neudata, vjere mojsijeve, kćerka Hube i Herte, a druga i to:
Regina Rozner domaćica, žena Izidora rođ. 1897. u Dolna-Vatra (Rumunija) kćerka Arona i
Salome, da je otputovala navodno za Banja Luku.
Obje židovke prije odpreme u zbirni logor S. Gradiška živjele su u B. Luci.
Iz B. Gradiške dopremljena je Edita Najbach u B. Luku ovoj oblasti koja je dala zapisničku
izjavu da su ona i Regina Rozner pobjegle 29. VIII. t. g. iz Jablanca gdje se nalaze židovke u lo-
goru i da su koristile priliku uslijed slabe straže te pješice stigle u Staru Gradišku i odatle
poslale poruku trgovcu Jakovu Elijan u Bos. Gradišku koji im je poslao po jednom čovjeku 400
Kuna. —
Odbjegle židovke su se prevezle preko Save u B. Gradišku gdje su kod Mine Redžepović
prenoćile jednu noć.
Sutredan t.j. 31. VIII. t. g. židovke su se u kući Redžepović interesirale kako bi mogle ot-
putovati u Banja Luku, pa im je Mina Redžepović kao i susjedi kuće Redžepović izjavila da one
mogu lako odputovati u Banju Luku u zaru (muslimanska ženska nošnja) da će im ona pribav-
iti propustnice i da osobne iskaznice ne trebaju, jer muslimanke pod zarom slobodno putuju i
nitko ih ne pregledava t.j. tko se pod zarom nalazi.
—_—— — —= O OOOOOOODODOVIODBVD u _ SC" PEI SA Xu x KG ; ki
7 U bjekstvu logorašica su pomogle bošnjačke familije Redžepović, Mujezinović i Medahodžić čiji su članovi imali velike
Posljedice (stradanja).
127
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Edita Najbach izjavljuje dalje da je zaista Redžepović toga jutra oko 10 sati doniela dvije
propustnice te jednu uručila njoj a drugu Roznerici. | Roznerica je toga dana sa samovozom
odputovala u B. Luku pod zarom a ona je ostala i dalje u B. Gradiški, dok je redarstvo nije uh-
vatilo.
U Banja Luci pronađena je dana 2. IX. T. g, i uhićena Regina Rozner u privatnom stanu
Vasvije Mujezinović, udove iza kadije u ulici Kralja Krešimira kbr. — 10. koja je dala zapisničku
izjavu kao i Edita Najbach na ime Zumra Biščević, a Regina Rozner na ime Mina Habišić i da je
kod ovog vađenja Mini Redžepović pomagala Tifa Medahodžić i to na taj način da je Medahodžić
oblasti izvadila propustnicu na to ime, a Redžepović je izvadila kod Kotarske oblasti propust-
nicu na ime Zumra Bišćević.
Razkužitelj Doma narodnog zdravlja u B. Gradiški Josip Biladžić izjavio je, da on musli-
manke pregledava pokrivene, a Markan Mostačić, činovnik Kotarske oblasti, izjavio je, da je za-
ista propustnice na napred navedena imena potpisao, ali da nije sumnjao da će one biti
zloupotrebite.
Što se tiče Vasvije Mujezinović kod koje je Regina Rozner dvije noći prespavala protiv iste
je po zakonu postupljeno, a što se tiče izdanja potvrde po Domu narodnog zdravlja i izdavanja
propustnica u Bos. Gradiški, vidi se da je to rađeno bez dovoljno opreza obzirom na to što su
se propustnice morale izdati tek na temelju osobne iskaznice koju svaka građanska osoba
mora da ima.
Gornje je čast izvjestiti radi znanja savezno sa odobrenjem naslova broj: T. 1023/42. — od
5. rujna t. g.
Imenovane su predane 6. IX. t. g. u zbirni logor St. Gradiška.
Za dom spremni !
Prilog dva
Upravitelj redarstva
(A.Miletić, n.d; knj. 1; Beograd, 1986; str. 447-448)
128
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Br. 29
OBAVJEŠTENJE ŽUPSKE REDARSTVENE OBLASTI
SLAVONSKI BROD OD 28. SEPTEMBRA 1942. VELIKOJ ŽUPI
POSAVJE O UPUČIVANJU TRIDESET ŠEST LICA U KONCENTRACIONI
LOGOR JASENOVAC I SEDAMNEST LICA U LOGOR STARA GRADIŠKA
ŽUPSKA REDARSTVENA OBLAST
U BRODU N.S.
_ Brod n.S., 28. IX. 1942.
Područje — Kotarevi: Brod n/S, Zupanja
Derventa, Brčko, Gradačac, Bijeljina —
Ispostave: Bos. Brod (kotar Derventa),
Bos. Šamac (kotar Brčko),
Odžak (kotar Gradačac)
Br. Taj. 3958-1942
Predmet: Božićković Jula i dr.,
komunisti iz brčkoga,
prepraćenje u sabirni logor.
VELIKOJ ŽUPI "POSAVJE"
BROD NA SAVI
Savezno sa tamošnjim dopisom br. Taj. 2259-42. od 13. VII. 1942. kao i požurnice br.taj.
3344-42-od 25. IX. 42. u gornjem predmetu izvješćuje se, da je ova Redarstvena oblast uputi-
la Zapovjedničtvu sabirnog logora Jasenovac i Zapovjedničtvu sabirnoga logora St. Gradiška na
dan 2. III. 42. pod br. Prs. 466-42. slijedeće osobe:
Sabirnom logoru Jasenovac:
Klebić Fehim 13. Alikadić Fadil
Buđen Momir 14. Fočaković Ibrahim
. Mušević Zaim 15. Džinić Mustafa
16. Čehić Osman
. Azapagić Mustafa
. Đebo Samil 17. Safet Glinac
, Glinac Mustafa 18. Fočaković Ahmed
, Ramić Azis 19. Šerifović Hamdija
20. Jerković Halil
21. Šehović Šaćir
22. Šehović Hamdija
23. Mušanović Hasim
24. Buđen Dušan
. Mehmedović Bego
. Zukanović Salih
10. Hodžić Mehmedalija
11. Sejdinović Muhidin
12. Piskavica Refik
ODMIOGPBRWNPRe
129
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
25. Đokanović Milorad
26. Vasić Cvjetan
27. Bašić Janko
28. Cvitković Milan
29. Krstić Miomir
30. Cvijanović Darko
Sabirnom logoru St. Gradiška:
1. Jančikić Milka
2. Božičković Angelina
3. Vočkić Jelena
4. Brkić Milica
5. Begović Tamara
6. Ajanović Džemila
7. Stakić Anka
8. Kostić Jula
9. Mileusnić Nada
Sve gore navedene osobe upućene su u sabirni logor prema odredbi Ustaške nadzorne
31. Božičković Borislav
32. Bekić Radož
33. Sido Stevo
34. Becker Heinrich
35. Gondić Karlo
36. Jelešević Ilija
10. Medunić Mariola
11. Majstorović Dobrila
12. Buđen Jelenka
13. Ristić Mara
14. Božičković Jula
15. Hadžić Radmila
16. Alberini Katica
17. Marvin Štefica
službe ured I. u Zagrebu od 26. II. 42. br. 3337-42-F.
Za Aganović Hasana, pekara i Petra Marijana, đaka, ova Redarstvena oblast nije mogla do-
biti nikakovih podataka, o njihovom boravištu. Trebinčević Smajo, ličilac, pušten je iz zatvora
nakon što je svestrano provedenom istragom utvrđeno da je nedužan. Suljagić Alija, koji je kao
domobran bio u vezi sa Vodušek Jakovom, satnikom i drugovima, nalazi se i sada pritvoren kod
Kotarske oblasti u Brčkom, te je za njega ova Redarstvena oblast dala nalog Kotarskoj oblasti
u Brčkom da napravi prijedlog za sabirni logor.
Gornji izvještaj šalje se Naslovu s molbom na daljnji postupak.
M.P.
ZA DOM SPREMAN !
Upravitelj župskog redarstva:
Dr. Vladimir Vinek
(A.Miletić, n.d; knj. 1; Beograd 1986; str. 484485)
130
_ Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Br. 15
OBAVJEŠTENJE USTAŠKE NADZORNE SLUŽBE ZAGREB OD
3. OKTOBRA 1942. ŽUPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI BANJA
LUKA DA SE FAHRET SILAJDŽIĆ VIŠE NE NALAZI U KONCENTRA-
CIONOM LOGORU JASENOVAC JER JE UPUĆEN NA RAD U
NJEMAČKU
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA
USTAŠKA NADZORNA SLUŽBA
URED I.
Broj 44738 11b6-42
Zagreb, dne 3. X. 1942.
Predmet: SILAJDŽIĆ FAHRET,
odpust iz logora.
ŽUPSKA REDARSTVENA OBLAST
BANJA LUKA
Omer Silajdžić iz Banja Luke, ponovno je zamolio putem Županstva pri Poglavniku, da se
odpusti iz sabirnog logora njegov sin FAHRET SILAJDŽIĆ, a drugom molbom je gore navedeni
zamolio, da mu se dozvoli posjetiti u sabirni logor svog sina FAHRETA SILAJDŽIĆA.
Odlukom ovog ureda od 13. V. 1942. broj 20785/42 upućen je Fahret Silajdžić na prisilni
boravak u sabirni logor u Jasenovac na vrieme od tri godine tj. od 8. IV. 1942. do 8. IV. 1945.
jer je nepoćudan i pogibeljan po javni red i sigurnost, budući je vršio komunističku promičbu.,
Uslied toga i jer je pomenuti upućen na rad u Njemačku, ne može se molbi udovoljiti, da
se otpusti iz sabirnog logora njegov sin FAHRET SILAJDŽIĆ, niti da ga posjeti u sabirnom logoru,
jer se njegov sin ne nalazi u sabirnom logoru u Jasenovcu, o čem neka naslov obaviesti mo-
litelja.
ZA DOM SPREMNI !
UPRAVITELJ:
(Paver)
M.P.
(A.Miletić, n.d; knj. 1; Beograd 1986; str. 491)
131
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru _
Broj 16
OBAVJEŠTENJE ZAŠTITNOG REDARSTVA ZA SARAJEVO OD
10. OKTOBRA 1942. DRŽAVNOJ BOLNICI SARAJEVO DA JE
FANICA AŽMAN UPUĆENA U LOGOR STARA GRADIŠKA
USTAŠKA NADZORNA SLUŽBA
ZAŠTITNO REDARSTVO ZA GRAD SARAJEVO
I VELIKU ŽUPU VRHBOSNA
Broj: 3321/42 Sarajevo, dne 10. listopada
1942.
Predmet: Ažman Fanica,
podatci.
DRŽAVNOJ BOLNICI
SARAJEVO
Savezno sa vašim dopisom broj: 8876/42 od 8. listopada tg. priobćuje vam se, da je
Fanica Ažman, uhićena dne 27. srpnja tg. radi održavanja veze sa komunistima, te omogu-
ćavanja biega iz bolnice na liečenju nalazećim se komunistima.?
Kao pogibeljna po javni red i sigurnost odlukom Ustaške nadzorne službe — Ured | u
Zagrebu broj: 48670/42-54. od 30. srpnja tg. prepraćena je dne 7. kolovoza tg. u sabirni logor
u St. Gradiški na vrieme od 1 (jedne) godine dana.
Za Dom — Spremni !
Upravitelj: u. 2.
(ZI. Ševor)
M.P.
(A.Miletić, n.d; knj. 1; Beograd 1986; str. 499)
8 Državna bolnica u Sarajevu obaviještena je da su iz istih razloga u logor Jasenovac upućeni: Meho Hačimić, Đorđe
Zirojević, Maksim Zirojević, Josip Cupić, Đorđe Javorac, Marko Ergovac, Nikola Aleksić, Zaim Topčić, Huso Hačimić,
dr, Nedeljko Zec i Mustafa Sejdić (Arhiv VII, a. NDH, k 185, reg. br. 6/2-11-16).
132
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Broj 17
NALOG ZAŠTITNOG REDARSTVA ZA BANJA LUKU OD 13.
OKTOBRA 1942. ZAPOVJEDNIŠTVU LOGORA STARA
GRADIŠKA DA SE 19 LICA UPUĆUJE U LOGOR
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA
ZAŠTINNO REDARSTVO ZA GRAD BANJA LUKU
Broj:
I VELIKU ŽUPU SANA I LUKA
Banja Luka, 13. listopada 1942.
Predmet: Mujagić Remzo i dr,
prepraćenje u logor. —
ZAPOVIEDNIČTVU SABIRNIH LOGORA
STARA GRADISKA
Savezno sa brzojavnim nalogom U.N.S. Ured I. od 31. VII. 1942. godine prepraćuju se
Naslovu sliedeći uhićenici:
1. Mujagić Remzo
2. Ritan Ljuboje
3. Maletić Arso
4. Milaković Trifun
5. Kaus Marija
6. Tadić Fehim
7. Bajrić Mašo
8. Bajrić Murat
9. Bajrić Salko
10. Beben Anka
Molimo potvrditi priem !
Za točnost priepisa jamči
NADSTOJNIK u,z.
(Setka)
Banja Luka, 21. XI. 1942.
Prepisala:
Babić
11. Ivan Čepin
12. Dušan Čiverica
13. Milan Stevan
14. Sretko Marin
15. Janja Selak
16. Mara Bašić
17. Mara Gnjatović
18. Sava Gnjatović
19. Stana Macura
ZA DOM SPREMNI !
ZAMJ. UPRAVITELJA:
Božidar Viljetić
(A.Miletić, n.d; knj. 1; Beograd 1986; str. 504)
133
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Br. 18
NALOG ZAŠTITNOG REDARSTVA ZA BANJA LUKU OD 16.
OKTOBRA 1942. ZAPOVJEDNIŠTVU LOGORA STARA
GRADIŠKA DA SE 22 LICA UPUĆUJU U LOGOR
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA
ZAŠTITNO REDARSTVO ZA GRAD BANJA LUKU
I VELIKU ŽUPU SANA I LUKA
Priepis
Predmet: Baručija Ibrahim,
upućenje u logor. — Banja Luka, dne 16. listopada 1942.
ZAPOVJEDNIČTVU SABIRNOG LOGORA
Stara Gradiška
Prema odluci Ustaške Nadzorne Službe Ured |. broj; 69911-42-6 od 29. rujna prepraćuju
se sliedeći uhićenici:
1. Baručija Ibrahim, 2. Stupar Bosiljka, 3. Tubić Čedo, 4. Ekić Ahmet, 5. Čekrlija Ljubiša,
6. Stanković Đorđe, 7. Halim Halimić, 8. Đuzel Kemal. —
Prema odluci Ustaške Nadzorne Službe Ured I. broj: 72560/42-6 od 7. listopada 1942.
prepraćuju se:
1. Šuput Nevenka, 2. Momić Milan, 3. Topić Ana, 4. Jokić Rajko, 5. Šajn Drago.—
Prema odluci Ustaške Nadzorne Službe Ured |. brtoj: 69912/42-9 od 29. listopada 1942.
prepraćuju se sliedeći:
1. Babić Dragica, 2. Đermanović Mara, 3. Tukerić Ljubica, 4. Dr. Suzana Čanji, 5. Bjelajac
Koviljka, 6. Koščica Ružica, 7. Tankosić Ružica, 8. Kapor Bosa. —
Bez odluke se prepraćuje kao partizanka Filipović Milka.
Umoljava se priem potvrditi. —
ZA DOM SPREMNI !
ZAMJENIK UPRAVITELJA:
Božidar Viljetić, V.r.
Za točan priepis jamči:
NADSTOJNIK PISARNE:
(F-BAN) M.P.
Prepisala:
(N. Perlić)
(A.Miletić, n.d; knj. 1; Beograd 1986; str. 505)
134
_ Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Br. 24
DOPIS DRŽAVNE BOLNICE U SARAJEVU SA IMENIMA LICA
ODVEDENIH U KONCENTRACIONE LOGORE
OD 20. OKTOBRA 1942. GODINE.
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA
DRŽAVNA BOLNICA
Broj: Taj. 344/42 20. listopad 1942. g.
SARAJEVO
Predmet: Službenici odvedeni u sabirne logore-
Sametnuće stegovnog postupka?
STEGOVNOM POVJERENSTVU
Kod Velike župe Vrhbosna
SARAJEVO
U smislu 8 209 i $ 210 Zakona o činovnicima, moli se za zametnuće stegovnog postupka
protiv službenika Državne bolnice u Sarajevu.
Koji su prema priloženim podatcima Ustaške nadzorne službe prepraćeni u sabirne logore i to:
1) Dr. Nedeljko Zec, 43. god. star, Asistent V. odjela, činovnik VIII.Čin.raz.
2) Fanica Ažman, 33. god. stara, bolnoobskrbni odjel, činovnik XIII.čin.raz.
3) Zaim Topčić, 22. god. star, osobni izvjestitelj, čin.vježbenik XI.čin.raz.
4) Đorđe Zirojević, 29. god. star, osobni odsjek, čin.vježbenik XII.čin.raz.
5) Josip Čupić, 47. god. star, bolničar — nadzornik V. odjela, dočinovnik IIl-1 razreda.
6) Đorđe Javorac, 47. god. star, bolničar V. odjela, dočinovnik IIl-2 razreda.
7) Marko Ergerac, 51. god. star, vrtlar, dočinovnik III-1 razreda.
8) Huso Hačimić, 29. god. star, stražar, podvornik II razreda.
9) Meho Hačimić, 41. god. star, vratar, podvornik II razreda.
40 Nikola Aleksić, 27. god.star, bolničar V. odjela, podvornik II. Razreda.
11) Mustafa Sejdić, 38. god. star, bolničar V. odjela, dnevničar.
12) Maksim Zirojević, 32. god. star, kravar, dnevničar.
Predhodno kratko izvidjanje u smislu $ 207 zakona o činovnicima uprava bolnice nije
mogla provesti, jer su službenici odvedeni po organima ustaškog nadzornog redarstva bez
obaviesti uprave bolnice i bez naknadne obaviesti o dokazima njihove krivice. Prilaže se prepis
izvješća bolnice, dostavljenog ministarstvu zdravstva, iz kojeg se uglavnom vidi samo tok do-
gadjaja, dok dokazi o krivicama imenovacnih službenika bolnici nisu poznati.
VS VVVVVVVTTTT " " 2) 2 — s. a "=
9 Logoraš Zaim Topčić, između ostalog, piše: "Treća velika grupa sarajevskih antifašista, njih oko 270, otpremljena je
u Jasenovac početkom jula 1942. godine. U povećoj kompoziciji voza, sa zakovanim stočnim vagonima, među ovima
ice u Sarajevu, 32-35 muškaraca i žena, zdravstvenih radnika i
je bila i grupa pokreta otpora iz Opšte državne bolni a ik ) '
službenika uprave bolnice. Tu je bio čuveni psihijatar, doktor Nedo Zec, koji je kasnije odmah po oslobođenju zemlje,
bio prvi ministar zdravlja Bosne i Hercegovine. U ovoj grupi nalazio se i pisac ovog zapisa.
135
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Savezno propisu pod Il. Točka 5. okružnice predsjedništva vlade broj 30755 od 23. rujna
1942. — koja se u prepisu prilaže — stegovni postupak je potreban i radi konačnog rješenja o
službeničkim odnosima i prava na beriva imenovanih službenika, koji se — savezno naredbi
Predsjedništva vlade broj 25624 od 18. kolovoza 1942., a koja se takodjer u priepisu prilaže
— sve do tog rješenja smatraju da su pod suspenzijom i primat će polovinu djelatnih beriva.-
ZA DOM SPREMNI !
Upravitelj bolnice:
Dr. Stopa, V.r.
("Sarajevo u revoluciji", tom 2., Sarajevo, 1977. , str. 675)
Br. 26
IZVOD IZ ZAHTJEVA GLAVNOG RAVNATELJSTVA ZA JAVNI RED |
SIGURNOST OD 12. NOVEMBRA 1942. GLAVNOM RAVNATELJSTVU
ZA PROSVJETU DA SE PRONAĐU LICA KOJA SU RASTURALA PISMO-
SASLUŠANJE FATIME BRKIĆ O NJENOM ZLOSTAVLJANJU
U KONCENTRACIONOM LOGORU STARA GRADIŠKA
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA -
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
GLAVNO RAVNATELJSTVO ZA JAVNI RED I SIGURNOST
Broj: Prs. 13795-1-C-1942. Zagreb, dne 12. studenog 1942.
Predmet: Letci "Srpskog narodnog
odbora" za Bosnu i Hercegovinu
dostava. —
MINISTARSTVU NARODNE PROSVJETE
GLAVNO RAVNATELJSTVO ZA PROSVJETU
na ruke Dra. G. Bjelobradića
ZAGREB
Kotarska ispostava Donji Vakuf dostavila je ovom GI. Ravnateljstvu pod Taj. Br. 430/42
sliedeće izviešće: o mi F
"Danas je podnio prijavu ovoj ispostavi Hadžimahmutović Mulo, bilježnik općine Donji
Vakuf, da je preko pošte u Donjem Vakufu danas dobio pismo predato u Sarajevu i dana 24.
136
F Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
X. o. g. u kome su zavoju bila dva pisma i to jedno pod naslovom: "Jedna Tužna i Krvava Godi-
šnjica" potpisana po "Srpskom narodnom odboru za Bosnu i Hercegovinu" a drugo je pismo
preslušanje Fatime Brkić iz Mostara... "10
ZA DOM SPREMNI
NADSTOJNIK OBĆEG ODSJEKA
(Dr. Vučić)
M.P.
(A.Miletić, n.d; knj. 1; Beograd, 1986; str. 516-517)
109Pismo pod naslovom , Jedna tužna i krvava godišnjica" je izostavljeno a saslušanje Fatime Brkić u izvodu glasi:
4Za vrijeme istrage koja je trajala za cielo vrieme mog boravka u Sarajevu, bila sam podvrgnuta dva puta batinjanju.
Bili su me trojica sa drvenim štapovima i silom su mi mećali kašiku soli da progutam, sve za to da bi me primorali
da priznam izložene optužbe protiv mene sa kojim me je teretio Sarić. Ja nijesam nikad ništa priznala. Poslije su me
otpremili u Staru Gradišku u Koncentracioni logor. To je bilo 10. maja 1942. g. Metnuli su me u žensko odjeljenje. U
ovom Koncentracionom logoru nisu me stvarno mećali na muke (podvrgali mučenju), međutim postupanje koje mi je
dolazilo redovno bijaše najgore kao i za sve ostalo.
Svi bijasmo uviek maltetirani i hrana koja se nije mogla jesti. U ovom Koncentracionom logoru obolili su svi od svih
mogućih bolesti. Tifus, dezinterija, difterija, tuberkoloza i druge zarazne bolesti, Smrtnost je zaprepašćujuća svakim
danom umire 20 do 30 osoba. Jevreji su osigurani da kopaju jame, gdje se sahranjuju lješevi. Svi Jevreji bivaju zam-
jenjivani svaka dva do tri mjeseca sa drugim nesretnicima, a njih ubijaju. Budu ubijeni sa udarcima sjekira ili štapovi-
ma jer municija je suviše skupa. Mnogi budu odpremljeni u Krivo Đakovo, mjesto gdje postoji visoka peć za fabrikaci-
ju crieva i živi bacani unutra i tako spaljivani.
Većina dodijeljenih ljudi za ovaj posao su iz Mostara: Bevanda Jozo, star 26. god. Cazdić Nikola, pisar kod advokata
Kordića, star 30 god. iz Mostara, Buntić Šimun, sudski pripravnik kod advokata Božića Božidara, star 42 godine iz
Mostara, Miloš Ljubo, ustaški poručnik, star 24. g. iz LJUbUŠKOg. — ;
Oko 6 ili Zog u mjesecu septembru bila sam pozvana da sliedim poručnika Vrbana Antu porijeklom iz Like, koji me je
poveo na ustašku komandu, koja se nalazi iza zidnog bedema Koncentaricionom logoru. Ova komanda me pozivlje
da ispričam sve činjenice kod kojih sam ja bila glavna ličnost. Pričala sam im što sam znala, ali oni nezadovoljni
mojim izjavama počeli su me udarati sa štapovima. Matković je slomio. debeli štap o moje tijelo. Nezadovoljan donio
je redar drugi štap. Udarali su me pesnicama, šamarima i kožnim kajišom. Turali su mi svom snagom moje čarape i
tukli su me tri puta od 16 do 19.30 sati, posle su me odveli u ćeliju. Poslije dva dana došao je kod mene neki Gazdić
re namjere. Poveo me je malo u dvorište i rekao da će me zaštiti ako
teresovala imena osoba koja su bila protivna njihovim idejama; uz-
gred moram reći da patos i zidovi moje ćelije gdje su me metnuli bili su poprskani krvlju. Bijaše jedna ćelija tako zvana
mrtva ćelija, koja je bila uvijek u funkciji. Ja sam očekivala iz sata u sat da budem gotova i želila da svršim sa svo-
Jim životom, pošto su muke postajale sve češće. Namjeravala sam počiniti samoubijstvo, ali zato nisam imala prilike.
Međutim ustaše su imale podijeljene namjere, a svrha im je da spolno iskoriste. Držanje ustaških pojedinaca u mojim
očima bijaše dobro, kad su me posjećivali u moju ćeliju. Svaki od njih tražio je, da mu se podam i me polno iskoristi
(svaki zasebno), Ante Vrban kada me je odpratio u ćeliju posle batinjanja htio me je silovati i ako sam bila napola
mrtva, Ne znam kako sam smogla snagu da se oduprem, ma kako mu drago bilo on nije mogao zadovoljiti svoje pro-
htjeve."
Nikola sa namjerom, da se uvjeri u svoje dob
pristanem na ono što je on zahtijevao. Njega su in
137
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
ZAHTJEV ZAPOVJEDNIŠTVA LOGORA STARA GRADIŠKA OD 28.
NOVEMBRA 1942. ŽUPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI BANJA LUKA
DA SE POŠALJU ODLUKE ZA 14 LICA
UPUĆENIH U LOGOR
ZAPOVIEDNIČTVO SABIRNOG LOGORA
STARA GRADIŠKA
Br. 6023/42 St. Gradiška, 28. XI. 1942.
ŽUPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI
BANJA LUKA
U ovom logoru nalaze se niže navedene os
redarstvena oblast i to:
1) = Filanović Antun, rođ. 9.6.1909; uhićen 28.8.1942. agronom iz Priedora.
2) Midžić Ziad, rođen 25.8.1925; uhićen 10.7.1942. u Priedoru.
3) Midžić Muharem, rođen 1888; uhićen 10.7.1942. u Priedoru.
4) Džafić Mustafa, rođen 1904; uhićen 28.8.1942. u Priedoru.
5) Džafić Osman, rođen 25.6.1914; uhićen 28.8.1942.
6) Bajrić Maše, rođen 1897; uhićen 26.6.1942.
7) = Bajrić Murat, rođen 1920; uhićen 26.6.1942.
8) Bajrić Salko, rođen 1924; uhićen 26.6.1942.
9) Tadžić Fehim, rođen 2.4.1901; uhićen 29.6.1942.
10) Mujagić Remzo, rođ. 15.5.1919; uhićen 20.6.1942.
11) Čepin Ivan, rođ. 22,1.1885; uhićen 20.6.1942. u Ljubiji.
12) Sulentić Hrvoje, rođen 25.6.1914; uhićen 12.8.1942. u Bos. Novom.
13) Sladeček Miroslav, rođen 3.5.1922; uhićen 30.7.1942.
14) Džuzel Kemal, rođen 3.6.1921; uhićen 23.8.1942,
obe, koje je uputila u logor ova Župska
Budući da za njih nismo dobili odluke Ustaške nad
se odluke o zatočenju dostave u roku od 7 dana, odno
osoba gore spomenutih pustiti na slobodu.
U slučaju da u roku od 7 dana ne dobijemo odluke ni
spomenute osobe Naslovu, jer u logoru ne smije biti
propisane odluke o zatočenju.
zorne službe, Ured I., molimo da nam
Sno da nam se javi može li se koja od
ti kakvog odgovora, prepratit ćemo
zatočena nijedna osoba, koja nema
ZA DOM SPREMNI !
Zapovednik upravnog odjela
Ustaški poručnik:
(Potpis nečitak)
M.P.
(A.Miletić, n.d; knj. 1; Beograd 1986; str. 531)
138
= — Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Br. 43
ZAHTJEV ZAPOVJEDNIŠTVA LOGORA STARA GRADIŠKA OD 28.
NOVEMBRA 1942. ŽUPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI
BANJA LUKA DA SE POŠALJE ODLUKA ZA 8 LICA
UPUĆENIH U LOGOR
ZAPOVJEDNIŠTVO SABIRNOG LOGORA
STARA GRADIŠKA ST.
BR. 6023/42
Gradiška, 28. XI 1942.
ŽUPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI,
BANJA LUKA
Župska redarstvena oblast u Banjoj Luci uhitila je i u ovaj logor poslala:
1. Velić Aliju rođenog 1908. Isti je uhićen dana 17. VIII. 1942. u Sanskom Mostu,
izjavljuje da mu razlog uhićenja nije poznat.
2. Velić Mumina rođenog 1926, uhićen istog dana kao i pod 1.
i izjavljuje isto.
3. Krupić Hajdar rođenog 1896, ime oca Omer, uhićen je 17. VIII. 1942.
Razlog se ne zna.
4. Burnić Šaban rođenog 1923. Ostalo kao pod 3.
5. Burnić Jusuf rođenog 1924. Ostalo kao pod 3.
6. Velić Sulejman rođenog 1924. Ostalo kao pod 3.
7. Šljivar Meho rođenog 1892. Uhićen 18. VIII. 1942. izjavljuje da ga je uhitila
njemačka vojska i da je kao domobran bio zarobljen od partizana.
8. Rizvanović Mumin rođenog 1907. Izjavljuje da ga je uhitila njemačka vojska.
Budući da ni za jednog od gore navedenih nismo dobili odluku Ustaške Nadzorne Službe,
Ured I, molimo da nam se odluke o zatočenju dostave u roku od 7 dana, ili da nam se javi mogu
li se navedeni i koji od njih pustiti na slobodu.
U slučaju da u roku od 7 dana ne dobijemo odluke niti ikakvog odgovora, propratit ćemo
gornje osobe naslovu, jer u logoru ne smije biti zatošena nijedna osoba, koja nema propisne
odluke o zatočenju.
ZA DOM SPREMNI !
M.P.
Zapoviednik upravnog odjela
Ustaški poručnik:
(Popis nečitak)
(A.Miletić, n.d., knjiga 1, Beograd, 1986., str. 529-530)
139
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA
Župska redarstvena oblast
U Banjoj Luci
Dne 2. XII 1942.
Broj 13216, sa O priloga
Riješitelj: |
(A.Miletić, n.d., knjiga 1, Beograd, 1986., str. 529-530)
Br. 20
ZAHTJEV ŽUPSKE REDARSTVENE OBLASTI BANJA LUKA OD
13. DECEMBRA 1942. ZAŠTITNOM REDARSTVU ZA BANJU LUKU
DA SE DOSTAVE ODLUKE ZA 25 LICA KOJA SU
UPUĆENA U LOGOR STARA GRADIŠKA
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA
ŽUPSKA REDARSTVENA OBLAST
BANJA LUKA
Broj T. 3217/42 Banja Luka, 13. prosinca 1942.
Predmet: Filanović Anto i drug.
zatočenje u logoru.
ZAŠTITNOM REDARSTVU ZA VELIKU ŽUPU SANA I LUKU
I GRAD BANJA LUKU
BANJA LUKA
Ova redarstvena oblast primila je 2. prosinca dopis Zapovjedničtva sabirnih logora Stara
Gradiška sliedećeg sadržaja:
U ovom logoru nalaze se niže navedene osobe, koje je uputila u logor ova župska
redarstvena oblast i to:
1) Filanović Antun, rođ. 9.6.1909; uhićen 28.8.1942. agronom iz Priedora.
2) Midžić Ziad, rođen 25.8.1925; uhićen 10.7.1942. u Priedoru.
3) Midžić Muharem, roden 1888; uhićen 10.7.1942, u Priedoru.
4) Džafić Mustafa, rođen 1904; uhićen 28.8.,1942. u Priedoru.
5) Džafić Osman, rođen 25.6.1914; uhićen 28.8.1942.
6) Bajrić Maše, rođen 1897; uhićen 26.6.1942.
7) Bajrić Murat, rođen 1920; uhićen 26.6.1942,
8) Bajrić Salko, rođen 1924; uhićen 26.6.1942,
9) Tadžić Fehim, roden 2,4.1901; uhićen 29.6.,1942.
140
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
10) Mujagić Remzo, rod. 15.5.1919; uhićen 20.6.1942,
11) Čepin Ivan, rođ. 22.,1.1885; uhićen 20.6.1942.
12) Sulentić Hrvoje, rođen 25.6.,1914; uhićen 12.8.1942.
13) Sladeček Miroslav, rođen 3.5.1922; uhićen 30.7.1942,
14) Džuzel Kemal, rođen 3.6.1921; uhićen 23.8.1942.
Od tamošnjeg Ustaškog redarstva bili su uhićeni i u logor poslani:
1) Švak Vaclav, rod. 10.5.1908; uhićen 10.11.19441. u Novoj Topoli
2) Švab Johan, rod. 29.4.1912; uhićen 10.11.1941. u Novoj Topoli
3) Leslić Ahmed, rod 8.8.1888; uhićen 11.X.1941. u Novoj Topoli.
Sva trojica navode razlog uhićenja: denuncije.
Budući da za njih nismo dobili odluke Ustaške nadzorne službe Ured I., molimo da nam se
odluke o zatočenju dostave u roku od 7 dana, ili pak da nam se javi mogu li se spomenuti pusti-
ti na slobodu.
U slučaju da u roku od 7 dana ne dobijemo odluke niti ikakvog odgovora prepratit ćemo
Naslovu, jer u logoru ne smije biti nijedna osoba, koja nema propisne odluke o zatočenju.
Isto tako primljeno od Zapovjedničtva Sabirnog logora Stara Gradiška dopis od 28. XI.
1942. sliedećeg sadržaja:
Župska redarstvena oblast u Banjaluci uhitila je i u ovaj logor poslala:
1) Velić Aliju, rođ. 1908. Isti je uhićen dana 17. VIII. 1942. u Sanskom Mostu, izjavljuje
da mu razog uhićenja nije poznat.
2) = Velić Mumina, rođ. 1926. uhićen istog dana kao i pod 1) i izjavljuje isto.
3) Krupić Hajder, rođ. 1896. ime oca Omer. Uhićen je 17. VIII. 1942. Razlog ne zna.
A) Burnić Šaban, rođ. 1923. Ostalo kao pod 3)
5) Burnić Jusuf, rod. 1924. Ostalo Kao pod 3)
6) Velić Sulejman, rođ. 1924. Ostalo kao pod 3)
)
Šljivar Meho, rođenog 1892. Uhićen 18. VIII. 1924. Izjavljuje da ga je uhitila njemačka
vojska i da je kao domobran bio zarobljen od partizana.
8) Rizvić Mumin, rođenog 1907. Izjavljuje, da ga je uhitila njemačka vojska.
Budući da ni za jednog od gore navedenih nismo dobili odluku Ustaške Nadzorne Službe
Ured I. molimo da nam se odluka o zatočenju dostavi u roku od 7 dana, ili da nam se javi mogu
li se navedeni i koji od njih pustiti na slobodu.
U slučaju da u roku od 7 dana ne dobijemo odluke niti ikakvog odgovora, prepratit ćemo
gornje osobe Naslovu, jer u logoru ne smije biti zatočena nijedna osoba, koja nema propisne
odluke o zatočenju."
Umoljava se naslov da izvoli žurno dostaviti ovoj oblasti podatke o svim gore imenovanim
osobama, eventualno da li je naslovu poznato po čijem naređenju su odpremljeni u logor, da li
imade kakvo rješenje o tome, koja im je krivica, odnosno da li bi se mogli pustiti na slobodu.
Moli se predmet smatrati vrlo žurnim, te bi se moglo dogoditi da uprava logora Stara
Gradiška da pusti na slobodu kojega od njih, a inače možda vrlo opasnog po javni mir i red.
ZA DOM SPREMNI !
Upravitelj redarstva:
(Dr. I. Gromes)
(A.Miletić, n.d; knj. 1; Beograd 1986; str. 537-538)
141
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru Aa TR aa RER
ODLUKA USTAŠKE NADZORNE SLUŽBE OD 31. DECEMBRA
1942. DA SE SALIH DŽELIĆ UPUĆUJE
U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC
USTAŠKA NADZORNA SLUŽBA — URED I.
RAVNATELJSTVO USTAŠKIH REDARSTVA NEZAVISNE DRŽAVE
HRVATSKE U ZAGREBU
Br. U.Z. 97896-42-1.
Predmet: DŽELIĆ SALIH —
upućenje u logor —
ODLUKA
Na priedlog pod br. T. 3073/42 sa strane Žup. red. obl. Banja Luka te nakon provjerenih
svih odlučnih okolnosti određuje se prisilni boravak u logoru nad osobom:
DŽELIĆ SALIH, rođ. 1909. u B. Luci, konobar
Time da se gore navedena osoba uputi u skupni radni logor u Jasenovac.
Trajanje prisilnog boravka određuje se 1 (jednu) god. tj. od dana 11.XII.1942. —
11.XI1.1943.
Izvršenje ove odluke povjerava se: Žup. red. obl. U Banja Luci
O tome obaviest:
1. Predlagaču Žup. red. obl. U Banja Luci
2. Izvršiocu
3. Logoru u Jasenovac uz 1 primjerak priedloga
4. Uredu II. radi očevidnosti
5. Ovouredskoj pismari
6. Stranci
Ovoj odluci prileži i potrebna Uputnica za logor.
Datum 31.XI1.1942.
Upravitelj
(Potpis nečitak)
M.P.
Arhiv VII, a. NDH,
k. 163, reg. br. 5/10
(A.Miletić, n.d., knj. 1., Beograd, 1986.; str. 542)
142
_ _Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Br. 27
ZAHTJEV ŽUPSKE REDARSTVENE OBLASTI BANJA LUKA OD 31.
DECEMBRA 1942. ZAPOVJEDNIŠTVU USTAŠKE NADZORNE
SLUŽBE DA DONESU ODLUKU ZA VEĆ UPUĆENA 4 LICA
U LOGOR STARA GRADIŠKA
Banja Luka, dne. 31. XII. 1942.
ZAPOVJEDNIŠTVU USTAŠKE NADZORNE SLUŽBE URED |.
ZAGREB
Savezno dopisu logora St. Gradiška upućeno 2. VII. 0. g. Župskoj Redarstvenoj Oblasti u
Banja Luci u predmetu dostave odluka za boravaka u logoru većeg broja osoba, dostavlja se
radi obavijesti sliedeće:
1. Ante Filanović ing. Agronomije, Džafić Mustafa i Osman uhićeni su po ovom redarstvu
u Prijedoru u vezi akcije čišćenja svih elemenata koji su u Priedoru za vrieme boravka
partizana podpomagali u radu. Radi toga što je grupa dotičnih uhićenika bila brojna nisu
sačinjeni posebni predlozi za logor Uredu I. Donesena je međutim skupna odluka Ureda
I. brzojavnim putem ovome redarstvu, i to s time da se u najživlje vrieme dostavi
obtužujuće tvorivo za P.P.S., koji bi iz Zagreba imao doći u Gradišku i likvidirati dotičnu
grupu. Spomenuto tvorivo za P.P.S. poslano je Uredu I. U.N.S. pod br. 3301. od 10. VI.
1942. ovog redarstva.
2. Velić Alija, Mumin i Sulejman, Burnić Šaban i Jusuf Šljivar Meho, Rizvić Mumin i Krupić
Hajdar uhićeni su po ovom redarstvu u Sanskom mostu 28. VIII. 1942., u vezi čišćenja
pozadine prilikom vođenja operacija na Grmeču. Isti su bili sumnjivi da održavaju vezu
sa pobunjenicima pa ih je ovo redarstvo uhitilo u dogovoru sa njemačkim vojnim zapov-
jedničtvom i obćim opunomočenikom vlade N.D.H. u Banja Luci. Budući da je to isto bila
velika grupa od 70 uhićenika nisu vođeni nikakovi tj. nisu sastavljani zapisnici nego je
sve odpremljeno u sabirni logor St. Gradiška, dok traju na ovome području nemiri a
savezno brzojavnoj odluci zapovjednika U.N.S. od 30. VII. 1942.
3. Bajrić Mašo, Murat i Salko. Tadžić Fehim, Mujagić Remzo, Ivan Cepinj, Midžić Muharem
i Zijad, Šuletić Hrvoje i Slađećeg Miroslav su kao njemački vojni zarobljenici predani
ovome redarstvu da ih kao partizane preprati u sabirni i radni logor St. Gradiška, a to
se je i učinilo prema brzojavnoj odluci U.N.S. od 30. VII. 1942.
4. Švab Vaclav i Johan te Lalić Ahmed su uhićenici biv. Ustaškog redarstva u Banja Luci,
uhićeni i odpravljeni u logor 10. XI. 1942. a ovome redarstvu nije poznat uzrok.
Umoljava se Naslov da prema gore navedenom donese shodnu odluku kako bi se zapov-
jedničtvo logora St. Gradiška znalo po navedenom ravnati. Napominje se da prilike na ovom
području nisu baš tako ugodne da bi se ti ljudi mogli odmah pustiti na slobodu te se odmah
ujedno i predlaže da se donese odluka o prisilnom boravku o svim gore navedenim osobama
bez svjetlopisa i zapisnika jer je to iz tehničkih razloga sad nemoguće izvjesti.
ZA DOM SPREMNI !
143
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA
ZAŠTITNO REDARSTVO ZA GRAD BANJA LUKU
I VELIKU ŽUPU SANA | LUKA
BANJA LUKA
Primljeno: 31. XII. 1942. ZAMJENIK UPRAVITELJA:
Broj: 4593 (B. Viljetić v.r.)
Za točnost priepisa jamči:
NADSTOJNIK PISARNE:
(F. Ban)
M.P.
Priepisala:
(Ankica Bzik)
(A.Miletić, n.d; knj. 1; Beograd 1986; str. 543-544)
Br. 28
BROŠURA "JASENOVAČKI LOGOR" U IZDANJU
PROPAGANDNOG ODSJEKA AVNOJ-A OD KRAJA 1942.
O ZLOČINIMA USTAŠA U KONCENTRACIONOM
LOGORU JASENOVAC
DOKUMENTI O ZLOČINIMA OKUPATORA | NJIHOVIH USTAŠKIH
I ČETNIČKIH POMAGAČA
JASENOVAČKI LOGOR
Iskazi zatočenika koji su pobjegli iz logora
1942.
IZDANJE PROPAGANDNOG OTSJEKA
ANTIFAŠISTIČKOG VIJEĆA NARODNOG OSLOBOĐENJA
JUGOSLAVIJE
PREDGOVOR
Ovom knjižicom počinjemo objavljivanje dokumenata o zvjerstvima fašističkih okupatora i
njihovih ustaških i četničkih slugu.
144
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
U ovoj knjizi objavljujemo zajedničke i pojedinačne iskaze sedmorice zatočenika koji su us-
pjeli da se bjegstvom na Kozaru, partizanima, spasu krvavog logora u Jasenovcu. Njihovi iskazi
nijesu plod neke bolesne mašte, nego samo jednostavna slika jasenovačke stvarnosti u kojoj
nije istina groznija od svačeg što bi ma čija — pa i bolesna i ludačka — mašta mogla izmisliti.
Narodno-oslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije u svojim svakodnevnim pob-
jedonosnim borbama vrše ulogu narodnog osvetnika nad tom bandom najgadnijih zlikovaca koje
je ikada svijet zapamtio. Hiljade i hiljade fašističkih bandita i njihovih pomagača dobili su već
zasluženu kaznu od osvetničke ruke narodnih boraca. Svakim danom biva sve veći broj tih zliko-
vaca koji padaju pod udarcima pravedne narodne osvete. Ali mnogi zlikovci još šetaju našom
zemljom, mnogi još produžuju svoj dželatski posao. Oni neće umaći i ne smiju umaći od surove
kazne za svoje jezovite zločine.
Ali da bi se osiguralo da nijedan zlikovac ne umakne zasluženoj kazni, treba uložiti sve na-
pore u prikupljanju podataka o svima zvjerstvima izvršenim od strane okupatora i njihovih poma-
gača u svima zemljama Jugoslavije. To traže od nas grobovi stotina hiljada ubijenih i izmrevarenih
ljudi, žena, djece i staraca, zgarišta nebrojenih sela i gradova, čitave opustošene oblasti.
Zabilježiti svaki zločin, sa što je moguće podrobnijim podacima o mjestu, vremenu i ostalim okol-
nostima zločina kao i naročito o naredbodavcima i izvršiocima zločina, - to je sveta dužnost
svakog rodoljuba. Naše pozadinske vojne vlasti i Narodnooslobodilački odbori, organizacije
Komunističke partije Jugoslavije i SKOJ-a, Antifašistički front žena i narodne omladinske organi-
zacije, kao i svaki pojedini rodoljub treba da smatraju svojom najvećom dužnosću da pomognu
u prikupljanju iscrpnih, detaljnih i provjerenih podataka o zvjerstvima izvršenim nad narodima
Jugoslavije od strane fašističkih krvoloka. Ne treba to da budu nikakvi literarni opisi i pričanja,
nego najjednostavnije iznošenje golih činjenica, ređajući imena i podatke o žrtvama, zločinima i
naročiot o počiniteljima tih zločina, pa bili oni podstrekači ili naredbodavci, ili prosti izvršioci.
Takav materijal neće poslužiti samo tome da i narod u neoslobođenim dijelovima Jugoslavi-
je sazna istinu o zločinima fašističkih pasa, niti samo tome da o njima sazna i čitava slobodolju-
biva svjetska javnost, nego je pravi smisao prikupljanja tih podataka osiguranje surove kazne
za svakog pojedinog zločinca. Osigurati da će zlikovca stići zaslužena kazna pa ma gdje se on
sklonio i skrio, ma što upotrijebio da svoje zločine prikrije.
Sve podatke treba slati na Propagadni otsjek N. O. Vijeća Jugoslavije.
Na čelu ove brošure donosimo notu Sovjetske vlade o odgovornosti za zločine hitlerovskih
bandita i njihovih pomagača.
PROPAGANDNI OTSJEK
N.O, VIJEĆA JUGOSLAVIJE
(A.Miletić, n.d; knj. 1; Beograd 1986; str. 546-547)
145
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
BR. 30
PROGLAS HAFIZ MUHAMEDA PANDŽE - MUSLIMANIMA,
1943. GODINE
PROGLAS
HF. MUHAMEDA EF. PANDŽE, POVODOM PODUZIMANJA
ORUŽANE AKCIJE U ŠUMI.
BRAĆO MUSLIMANI !.
Ove zadnje dvije godine proživljujemo dane svog dugog i vjekovnog opstanka u ovoj dragoj
domovini Bosni. Došli su zločinački elementi i u naš miroljubivi narod upalili zločinačku paklenu
Baklju iz koje se izrodio strašni oganj koji je poklao naše ljude i popalio naše domove. Došla je
zločinačka ustaška neman koja je u našim krajevima razvila zločinački barjak nad ? ? šoviniz-
ma u našoj Bosni ponosnoj. Ovi Hrvatski ustaški zločini počeli su kukavički pod Muslimanskim
imenom i u Muslimanskoj nošnji ubijati svirepo Srbe i bacati ih bez traga u rupe. Našao se i
po koji izrod naš Bošnjak njima najamnik koji se je dao upregnuti u ustaška zločinačka kola.
Ovo ustaško divljanje dovelo je do jezovitog i strašnog krvoprolića od strane Srba, počin-
jenog ne na ustaškom nego nad nevinom Muslimanskom življu. Tako je od ustaškog bandita
pobijeno i poklano preko 150.000 Bošnjaka — muslimana. U ustaškim je koncentracionim I0o-
gorima zlostavljano i na svirepi način poubijano na hiljade naših sinova i kćeri. Oko 250.000
naše braće i sestara ostalo je bez krova nad glavom izloženi najvećim nevoljama i nečuvenim
stradanjima. ,
BRACO MUSLIMANI !
Bosna i Hercegovina je stoljećima živjela svojim samostalnim životom. Narod se slagao bez
razlike na vjeru i živjeo u bratskoj ljubavi. Vratimo se stoga toj svijetloj prošlosti i u kojoj je život
tekao u miru i međusobnoj snošljivosti. Nametnuta nam ustaška Hrvatska vlast prouzročila je
u Bosni i Hercegovini najveće nesreće. Skinimo te ustaške okove i otkažimo ustašku vlast u
Bosni. Naša vjekovna želja koja se vjekovima održavala: AUTONOMNA BOSNA u kojoj će jed-
nako pravo imati svi bez razlike na vjeru; i Muslimani i Pravoslavni i Katolici. Kidajmo veze sa
Hrvatskom. Bosna i Hercegovina traže zasebnu upravu do svršetka rata a na budućoj će se
mirovnoj konferenciji po volji naroda Bosne i Hercegovine odrediti državno-pravni položaj.
Muslimani, Pravoslavni i Katolici, u zajedničkoj saradnji i ljubavi urediće zajedničkim naporima
ovu svoju rodnu grudu Bosnu i Hercegovinu,
MUSLIMANI !
Zbijmo se u čvrste redove, da od sebe odstranimo strahovitu neman pokolja i međusobnog
uništavanja. Prihvatimo svi za oružje i stupimo u borbu ne da ubijamo, koljemo, palimo i
uništavamo, nego da se odbranimo od svakoga ko pokuša da nas napadne i uništi. Svrstajmo
se u čvrste redove u odbrani svoje porodice i domova. Zaboravimo osvetu i kao Muslimani nas-
tojmo da se izmirimo sa svima. Borimo se ne samo za sigurnost svojih porodica i domova, nego
146
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
i za sigurnost svojih susjeda Pravoslavnih i Katolika. Izgradimo im zajednički međuvjerski mir i
slogu. Naša borba neka ide za pravdom i mirom, za zaštitom sviju nas i naših susjeda od nas-
rtaja bilo sa koje strane. Mićemo se boriti sve dotle, dok se naša braća ne vrate na svoja
ogništa, na kojima će izgraditi svoje domove i dok se svima ne vrati kućni mir i svi nepravedno
proganjani ne vrate na svoje ognjište.
MUSLIMANI !
Strahovita naša stradanja ne smiju Vas obezglaviti. Ova naša stradanja neka podignu naš
duh i našu volju za život. Pomoć svemogućeg Boga pratiće nas na ovom putu borbe za pravdu,
mir i sreću našu i naših susjeda. Svi koji su sposobni za borbu, neka prihvate za oružje. Služimo
svi samo dobru svoje Muslimanske zajednice i svoje domovine. Svi koji ste u redovima domo-
branskim i drugih oružanih sastava, svrstajte se u redove MUSLIMANSKOG BOSANSKOG OSLO-
BODILAČKOG POKRETA borite se za dobro svoje napaćene zajednice i svoje domovine. U svim
mjestima zajednici sa braćom drugih vjera osnujte kotarske narodne odbore i preuzmite vlast
čvrsto u ruke dabi održali red i pružili sigurnost. Sa vjerom u Boga i njegovu pomoć hrabro i
neustrašivo u borbu za svoje životno održanje.
ZA MUSLIMANSKI
OSLOBODILAČKI POKRET
PANDŽA
(AOS, a.a. Ča, k. 310, reg. br. 35/1)
(V.Dedijer, A.Miletić, n.d. str. 374-376)
Br. 45
SPISAK LOGORAŠA KROJAČNICE (GRUPA "K")
U KONCENTRACIONOM LOGORU JASENOVAC OD 1942.
KROJAČNICA
GRUPA "K"
1. Ahmetović Mehmed
2. Bakić Ivan
3. Blašković Stjepan
4. Bremec Albin
5. Bulić Mustafa
6. Cesarek Mihajlo
7. Čavec Vladimir
147
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
148
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19;
20.
21.
22;
23.
24.
25.
26.
20.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
Doboš Adam
Džefri Josip
Đugun Ivan
Glas Domik
Hadžiosmanović Salko
Halimić Danial
Herak Danko
Herman Antun
Hess Gabrilel
Ivić Andrija
Jahić Hamid
Janžek Franjo
Josipović Mato
Karabogan Josip
Kojadinović Mirko
Kolesar Janko
Kovač Stjepan
Lovrenčić Antun
Marjanović Đuro
Novalija Mustafa
Novosel Đuro
Perutka Franjo
Petrin Martin
Pobrić Hamdija
Pribolšan Adolf
Puškarić Blaž
Repić Josip
Ralih Ivan
Romanović Petar
Rukavina Stjepan
Sajfert Stanko
Saračević Remzija
Šljunjski Stjepan
Stojić Andrija
Šehović Zvonko
Špraje Antun
Tomac Franjo
Turić Venco
Vahčić Dragutin
Veršić Ivan
Butić Đuro i
Švab Jakov
(A.Miletić, n.d., knjiga 1, Beograd, 1987. , str. 249)
= Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Br. 50
OBAVJEŠTENJE GLAVNOG RAVNATELJSTVA ZA JAVNI RED |
SIGURNOST OD 15. APRILA 1943. ŽUPSKOJ REDARSTVENOJ
OBLASTI U BANJOJ LUCI DA SE PRODUŽUJE BORAVAK U
KONCENTRACIONOM LOGORU OSMANU BUKIĆU
Prijepis
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA -
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
GLAVNO RAVNATELJSTVO ZA JAVNI RED I SIG.
Zagreb, dne 15. IV 1943. Broj: 6901811/A-5/9-43
Predmet: BUKIĆ OSMAN
Produženje prisilnog boravka u logoru
ŽUPSKA REDARSTVENA OBLAST
Banja Luka
U prilogu pod ./. dostavlja se naslovu znanja radi, kao i očevidnosti, novo donošenje odluke
ovog Glavnog ravnateljstva o produljenju trajanja prisilnog boravka u logoru, za BUKIĆ OSMANA.
ZA DOM SPREMNI !
Nadstojnik Odsjeka: u.z.
B. Vidović, v.r.
Za tačnost prijepisa jamči, nadstojnik pisarnice:
Franjo Ban
(F. Ban)
M.P.
(A.Miletić, n.d., knjiga 2, Beograd, 1986., str. 599)
149
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru I
Br. 49
JUGOSLOVENSKA MUSLIMANSKA ORGANIZACIJA -
MUSLIMANIMA, JUN 1943.
BRAĆO MUSLIMANI !
Bio sam uvjek pristaša naše J. M. 0. i u njoj obnašao značajne funkcije. Stvaranjem N. D.
Hrvatske dočekao sam sa nadom, da će se u njoj u punoj mjeri ostvariti naši muslimanski idg-
ali: pravda i jednakost. Nažalost brzo sam se razočarao, jer je mjesto pravde zavladala neprav-
da, pljačka i otimačina tuđe imovine, a mjesto jednakopravnosti grozno masovno ubistvo oko
Stotinu hiljada naših nedužnih sugrađana Srba. Zlikovci uvukoše u svoje krvavo kolo i nekoliko
muslimanskih otpadnika, mahom društvenog ološa, a da bi lažno prikazali brojnijim učeščem
muslimana u zločinima protiv Srba, uputiše zlikovce katoličke vjere, da se pri izvršenju zločina
posluže fesom i muslimanskim imenima. Paralelno sa ovim širila je tajna propaganda među
Srbima uvjerenje, da se ovo muslimani svete Srbima za Agrar. Javno su međutim slavljeni mus-
limani kao Hrvati i obečavano im je ispravljanje svih nepravdi, pa čak i poništenje agrarne re-
forme. Ova perfidna rabota Je u velikom uspjehu, jer su Srbi, braneći svoj goli život iz šuma,
izvršili strašnu odmazdu nad našim nevinim muslimanskim svijetom. Preko 100.000 musli-
mana, ponajviše žena i djece padoše kao nevine žrtve od četničke ruke, a još ih je više spalo
na prosjački štap. Tada su pravi zločinci ustaše potajno likovali, a javno su lili krokodilske suze
radi naše tragedije iskoriščujući pri tom svaku priliku, da još više podjare sukob između Srba i
muslimana.
Mi smo muslimani na vrijeme uočili ovu satansku i zločinačku igru i javno se ogradili od
ustaških zločina u poznatim rezolucijama. Bijesni zbog ovog našeg javnog istupa ustaški
zločinci počeše da nas perfidnim metodama sumnjiče kod okupatorske Vlasti zbog tobožnjeg
ljevičarstva. U svakom mjestu, gdje upadoše četnici ili partizani, zaredale su denuncije, protiv
nas. Na hiljade naših ljudi i žena, čak staraca i starica, bili su žrtve ovih denuncija i platili
glavom ili su odvedeni u logor. Isto tako preko 2.000 naše omladine oba spola, naše uzdan-
ice, denuncirano je i upleteno u razne planski skovane komunističke afere, te Je bez suđenja
poslato u logor.
Sva ova nasilja i zastrašivanja nisu uspjela, da nas prinude da se priključimo zločinačkom
ustaškom režimu, i njegovim nastojanjima, jer je nama svakom jasno, da mi muslimani i pored
groznih žrtava moramo gledati u svakom poštenom Srbinu i Hrvatu brata i komšiju, s kojim
moramo i želimo živjeti u ljubavi i međusobnom poštovanju. Taj naš ispravni i uspravni stav
naišao je svagdje na pravilno razumjevanje i ocjenu i u narodu obostrano počeo da utire put
otrežnjenju i spoznaji zabluda. Svakoga je ovap ojava obradovala samo ne ustaše. Radi toga
oni sad pokušavaju da zakrče ovaj blagorodni put narodnog Spasa novim zločinima. Nedavno u
Mostaru ubiše dvojica ustaša poručnika muslimanske milicije Cengića ubiše ga u stanu koman-
danta žandarmerije. I dok vlast te zlikovce "traži" oni se šeću po raznim mjestima Hercegovine.
Ipak je naš dični Mostar dostojanstveno odgovorio na ovu provokaciju. Ubrzo poslije
mostarskog zločina poginuo je u Hadžićima jedan musliman željeznički službenik. Ubio ga je za-
povjednik ustaške straže po "presudi suda", koga je taj zapovjednik obrazovao od svojih
čarkara. (Čudna suda, čudne sudanije, šta se radi za života hadžije !). Najnoviji i najgrozniji
zločin odigrao se je ovih dana u Srebrenici. Ustaški poručnik Kurolac poklao je oko 100 nevinih
150
= = Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Srba u Srebrenici, mjestu gdje su muslimani i pored teških prilika najmanje stradali. Po tom je
taj zlikovački delija pokušao da ubije u sudu na dužnosti sudiju Aganovića, a u sudijinom domu
ubio sudijinu noseću suprugu i troje nejake djece. Zatim je ubio upravnika pošte Džemila Plisku
i geometra Tančinu. Sudiji je taj ustaški gromovnik upisao u grijeh što je primao više prijava
ustaških zločina, i to nasilja izvršenih nad muslimanskim djevojkama, a ostalim žrtvama bio je
grijeh, što su sa sudijom zapisnički utvrdili niz ustaških zločina i pljački. Bijegom su se od smrti
spasili Kadija i poreznik musliman. O ovom groznom umorstvu vode istragu njemačke i hrvatske
vojne vlasti. Međutim to nije dosta. Ni najdrakonskija kazna za ovaj zločin nemože i nesmije
nas zadovoljiti. Mi moramo energično tražiti, da se jednom za uvjek onemoguće ove zločinačke
bande u našim krajevima. Državna vlast nam stalno tvrdi i ističe, da je njoj stalo do smirenja i
zavođenja zakonitosti i pravde. Mi sada postavljamo pitanje, koja je to vlast, koja onemogućuje
državi da ona osigura život i rad sudiji, kojemo je dužnost da štiti pravdu i jednakost! Da to nije
crna internacionala? DRŽAVNA VLAST TO MORA DA ZNA | ONA TO SIGURNO ZNA.
Braćo muslimani !
Navedeni zločini nisu slučajnosti niti su djela pojedinaca. Ovo je smišljeni sistem provokaci-
je kojemu je cilj da nas kompromituje, da nas zbuni i odvrati od staze smirivanja i izmirenja sa
svim našim poštenim sugrađanima. Već se perfidno među Srbe ubacuje verzija, da su većina
srebreničkih zlikovaca muslimani, a istodobno se u novinama oglašuju imena 36 odlikovanih
muslimana ustaša iz Rogatice. Sve je to perfidna igra one crne tajne sile, koja stoji iza ustaških
zločina i koja njima planski diriguje. Zato budimo oprezni i nedajmo se smesti! Na zločine
odgovorimo muževno i dostojanstveno po uzoru braće iz Mostara, Zbijmo svoje redove i nedaj-
mo se pojedinačno čerupati. Produžimo sa svojim nastojanjima na smirivanju i izmirenju sa
ovim našim poštenim sugrađanima radeći u duhu osnovnih načela naše J. M. O.
Neka nam je vazda pred očima naš vječiti cilj: pravda, jednakopravnost i međusobno pošto-
vanje. Prezrimo zločince i njihove zaštitnike kao i sve one koji s njima podržavaju makar kakovu
vezu i nedostupno tražimo od državnih i okupatorskih vlasti, da nas oslobode od ustaških
zločinaca i njihovih zaštitnika pomagača, jer je to prvi uslov za smirenje prilika u Bosni i
Hercegovini.
Sarajevo, juna 1943.
Iz redova J. M. O.
(A0OS, a NDH, k. 184, reg. br. 6/6)
(V.Dedijer — A.Miletić, n.d. str. 358-360)
151
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Br. 46
OBAVJEŠTENJE ŽUPSKE REDARSTVENE OBLASTI
SARAJEVO OD 22. SEPTEMBRA 1943. ŽUPSKOJ
REDARSTVENOJ OBLASTI MOSTAR DA SU MEHMED
OMERAGIĆ I HAMID VUK UPUĆENI U
LOGOR STARA GRADIŠKA
ŽUPSKA REDARSTVENA OBLAST
POLITIČKI ODSJEK
SARAJEVO
Broj: 6769-Taj-43, - Sarajevo, dne 22. rujna
1943.
Predmet: VUK HAMID i OMERAGIĆ
MEHMED — dostava potvrda. —
ŽUPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI
MOSTAR
Savezno Vašem dopisu broj: Taj. 1507/43, od 1. rujna 1943. god. prigibno Vam se dostavl-
jaju potvrde o primitku OMERAGIĆ MEHMEDA i VUK HAMIDA u sabirni logor Stara Gradiška, a
isti su Vaši uhićenici, koje ste prepratili ovoj oblasti na daljnje prepraćenje u logor. —-
Priloga: 2
ZA POGLAVNIKA | DOM SPREMNI !
ka Upravitelj:
Zupske redarstvene oblasti:
M.P. (Petković)
(A,Miletić, n.d; knj, 2; Beograd 1986; str. 648649)
152
__ Bošnjaci u Jasenovačkom logoru.
Br. 48
IZVJEŠTAJ ŽUPSKE REDARSTVENE OBLASTI BANJA LUKA
OD 23. NOVEMBRA 1943. ZAŠTITNOM REDARSTVU BANJA
LUKA O 17 LICA KOJA SU UPUĆENA U KONCENTRACIONI
LOGOR JASENOVAC
ŽZUPSKA REDARSTVENA OBLAST
U BANJOJ LUCI
Područje — kotarevi:
Banja Luka, Prijedor, Sanski Most,
Ključ, Kotorišće.
Broj: K. T. 491/43. Banja Luka, dne 23. XI. 1943.
Predmet: Ismet Ekić,
dostava spisa,
ZAŠTITNOM REDARSTVU
BANJALUKA
Savezno dopisu naslova Broj 3350/42 od 16. studenog 1942. god. priopćuje se, daje cieli
spis Ismeta Ekića ustupljen naslovu dana 26. kolovoza 1942. god. u predmetu Badžar Hajrudin
i drugi pod broj: T. 451/42.
Ujedno se dostavlja naslovu popis osoba koja su sa ove oblasti upućene u sabirni logor
Jasenovac dana 14. srpnja 1942. god. pod broj T. 491/42 godine i to:
1. Bajić Božo, 10. Mlekić Franc,
2. Bajić Mitrana, 11. Mlekić Silvija,
3. Bukić Munira, 12. Mlekić Viktor,
4. Bukić Osman, 13. Novak Divjak,
5. Daničić Jovan, 14. Radonić Savo
6. Ekić Ismet, 15. Premru Viktor,
7. Jaran Sulejman, 16. Tomić Ilija,
8. Karabegović Mubera, 17. Vranješ Vaskrsija.
9. Mlekić Alojz,
A Nada Madžarac upućena je u zbirni logor Stara Gradiška dne 23. srpnja pod broj T. 342/42,
ZA DOM SPREMNI !
M.P. REDARSTVENI UPRAVITELJ:
Dr, 1. Gromes, v.r.
(A.Miletić, n.d; knj. 2; Beograd 1986; str, 680)
153
Bošnjaci u dasenovačkom logoru
Br. 51
KARTON OSNOVNIH PODATAKA ZA AZIZA MUFTIĆA,
LOGORAŠA U KONCENTRACIONOM LOGORU
STARA GRADIŠKA 1943. GODINE
PREZIME I IME: MUFTIĆ AZIZ
god.rod. 21. III 1920. g.
ime oca Huso
ime majke Hata rođ. Halilica
mjesto rođenja Banja Luka
obćina Banja Luka
kotar Banja Luka
zavičajan Banja Luka
boravište Banja Luka
zanimanje brijački pomoćnik
vjera islam prije
bračno stanje
ime bračnog druga
školska naobrazba
1. Još za vrijeme biv. Jugoslavije isticao se kao radnički borac u organizaciji U.R. S-a za-
jedno sa Mehmedom Mušinovićem, djelio je brošuru pod naslovom Ustav S.S.S.R.
Imenovani se sada nalazi u zbirnom logoru Stara Gradiška.
2. Nakon odpreme u logor pronašeni su letci komnističkog sadržaja u jednoj ladici stola
kod njegovog poslodavca koje je imenovani spremio prije njegove odpreme u logor.
Vidi fascikl 1508, i spis P.O. 2890/43
(A.Miletić, n.d., knjiga 2, Beograd, 1986. , str. 689-690)
= = = saa PI Bošnjaci u Jasenovačkom logoru.
Br. 55
NALOG ŽUPSKE REDARSTVENE OBLASTI BANJA LUKA
OD 13. MARTA 1944. ZAPOVJEDNIŠTVU KONCENTRACIONOG
LOGORA STARA GRADIŠKA DA SE ČETIRI LICA UPUĆUJU U
LOGOR STARA GRADIŠKA
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA
ŽUPSKA REDARSTVENA OBLAST
ODSJEK POLITIČKOG REDARSTVA
BANJA LUKA
Broj: T. 899/44 Banja Luka, 13. III. 1944.
Predmet: Čaks Roza i dr.
upućenje u logor. —
ZAPOVJEDNIČTVU SABIRNOGA LOGORA
STARA GRADISKA
Prema odlukama Glavnog ravnateljstva za javni red i sigurnost, odsjek za političko redarst-
vo upućuju se na prisilni boravak u naslovnom logoru sliedeće osobe.
ČAKS ROZA, rođena 1899. u Korelu, Njemačka, zavičajna u Priedoru, vjere r.k.t. zaniman-
jem kućanica. Odluka broj: 115242-B/1-3-44. od 28. veljače 1944. Trajanje logora 1. (jedna)
E-tj. od 10.11.1944. do 10.11.1945.
JUSUFOVIĆ HUSKA, rođen 1907. u B. Luci, zavičajan isto, vjere islamske, zanimanjem gos-
tioničar, odluka broj: 11523-B/a-3-44 od 28.11.1944. Trajanje logora 3 (tri) g.t.j. od 17.11.1944.
do 17.11.1947.
HERCEGOVAC MUHAREM, rođen 1891. u B. Luci, zavičajan isto, vjere islamske, zaniman-
jem opančar, odluka broj: 11521-B/1-3-44. od 28.11.1944. Trajanje logora 3 (tri) E.tj. od
4.11.1944. do 4.11,1947.
ŠERBL ZDRAVKO, rođen 1906. u B. Luci, zavičajan isto, vjere r.k.t., zanimanjem trgovac.
Odluka broj: T. 8881-B/1-3-44. od 17.11.1944. Trajanje logora 1 (jedna) g.t.j. od 4.11.1944. do
4.11.1945.
Umoljava se potvrditi primitak istih.
ZA POGLAVNIKA | DOM SPREMNI !
Prilog: četiri odluke
i četiri uputnice za logor.
PO NALOGU UPRAVITELJA
, NADSTOJNIK ODSJEKA POL. REDARSTVA:
(M. Krajči)
(A.Miletić, n.d; knj. 2; Beograd 1986; str. 719)
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Br. 56
OBAVJEŠTENJE USTAŠKOG AGENTA IZ DERVENTE OD 31.
MAJA 1944. ŠTA SE PRIČA O STANJU U KONCENTRACIONOM
LOGORU JASENOVAC I STARA GRADISKA
B-Il-IV-BH
Pričanje o stanju u logorima
Gradiška i Jasenovac
Predvodioc iz Sarajeva dostavlja
dana 31.V.1944.
Saznajemo od našeg pouzdanika, kako se ovih dana u Derventi među nekim Muslimanima
mnogo pripovjedalo o stanju logora Stara Gradiška i Jasenovac.
Tako se među ostalim čulo pripovedati kako su prije kraćeg vremena u logoru Stara
Gradiška navodno poubijani neki Muslimani, od kojih se mogu spomenuti imena: SALIHODŽIĆ
iz Bihaća, logornik u Staroj Gradiški, HILMIJA CIKOŠ, MURAT KOSLIĆ sin Maše Koslića, koji se
nalazi u logoru sa drugim svojim sinom i MIHAJLO KOŠUN, bivši detektiv. Prema pričanju gore
navedeni poubijani su zbog biega niže navedenih muslimana iz istog logora: HASANA SO-
JKARIĆA iz Travnika, REMZIJE OSMANOVIĆA iz Sarajeva, braće DŽAFEJIĆA ESADA
KAPETANOVIĆA.
Širenje ovakovih i sličnih viesti nepovoljno djeluje na muslimansko pučanstvo.
OSTAVLJA SE NA ZNANJE
Soldo
(A.Miletić, n.d; knj. 2; Beograd 1986; str. 740)
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Br. 57
IZVOD IZ DNEVNOG IZVJEŠTAJA REDARSTVENE OBLASTI
ZA GRAD ZAGREB OD 2. AVGUSTA 1944. POGLAVNOM
ŽZUPANSTVU O LICIMA KOJA SU UPUĆENA
U KONCENTRACIONI LOGOR
REDARSTVENA OBLAST ZA GRAD ZAGREB
Prs. Broj: 54.118/1943. Zagreb, dne 2. kolovoza 1944.
Predmet: Dnevno izvješće.
POGLAVNOM ŽUPANSTVU
GLAVNOM RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED | SIGURNOST
ZAPOVJEDNIČTVU SIGURNOSNE SLUZEBE P. T. S.
Savezno sa nalogom Glavnog ravnateljstva za javni red i sigurnost od 2. studenog 1943.
Broj 205892/1943. podnaša se slijedeće dnevno izvješće:
DOGAĐAJI;
UPUĆENI U LOGOR:
1) BLAŽEVIĆ EMINA 8) KOZLEK PAVAO
2) SRDIĆ STJEPAN 9) BAJIĆ PAVAO
3) ĐURAK JOSIP 10) BAJS JANKO
4) VALEČEC STJEPAN 11) ROK PAVAO
5) SINKOVIĆ ANA 12) JURIČIĆ PAVO
6) UZELAC DRAGICA 13) RAŽENJ JOSIP
7) JUKIĆ EMIL
BROJNO STANJE UHIĆENIKA
Uhićenici Redarstvene oblasti
Politički u zatvoru na Savskoj cesti 260
" G Petrinjskoj ulici 276
" s bolnici 14
Nepolitičkih 177
Uhićenici Njemačkog redarstva:
SS-polizei 152
Gabeine Feld-polizei 26
Njem. opun. general u N.D.H. 15
Feld žandarmerija 12
u bolnici 6
Ukupno 938 uhićenika
157
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru = = mz SED Noe
158
ZA DOM SPREMNI !
REDARSTVENI UPRAVITELJ
M.P. ZA GRAD ZAGREB:
Dr. Vragović, V.T.
(A.Miletić, n.d; knj. 2; Beograd 1986; str. 750-751)
Br. 52
BROJNO STANJE ZATOČENICA U KONCENTRACIONOM LOGORU
STARA GRADIŠKA NOVEMBAR 1944. GODINE
GRUPA "2"
STARA GRADIŠKA
Brojno stanje zatočenica Zapovjednica:
Dana, 1. studenog 1944. Brkić
1) Gvozdenović Mira, Sakir, 1923. rkt
2) Brumat Zorka, Ivan, 1924. rkt
3) Pezić Lucija, Jozo, 1916. rkt
4) Ljutić Minka, Omer, 1916. isl
5) Sandžaltar Safija, Mahmud, 1920. isl
6) Dedić Dilfa, Saćir, 1918. isl
7) Malinić Savka, Stojan, 1922.
(A.Miletić, n.d., knjiga 3, Beograd, 1987., str, 445)
Br. 53
KARTON OSNOVNIH PODATAKA ZA HUSEINA JUSUFOVIĆA,
ZATOČENIKA U KONCENTRACIONOM LOGORU
STARA GRADIŠKA 1944. GODINE
PREZIME I IME JUSUFOVIĆ HUSEIN
god.rođ. 1907. g.
ime oca Halid
ime majke Nafa rod. Pletilić
mjesto rođenja B. Luka
ELERT PR SE Ra Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
obćina
kotar
zavičajan
boravište Banja Luka, S. Čengića 33
zanimanje gostioničar
vjera islam prije
bračno stanje neoženjen
ime bračnog druga
školska naobrazba
U njegovoj gostionici sastajali su se isključivo sumnjivi tipovi, šverceri autonomisti itd.
Uvijek je bio u društvu onih koji su otišli u šumu.
Označuje se kao najviši protivnik današnjeg poredka. Imenovani je odpremljen u logor na
jednu godinu dana.
Vidi fascikl 2903, i spis V.T.234 i 235/44
(A.Miletić, n.d., knjiga 2, Beograd, 1986., str. 789)
Br. 54
SPISAK OD 99 ŽENA UPUĆENIH IZ LOGORA STARA GRADIŠKA U
KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC 1944. GODINE
Pridošle:
Odpućene:
LPGNSSHAN BANE
Arač
Ahmetović
Alkić
Arapagić
Bektić
Bistričić
Bizjak
Bizjak
Blažić
Bobinec
. Brinclik
. Cerovac
. Čerić
. Čokl
. Čupelić
. Daruš
Kordić Matrona, Mihajlo, 1983, grki
Jasenovac
Marija
Hajra
Hadžira Osman
Rosalija Jano
Aiša
Ružice
Edita
Silvije
Katica
Marija
Kata
Marija
Šemsa
Vjekoslava
Marija
Marija,
Nex
Bajro
Hasan
Josip
Ivan
Ivan
Pavao
Andrija
Jozo
Martin
Ale
Stjepan
Franjo
Ivan
159
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
17. Delač Kalica nezak.
18. Dorčić Katica Stjepan
19. Ferić Ljubica Andrija
20. Fijaš Lenke Imbro
21. Gajdek Mara Pavo
22, Hasić Humba Adem
23. Horvat Matilda Koloman
24. Hrušč Katica Josip
25. Imširović Sadika Bego
26. Ivezić Kate Jakob
27. lvinović Katica Janko
28. Jutčić Tonke Antun
29. Kain Adolfina Luka
30. Kanceljak Milka August
31. Likas Vera nekaz.
32. Luketić Katica Ivan
33. Majdak Jana Ignac
34. Majer Anka Milan
35. Mirnik Josipa Antun
36. Mitrović Ljerka nezak.
37. Mujanović Zilha Mulio
38. Mujanović Ferida Hasan
39. Mujanović Sadika Hasan
40. Pašanac Jagica
41. Prpić Marije Luka
42. Smajić Sejida Osman
43. Stener Ružica Josip
44. Ščrbačić Judite Jakob
45. Šimić Slavica Slavko
46. Tihi Marija Marko
47. Vojvodić Josipa nezak.
48. Anić Vida nezak.
49. Barjanac Mirjana Đuro
50, Bjelajac Koviljka Stanko
51. Bogdan Darinka Gavro
52. Borundžija Milka Andrije
53. Borundđija Ande Nikola
54. Cerovac Angelina Slavko
55. Canak Petra Mile
56. Čurković Jovanka Ilija
57, Delić Milojka Nedeljko
58. Dragić Mara Juraj
59. Đurić Jula Jovan
60. Inđić Jula Gavro
61. Ivković Mara Pavao
62. Jovanović Sofija Slavko
63. Kojić Anka Jovan
160
64. Ljubičić
65. Lončar
66. Mandić
67. Marić
68. Marić
69. Marović
70. Mihajlović
71. Milanović
72. Miletić
73. Nađ
74. Ostojić
75. Popović
76. Rađenović
77. Rađenović
78. Slavujević
79. Stakić
80. Teslić
81. Teslić
82. Travica
83. Vasiljević
84. Vučetić
85. Vučetić
86. Vučetić
87. Vujasinović
88. Zogotinović
89. Berger
90. Carfatić
91. Danon
92. Frankl
93. Fuks
94. Fuks
95. Kasler
96. Marković
97. Šlezinger
98. Marković
99. Haubman
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Dinka
Zorka
Milka
Ana
Ljuba
Staka
Sofija
Ljubica
Paulina
Jelena
Bosiljka
Ana
Ana
Soja
Milka
Milka
Jula
Mara
Ana
Stana
Desanka
Maše
Mara
Ljubica
Mara
Štefa
Mira
Sultana
Marija
Marija
Nada
Vatroslava
Roza
Elza
Zora
Regina
Stevan
Đuro
Toma
Vaso
Milan
Ilija
Jovo
Soko
Stojan
Janko
Joža
Petar
Glišo
Savo
Jovan
Rade
Ilija
Danilo
Kosta
Uroš
Đuro
Simo
Đuro
Vasilj
Tomo
Moris
Semajo
Izak
Leopold
Josip
S.
Mario
Herman11
(A, Miletić, n.d., knjiga 2, Beograd, 1986., str. 785-786)
Sea I
U toj grupi logorašica su se, prema istraživanju Antuna Miletića (A.Miletić, n.d., str, 786, nap. 2),
izvještaju ustaške zapovjednice Maje Buždon, nalazile 41 Srpkinja, 37 Hrvatica,
Još ostale 303 Srpkinje,
, | koja se zasnivaju na
11 Jevrejki i 10 Bošnjakinja, U , Kuli" su
36 Jevrejki i 19 Hrvatica, U logoru Stara Gradiška 27, maja 1944. bilo je zatočeno 714 žena
161
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru nm _ _ u
Br. 60
POPIS ZATOČENIKA LOGORA JASENOVAC
- SAMO MUSLIMANA -
SPISAK NIJE POTPUN
(PREPISANO IZ INDEKSA PAKETARNICE LOGORA JASENOVAC
IZ GODINE 1944.)
- Abidović Mujo, Begin - Ahmedić Ahmed, Mujin
- Alilović Smail, Selima - Alikavazović Abdulah, Edhema
- Alić Salko, Rustema - Avdibegović Hajro, Bahrijin
- Arslanović Hasan, Alija - Balogaj Kemal, Ibrahima
- Baručija Ibrahim, Mehmeda - Beganović Adem, Osmana
- Beganović Asim - Bajić Mašo, Salka
- Balagija Sulejman, Hasija - Biščević Šefik, Mustafe
- Bilić Sabit, Mehmeda - Butić Muharem, Mustafe
- Bubić Mustafa, Alijin - Bukovac Zdravko, Ahmeda
- Bukurević Zahid, Emina - Batić Hamdija, Age
- Cerić Miralem, Muharema = Crljenković Hasan, Sulje
- Čičeklić Džemal, Sulejmana - Čar Šačir, Omera
- Čardžić Avdo, Mehe - Čaušević Pašan, Salke
- Čehić Ibrahim, Emina - Čerimagić Džemal, Mujage
- Caušević Ismet, Ašima - Dodić Salih, Avde
- Dalo Alija, Agana - Džaferagić Mustafa, Sulje
- Golić Ragib, Husejna - Gračanin Mehmed, Osmana
- Husika Sead, Mehmeda - Hadžiomerović Avdo, Saliha
- Hadžimustafić Muharem, Hase - Halinić Danijel, Latifa
- Hodžić Ibro, Omera - Hodžić Jusuf, Nurka
- Jaran Sulejman, Muharema - Jelačić Rašid, Bejde
- Jakić Hamid, Hamdije - Jusufović Husika, Halila
- Kalomijić Ramiz, Muharema - Pletilić Fadil, Omera
- Pobrić Hamdija, Hašima - Porča ili Perča Meho, Muharema
- Rebac Remzija, Muhamedov - Resulović Abdulah, Nazifa
- Ribić Mujo, Bege - Redžić Huso, Ibre
- Ruvić Omer, Husejna - Rebac Semzadin, Hasanov
- Sašić Omer, Mehe - Sudžuković Mahmut, Hamdije
- Sarač Derviš, Saliha - Subašić Emin, Šaćira
- Smajić Čazim, Avde - Sarašević Remzija, Mustafe
- Sitnica Ahmed, Muharema - Sumanović Jasin, Tufika
- Sarić Alija, Šaćira - Sokal Smail, Abdulaha
- Šertović Mehmed, Omera - Sestan Mustafa, Husejna
- Šestić Alija, Fehima - Šljivar Meho, Omera
- Škulić Duran, Ibre - Sertović Jusuf, Ibre
- Šehić Adem, Bege - Tarbuk Mirho, Ibre
162
S SU E F _Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
- Terzić Muharem, Ahmeda - Trbić Ruždija, Efeda
= Vozegić ili Vejzagić Adem, Hasana Zanačić Hasan, Sulje
- Zustra Salko, Hasana
(A.Miletić, n.d., knjiga 2, Beograd, 1986. ,str. 791-844)
BR. 59
LIKVIDACIJA LOGORA U STAROJ GRADIŠKI
NEPOTPUN SPISAK LOGORAŠA IZ STARE GRADIŠKE
PRIJE LIKVIDACIJE LOGORA (MUSLIMANI)
- Suada Metrić - Habiba Oručević
- Azra Grebo - Berka Karabegović
- Rabija Zvizdić - Munevera Mahić
- Džemila Ajanović - Nermina Dizdarević
- Paula Mehmed - Hasnija Kapetanović
- Osman Dabić
(A.Miletić, n.d., knjiga 2, Beograd, 1986., str. 886-887)
Br. 61
SVESKA NA ČIJIM KORICAMA PIŠE: "ORIGINALNI POPIS
ZATOČENICA LOGORA JASENOVAC" A NA UNUTRAŠNJIM STRANICA-
MA NALAZE SE IMENA I PREZIMENA ŽENA??
- Alkić Osmana Hadžira, rođena 1927. u Tešnju, umrla 30.11.1944.
- Bašagić Berina, rođena 1924. u Nevesinju, dopremljena u logor 19.2.1945.
- Božić Ibrahima Duda, rođena 1919. u Jablanici, dopremljena u logor 19.2.1945.
- Čišić Alije Fahira, rođena 1912. u Ljubuškom, otjerana za Gradišku 10.8.1944.
- Čirić Ale Semra, rodena 1921. u Bos. Petrovcu, otišla 25,11.1944.
- Čemalović Muhameda Mubera, rođena 1920. u Mostaru
1zSveska je sačinjena 1945. godine. Logorašice nisu upisivane prema vremenudatumu dolaska. Oznaka umrla
najčešće znači ubijena. Iz ove sveske su prepisana samo imena i prezimena logorašica muslimanki.
163
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru _—
164
= Džanić Muse Nura, rođena 1900. u Bos. Novom, dopremljena u logor 20.12.1944.
- Delić Hadže Zeina, rođena 1914. dopremljena u logor 19.2.1945.
- Demišević Salke Zilha, rođena 1917. u Vrlaru, dopremljena u logor 22.,2,1945,
- Feizo Omera Palija, rođena 1926. u Foči, dopremljena u logor 10.12.1944.
- Ferhatović Hasana Almasa, rođena 1929. u Podgorici, dopremljena u logor 11.3.1945,
- Hadžić Ibrahima Hava, rođena 1920. u Begovom Hanu, dopremljena u logor 2.6.1942,
- Hadžić Ibrahima Munira, rođena 1924. u Begovom Hanu, dopremljena u logor 2.6.1942,
- Krpo Osmana Ajša, rođena 1923. u Prmanovicima, dopremljena u logor 19.9.1943.
- Klepić Sulja Bisera, rođena 1927. u Zenici, dopremljena u logor 22.2.1945.
- Kadribegović Edhema Hajrija, rođena 1919. u Sarajevu, dopremljena u logor 11.3.1945.
= Mujagić Ibre Hidajeta, rođena 1925. u Gračanici, dopremljena u logor 15.6.1943.
- Mujanović Mehe Zilha, rođena 1927. u Ripaču, umrla u logoru 22.12.1944.
Malić Ibre Zeina, rođena 1928. u Bos. Petrovcu, umrla u logoru 10.11.1944.
- Mulahasić Munevera, rođena 1915. u Čajniću, dopremljena u logor 18.1.1945.
- Mujkić Saliha Emina, rođena 1923. u Sarajevu, dopremljena u logor 18.1.1945.
- Musajbegović Fete Esma, rođena 1917. u Beranima, dopremljena u logor 22.2.1945.
- Novalija Omera Fatima, rođena 1909. u Fojnici, dopremljena u logor 10.12.1944.
- Osmanović Hasana Ferida, rođena 1921. u Tuzli, dopremljena u logor 28.10.1942. umrla
5.2.1945.
- Osmanović Hasana Sidika, rođena 1925. u Tuzli, dopremljena u logor 28.10.1942.
- Smaić Osmana Seida, rođena 1924. u Bihaću, dopremljena u logor umrla 1.12.1944.
- Sarajlić Mustafe Umica, rođena 1918. u Mostaru, umrla 16.3.1944.
- Sarajlija Salke Asija, rođena 1911. u Trebinju
- Sarić Avdije Seliha ili Saliha, rođena 1919. u Gacku, dopremljena u logor 18.1.1945.
- Sadiković Fetaha Semka, rođena 1924. u Prijedoru, dopremljena u logor 11.2.1945.
- Šarić Džemila Džemila, rođena 1921. u Gacku, umrla 20.1.1945.
- Turudija Rame Munira, rođena 1917. u Sarajevu, dopremljena u logor 11.3.1945.
(A.Miletić, n.d., knjiga 2, Beograd, 1986., 931-962)
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Br. 62
SPISAK ZATOČENIKA MINISTARSTVA UNUTARNJIH
POSLOVA NDH,
ZAGREB, 27. MART 1945.'3
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA — MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
GLAVNO RAVNATELJSTVO ZA JAVNI RED I MIR
ODJEL ZA JAVNU SIGURNOST - ODSJEK ZA POLITIČKO REDARSTVO
Zagreb, dana 27. ožujka 1945. Broj: V.T. 702-B/1-1945
Predmet: Popis zatočenika islamske vjere
1. ABDIČEVIĆ ESAD, rod. 1909. u Pljevlju, sin Abidusa i Čelebije r, Pjerović,
Oženjen, slagar. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Sarajevu u vrieme od 3 godine; održavao veze s
komunistima i vršio komunističku promičbu.
2. ABDURAHMANOVIĆ AVDO, rod. 1896. u Travniku, sin Idriza i Fatime r. Šahinagić,
udovac, stolar. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Travniku na vrieme od 3 godine; djelatni partizan.
3. AFGAN SALIH, rođ. 1899. u Banja Luci, sin Abdula i Tife r. Džabić, otac
troje djece, činovnik Ž.R.O. u Banja Luci. Upućen u logor
na priedlog Z.R.O. u Banja Luci na vrieme od 2 godine;
surađivao sa partizanima za vrieme njihova boravka u
Banja Luci.
4. AHMETOVIĆ HAVA, rođ. 1925. u Živinicama, kći Ibre i Melče r, Ahmetović,
neudata, kućanica. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Tuzli za vrieme od 1 godine; radi nemorala.
5. AHMETOVIĆ MEHMED, rođ. 1891. u Tuzli, sin Zejćira i Hanumice r. Rašidović,
otac dvoje djece, trgovac. Upućen u logor na priedlog K.O.
u Brčkom za vrieme od 2 godine; održavao veze s
partizanima i s njima surađivao.
— — — ———OOOEODDODODODODV|IODV|VG
U ovom dokumentu korištene skraćenice znače:
Ž.R,O.
K.O,
U.N,S,
Red. oblast
VZ.
Župska Redarstvena (policijska) Oblast
Kotarska oblast
Ustaška Nadzorna Oblast
Redarstvena Oblast
Velika Župa
Ispostava Župske Redarstvene Oblasti
U u nu u uu
165
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
100
6. AHMETOVIĆ MUSTAFA,
7. AJANOVIĆ EDHEM,
8. ALAGIĆ ADEM,
9. ALAGIĆ AHMED,
10. ALAGIĆ HUSNIJA,
11. ALAGIĆ RAHILA,
12. ALIĆ VASVIJA,
13. ALIKALFIĆ MUSTAFA,
14. ALIKAVAZOVIĆ ABDULAH,
U
rod. 1911. u Brčkom, sin Avde i Hafize, otac jednog
djeteta, gostioničar. Upućen u logor na priedlog Zaštitnog
redarstva za grad Zagreb i župu Prigorje na vrieme od
jedne godine; nagovarao ljude da idu u partizane i skupljao
za "crvenu pomoć".
rod. 1920. u Tešnju, sin Ilijazbega i Have r. Turalić, đak.
Upućen u logor na priedlog Z.R.O. u Tuzli na vrieme 3
godine; kao djelatni partizan predao se našim oblastima.
rođ. 1920. u Bihaću, sin Zeće i Hajdere r. Čaušević,
naoženjen, prometni činovnik. Upućen u logor na priedlog
K.O. u Petrinji a vrijeme od 8 mjeseci; održavao veze s
partizanima.
rođ. 1870. u Konjicu, sin Alije i Derviše, otac četvoro
djece, stolar. Upućen u logor na priedlog K.O. u Konjicu na
vrieme od 1 godine; za vrieme boravka partizana u Konjicu
sa istim je surađivao i kazivao državne privatne stvari.
rođ. 1924. u Konjicu, sin Ahmeta i Sadike r. Djubušić,
neoženjen, stolar. Upućen u logor na priedlog U.N.S.
Zaštitnog redarstva za grad Sarajevo i Veliku Župu
Vrhbosna na vrieme od 3 godine; zarobljen kao djelatni
partizan.
rođ. 1912. u Vitini, kći Rašida i Hanke, r. Fazlinović,
rastavljena, majka jednog djeteta. Upućen u logor na
priedlog Z.R.O. u Sarajevu za vrieme od dvije godine;
održavala vezu sa istaknutim komunistima i surađivala u
komunističkoj organizaciji.
rođ. 1926. u Derventi, kći Ahmeda i Arife r. Ahmić,
neudata, kućanica. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Brodu na Savi na vrieme od 2 godine; brat s kojim je
živjela u zajedničkom kućanstvu pridružio se svojevoljno
partizanima.
rod. 1898. u Mostaru, sin Hasana i Fatime r. Slipčević,
otac jednog djeteta, profesor učiteljske škole u Mostaru.
Upućen u logor na priedlog Ž.R.O, na vrieme od 3 godine;
održavao veze s partizanima.
rođ. 1920. u Sarajevu, sin Edhema i Sifete r. Sirćo,
neoženjen, obućar, Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Sarajevu na vrieme od 2 godine; održavao veze s
komunistima i nabavljao puščane naboje.
15. ALIKIĆ HADŽIRA,
16. ARPADŽIĆ NEDŽAD,
17. ARSLANAGIĆ ZAHIR,
18. ARSLANAGIĆ HASAN,
19. AVDIĆ ALJO (?),
20. AVDIĆ HALIL,
21. AJANOVIĆ RAGIB,
22. ALIĆ ĆAMIL,
23. ARNAUTOVIĆ RASIM,
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
rod. 1927. u Tešnju, kći Osmana i Hanife r. Bobarić,
neudata, pjevačica. Upućena u logor na priedlog Z.R.O. u
Tuzli na vrieme od 1 godine; radi nemorala i skitnje.
rod. 1927. u Tešnju, sin Mahmuta i Fatime r. Džabić,
neoženjen, učenik. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Sarajevu na vrieme od 3 godine; kao djelatni partizan
sudjelovao u borbama po Hercegovini, Bosni i Slavoniji.
rod. 1910. u Arslanagića Mostu, sin Sulejmana i Rabije r.
Vidjen, neoženjen, red. izvidnik. Upućen u logor na priedlog
Red. oblasti u Sarajevu; održavao vezu sa komunistima.
Upućen je na 1 godinu prisilnog boravka u logoru.
rođ. 1901. u Čajniču, sin Alije i Nure r. Jusufspahić,
udovac, otac dvoje djece, voćar. Upućen u logor na
priedlog Ž.R.O. u Zenici na vrieme od 30 mjeseci; kupovao
oružje i odjevne predmete koje je odašiljao partizanima.
rođ. 1912. u Glavnici, sin Hasana i Hate r. Mendija,
oženjen, otac dvoje djece, radnik. Upućen na logor na
priedlog Ž.R.O. u Tuzli na vrieme od 1 godine; vrijedjao je
Poglavnika i NDH na javnom mjestu.
rođ. 1893. u Mustajbašiću, sin Osmana i Kade r.
Begunović, otac jednog djeteta. Upućen u logor na priedlog
Redarstvene oblasti za grad Zagreb na vrieme od 3 godine;
lažno se iskazivao raznim osobama i u ime Poglavnika
sabirao priloge za izbjeglice i ranjenike iz Bosne, koje je
zadržavao za sebe.
rod. 1907. u Rogatici, sin Mehmeda i Hasnije r,
Salihbegović, oženjen, otac troje djece, geometar. Upućen
u logor na priedlog Ž.R.O. u Banja Luci na vrieme od 3
godine; prebacivao pojedine ljude u partizane i održavao
veze s partizanima.
rođ. 1920. u Tetovu, Kotar Zenica, sin Nume i Ćamke r.
Bajramović, oženjen, bez djece, radnik. Upućen u logor na
priedlog 1.2.0, u Zenici na vrieme od 3 godine; bio je teklić
VIII kraiške brigade.
rođ. 1910. u Bihaću, sin Muharema i Zejne r. Rodić,
oženjen, otac dvoje djece, željez. činovnik. Upućen u logor
na priedlog Ž.R.O, u Brodu na Savi na vrieme od 3 godine;
prebacivao pojedine osobe u partizane i sa istim
surađivao.
167
24. BAHTIĆ HAMDIJA,
25. BALIĆ MUSTAFA,
26. BALTA FATIMA,
27. BALTA MUSTAFA,
rod. 1930. u Jajcu, sin Age i Melke r. Kahrić, neoženjen,
radnik, upućen u logor na priedlog Ž.R,O. u Banjoj Luci na
vrieme od 3 godine; kao djelatni partizan sudjelovao u
borbama protiv hrvatskih oružanih saga, osobito za napada
na Banja Luku.
rođ, 1922. u Mostaru, sin Abdulaha i Zahide r. Ćemalović,
neoženjen, đak, upućen u logor na priedlog Zaštitnog
redarstva za grad Sarajevo i v.ž. Vrhbosna na vrieme od 3
godine; bio djelatni član komunističke organizacije SKOJ.
rođ. 1922. u Mostaru, kći OSmana i Hatidže r. Palata,
neudata, kućanica, upućena u logor na priedlog Z.R.O. u
Mostaru na vrieme od 18 mjeseci; kao pripadnica
komunističke organizacije A.F.Ž. održavala je vezu s
odmetnicima, od kojih je primala tiskarsko tvorivo za
tiskanje letaka.
rođ. 1907. u Mostaru, sin Alije i Naile r. Ćatović, oženjen,
otac 6 djece, željeznički službenik, upućen u logor na
priedlog Ispostave Ž.R.O, u Zenici na vrijeme od 3 godine;
bio je teklić između komun. organizacija u Zenici i
okružnog komiteta u Sarajevu.
28. BARJAKTAROVIĆ-BEŠLAGIĆ OSMAN, rođ. 1923. u Bieljini, sin Raifa i Savke,
29. BARTULIĆ SAFIJA,
30. BARUČIJA IBRAHIM,
31. BATLAK HASAN,
32. BAŠIĆ ILIJAS,
168
krojač; upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u Brodu na Savi
na vrieme od 3 godine; Umro: 2.IX.1942.
rođ. 1916. u Bos. Novom, kći Arema i Fatime, udata,
kućanica, upućena u logor po priedlogu Ispostave Ž.R,O, u
Koprivnici na vrieme od jedne godine; njezin muž Slavko
odmetnuo se.
rođ. 1912. u Banja Luci, sin Muhameda i Fate, oženjen,
otac jednog djeteta, radnik, upućen u logor na priedlog
Zaštitnog redarstva za grad Banja Luku i v.ž. Sana-Luka na
vrieme od 2 godine; vršio teklićku službu u korist
odmetnika.
rođ. 1893. u Mostaru, sin Huse i Fate r. Korkut, oženjen,
kovač, upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u Sarajevu na
vrieme od 9 mjeseci; surađivao je s odmetnicima.
rođ, 1920. u Retfali, sin Sulejmana i Lenke r. Kovačić,
neoženjen, posebnički namještenik, upućen u logor na
priedlog Zaštitnog redarstva za grad Sarajevo i V.Ž.
Vrhbosna na vrieme od 3 godine; pridružio se dobrovoljno
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
BEGANOVIĆ ADEM,
BEGANOVIĆ BESIM,
BEGANOVIĆ HAMIDA,
BEGANOVIĆ HAŠIM,
BEGOVAC MEHMED,
odmetnicima, te sudjelovao u borbama protiv hrvatskih
oružanih saga.
rođ. 1914. u Rankovićima, sin Osmana i Zahide r. Dudić,
oženjen, otac troje djece, trgovac, upućen u logor na
priedlog Redarstvene oblasti za grad Zagreb na vrieme od
3 godine; neovlašteno je sabirao razne doprinose zlorabeći
pri tome ime Poglavnika i ustanove Hrvatskog Crvenog
Križa.
rođ. 1923. u Kopčićima, sin Muhameda i Rife r.
Hasanbegović, neoženjen, ratar, upućen u logor na priedlog
Zaštitnog redarstva za grad Sarajevo i v.ž. Vrhbosna na
vrieme od 3 godine; dobrovoljno se je pridružio
odmetnicima i sudjelovao u raznim borbama.
rođ. 1926. u Travniku, kći Derviša i Hajke r. Aznedarević,
neudata, posebnička namještenica, upućena u logor na
priedlog Ž.R.O. u Sarajevu na vrieme od 18 mjeseci; bila je
član kom. oganizacije SKOJ vršeći dužnost sekretarice.
rod. 1913. u Tesliću, sin Talija i Dilfere r. Avdić, oženjen,
otac jednog djeteta, trgovac, upućen u logor na priedlog
Redarstvene oblasti za grad Zagreb na vrieme od 3 godine;
neovlašteno je sabirao razne doprinose zlorabeći pri tome
ime Poglavnika i ustanove Hrvatskog Crvenog Križa.
rođ. 1912. u Travniku, sin Huseima i Zarfe r. Hodžić,
oženjen, otac troje djece, pekar, upućen u logor na priedlog
Ž.R.O. u Travniku na vrieme od 2 godine; vršio je
obavještajnu i uhodarsku službu u korist odmetnika
pomažući im kako novčanim prilozima, tako i slanjem
živežnih namirnica. Upute je primao od svog brata,
poznatog odmetnika Hamde.
BEGANOVKA BISERA, rod. 1924. u Bos. Gradiški, kći Dide i Kade, udova, upućena u
BEJTOVIĆ HUSEIN,
BEKTIĆ AIŠA,
logor na priedlog Ž.R.O. u Banjoj Luci na vrieme od jedne
godine; održavala je vezu s odmetnicima u Kozari.
rođ. 1917. u Bos. Dubici, sin Ahmeda i Halime r. Mušić,
oženjen, otac dvoje djece, upućen u logor na priedlog
Ž.R.O. u Novoj Gradiški na vrieme od 3 godine;
nepopravljivi je provalnik i džepar.
rod. 1917. u Tuzli, kći Hasana i mine r. Jašarević, neudata,
kućanica, upućena u logor na priedlog Z.R.O, u Tuzli na
vrieme od jedne godine; radi nemorala.
169
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
41. BEŠLAGIĆ MUSTAFA,
42. BILANOVIĆ HAMDO,
43. BILIĆ SABIT,
44. BIŠČEVIĆ SMAJO,
45. BOJO HUSNIJA,
46. BRKIĆ LATIF,
47. BUBIĆ MAHMUT,
48. BUČUK MAHMUT,
49. BUČUK SIDIKA,
50. BUKOVAC SEID,
170
rod. 1924. sin Mustafe i Zlale, neoženjen, krojač, upućen u
logor na priedlog Ž.R.O. u Tuzli na vrieme od 3 godine;
vršio je teklićku i uhodarsku službu u korist odmetnika.
rod. 1921. u Konjicu, sin Huse i Esme r. Holja, neoženjen,
radnik, upućen u logor na priedlog Z.R.O. u Sarajevu na
vrieme od 3 godine; nepopravljivi je kradljivac i skitnica.
rođ. 1921. u Ljubuškom, sin Mehmeda i Sevde r. Drljević,
neoženjen, krojač, upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Sarajevu na vrieme od 3 godine; nabavljao je oružje i
strieljivo za odmetnike.
rođ. 1924. u Bos. Krupi, sin Muje i Emine, neoženjen,
ratar, upućen u logor na priedlog Ustaškog redarstva za
grad Zagreb i v.Ž. Prigorje na vrieme od jedne godine; vršio
komunističku promičbu i komunističko promičbeno
tvorivo,
rođ. 1905. u Mostaru, sin Saliha i Bege, neoženjen,
konobar, upućen u logor na priedlog Z.R.O. u Mostaru na
vrieme od jedne godine; vršio protudržavnu promičbu.
rod. 1917. u Zankovićima, sin pok. Omera i Sače r.
Budimlić, oženjen, otac jednog djeteta, rarar, upućen u
logor na priedlog Zaštitnog redarstva za grad Banja Luku i
v.Ž. Sana-Luka na vrieme od 3 godine; održavao je vezu s
odmetnicima.
rođ. 1914. u Baru, sin pok. Dželadina i Zonje r. Elezagić,
neoženjen, posebnički činovnik, upućen u logor na priedlog
Z.R.0O. u Sarajevu na vrieme od 2 godine; skrivao je neke
osobe, za koje je znao da su potraživane od redarstva te ih
Je opskrbio krivotvorenim iskazicama.
rođ. 1919. u Trebinju, sin Jusufa i Zade r. Bijedić, oženjen,
bravar, upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u Mostaru na
vrieme od 2 godine; kao bravar zrakoplovne luke u
Mostaru nabavljao je za odmetnike oružje i strieljivo.
rođ. 1921. u Mostaru, kći Hasana Hadžića i Munte r.
Bajrugić, udata za Mahmuta, upućena u logor na priedlog
Ž.R.O. u Mostaru na vrieme od 2 godine; pomagala je
svome mužu odpremati razno tvorivo odmetnicima.
rod. 1922. u Ljubuškom, sin Muniba i Hafije r. Dupović,
neoženjen, đak, upućen u logor na priedlog Zaštitnog
52:
53.
54.
55.
56.
57.
58.
. BUKOVAC VLASTA,
BUKUREVIĆ VEHID,
BUKUREVIĆ ZAHID,
BURĐEVIĆ IZO,
BUREK ASIM,
BURZIĆ AIŠA,
BAŠIĆ DUDA,
CARIĆ IBRO,
Bošnjaci u dasenovačkom logoru.
redarstva za grad Sarajevo i v.ž. Vrhbosna na vrieme od 3
godine; kao član kom.partije tiskao je razno promičbeno
tvorivo i vršio protudržavnu promičbu.
rođ. 1920. u Zagrebu, kći Ahmeda i Marije r. Vajs, neudata,
posebnička činovnica, upućena u logor na priedlog Ž.R.O.
u Sarajevu na vrieme od 2 godine; vršila je protudržavnu
promičbu, te kao pripadnica ulične ćelije ispisivala je
komunističke parole.
rođ. 1924. u Visokom, sin Emina i Almase, neoženjen,
kožar, upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u Sarajevu na
vrieme od 3 godine; vršio komunističku promičbu i
raspačavao kom. promičbeno tvorivo.
rođ. 1920, u Visokom, sin Emina i Almase, neoženjen,
kožar, upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u Sarajevu na
vrieme od 3 godine; vršio komunističku promičbu i
raspačavao kom. promičbeno tvorivo.
rođ. 1924. u Bijelom Polju, sin Šeća i Džeke r. Nuhodžić,
neoženjen, ratar, upućen u logor na priedlog Zaštitnog
redarstva za grad sarajevo i v.ž. Vrhbosna na vrieme od 3
godine; dobrovoljno se pridružio odmetnicima, te
sudjelovao u borbama.
rod. 190. u Jajcu, sin Bega i Seide, oženjen, otac jednog
djeteta, voćar, upućen u logor na priedlog Ž.R.O.u
Travniku na vrieme od 2 godine; vršio komunističku
promičbu.
rod. 1918. u Banjoj Luci, kći Saliha Begić i Šefije, udata,
kućanica, upućena na prisilni boravak na priedlog Ž.R.O. u
Banjoj Luci na vrieme od jedne godine; prisustvovala je
komunističkim sastancima i skupljala pomoć za odmetnike.
rod. 1919. u Jablanici, kći Ibrahima i Fate r. Miljković,
udata, majka jednog djeteta, kućanica, upućena u logor na
priedlog Ž.R.O. u Sarajevu na vrieme od jedne godine;
skrivala je u svom stanu od redarstvene potraživanu Ružicu
Murovec, te ju je skupa sa svojim mužem Smailom odvela
partizanima.
rod. 1896. u Tarevcu, sin Salke i Hanke r. Smajlović,
oženjen, vratar, Upućen u logor na priedlog Redarstvene
oblasti za grad Zagreb na vrieme od dvije godine; član
udarne jedinice, davao priloge za "crvenu pomoć",
171
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
59, ŠAKIĆ AVDO,
60. ĆAR ŠAĆIR,
61. ČARDŽIĆ AVDO,
62. ČAUŠEVIĆ HASAN,
63. ČELIK OMER,
64. ĆEMALOVIĆ MUBERA,
65. ĆEMALOVIĆ NARCISA,
66. ĆIRIĆ ŠEMSA,
67. ĆIŠIĆ FAHRA,
172
rođ. 1916. u Visokom, sin Hamida i Djulsume r. Fazlić,
neoženjen, obćinski pisar. Upućen u logor na priedlog
Župske redarstvene oblasti u Sarajevu na vrieme od 3
godine; održavao veze s komunistima.
rođ. U Šipovu, sin Omera i Zlate r. Šipić, oženjen, otac
dvoje djece, radnik. Upućen u logor na priedlog Ispostave u
Ž.R.O. u Zemunu na vrieme od 1 godine; kao član komuni-
stičke organizacije dolazio na komunističke sastanke.
rođ. 1893. u Banja Luci, sin Mehmeda i Aiše r. Krajišik,
oženjen, otac jednog djeteta, obćinski namještenik. Upućen
u logor na priedlog Ž.R.O. u Banja Luci na vrieme od 3
godine; vršio komunističku promičbu.
rođ 1900. u Zvorniku, sin Salke i Zumre r. Tihić, kolarski
pomoćnik. Upućen u logor na priedlog Redarstvene oblasti
za grad Zagreb na vrieme od 2 godine; sudjelovao u
španjolskom građanskom ratu, bio član komunističke
organizacije i prikupljao priloge za "crvenu pomoć".
rođ. 1922. u Foči, sin Maše i Halime r. Hasković,
poslovođa tvrtke "Bata". Upućen u logor na priedlog
Zaštitnog redarstva u Sarajevu na vrieme od 2 godine; član
komunističke organizacije.
rođ. 1920, u Mostaru, kći Muhameda i Ajnije r. Kalajdžić,
drž.činovnik. Upućena u logor na priedlog Ž.R.O. u
Mostaru na vrieme od 2 godine; vođa komunističke
organizacije u Mostaru, prikupljala novac i razno tvorivo za
= narodnu pomoć".
rođ. 1923. u Mostaru, kći Hakije i Zinete r. Karabeg,
neudata, učenica. Upućena u logor na priedlog Ž.R.O. u
Sarajevu na vrieme od 3 godine; član komunističke
organizacije, vršila komunističku promičbu.
rod. 1920. u Bos. Petrovcu, kći Ale i Hatdže r, Hadžić,
udata, majka dvoje djece, domaćica, Upućena u logor na
priedlog Ž.R.O. u Bihaću na vrieme od 1 godine; bavila se
obrtimice bludom.
rod. 1912. u Ljubuškom, kći Alije i Hatidže, učiteljica.
Upućena u logor na priedlog Ž.R.O. u Mostaru na vrieme
od 3 godine; član komunističke organizacije, skupljala je za
"Narodnu pomoć", prisustvovala je sastancima mjesnog
komiteta u Mostaru i skrivala partijce.
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
68. ĆORALIĆ HUSEIN,
rod. 1899. u Cazinu, sin Ibrahima i Hate r. Badić, oženjen,
otac troje djece, nadgruntovničar. Upućen u logor na
priedlog Zaštitnog redarstva u Sarajevu na vrieme od 3
godine; održavao veze s partizanima.
69. ĆORMEHMEDOVIĆ MEHO, rod. 1910. u Sarajevu, sin Hasiba i Umuše r. Belko,
70. ČUSTIĆ MUHAREM,
71. ČEHAJIĆ IRFAN,
72. ČEHIĆ (?) DILFA,
73. DELIBEGOVIĆ IBRAHIM,
74. DELIĆ ĆAMIL,
75. DELIĆ MEHO,
76. DEMIROVIĆ IBRAHIM,
oženjen, otac dvoje djece, radnik. Upućen u logor na
priedlog Zaštitnog redarstva u Sarajevu na vrijeme od 2
godine; davao priloge za "narodnu pomoć" i vršio
komunističku promičbu.
rođ. 1898. u Kozarcu, sin Ibre i Fatime, oženjen, rizničar.
Upućen u logor na priedlog Zaštitnog redarstva u Sarajevu
na vrieme od 3 godine; održavao je veze s partizanima.
rođ. 1919. u Višegradu, sin Arifa i Aiše r. Karahodžić,
oženjen, otac jednog djeteta, poseb.činovnik. Upućen u
logor na priedlog 1.Ž.R.O. u Zenici na vrieme od 3 godine;
dragovoljno je otišao u partizane odakle se je nakon
kratkog vremena povratio radi uhodarenja i sakupljanja
pomoći i drugih potrebština za partizane.
rođ. 1918. u Banja Luci, kći Šaćira i Šebe r. Akić, udata,
majka četvoro djece, domaćica. Upućena u logor na
priedlog Ž.R.O, u Banja Luci na vrieme od 2 godine;
sudjelovala u pljački i drugim zločinstvima Asima Djelića.
rođ. 1907. u Gornjoj Tuzli, sin Mustafe i Mine r. Selimović,
oženjen, otac petero djece, prikupac Zempra. Upućen u
logor na priedlog Z.R.O. u Tuzli na vrieme od 2 godine; poma-
gao nekim partizanima pri prebacivanju u planinu Majevicu.
rođ. 1924. u Mostaru, sin Salke i Nafe r. Hajdarević,
neoženjen, bolničar. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Mostaru na vrieme od 2 godine; čitao komunističko
tvorivo, prisustvovao sastancima, te pripremao i omogućio
bieg pritvorenoj komunistkinji Puzić Semiji.
rođ. 1912. u Mostaru, sin Salke i Fate r. Fezić, oženjen,
otac jednog djeteta, limar. Upućen u logor na priedlog
Zaštitnog redarstva u Sarajevu na vrieme od 5 mjeseci;
održavao vezu s partizanima.
rođ. 1904. u Kulen Vakufu, sin Demira i Fatke r, Behran
oženjen, graditelj. Upućen u logor na priedlog Ž.R,O. u '
Banja Luci na vrieme od 18 mjeseci; optužio partizanima
Vilka Dodigovića, zapovjednika ustaške mladeži.
173
Bošnjaci u Jasenovačkormi logoru
77. DERVIŠIĆ MEHMEDALIJA, rod. 1922. u Banja Luci, sin Smaila i Fatime r. Sarač,
78. DIDOVIĆ OSMAN,
79. DIDOVIĆ ........ I
80. DIZDAREVIĆ HALIL,
81. DOLAMIĆ HASAN,
82. DREAIĆ (?) HUSEIN,
83. DOLO ALIJA,
84. DROCIĆ MAHMUT,
85. DUGALIĆ PAŠO,
86. DŽABIĆ NAZIM,
174
neoženjen, đak. Upućen u sabirni logor na priedlog Ž.R.O.
u Banja Luci na vrieme od 2 godine; podržavao veze s
članovima komunističke partije, te vršio komunističku
promičbu.
rođ. 1911. u Velikoj Kladuši, sin Hase i Fate r. Alibašić,
oženjen, otac četvero djece, ratar. Upućen u logor na
priedlog Ž.R.O, u Bihaću na vrieme od 2 godine; surađivao
s partizanima.
rođ. 1895. u Velikoj Kladuši, udovac, brijač. Upućen u
logor na priedlog Ž.R.O. u Karlovcu na vrieme od 1
godine; surađivao s partizanima.
rod. 1903. u Žepču, sin Bane i Zumre r. Hamzić, oženjen,
otac šestero djece, kafedžija. Upućen u logor na priedlog
Ž.R.O. u Travniku na vrieme od 2 godine; slao partizanima
zdravstveno tvorivo i cigarete.
rođ. 1918. u Tešnju, sin Alije i Fatime r. Bukvić,
neoženjen, limar. Upućen u logor na priedlog Ispostave
Ž.R.O. u Zemunu na vrieme od 2 godine; organizirao jednu
komunističku udarnu jedinicu.
rođ. 1926. u Vidovskoj, sin Mehmeda i Feride r. Handžić,
neoženjen, radnik. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Bihaću na vrieme od 2 godine; temeljito sumnjiv da je
sarađivao sa partizanima.
rođ. 1904. u Goraždu, sin Agana i Zejne, udovac, otac jednog
djeteta, ratar. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u Sarajevu
na vrieme od 1 godine; služio odmetnicima kao teklić.
rođ. 1914. u Bos. Gradiški, sin Muharema i Hatidže r. Daut-
ović, neoženjen, postolar. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O.
u Novoj Gradiški na vrieme od 3 godine; partizanima u Koza-
ri davao podatke o kretanju hrvatske i njemačke vojske.
rođ. 1900. u Turskim Kolibama, sin Huse i Zarife, oženjen,
otac šestero djece, ratar. Upućen u logor na priedlog
Zapovjedništva sabirnog logora u Jasenovcu na vrieme od 2
godine; protupravno si prisvojio novac sakupljen od
zatočenika za životne namirnice.
rođ. 1915. u Banja Luci, sin Abdulaha i Kadire r. Halimić,
neoženjen, trg. pomoćnik. Upućen u logor na priedlog
Bošnjaci u Jasenovačkom fogoru
87.
88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.
96.
DŽAFERAGIĆ EDHEM,
DŽAFERAGIĆ MUSTAFA,
DŽAFIĆ MEHMED,
DJANIĆ NURA,
DŽELIĆ SALIH,
DJEMAT JUSUF,
DŽINDO RASIM,
DJODJIĆ SALKO,
DŽUDŽA MUHAMED,
DŽUDŽIĆ MEHO,
Zaštitnog redarstva u Banja Luci na vrieme od 2 godine,
podržavao veze s komunistima.
rođ. 1898. u Sarajevu, sin avdije i Neire r.Smaiš, oženjen, otac
jednog djeteta, postolar. Upućen u logor na priedlog Zaštit-
nog redarstva u Banja Luci na vrieme od 2 godine; održavao
vezu s komunistima te prisustvovao komunis. sastancima.
rođ. 1903. u Tuzli, sin Sulje i Esme r. Kanjić, oženjen,
otac četvero djece, rudarski radnik. Upućen u logor na
priedlog Ž.R.O. u Tuzli na vrieme od 3 godine; surađivao s
partizanima i ubio redarstvenog izvidnika Lihića Asima.
rod. 1914. u Bijeljini, sin Šaćira i Kade, oženjen, otac dvoje
djece, krojač. Upućen u logor na priedlog Kotarske oblasti
u Bieljini na vrieme od 3 godine; poznat kao komunista.
rođ. 1909. u Bos. Novom, kći Muse i Zijade r. Gorinj,
udata, majka sedmero djece, kućanica. Upućena u logor na
priedlog Ž.R.O. u Banja Luci na vrieme od 1 godine;
surađivala s partizanima a Kći joj je u odmetništvu.
rođ. 1909. u Banja Luci, sin Ahmeta i Arife r. Kurtović,
neoženjen, konobar. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Banja Luci na vrieme od 2 godine; kockar, džepar i pijanac.
rođ. 1914. u Prozoru, sin Ibrahima i Majre r. Bajrić, oženjen,
otac dvoje djece, trgovac. Upućen u logor na priedlog
Zaštitnog redarstva u Sarajevu na vrieme od 3 godine;
pucao na ustaše za vrieme boravka partizana u Prozoru.
rod. 1920. u Šatorovićima, sin Ćamila i Vasvije r. Hodžić,
neoženjen, slušač medicine. Upućen u logor na priedlog
Ž.R.O. u Travniku na vrieme od 3 godine; djelatni partizan.
rođ. 1899. u Prnjavoru, sin Avde i Emine, oženjen, otac
troje djece, povjerenik Zempra. Upućen u logor na priedlog
Ž.R.O. u Novoj Gradiški na vrieme od 2 godine; temeljito
sumnjiv da je surađivao s partizanima.
rođ. 1903. u Mostaru, sin Osmana i munte r, Drljević,
neoženjen, ljekarnik. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Sarajevu na vrieme od 2 godine; iz svoje ljekarne
zdravstveno tvorivo davao partizanima.
rođ. 1904. u Visokom, sin derviša i Ume r. Sirčo, oženjen,
otac četvero djece, krojač. Upućen u logor na priedlog
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
97. DEDIĆ MEHO,
98. DELIĆ ZEJNA,
99. DERVIŠEVIĆ ZILHA,
100. EKIĆ AHMED,
101. ELEZOVIĆ ESAD,
102. ERZUMLIĆ MUSTAFA,
103. FAZLAGIĆ BELKISA,
104. FEJZIĆ ATIF,
176
Ž.R.O, u Sarajevu na vrieme od 3 godine; podržavao Veze 5
komunistima i vršio komunističku promičbu,
rođ. 1924. u Visokom, sin Osmana i Derviše Pandžić,
oženjen, ratar. Po ispostavi Župske Redarstvene Oblasti u
Zenici predložen za upućenje u logor na vrieme od 3
godine; djelatni partizan i partizanski teklić.
rod. 1914. u Blagaju, kći Hadže i Emine r. Dizdarević,
udata, domaćica. Upućena u logor na priedlog Z.R.O, u
Sarajevu na vrieme od 1 godine; muž joj se odmetnuo u
partizane, a ona ga je pomagala u protudržavnom udaru,
rođ. 1917. u Varcar Vakufu, kći Salke i Hatidže r. Tarkolić,
neudata, domaćica. Po ispostavi Ž.R.O. u Zenici predložena
za upućenje u logor na vrieme od 3 godine; sestra poznatog
partizana Dervišević Avde, koji je podmetao mine pod
vlakove.
rođ. 1918. u Banjoj Luci, sin pok. Mustafe i Feize r. Čanić.
Neoženjen, stolar, upućen u logor na priedlog Zaštitnog
redarstva za grad Banja Luku i v.ž. Sana-Luka na vrieme
od 3 godine; vršio je teklićku službu u korist odmetnika, a
kasnije im se pridružio.
rođ. 1921. u Mostaru, sin pok. Salke i Hatidže r. Hrle,
neoženjen, radnik, upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Mostaru na vrieme od 3 godine; pridružio se je dragovoljno
odmetnicima i sudjelovao u borbama protiv hrvatskih
oružanih saga.
rođ. 1922. u Konjicu, sin Mehmeda i Naze r. Sokolović,
neoženjen, želježnički činovnik, upućen u logor na priedlog
Zaštitnog redarstva za grad Sarajevo i v.ž. Vrhbosna na
vrieme od 3 godine; borio se je u redovima komunističkih
odmetnika protiv hrvatskih oružanih snaga.
rod. 1926. u Čapljini, kći Abdulaha i ajiše r. Kudra,
neudata, dak, upućena u logor na priedlog Ž.R.O. u
Sarajevu na vrieme od 3 godine; sakupljala "Crvenu
pomoć" i rasparčavala komunističko promičbeno tvorivo.
rod. 1915. u Sarajevu, sin Ahmeta i Namke r. Muminović,
neoženjen, tiskar, upućen u logor na priedlog Zaštitnog
redarstva za grad Sarajevo i v.ž. Vrhbosna na vrieme od 3
godine; pridružio se dragovoljno odmetnicima, te se u
njihovim redovima borio protiv hrvatskih oružanih snaga.
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
105. FEJZO MUSTAFA, rod. 1918. u Foči, sin pok. Omera i Pembe r. Kašmo,
neoženjen, dipl. ing. ekonomije, upućen u logor na priedlog
Zaštitnog redarstva za grad Sarajevo i v.ž. Vrhbosna na
vrieme od 3 godine; pridružio se dragovoljno odmetnicima.
106. FEJZO RABIJA, rođ. 1926. u Foči, kći Omera i Pembe, r. Kašmo, neudata,
trg. pomoćnica, upućena u logor na priedlog Ž.R.O. u
Sarajevu na vrieme od jedne godine; rasparčavala je kom.
promičbeno tvorivo.
107. FETAHAGIĆ MUHAMED, rođ. 1920. u Bos. Brodu, sin Ramadana i Nafije r.
Hadžiavdić, neoženjen, posebnički činovnik, upućen u
logor na priedlog Ž.R.O. u Sarajevu na vrieme od jedne
godine; surađivao je s organiziranim komunistima.
108. FERHATOVIĆ ALMASA, rođ. 1920. u Podgorici, kći Hasana i Aiše r. Hadžinuković,
neudata, kućanica, upućena u logor na priedlog Z.R.O. u
Sarajevu na vrieme od jedne godine; nabavljala je u
Sarajevu razno tvorivo potrebno partizanima.
109. FIDAHIĆ ALIJA, rođ. 1924. u Bieljini, sin Mehmeda i Azemine r. Zajimović,
neoženjen, đak, upućen u logor na priedlog Z.R.O. u
Sarajevu na vrieme od jedne godine; raspačavao je
komunističko promičbeno tvorivo,
110. FILIPOVIĆ EMIRA, rođ. 1926. u Nišu, kći Sulejmana i Razije r. Ugljen,
neudata, đak, upućena u logor na priedlog Ž.R.O. u
Sarajevu na vrieme od jedne godine; kći je Sulejmana
Filipovića, ministra komunističke vlade u Beogradu.
111. FILIPOVIĆ RAZIJA, rođ. 1903. u Ljubuškom, kći Sadika Ugljena i Zinete r.
Sadiković, udata, kućanica, upućena u logor na priedlog
Ž.R.O, u Sarajevu na vrijeme od jedne godine, supruga je
Sulejmana Filipovića.
112. GANDURA MUHAMED, rođ. 1917. u Pljevlju, sin Halida i Esme r. Hadžimusić,
neoženjen, uvoditelj dovoda, upućen u sabirni logor na
priedlog Z.R.O. u Sarajevu na vrieme od 3 godine; vršio
komunističku promičbu, bio član komunističke organizacije
te sakupljao za "crvenu pomoć".
113. GANIĆ MUSTAFA, rođ. 1921. u selu Zagornjica, kotar Visoko, sin Omera i
Mulije r. Vračo, neoženjen, želježničar, upućen u logor na
priedlog Ž.R.O. u Sarajevu na vrieme od 2 godine;
podržavao veze s partizanima i s njima djelatno surađivao.
114. GAVRANOVIĆ MUJO, rođ. 1912. u Travniku, sin Zaima i Fatime r.
Hadžiosmanović, neoženjen, pekar, upućen u logor na
priedlog Ž.R.O, u Travniku na vrieme od 3 godine;
177
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
178
115. GIGOVIĆ SEAD,
116. GOZIĆ AVDO,
117. GRADINČIĆ EJUB,
118. GVOŽĐAR IRFAN,
119. HABUL ZAIM,
120. HADŽALIĆ OSMAN,
121. HADŽIĆ HAVA,
122. HADŽIĆ MUNIRA,
123. HADŽIAVDIĆ NEDŽIB,
dragovoljno se priključio partizanima i skupa s njima se
borio i pljačkao dok nije bio zarobljen.
rod. 1922. u Sarajevu, sin Hamdije i Sadike r. Demirdžić,
neoženjen, student medicine, upućen u logor na priedlog
Ž.R.O. u Sarajevu na vrieme od 3 godine; dragovoljno je
stupio u komunističku organizaciju, te obnašao dužnost
sekretara jedne ćelije.
rod. 1922. u Banjoj Luci, sin Sulje i Unče, neoženjen,
krojački pomoćnik, upućen u logor na priedlog Z.R.O, u
Travniku na vrieme od 2 godine; vršio je partizansku
promičbu i bio u vezi s partizanima.
rođ. 1902. u Turbetu, sin Saliha i Umije r. Palić, otac troje
djece, trgovac, upućen u logor na priedlog Redarstvene
oblasti za grad Zagreb na vrieme od jedne godine;
podržavao veze sa svojim bratom koji se priključio
partizanima.
rođ. 1915. u Banja Luci, sin Idriza i Naside r. Zembo,
rastavljen, otac jednog djeteta, mehaničar, upućen u logor
na priedlog Ž.R.O. u Banja Luci na vrieme od 3 godine;
vršio je komunističku promičbu.
rođ. 1903. u Lastvi, sin Hamida i Meliče r. Hadžimahović,
oženjen, otac 6 djece, trgovac, upućen u logor na priedlog
Z.R.O. u Banja Luci na vrieme od dvije godine; za vrijeme
partizanskog napadaja na Banja Luku vršio uhodarsku
službu u njihovu korist.
rod. 1903. u Rotimlji, sin Muje i Naze r. Hodžić,
neoženjen, kavanar, upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Mostaru na vrieme od 2 godine; neobično je djelatan u
širenju komunističke promičbe.
rođ. 1920. u Begov Hanu, kći Ibrahima i Šide, neudata,
kućanica, upućena u logor na priedlog Ž.R.O. u Travniku
na vrieme od 2 godine; prenosila je partizanima pisma,
zdravstveno tvorivo i strieljivo.
rod. 1924. u Begov Hanu, kći Ibrahima i Šide r. Sarajlić,
neudata, kućanica, upućena u logor na priedlog Ž.R.O. u
Travniku na vrieme od 2 godine; vršila je uhodarsku službu
u korist partizana.
rod. 1907. u Čepilovoj Kuli, sin Rašida i Alije, neoženjen,
radnik, upućen u logor na priedlog Z.R.O, u Travniku na
vrieme od jedne godine, radi skitnje.
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
124. HADZIMUSIĆ IBRO, rođ. 1904. u Foči, sin Selima i Mejre r. Hadžiibrahimović,
rastavljen, radnik, upućen u logor na priedlog redarstvene
oblasti za grad Zagreb na vrieme od 2 godine; nakon
puštanja iz zatočenja nastavio je i nadalje svojim razornim
komunističkim radom, te je, među ostalim, u stanu svoje
priležnice poderao Poglavnikovu sliku.
125. HADŽIMUSIĆ ZUMRETA, rod. 1926. u Fiči, kći Muhameda i Seme, neudata, đak, upu-
ćena u logor na priedlog Ž.R.O. u Sarajevu na vrieme jedne
godine; rasparčavala je komunističko promičbeno tvorivo.
126. HADŽIMUSTAFIĆ MUHAREM, rod. 1926. u Tuzli, sin pok. Hase i Hasibe,
neoženjen, gostioničar, upućen u logor na priedlog Ž.R.O.
u Tuzli na vrieme od 2 godine; dana 13.100.44. pokušao je
objesiti maloljetnog Lukić Muju bez ikakvog razloga,
opljačkavši ga pri tome.
127. HADŽIOSMANOVIĆ BESIM, rod. 1917. u Jajcu, sin Bećira i Fatime, neoženjen,
državni činovnik, upućen u logor na priedlog Zaštitnog
redarstva za grad Sarajevo i v.ž. Vrhbosna na vrieme od 3
godine; partizane oko Bugojna pomagao je slanjem
živežnih namirnica i monopolsih predmeta.
128. HADŽIOSMANOVIĆ NUSRET, rod. 1914. u Mostaru, sin pok. Ibrahima i Fate r.
Batla, neoženjen, limar, upućen u logor na priedlog Ž.R.O.
u Sarajevu na vrieme od 3 godine; nabavljao je strieljivo i
odpremao ga odmetnicima.
129. HADŽIEFENDIĆ MUSTAFA, rođ. 1914. u Gradačcu, sin mustafe i Tajibe r.
Tahirović, oženjen, otac jednog djeteta, posebnički
činovnik, upućen u logor na priedlog Redarstvene oblasti
za grad Zagreb na vrieme od jedne godine; nabavljao je
uredsko tvorivo za odmetnike.
130. HADŽISELIMOVIĆ IBRAHIM, rođ. 1887. u Kotorišću, sin pok. Ibrahima i Izete r.
Eminefendić, oženjen, otac 9 djece, upućen u logor na
priedlog Ž.R.O. u Banja Luci na vrieme od jedne godine;
surađivao je sa odmetnicima.
131. HAIRLAKOVIĆ ŠEFKET, rod. 1920 u V. Kladuši, sin Hasana i Drage, neoženjen,
bivši redarstveni činovnik, upućen u logor na priedlog
Ž.R.O. u Banja Luci na vrieme od 2 godine; širio je uzbud-
ljive viesti uznemirujući pučanstvo, inače sklon pljački.
132. HAJDO HASAN, rod. 1908. u Mostaru, sin Ibrahima i Đefre r. Ćatović,
oženjen, stolar, upućen u logor na priedlog Zaštitnog
redarstva za grad Sarajevo i v.Ž. Vrhbosna na vrieme od 2
179
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru = — 5
godine; drapovoljno se je pridružio odmetnicima i borio se
protiv hrvatskih oružanih snaga.
133. HAJRO VAHID, rođ. 1921. u Sarajevu, sin Mehmeda i Fate r. Hadžlaš,
neoženjen, električar, upućen u logor na priedlog Ž.R.O, u
Sarajevu na vrieme od 3 godine; slao je partizanima
akumulatore, te skupljao doprinose za "crvenu pomoć",
134. HALILOVIĆ SMAIL, rođ. 1907. u Prnjavoru, sin Selima i Kade r. Mesterbašić,
oženjen, otac dvoje djece, trgovac, upućen u logor na
priedlog Ž.R.O. u Novoj Gradiški na vrieme od jedne
godine; vrieđao je Poglavnika i N.D.H. izrazivši na taj
način svoje protudržavno raspoloženje.
135. HALIMIĆ ABAZ, rođ. 1896. u Banja Luci, sin Edhema i Munife r. Đelić,
oženjen, otac jednog djeteta, brijač, upućen u logor na
priedlog Ž.R.O. u Banja Luci na vrieme od jedne godine;
vršio je uhodarsku službu u korist partizana.
136. HALIMIĆ DANIJEL, rođ. 1909. u Banja Luci, sin Latifa i Fatime,
oženjen, otac jednog djeteta, krojač, upućen u logor na
vrieme od 2 godine; održavao je vezu s odmetnicima.
137. HALIMIĆ HALIM, rod. 1916. u Skuplju, sin Omera i Emine r. Mulalić,
neoženjen, drž. činovnik, upućen u logor na priedlog
Zaštitnog redarstva za grad Banja Luku i v.ž. Sana-Luku na
vrieme od 2 godine; obnašao je dužnost nadzornika jednog
tzv. sektora SKOJ-a.
138. HAMDANOVIĆ IBRAHIM, rođ. 1894. u Otoci, sin pok. Murata i Fate r. Komoč,
oženjen, otac 4 djece, ratar, upućen u logor na priedlog
Z.R.O. u Bihaću na vrieme od 3 godine; surađivao je i
pomagao partizane pri njihovom upadu u Bos. Krupu.
139. HARAMBAŠIĆ HABIBA, rođ, 1925. u Prijedoru, kći pok. Alije i Paše, neudata,
đak, upućena u logor na priedlog Zaštitnog redarstva za
grad Zagreb i v.Ž. Prigorje na vrieme od 2 godine; vršila
komunističku promičbu i širila kom. promičbeno tvorivo.
140. HARAMBAŠIĆ NAFIJA, — rod. 1922. u Prijedoru, kći pok. Alije i Paše r. Pašalić,
neudata, student farmacije, upućena u logor na priedlog
Z.R.O. u Banja Luci na vrieme od 2 godine; organizirani je
član kom. partije, te kao takva neobično opasna u svom
protudržavnom radu.
141. HASANBEGOVIĆ OSMAN, rod. 1901. u Havtovcu, sin Šaćira i Naze r, Kapodić,
oženjen, otac dvoje djece, posebnički činovnik, upućen u
180
142, HASIĆ HUMKA,
143. HERCEGOVAC RIZAH,
144. HODŽIĆ ALIJA,
145. HODŽIĆ HUSEIN,
146, HODŽIĆ JUSO,
147. HODŽIĆ SAFET,
148. HOTIĆ AZEMINA,
149. HOTIĆ GIJAZA,
150. HRNJICA MUSTAFA,
__ Bošnjaci u Jasenovačkom I0goru_
logor na priedlog Zaštilnog redarstva za grad Sarajevo i v.Ž.
Vrhbosna na vrieme od 3 godine; sudjelovao je u napadima
odmetnika u okolici Foče.
rod. 1919. u Kladnju, kći Adema i Aiše r. Dakmić, neudata,
mati 3 nezakonite djece, upućena u logor na priedlog
Ž.R.O. u Tuzli na vrieme od jedne godine radi nemorala.
rođ. 1914. u Travniku, sin pok. Hakije, neoženjen, krojač,
upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u Travniku na vrieme od
3 godine; obnašao je dužnost zapovjednika čete u
odmetničkim redovima.
rođ. 1921. u Goraždu, sin Imšira i Meve r. Kodžeka,
neoženjen, krojač, upućen u logor na priedlog Zaštitnog
redarstva za grad Sarajevo i v.ž. Vrhbosna na vrieme od 3
godine; borio se na strani odmetnika.
rođ. 1899. u Bjeloj, sin Ibrahima i Neire r. Salihagić,
oženjen, otac jednog djeteta, posebnički činovnik, upućen u
logor na priedlog Ž.R.O. u Sarajevu, širio je komunističku
promičbu.
rođ. 1921. u Grborezu, sin Nurke i Nure r. Zijadić,
neoženjen, radnik, upućen u logor na priedlog
Zapovjednika V. ust. stajaćeg zdruga u Livnu na vrieme od
2 godine; pridružio se dragovoljno odmetnicima.
rod. 1927. u Ratiru, sin Muje i Zeife r. Kardaš, neoženjen,
ratar, upućen u logor na priedlog Z.R.O. u Sarajevu na
vrieme od 3 godine; borio se u redovima odmetnika.
rođ. 1904. u Livnu, kći Ibrahima i Kise, udata, majka
četvoro djece, upućena u logor na priedlog Ž.R.O. u Banja
Luci na vrieme od 18 mjeseci; surađivala je sa istaknutim
komunistima, a u njenoj kući sastajali su se redovito
partizanski teklići.
rođ. 1928. u San. Mostu, kći Šerifa i Azemine, neudata,
đak, upućena u logor na priedlog Z.R.O. u Banja Luci na
vrieme od jedne godine; surađivala je s odmetnicima.
rod. 1914. u Koprivnici, sin pok. Selima i Derviše r.
Čolaković, neoženjen, državni činovnik, upućen u logor na
priedlog Zaštitnog redarstva za grad Sarajevo i v.Ž.
Vrhbosna na vrieme od 3 godine; održavao je komunističke
sastanke i partizanima slao obaviesti o stanju u Sarajevu.
181
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
151. HROMIĆ BENJAMIN,
152. HUSEINOVIĆ ASIM,
153. HUSEJNOVIĆ ATIF,
154. HUSIKA MEHMEDALIJA,
155. HUSIKA SEAD,
156. HUSKIĆ SAFET,
rod. 1916. u Ljubuškom, sin Hasana i Paše r. Krilić,
neoženjen, želježnički činovnik, upućen u logor na priedlog
Ž.R.O. u Sarajevu na vrieme od 3 godine; vrlo je djelatan u
širenju protudržavne promičbe.
rođ. 1917. u Prozoru, sin Hasana i Derviše r. Merdžanović,
neoženjen, bivši podvornik kod Ž.R.O. u Sarajevu, upućen
u logor na priedlog navedene oblasti na vrieme od jedne
godine; omogućio je dopisivanje uhićenih komunista.
rođ. 1910. u Derventi, sin Ibre i Zuhre, oženjen otac 4
djece, upućen u logor na priedlog Kotarske oblasti u
Derventi na vrieme od 2 godine; radi skitnje i krađe.
rod. 1893. u Kaknju, sin Mustafe i Hanumice r. Karahodžić,
oženjen, otac 6 djece, učitelj, upućen u logor na priedlog
Redarstvene oblasti za grad Zagreb na vrieme od jedne
godine; temeljito sumnjiv radi suradnje s partizanima.
rođ. 1917. u Kaknju, sin Mehmeda i Hađide, neoženjen,
kotarski agronom, upućen u logor na priedlog Zaštitnog
redarstva za grad Sarajevo i v.ž. Vrhbosna na vrieme od 2
godine; vršio kom. promičbu i pomagao partizane
doprinosima u novcu.
rođ. 1914. u Livnu, sin Mahmuta i Habibe, oženjen, otac
jednog djeteta, brijač, upućen u logor na priedlog
Zapovjednika V ust. stajaćeg zdruga u Livnu na 6 mjeseci;
surađivao je s odmetnicima.
157. IBRAHIMOVIĆ MEHMEDALIJA, rod. 1927. u Gračanici, sin Alije i Zumrete r.
158. IMAMOVIĆ DERVIŠ,
159. IMŠIROVIĆ SADIKA,
160. IMŠIROVIĆ ADEM,
182
Melenkić, neoženjen, đak šerijatske škole. Upućen u logor
na priedlog Z.R.O. u Sarajevu na vrieme od 2 godine;
dobrovoljno pristupio u komunističku organizaciju,
održavao redovne sastanke i nižim vezama davao upute.
rođ. 1913. u Zenici, sin Fehima i Hasibe r. Kundalić, otac
dvoje djece, slagar. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Sarajevu na vrieme od 3 godine; održavao veze s
komunistima i vršio komunističku promičbu.
rod. 1916. u Gračanici, kći Nazifa i Zajre r. Osmanović,
udata, kućanica, Upućena u logor na priedlog Ž.R.O. u
Tuzli na vrijeme od 1 godine; provodila nemoralan život i
bila odana skitnji.
rod. 1913. u Gnojnicama, kotar Tuzla, sin Mustafe i Emine
r. Omerović, otac jednog djeteta, željeznički dočinovnik.
161. ISLAMOVIĆ SELVETA,
162. JARAN SULEJMAN,
163. JAMAKOVIĆ MULO,
164. JELEČ MUHAREM,
165. JELEN ĆAMILA,
166. JOGIĆ ARIF,
167. JUSUFOVIĆ HUSEIN,
168. JAHIĆ HASAN,
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Upućen u logor na priedlog 1.Ž.R.O. u Vinkovcima na
vrieme od 1 godine; surađivao s komunistima na rušenju
željezničkih pruga i vršio sabotažu na željezničkom
prometu.
rođ. 1916. u Mostaru, kći Huseina i Bahre r. Hujdur, udata,
majka jednog djeteta, domaćica. Upućena u logor na
priedlog U.N.S. Zaštitnog redarstva za grad Sarajevo i v.Ž.
Vrhbosna na vrieme od 2 godine; njezin muž je pobjegao
zrakoplovom iz Sarajeva u nepoznatom pravcu, a ista nije
htjela reći kuda.
rod. 1913. u Banja Luci, sin Muharema i Remze r.
Mutavdžić, otac dvoje djece, zidar. Upućen u logor na
priedlog Ž.R.O. u Banja Luci na vrieme od 3 godine;
sudjelovao je u četničko-komunističkim odredima.
rođ. 1903. u Zagoricama, kotar Visoko, sin Hasana i Mejre
Ii Hakulije, otac četvero djece, ratar. Upućen u logor na
priedlog Ž.R.O. u Sarajevu na vrieme od 2 godine; služio
kao teklić i vodič partizanskim prebjezima.
rođ. 1901. u Livnu, sin Abdulaha i Habibe r. Brkić, otac
petero djece, poljodjelac. Upućen u logor na priedlog
U.N.S. Zaštitnog redarstva za grad Sarajevo i v.ž. Vrhbosna
na vrieme od 3 godine; surađivao je s partizanima i
dojavljivao im kretanje naše vojske.
rođ. 1906. u Dubravama, kotar Mostar, kći Agana Delića i
Hane r. Maksumić, majka troje djece, kućanica. Upućena u
logor na priedlog Z.R.0: u Sarajevu na vrieme od 1 godine:
njezin muž Ahmed Jelen, domobranski glazbenik,
odmetnuo se u partizane.
rod. 1908. u Krčani, kotar Bos. Krupa, sin Jusufa i Šeće r.
Hašimović, otac dvoje djece, poljodjelac. Upućen u logor
na priedlog Z.R.O. u Bihaću na vrieme od 3 godine;
surađivao s partizanima za vrieme njihovog boravka u Bos.
Krupi.
rođ. 1907. u Banja Luci, sin Halida i Nafe, neoženjen,
gostioničar, upućen na prisilni boravak u sabirni logor na
priedlog Z.R.O. u Banja Luci na vrieme od 3 godine; vršio
je komunističku promičbu, te partizane svakom mogućom
prilikom pomagao novčanim doprinosima.
rođ. 1906. u Banja Luci, sin pok. Ibrahima i Ašeme,
oženjen, otac 4 djece, bivši red. činovnik, upućen na
183
184
169. JAŠAREVIĆ REUF,
170. KADIĆ ALIJA,
171. KAHVEDŽIĆ KASIM,
172. KAJTAZ DŽEMAL,
173. KAKNJO RIFAT,
174. KAPETANOVIĆ HASNIJA,
175. KARAHODŽIĆ IBRAHIM,
176. KARALIJA MAHMUD,
prisilni boravak u sabirni logor na priedlog Ž.R.O. u Banja
Luci na vrieme od 3 godine; održavao je veze s partizani
ma još prije njihovog upada u Banja Luku, te je za samo
vrieme upada bio njihov najpovjerljiviji čovjek.
rod. 1920. u Banja Luci, sin Mustafe i Dževade r,
Hadžialagić, neoženjen, islamski dušobrižnik, upućen u
logor na priedlog Ž.R.O. u Banja Luci na vrieme od 3
godine; dao je partizanima podatke o brojčanom stanju i
rasporedu vojske u Banja Luci, kao i nacrt svih bunkera.
Radio je na prebacivanju ludi među partizane, kao i na
skupljanju "crvene pomoći".
rođ. 1885. u Konjicu, sin Akifa i Naile r. Gluhić, oženjen,
otac petero djece, posjednik. Upućen u logor na priedlog
Ž.R.O. u Sarajevu na vrieme od 1 godine, podržavao veze s
komunistima i vršio komunističku promičbu.
rođ. 1900. u Derventi, sin Alage i Hanife r. Mustafičić,
oženjen, otac dvoje djece, radnik. Upućen u logor na
priedlog Ž.R.O. u Brodu na Savi na vrieme od 3 godine;
širio komunističku promičbu i održavao veze s partizanima.
rod. 1912. u Mostaru, sin Ahmeda i Đulsume r. Hadrović,
oženjen, otac troje djece, bravar. Upućen u logor na
priedlog 2.R.O. u Mostaru na vrieme od 3 godine; vršio
komunističku promičbu, odpremao pojedine osobe
partizanima i vršio sabotažu u željezničkoj ložioni.
rođ. 1907. u Zenici, sin Ahmeda i Have r, Čoba, oženjen,
otac troje djece, slagar. Upućen u logor na priedlog
Redarstvene oblasti za grad Zagreb na vrieme od 18
mjeseci; sakupljao i kupovao oružje za odmetnike.
rod. 1917. u Bos. Novom, kći Osmanbega i Sultanije,
neudata, domaćica. Upućena u logor na priedlog Kotarske
oblasti u Bos. Novom na vrieme od 15 mjeseci; održavala
vezu s odmetnicima i podpomagala ih.
rod. 1914. u Zasoplju, sin Asima i Fate, neoženjen,
pekar, Upućen u logor na priedlog Ž,R.O. u Travniku na
vrieme od 2 godine; vršio komunističku promičbu.
rod. 1923. u Visokom, sin Mehe i Mihane r. Jamaković,
neoženjen, bravar. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Sarajevu na vrieme od 3 godine; podržavao vezu s
komunistima i vršio komunističku promičbu,
17%
178.
179.
180.
181.
182.
183.
184.
185.
186.
KARIĆ MEHMED,
KATANA FERID,
KEVRO RAŠID,
KERIĆ ZAHID,
KESAROVIĆ MUMIN,
KOLAR MUHAMED,
KONAKOVIĆ GALIB,
KONAKOVIĆ SULEJMAN,
KOPIĆ HASAN,
KORJENIĆ HASAN,
a SPma 2 in Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
rod. 1906. u Paležu, sin Alije i Fate r. Hasanagić,
neoženjen, bravar, Upućen u logor na priedlog Z.R.O. u
Sarajevu na vrieme od 1 godine; pomagao pri odpremanju
pošiljaka partizanima.
rod. 1903. u Banja Luci, sin Ibrahima i Mine r. Poparić,
oženjen, otac troje djece, namještenik redarstva. Upućen u
logor na priedlog Ž.R.O, u Banja Luci na vrijeme od 2
godine; surađivao s partizanima.
rod. 1892. u Ivančici, sin Saliha i Mulije, oženjen, radnik.
Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u Sarajevu na vrieme od
2 godine; održavao je vezu s odmetnicima.
rođ. 1915. u Travniku, sin Sulje i Zarfe r. Musić,
neoženjen, opančar. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Travniku na vrieme od 2 godine; znao za postojanje
komunističke organizacije u Travniku a nije to prijavio
oblastima.
rođ. 1925. u Velikoj Kladuši, sin Šerifa i Derviše r.
Elezović, neoženjen, mesarski poomoćnik. Upućen u logor
na priedlog Ž.R.O. u Bihaću na vrieme od 2 godine;
podržavao veze s partizanima.
rođ. 1922. u Sarajevu, sin Hamdije i Fatime r. Babić,
neoženjen, vrtlar. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Sarajevu na vrieme od 2 godine; vršio komunističku
promičbu i održavao veze s komunistima.
rod. 1923. u Rogatici, sin Muhameda i Naile r. Milić,
neoženjen, đak. Upućen u logor na priedlog Zaštitnog
redarstva u Sarajevu na vrieme od 2 godine; bio je član
komunističke petorke, te prikupljao priloge za "narodnu
pomoć".
rod. 1903. u Parževićima, sin Osmana i Nefe r, Hrbat,
oženjen, otac sedmero djece, ratar. Upućen u logor na
priedlog Zaštitnog redarstva u Sarajevu na vrieme od 2
godine; podržavao veze s odmetnicima.
rod. 1921. u Tesliću (Borići) sin Selima i Mihane,
neoženjen, ratar. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O, u Tuzli
na vrieme od 2 godine; djelatni partizan i partizanski teklić.
rod. 1879. u Ustiprači, sin Fehrada i Ajkune r. Mehović,
neoženjen, radnik, Upućen u logor na priedlog Zaštitnog
185
Bošnjaci u Jasenovačkom Togoru Sa
187. KRAJINA SAMIJA,
188. KRPO AIŠA,
189. KRUPIĆ ILIJAS,
190. KUBAŠIĆ HILMIJA,
191. KUBO LEMO,
192. KUČUK AHMED,
193. KUČUK SULEJMAN,
194. KULENOVIĆ ASIM,
195. KULENOVIĆ HAJRIJA,
186
redarstva u Sarajevu na vrieme od 2 godine; surađivao s
partizanima.
rođ. 1912. u Mostaru, kći Muhameda i Adile r. Opijač,
udata, majka dvoje djece, domaćica, Upućena u logor na
priedlog Ž.R.O. u Sarajevu na vrieme od 1 godine; njezin
suprug, zrakoplovni bojnik, odmetnuo se u partizane.
rođ. 1922. u Domanovićima, kći Osmana i Dude, neudata,
domaćica. Upućena u logor na priedlog Ž.R.O. u Sarajevu
na vrieme od 21 mjesec; odmetnula se u šumu; te među
odmetnicima boravila 5 mjeseci.
rod. 1920. u Gračanici, sin Hasana i Alije r. Pašalić,
neoženjen, poseb. činovnik. Upućen u logor na priedlog
Ž.R.O. u Banja Luci na vrieme od 3 godine; vršio
komunističku promičbu.
rođ. 1919. u Prijedoru, sin Bega i Derviše, neoženjen,
sudski činovnik. Upućen u logor na priedlog Z.R.O, u
Banja Luci na vrijeme od 3 godine; pomagao partizane.
rođ. 1927. u Livnu, sin Reše | Zarfe, neoženjen, radnik.
Upućen u logor na priedlog Zapovjedništva V. stajaćeg
sdruga u Livnu na vrieme od 18 mjeseci; surađivao je s
partizanima i držao im stražu.
rod. 1914. u Trnovu, sin Mehe i Nurije r. Hajkunić, neoženjen,
radnik. Upućen u logor na priedlog Redarstvene oblasti za
grad Zagreb na vrieme od 3 godine; nepopravljivi kradljivac.
rođ. 1911. u Banja Luci, sin Nedžiba i Fatime, oženjen,
otac troje djece, redar, činovnik. Upućen u logor na
priedlog Z.R.O. u Banja Luci na vrieme od 2 godine; va
vrieme boravka u Banja Luci istima predao svjetlopise
namještenika redarstvene oblasti.
rođ. 1905. u Varcar Vakufu, sin Ragiba i Hašije r.
Dizdarević, oženjen, otac dvoje djece, podvornik. Upućen u
logor na priedlog Ž.R.O. u Banja Luci na vrieme od jedne
godine; za vrijeme boravka partizana u Varcar Vakufu vrlo
revno ih je pomagao.
rođ, 1914. u Ključu, kći Alije i Čine r. Filipović, udata,
majka dvoje djece, domaćica. Upućena u logor na priedlog
Zaštitnog redarstva u Sarajevu na vrieme od 2 godine;
održavala vezu s komunistima i podržavala ih.
__ Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
196. KULENOVIĆ SADIKA,
197. KURBAŠIĆ ESAD,
198. KURJAKOVIĆ ŠERIF,
199. KURSPAHIĆ FAIK,
200. KLEPIĆ BISERA,
201. KLEPIĆ OMER,
202. LALIČIĆ HUSO,
203. LEKO SULEJMAN,
204. LATIFOVIĆ REFIK,
rođ. 1907. u Trebinju, kći Saliha i Hasibe r. Drljević,
udata, majka troje djece, krojačica, Upućena u logor na
priedlog Z.R.O. u Sarajevu na vrieme od 2 godine od 2
godine; djelatna partizanka.
rođ. 1914. u Tuzli, sin Hasana i Mevlije r. Ahmedbašić, neože-
njen, radnik. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u Tuzli na
vrieme od 1 godine; nagovarao je seljačke mladićeda se ne
odazivaju pozivu u vojsku, nego da bježe u šumu partizanima.
rođ. 1914. u Bihaću, sin Šerifa i Ajše r. Mesić, neoženjen,
radnik. Upućen u logor na priedlog Izpostave Z.R.O. u
Zemunu na vrieme od 3 godine; nepopravljivi kradljivac.
rođ. 1922. u Foči, sin Džafera i Vasvije r. Pilav, neoženjen,
đak, Upućen u logor na priedlog Zaštitnog redarstva u
Sarajevu na vrieme od 3 godine; djelatni partizan.
rođ. 1918. u Zenici, kći Sulje i Ćatibe r. Bešić, udata,
domaćica. Upućena u logor na priedlog Ž.R.O. u Travniku
na vrieme od 3 godine; žena poznatog zloglasnog partizana
Omera Klepića, pljačkala ustaške domove i uhodarila u
korist partizana.
rođ. 1905. u Travnju, sin Vibera i Fate, oženjen, limar. Po
Župskoj redarstvenoj oblasti u Travniku predložen je za
upućenje u logor na vrieme od 3 godine; kao djelatni
partizan pronalazio po kućama ranjene ustaše i domobrane i
predavao ih partizanima na ubijanje, te zajedno sa
suprugom pljačkao ustaške kuće.
rod. 1918. u Gusinju, sin pok. Hime i Maliće, neoženjen,
krojač, upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u Dubrovniku na
vrieme od 3 godine; bio je član kom. partije i pročelnik I.
rejonskog komiteta.
rod. 1921. u Blagaju, sin po. Saliha i pok. Mihme,
neoženjen, ličilac, upućen u logor na priedlog Zaštitnog
redarstva za grad Sarajevo i v.Ž, Vrhbosna na vrieme od 3
godine; borio se u odmetničkim redovima.
rod. 1897. u Dubravici, sin Gane i Arife r. Asić, oženjen,
otac jednog djeteta, bivši red. zastavnik, upućen u logor na
priedlog Ispostave Ž.R.O, u Sisku na vrieme od jedne
godine; prietio se samokresom svojim predpostavljenima,
te se opijao za vrieme službe i čineći izgrede vrieđao
dostojanstvo državnog službenika,
187
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
188
205. LJUTIĆ MINKA,
206. LJUBUNČIĆ AHMED,
207. LJUBOVIĆ ISMET,
208. MAGLAJLIĆ DŽEMAL,
209. MAHIĆ FAHRUDIN,
rođ. 1925. u Ključu, kći Omera i Namke, neudata,
posebnička namještenica, upućena u logor na priedlog
Ž.R.O. u Banja Luci na vrieme od 2 godine; za vrieme
upada partizana u Banja Luku pljačkala je i vršila druge
zločine nad hrvatskim obiteljima.
rod. 1898. u Livnu, sin Taliha i Tajke r. Fehimović,
oženjen, otac dvoje djece, posebnički činovnik, upućen u
logor na priedlog Zaštitnog redarstva za grad Sarajevo i v.ž.
Vrhbosna na vrieme od 3 godine; borio se u odmetničkim
redovima protiv hrvatskih oružanih saga, i to u području
Sarajevo-Igman pl.
rod. 1921. u Nevesinju, sin Alije i Hanife r. Talović,
neoženjen, brijač, upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Sarajevu na vrieme od 3 godine; bio je djelatni član kom.
partije, te je prebacivao, preko svojih viših veza, ljude
među partizane.
rođ. 1903. u Banja Luci, sin Muhameda i Čanke r. Zildžić,
neoženjen, posebnički činovnik. Upućen u logor na
priedlog Ž.R.O. u Banja Luci na vrieme od 3 godine; radi
komunističke djelatnosti.
rođ. 1921. u Banja Luci, sin Sulejmana i Šefike r. Skopljak,
neoženjen, slušač prava. Upućen u logor na priedlog
Zaštitnog redarstva za grad Zagreb i v.ž. Prigorje na vrieme
od 2 godine; bio je član SKOJ-a na pravnom fakultetu.
210. MAHMUTAGIĆ ABDULAH, rod. 1908. u Maglaju, sin Mehmeda i Hanife r.
211. MUJANOVIĆ MUSTAFA,
212. MALOVIĆ NAIL,
Topčagić, oženjen, profesor. Upućen u logor na priedlog
U.N.S. Zaštitnog redarstva za grad Sarajevo i v.Ž. Vrhbosna
na vrieme od 2 godine; održavao je veze s partizanima i
iztaknutim članovima komunističke partije.
rođ. 1896. u Bihaću, sin Rame i Tatle r. Mamić,
oženjen, otac dvoje djece, poljodjelac. Upućen u logor na
priedlog Redarstvene oblasti za grad Zagreb na vrieme od 1
godine; prisustvao partizanskim Sastancima i sakupljao
živežne namirnice i ino za partizane.
rod. 1921. u Pobrežju, sin jusufa i Alke r, Jakirević,
neoženjen, željeznički radnik, Upućen u sabirni logor na
priedlog Z.R.O. u Sarajevu na vrieme od 1 godine; vršio
kurirsku službu za partizane i prikupljao novac za narodnu
pomoć,
_ Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
213. MANDŽUKIĆ MEHMEDALIJA, rod. 1913. u Tešnju, sin Mehe i Azemine,
214. MASLIĆ ŠUKRIJA,
215. MAŠIĆ MUNIF,
216. MAZALOVIĆ MURAT,
217. MEHIĆ ZAJKO,
218. MEHIČIĆ ZEIR,
219, MEHMEDOVIĆ IBRAHIM,
220. MEMIŠEVIĆ REDŽO,
221. MESAROVIĆ LATIF,
neoženjen, poslatičar. Upućen u logor na priedlog Ž.R,O. u
Tuzli na vrieme od 2 godine; pomagao je komunističku
djelatnost i omogućivao bieg u šumu pojedinim
partizanima.
rod. 1924. u Varcar Vakufu, sin Šaćira i Hasibe r. arifović,
neoženjen, kovač. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Sarajevu na vrieme od 3 godine; skrivao je naboje i razno
vojničko tvorivo u svome stanu.
rođ. 1903. u Sarajevu, sin Sulejmana i Hamše r. Glodjo,
neoženjen, redarstveni izvidnik. Upućen u logor na
priedlog Ž.R.O. u Osieku na vrieme od 3 godine; kao
redarstveni izvidnik ucjenjivao je građane i iznuđivao
novac, a osim toga je među pritvorenicima širio uzbudljive
glasove o mučenju i batinjanju zatvorenika.
rođ. 1913. u Kladnju, sin Ahmeta i Zibe, neoženjen, red.
stražar — pokusnik. Upućen u logor na priedlog Glavnog
Zapovjedništva drž. redarstvene straže na vrieme od 1
godine; nesavjestno vršio službu i prisvajao sebi tuđe stvari.
rođ. 1893. u Mostaru, sin Omera i Haiše r. Beklija, oženjen,
otac troje djece, trgovac. Upućen u logor na priedlog
Ž,R.O. u Mostaru na vrieme od 2 godine; bio član mjestnog
komiteta u Mostaru i podpomagao partizane živežnim
namirnicama i novcem.
rod. 1920. u Gornjoj Tuzli, sin Osmana i Šemse r.
Kavazović, neoženjen, radnik. Upućen u logor na priedlog
Ž R.O. u Tuzli na vrijeme od 1 godine; održavao veze s
partizanima i druge prebacivao k partizanima.
rod. 1924. u Ričici, kotar Visoko, sin Šabana i Umše r.
Kovačević, neoženjen, rudarski radnik. Upućen u logor na
priedlog Ž.R.O. u Travniku na vrieme od 2 godine;
sudjelovao s partizanima u borbi protiv naših saga.
rođ. 1910. u Brčkom, sin Muje i Muse r, Hović, oženjen,
otac dvoje djece, radnik. Upućen u logor na priedlog
Redarstvene oblasti za grad Zagreb na vrieme od 3 godine;
bio član udarne jedinice u Osjeku.
rod. 1921. u Lisičićima, sin Zenjila i Hemke r. Ahmetović,
oženjen, kositarski obrtnik. Upućen u logor na priedlog
U.N.S. Zaštitnog redarstva za grad Sarajevo i v.ž. Vrhbosna
189
Bošnjaci u Jasenovačkom Togoru_—
222. MESIHOVIĆ OMER,
223. MEŠINOVIĆ MEHMED,
224. MIDŽIĆ FAHRUDIN,
225. MISIRLIĆ MUSTAFA,
226. MUJANOVIĆ ZILHA,
227. MUJČIĆ ALIJA,
228. MUJKIĆ EMINA,
229. MUJKIĆ HAMDIJA,
230. MUJKIĆ HAZIFA,
190
na vrieme od 3 godine; zarobljen kao djelatni partizan u
borbi s oružjem.
rod. 1904. u Ljubuškom, sin Mehmeda i Zuhre r.
Sadiković, neoženjen, građevinar, Upućen u logor na
priedlog Ž.R.O. u Mostaru na vrieme od 3 godine; član
komunističke partije i član mjestnog komiteta u Mostaru.
rođ. 1921. u Banja Luci, sin Mehe i Zinete r. Čaušević,
neoženjen, brijač — pomoćnik. Upućen u logor na priedlog
Ž.R.O. u Banja Luci na vrieme od 3 godine; poznavao je
rad pojedinih komunista, koji su skupljali razno tvorivo i
oružje za šumu, a nije htio obaviestiti mjerodavne vlasti.
rod. 1915. u Bihaću, sin Ćamila i Mulaile, oženjen, učitelj.
Upućen u logor na priedlog Z.R.O. u Bihaću na vrieme od
1 godine; radi suradnje s komunistima.
rođ. 1891. u Sarajevu, sin Mehmeda i Paše r. Hadžimusić,
oženjen, otac dvoje djece, krojač. Upućen u logor na priedlog
Zaštitnog redarstva za grad Sarajevo i v.ž. Vrhbosna na vrie-
me od 2 godine; održavao vezu s odmetnutim partizanima.
rođ. 1926. u Ripču, kotar Bihać, kći Mehe i Almase r.
Nasufović, rastavljena, bez djece, kućanica. Upućena u
logor na priedlog Z.R.O. u Bihaću na vrieme od 1 godine;
radi nemorala i skitnje.
rođ. 1888. u Livnu, sin Hasana i Zulferide, oženjen, trgovac
S marvom. Upućen u logor na priedlog Zapovjedništva V.
stajaćeg djelatnog sdruga Ustaške vojnice u Livnu na
vrieme od 6 mjeseci; za vrieme boravka partizana u Livnu
imenovani je dragovoljno s njima surađivao.
rođ. 1923. u Sarajevu, kći Saliha i Munire r. Prelo, neudata,
brijač, pomoćnica. Upućena u logor na priedlog Ž.R.O. u
Sarajevu na vrieme od 18 mjeseci; stajala u vezi s
partizanima i primala njihovu poštu.
rod. 1926. u Sarajevu, sin Saliha i Munire r. Prelo,
neoženjen, brijač. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Sarajevu na vrieme od 2 godine; bio partizanski teklić i
istima nabavljao razno tvorivo.
rođ. 1903. u Bronzanom Mejdanu, kći Ibre i Kade, udata,
kućanica, Upućena u logor na priedlog Ž.R,O, u Banja Luci
na vrieme od 6 mjeseci; podržavala vezu s partizanima.
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
231. MULAHASIĆ MUNEVERA, rod. 1915. u Čajniču, kći Mitra i Milice r. Marković,
udata, kućanica. Upućena u logor na priedlog Ž.R.O. u
Sarajevu na vrieme od 1 godine; bila je u partizanskoj
obavještajnoj službi.
232, MULAHUSEINOVIĆ MUHAMED, rod. 1922. u Sarajevu, sin Rasima i Samije r.
233.
234.
235
236
Abdibegović, neoženjen, đak. Upućen u logor na priedlog
Ž.R.O, u Sarajevu na vrieme od 3 godine; bio član
komunističke organizacije.
MUMINHODŽIĆ SELVER, rođ. 1921. u Sarajevu, sin Ragiba i Zumre r. Pašić,
oženjen, trgovački pomoćnik. Upućen u logor na priedlog
Ž.R.O. u Bjelovaru na vrieme od 3 godine; razparčavao
komunističke letke.
MUMINOVIĆ MUHAMED, rod. 1912. u Banja Luci, sin Sulje i Fehime r. Softić,
posebnik. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u Banja Luci
na vrieme od 1 godine; kretao se u partizanskom društvu.
. MURATBEGOVIĆ MURADIF, rođ. 1922. u Tarevcima, kotar Gradačac, sin
, MURANOVIĆ MUNIB,
237. MURATOVIĆ ŠERIFA,
238. MUSAKADIĆ SAKIB,
239
240
. MUSIĆ ZEKO,
. MUŠIĆ MUJAGA,
Vejsila i Nure r. Ibrahimbegović, neoženjen, đak. Upućen u
logor na priedlog Redarstvene oblasti za grad Zagreb na
vrieme od 1 godine; vršio partizansku teklićku službu.
rod. 1895. u Ostrožecu, sin Hasana i Melke r. Dizdarević,
oženjen, otac petero djece, trgovac. Upućen u logor na
priedlog Ž.R.O. u Bihaću na vrieme od 3 godine;
dragovoljno se borio na strani odmetnika.
rođ. 1903. u Bronzanom Majdanu, kći Hasne i Hate, udata,
kućanica. Upućena u logor na priedlog Z.R.O. u Banja Luci
na vrieme od 6 mjeseci; podržavala veze s odmetnicima.
rod. 1920. u Sarajevu, sin Junuza i Vasvije r. Tuzlić,
neoženjen, činovnik. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Sarajevu na vrieme od 2 godine; družio se s komunistima i
širio njihovu promičbu.
rod. 1913. u Tešnju, sin Rame i Pašane r. Bobarić, oženjen,
otac četvero djece, trgovac ponošenom robom. Upućen u
logor na priedlog Redarstvene oblasti za grad Zagreb na
vrieme od 3 godine; lažno se iskazivao raznim osobama i u
ime Poglavnika sabirao priloge za izbjeglice i ranjenike iz
Bosne, koje je zadržavao za sebe.
rod. 1915. u Žabljaku, sin Spahe i Hanke r. Muftić, ženjen,
otac dvoje djece, zemljoradnik. Upućen na priedlog Zapo-
191
222. MESIHOVIĆ OMER,
223. MEŠINOVIĆ MEHMED,
224, MIDŽIĆ FAHRUDIN,
225. MISIRLIĆ MUSTAFA,
226. MUJANOVIĆ ZILHA,
227. MUJČIĆ ALIJA,
228. MUJKIĆ EMINA,
229. MUJKIĆ HAMDIJA,
230. MUJKIĆ HAZIFA,
190
na vrieme od 3 godine; zarobljen kao djelatni partizan u
borbi s oružjem.
rod, 1904. u Ljubuškom, sin Mehmeda i Zuhre r.
Sadiković, neoženjen, građevinar. Upućen u logor na
priedlog Ž.R.O. u Mostaru na vrieme od 3 godine; član
komunističke partije i član mjestnog komiteta u Mostaru.
rod, 1921. u Banja Luci, sin Mehe i Zinete r, Čaušević,
neoženjen, brijač — pomoćnik. Upućen u logor na priedlog
Ž.R.O. u Banja Luci na vrieme od 3 godine; poznavao je
rad pojedinih komunista, koji su skupljali razno tvorivo i
oružje za šumu, a nije htio obaviestiti mjerodavne vlasti.
rođ. 1915. u Bihaću, sin Ćamila i Mulaile, oženjen, učitelj.
Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u Bihaću na vrieme od
1 godine; radi suradnje s komunistima.
rođ. 1891. u Sarajevu, sin Mehmeda i Paše r. Hadžimusić,
oženjen, otac dvoje djece, krojač. Upućen u logor na priedlog
Zaštitnog redarstva za grad Sarajevo i v.ž. Vrhbosna na vrie-
me od 2 godine; održavao vezu s odmetnutim partizanima.
rođ. 1926. u Ripču, kotar Bihać, kći Mehe i Almase r.
Nasufović, rastavljena, bez djece, kućanica. Upućena u
logor na priedlog Ž.R.O. u Bihaću na vrieme od 1 godine;
radi nemorala i skitnje.
rod. 1888. u Livnu, sin Hasana i Zulferide, oženjen, trgovac
S marvom. Upućen u logor na priedlog Zapovjedništva V.
stajaćeg djelatnog sdruga Ustaške vojnice u Livnu na
vrieme od 6 mjeseci; za vrijeme boravka partizana u Livnu
imenovani je dragovoljno s njima Surađivao.
rođ. 1923. u Sarajevu, kći Saliha i Munire r. Prelo, neudata,
brijač, pomoćnica. Upućena u logor na priedlog Ž.R.O. u
Sarajevu na vrieme od 18 mjeseci; stajala u vezi s
partizanima i primala njihovu poštu.
rod. 1926. u Sarajevu, sin Saliha i Munire r. Prelo,
neoženjen, brijač. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Sarajevu na vrieme od 2 godine; bio partizanski teklić i
istima nabavljao razno tvorivo.
rođ, 1903. u Bronzanom Mejdanu, kći Ibre i Kade, udata,
kućanica. Upućena u logor na priedlog Ž.R.O. u Banja Luci
na vrieme od 6 mjeseci; podržavala vezu s partizanima.
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
231. MULAHASIĆ MUNEVERA, rođ. 1915. u Čajniču, kći Mitra i Milice r. Marković,
232.
233.
234.
235.
236.
237.
238.
239.
240,
udata, kućanica. Upućena u logor na priedlog Ž.R.O. u
Sarajevu na vrieme od 1 godine; bila je u partizanskoj
obavještajnoj službi.
MULAHUSEINOVIĆ MUHAMED, rod. 1922. u Sarajevu, sin Rasima i Samije r.
Abdibegović, neoženjen, đak. Upućen u logor na priedlog
Z.R.O. u Sarajevu na vrieme od 3 godine; bio član
komunističke organizacije.
MUMINHODŽIĆ SELVER, rod. 1921. u Sarajevu, sin Ragiba i Zumre r. Pašić,
oženjen, trgovački pomoćnik. Upućen u logor na priedlog
Ž.R.O. u Bjelovaru na vrieme od 3 godine; razparčavao
komunističke letke.
MUMINOVIĆ MUHAMED, rođ. 1912. u Banja Luci, sin Sulje i Fehime r. Softić,
posebnik. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u Banja Luci
na vrieme od 1 godine; kretao se u partizanskom društvu.
MURATBEGOVIĆ MURADIF, rod. 1922. u Tarevcima, kotar Gradačac, sin
MURANOVIĆ MUNIB,
MURATOVIĆ ŠERIFA,
MUSAKADIĆ SAKIB,
MUSIĆ ZEKO,
MUŠIĆ MUJAGA,
Vejsila i Nure r. Ibrahimbegović, neoženjen, đak. Upućen u
logor na priedlog Redarstvene oblasti za grad Zagreb na
vrieme od 1 godine; vršio partizansku teklićku službu.
rođ. 1895. u Ostrožcu, sin Hasana i Melke r. Dizdarević,
oženjen, otac petero djece, trgovac. Upućen u logor na
priedlog Ž.R.O. u Bihaću na vrieme od 3 godine;
dragovoljno se borio na strani odmetnika.
rod. 1903. u Bronzanom Majdanu, kći Hasne i Hate, udata,
kućanica. Upućena u logor na priedlog Z.R.O. u Banja Luci
na vrieme od 6 mjeseci; podržavala veze s odmetnicima.
rođ. 1920. u Sarajevu, sin Junuza i Vasvije r. Tuzlić,
neoženjen, činovnik. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Sarajevu na vrieme od 2 godine; družio se s komunistima i
širio njihovu promičbu,
rod. 1913. u Tešnju, sin Rame i Pašane r, Bobarić, oženjen,
otac četvero djece, trgovac ponošenom robom. Upućen u
logor na priedlog Redarstvene oblasti za grad Zagreb na
vrieme od 3 godine; lažno se iskazivao raznim osobama i u
ime Poglavnika sabirao priloge za izbjeglice i ranjenike iz
Bosne, koje je zadržavao za sebe.
rod. 1915. u Žabljaku, sin Spahe i Hanke r. Muftić, ženjen,
otac dvoje djece, zemljoradnik, Upućen na priedlog Zapo-
191
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
192
241. MEHMEDOVIĆ HAMID,
242. MERDANOVIĆ HAMDIJA,
243. MUŠOVIĆ FEJZULA,
244. NALIĆ ZEJNA,
245. NOVALIĆ HASAN,
246. NOVALIJA ABID,
247. NOVALIJA FATIMA,
248. NOVIĆ HASAN,
249, NOVKINIĆ MUHAMED,
vjedništva V. stajaćeg djelatnog sdruga Ustaške vojnice u
Livnu u logor na vrieme od 3 godine; pridružio se partizani
ma te se borio protiv hrvatskih oružanih snaga.
rođ. 1924. u selu Rasovac, kotar Tuzla, sin Musafin i
Time r. Turčić, neoženjen, poljodjelac. Upućen u logor na
priedlog Ž.R.O. u Sarajevu u trajanju 1 godine; do svog
zarobljeništva borio se na strani odmetnika.
rođ. 1904. u Zenici, sin Smaila i Zlate r, Bihorac,
oženjen, bez djece, svirač. Upućen u logor na priedlog
L.Ž.R.O. u Zenici na vrieme od 2 godine; dragovoljno se
predao partizanima i s njima sudjelovao u pljački.
rođ. 1918. u Skoplju, sin Demira i Zumrete r. Feta,
neoženjen, slastičar, Upućen u logor na priedlog
Redarstvene oblasti za Vel. župu Gora Prigorje u Zagrebu u
trajanju 1 godine; održavao vezu s partizanima i slobodno
se kretao po njihovom području.
rođ. 1927. u Krnjeuši, kći pok. Ibre i Fatime, neudata,
ratarka, upućena u logor na priedlog Ž.R.O. u Tuzli na
vrieme od 1 godine; vršila je uhodarsku službu u Zvorniku
u korist odmetnika.
rođ. 1896. u Zelinji, sin Ibrahima i Eme, oženjen, otac 4
djece, ratar, upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u Brodu n/S
na vrieme od 3 godine; bio je četnički jatak.
rođ. 1900. u Ahatovićima, sin Saliha i Refije, oženjen, otac
4 djece, obćinski redar, upućen u logor na priedlog Ž.R.O.
u Sarajevu na vrieme od 3 godine; vršio tekličku službu
između Sarajeva i Rajlovca, te odvodio ljude u partizane.
rođ. 1909. u Fojnici, kći Omera i Avdije, udata, kućanica,
upućena u logor na priedlog Ž.R.O. u Sarajevu na vrieme
od 2 godine; surađivala je s partizanima.
rod. 1915. u Ljubuškom, sin Abdulaha i Fatime, neoženjen,
kovač, upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u Sarajevu na
vrieme od 2 godine; surađivao je s organiziranim
komunistima, te su imali namjeru napasti vojarnu Nikole
Jurišića uz pomoć partizana.
rod. 1900. u Bos. Krupi, sin Saliha i majke Derviše,
oženjen, bivši nadstojnik pošte, upućen u logor na priedlog
Z.R.O, u Banja Luci na vrieme od 2 godine; surađivao je s
odmetnicima.
250, NOVO OSMAN,
251. NUMANOVIĆ OSMAN,
252. OKOVIĆ SULEJMAN,
253. OMERAGIĆ MEHMED,
254, OMERBEGOVIĆ HATA,
255. OMERSPAHIĆ ZUHDIJA,
256. OPANOVIĆ MUSTAFA,
257. ORUČ MUSTAFA,
258. ORUČEVIĆ VEJSIL,
____ Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
rod. 1906, u Mostaru, sin Mustafe i Zule, oženjen, krojač,
upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u Mostaru na vrieme od
18 mjeseci; sakupljao je zdravstveno tvorivo i odpremao ga
partizanima.
rod. 1915. u Banja Luci, sin Hadži Derviša i Ćame r.
Hadžiisaković, oženjen, kavanar, upućen u logor na
priedlog Ž.R.O. u Banja Luci na vrieme od 2 godine;
pridružio se dragovoljno odmetnicima, te se u njihovim
redovima borio protiv hrvatskih oružanih saga.
rod. 1913. u Foči, sin Šerifa i Hatidže r. Spona, neoženjen,
radnik. Upućen u logor na priedog Zaštitnog redarstva u
Sarajevu na vrieme od 3 godine; prikupljao je priloge za
"narodnu pomoć", vršio komunističku promičbu te poznat
kao izgrađeni komunist.
rod. 1917. u Mostaru, sin Avde i Djulse r. Kalajdžić,
oženjen, postolar, Upućen u logor na priedlog Z.R.O. u
Mostaru na vrieme od 2 godine; nepopravljivi kradljivac.
rod. 1909. u Derventi, kći Ahmeta i Zafe r. Ahmić, udata,
domaćica. Upućena u logor na priedlog Ž.R.O, u Brodu na
Savi na vrieme od 2 godine; njezin suprug i njezin brat
priključili su se dobrovoljno partizanima.
rođ. 1916. u Jajcu, sin Seida i Šerife, oženjen, otac jednog
djeteta, stolar. Upućen u logor na priedlog Z.R.O. u Travniku
na vrieme od 2 godine; održavao je veze s partizanima.
rod. 1909. u Zenici, sin Ibrahima i Šaćire r. Begagić,
oženjen, otac troje djece, želj. činovnik. Upućen u logor na
priedlog Redarstvene oblasti za grad Zagreb na vrieme od
18 mjeseci; vršio je partizansku promičbu i novačenje
mladića za partizane.
rod. 1911. u Visokom, sin Saliha i Habibe r. Kokut,
neoženjen, trgovac. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Sarajevu na vrieme od 6 mjeseci; dragovoljno prešao
partizanima, ali se i dragovoljno i vratio i predao vlastima.
rod. 1913. u Djejićima, sin Ahmeda i Aiše r. Krupalija,
neoženjen, radnik. Upućen u logor na priedlog Zaštitnog
redarstva u Sarajevu na vrieme od 2 godine; davao je
priloge za "narodnu pomoć", čitao komunističko
promičbeno tvorivo, te prisustvovao komunističkim
sastancima.
193
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru ——
259, OSMANAGIĆ SEIT,
260. OSMANOVIĆ FERIDA,
261. OSMANOVIĆ SADIKA,
262. PAJIĆ FERID,
263. PALIĆ MUSTAFA,
264. PAŠAGIĆ RAIF;
265. PAŠAGIĆ RASIM,
266. PAŠALIĆ FAIK,
267. PAŠALIĆ MEHMED,
268. PAŠALIĆ SAFET,
194
rod. 1917. u Derventi, sin Sulje i Alije r. alijagić, oženjen,
postolar, Upućen u logor na priedlog Zaštitnog redarstva u
Zagrebu na vrieme od 2 godine; davao je priloge za
"narodnu pomoć".
rod. 1920. u Kreki, kći Hasana i Mine, neudata, domaćica,
Upućena u logor na priedlog Z.R.O. u Tuzli na vrieme od 2
godine; nepopravljiva bludnica.
rod. 1926. u Kreki, kći Hasana i Mine, neudata, domaćica.
Upućena u logor na priedlog Z.R.O. u Tuzli na vrieme od 2
godine; nepopravljiva bludnica.
rođ. 1924. u Banja Luci, kći Rašida i Džemile r. Zaimović,
udata, kućanica. Upućena u logor na priedlog Z.R.O. u Banja
Luci na vrieme od 1 godine; surađivala s partizanima.
rođ. 1919. u Kulen Vakufu, sin Džafera i Zlate r. Kadić,
oženjen, otac jednog djeteta, radnik. Upućen u logor na
priedlog Redarstvene oblasti za grad Zagreb na vrieme od 3
godine; održavao komunističke sastanke i rasparčavao
njihove letke.
rođ. 1919. u Bos. Dubici, sin Ahmeta i Aiše r. Vojniković,
posebnički namještenik. Upućen u logor na priedlog
Redarstvene oblasti za grad Zagreb — odsjek
gospodarstvenog redarstva na vrieme od 3 mjeseca; radi
gospodarskih prekršaja.
rođ. 1920. u selu Podčanši, kotar Srebrenica, sin Mustafe i
Emine r. Pašić, neoženjen, radnik. Upućen u logor na
priedlog U.N.S. Zaštitnog redarstva za grad Sarajevo i v.Ž.
Vrhbosna na vrieme od 3 godine; bio je djelatni partizan i
sudjelovao u borbama protiv hrvatskih oružanih snaga.
rođ. 1917. u Bos. Krupi, sin Bekira i Munire r. Salihagić,
neoženjen, posebnički namještenik. Upućen u logor na
priedlog Ž.R.O. u Banja Luci na vrieme od 3 godine; vršio
je komunističku promičbu.
rod. 1919. u Banja Luci, sin Nazifa i Aiše r. Turčinhodžić,
oženjen, otac jednog djeteta, soboslikar, Upućen u logor na
priedlog Z.R.O, u Banja Luci na vrieme od 1 godine;
poznavao je komuniste u Banja Luci i s njima surađivao.
rod. 1907. u Brčkom, sin Omera i Hatidže r, Musić,
oženjen, otac jednog djeteta, glumac. Upućen u logor na
Log =
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
269. PAŠIĆ MUJO,
270. PAŠIĆ NUSRET,
271. PATAK MEHO,
272. PEKUŠIĆ MUHAMED,
273. PERAČIĆ SAFET,
274. PILAVĐIJA ALIJA,
275. PITA SEAD,
276. PLETILIĆ FADIL,
priedlog Ž.R.O. u Sarajevu na vrieme od 3 godine;
podržavao veze sa komunistima i širio njihovu promičbu.
rođ. 1895. u Mostaru, sin Muhameda i Fatime r. Kazarić,
oženjen, otac dvoje djece, predstojnik kotarskog suda.
Upućen u logor na priedlog Redarstvene oblasti za grad
Zagreb na vrieme od 3 godine; isticao se svojim srbsko-
jugoslovenskim duhom, te izpostavio nekoliko bataljona
četničko-muslimanske milicije.
rođ. 1917. u Nevesinju, sin Arifa i Bejte r. Čengić,
neoženjen, slušač prava. Upućen u logor na priedlog U.N.S.
Zaštitnog redarstva za grad Sarajevo i v.ž. Vrhbosna na
vrieme od 2 godine; djelatno surađivao sa poznatim
komunistima, vršio komunističku promičbu, te nabavljao
iskaznice za bjekstvo u partizane.
rođ. 1915. u Visokom, sin Muje i Fate r. Novokmet,
neoženjen, krojač. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Sarajevu na vrieme od 3 godine; sakupljao od domobrana
naboje i bombe, te ih slao partizanima u šumu i sakupljao
za "narodnu pomoć".
rođ. 1924. u Trebinju, sin Saliha i Hanife r, Resulović,
neoženjen, svršeni srednjoškolac. Upućen u logor na
priedlog Ž.R.O. u Mostaru na vrieme od 1 godine; bio član
partije 14 mjeseci, te je vodio dvije grupe SKOJ-evaca.
Obje grupe prebacio je među odmetnike,
rod. 1912. u Jajcu, sin Bibe i Zahe r. Zahirović, oženjen, otac
jednog djeteta, pekarski pomoćnik. Upućen u logor na prie-
dlog U.N.S. Zaštitnog redarstva za grad Sarajevo i v.ž. Vrh-
bosna na vrieme od 2 godine; kao ciganin upućen u logor.
rod. 1923. u Sarajevu, sin Muje i Atije r. Smaka, neoženjen,
naučnik. Upućen u logor na priedlog Redarstvene oblasti u
Sarajevu na vrieme od 3.godine; bio član komunističke partije.
rod. 1927. u Derventi, sin Jusufa i Zulfe, r. Omerhodžić,
neoženjen, posebnik, Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Banja Luci na vrieme od 2 godine; surađivao s članovima
komunističke ćelije, slušao sa istima zabranjene krugovalne
postaje, a nije htio to vlastima prijaviti.
rod. 1912. u Bos. Gradiški, sin Omera i Munire r. Teljigović,
oženjen, otac jednog djeteta, gostioničar. Upućen u logor na
priedlog Ž.R.O. u Novoj Gradiški na vrieme od 18 mjeseci;
195
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru _
196
277. PORČA ŠAĆIR,
njegov brat Teufik načelnik je štaba V, partizanskog korpusa.
Čitava njegova obitelj je sklona partizanima a i imenovani sam
je izjavio pred svjedocima da se osjeća pravim partizanom.
rođ. 1911. u Sarajevu, sin Hajre i Đule r. Lolagić, oženjen,
otac četvero djece, radnik. Upućen u logor na priedlog
Ž.R.O. u Sarajevu na vrieme od 3 godine; nepopravljivi
kradljivac i skitnica.
278. POTOLOGIJA MUHAMED, rod. 1921. u Sarajevu, sin Ahmeda i Fatije r. Puškić,
279. PREMILOVAC MUMIN,
280. PROHIĆ ISMET,
281. POŠKO SAID,
282. REBAC REMZIJA,
283. REPOVAC MUHAMED,
284. RESULOVIĆ ABDULAH,
285. RESULOVIĆ SALIH,
neoženjen, bravar. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Sarajevu na vrieme od 2 godine; surađivao s partizanima,
nabavljao im oružje, te i sam imao namjeru pobjeći u šumu,
rod. 1926. u Stocu, sin Saliha i Hajrije r. Obralić, neoženjen,
trgovački pomoćnik. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Sarajevu na vrieme od 3 godine; djelatni komunista, član
SKOJ-a, sakupljao novac za "narodnu pomoć" i prebacivao
ljude u partizane.
rođ, 1917. u Konjicu, sin Abdulaha i ašide r. Barjaktarević,
neoženjen, arhivar obć. Poglavarstva. Upućen u logor na
priedlog Ž.R.O. u Sarajevu na vrieme od 3 godine; novčano
pomagao partizane, održavao vezu s njima i spremao se da
pobjegne u šumu.
rod. 1927. u Bistrici, sin Jusufa i Šahe r. Gulić, neoženjen,
ratar, upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u Sarajevu na
vrieme od jedne godine; borio se u redovima odmetnika od
konca 1944. godine, a protiv hrvatskih oružanih snaga.
rođ. 1910. u Mostaru, sin Muhameda i Hatidže r. Deronja,
neoženjen, mehaničar. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Sarajevu na vrieme od 2 godine; radi komunističke
djelatnosti i promičbe.
rod. 1922. u Ostrožcu — Konjic, sin Ismeta i Zide r. Čengić,
neoženjen, posebnički činovnik. Upućen u logor na
priedlog Z.R.O, u Sarajevu na vrieme od 2 godine; kao
izgrađeni komunista radio na komunističkoj promičbi.
rod. 1924. u Sarajevu, sin Nazifa Sadbere, neoženjen, đak.
Upućen u logor na priedlog Z.R.O, u Sarajevu na vrieme od 2
godine; radi suradnje s partizanima i komunističke promičbe.
rođ. 1926. u Zvorniku, sin Nazifa i Sadbere r. Arnautović,
neoženjen, đak. Upućen u logor na priedlog U.N.S.
286. RANIĆ MUSTAFA,
u Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Zaštitnog redarstva za grad Sarajevo i v.ž. Vrhbosna na
vrieme od 3 godine; imenovani je sudjelovao u borbi na
strani odmetnika 7 mjeseci.
rođ. 1926. u Čemernici, sin Hamida i Hasme r. Ajanović,
neoženjen, ratar, upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Sarajevu na vrieme od 2 godine; borio se s oružjem u ruci
sve do konca 1944. godine u redovima odmetnika, a protiv
hrvatskih oružanih snaga.
287. SABLJAKOVIĆ SULEJMAN, rod. 1925. u Vidovskoj, sin Derviša i Redžife r. sobić,
288. ŠABOVIĆ ALIJA,
neoženjen, ratar, upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u Bihaću
na vrieme od 2 godine; borio se u odmetničkim redovima.
rod. 1907. u Novoj Varoši, sin pok. Muse i pok. Šeće,
oženjen, otac troje djece, radnik, upućen u logor na
priedlog Redarstvene oblasti za grad Zagreb na vrieme od 6
mjeseci; izraziti je protivnik današnjeg poretka i N.D.H.
289. SABRIHAFIZOVIĆ FAHRUDIN, rod. 1911. u Sarajevu, sin Esada i Hamide,
290. SAČIĆ FERID,
291. SADOVIĆ SMAIL,
292, SALIHAGIĆ HASAN,
oženjen, otac jednog djeteta, posebnički činovnik, upućen u
logor na priedlog Ž.R.O. u Sarajevu na vrieme od 3 godine;
većim novčanim prilozima pomagao je komuniste u
njihovom protudržavnom radu.
rođ. 1916. u Banja Luci, sin Bega i Mine r. Osmančević,
neoženjen, postolar, upućen u logor na priedlog Zaštitnog
redarstva za grad Banja Luku i v.ž. Sana-Luku na vrijeme u
trajanju od jedne godine, raspačavao komunističko
promičbeno tvorivo.
rođ. 1910. u Trebinju, sin Saliha i Halime r. Viđen,
neoženjen, željeznički činovnik, upućen u logor na priedlog
Zaštitnog redarstva za grad Zagreb i v.Ž. Prigorje na vrieme
od 2 godine; nagovarao je svoje kolege i prijatelje na
davanje doprinosa za "crvenu pomoć".
rod. 1921. u Sarajevu, sin pok. Alije i Derviše r. Lalić,
oženjen, voditelj vodovoda, upućen u logor na priedlog
Ž.R.O. u Sarajevu; vrieme prisilnog boravka određeno na 3
godine; nepopravljivi kradljivac i skitnica.
293, SANDŽAKTEREVIĆ SAFIJA, rod. 1912. u Prnjavoru, kći Mase i Kaside r. Palić,
udata, pjevačica, upućena u logor na priedlog Ž.R.O. u
Banja Luci na vrieme od 2 godine; sudjelovala je u pljački i
drugim zločinima sa grupom Asima Đelića po Banja Luci,
a za vrieme upada partizana.
197
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
198
294. SARAČ HAVKA,
295. SARAČ HUSO,
296. SARAČEVIĆ MUSTAFA,
297. SARAČEVIĆ REMZIJA,
298. SARAJLIĆ SAFET,
299. SARAJLIJA ASIJA,
300. SARIĆ DŽEMILA,
301. SARIĆ ŠEFIKA,
302. SELIMOVIĆ EDHEM,
rođ. 1921. u Banja Luci, kći pok. Mehmedalije i Nure r.
Medić, neudata, posebnička činovnica, upućena u logor na
priedlog Zaštitnog redarstva za grad Banja Luku i v.Ž. Sana
— Luku na vrieme od jedne godine; održavala je vezu s
odbjeglim bratom.
rod. 1916. u Livnu, sin Ćamila i Šahe r. Jelač, oženjen, otac
troje djece, trgovački pomoćnik, upućen u logor na priedlog
Zapovjednika V. ust. Stajaćeg zdruga u Livnu na vrieme od
jedne godine; dragovoljno se je priključio odmetnicima i
borio u njihovim redovima.
rod. 1921. u Bieljini, sin Mehmedalije i Zinete,
neoženjen, krojač, upućen u logor na priedlog Kotarske
oblasti u Bieljini na vrieme od jedne godine; uhićen je u
času kad je htio prebjeći odmetnicima.
rođ. 1920. u Bihaću, sin Mustafe i pok. Emine, neoženjen,
krojač, upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u Bihaću na vrieme
od 2 godine; uhićen je pri pokušaju biega među partizane.
rođ. 1907. u Sanskom Mostu, sin pok. Mustafe i pok. Nure,
neoženjen, otaj jednog nezakonitog djeteta, umjetni slikar,
upućen u logor na priedlog Redarstvene oblasti za grad
Zagreb na vrieme od 3 godine; nepopravljivi kradljivac i
varalica.
rođ. 1911. u Trebinju, kći Salka i Emine r. Lalagić, udata za
Mehmeda, majka troje djece, kućanica, upućena u logor na
priedlog Z.R.O. u Sarajevu na vrieme od jedne godine;
njezin muž Mehmed, bivši red. stražar odmetnuo se.
rođ. 1920. u Gackom, kći Paše i Hane r. Šehović, neudata,
drž. činovnica, upućena u logor na priedlog Ž.R.O. u
Mostaru na vrieme od 2 godine; temeljito je sumnjiva da je
održavala s odmetnicima, kako je to utvrđeno iz
zaplienjene partizanske pismohrane.
rođ. 1919. u Gackom, kći Avdije i Malke r. Šehović,
neudata, drž. činovnica, upućena u logor na priedlog Ž.R.O.
u Sarajevu na vrieme od 2 godine; razpačavala je
komunističke letke, širila komunističku promičbu, a osim
toga nabavljala zdravstveno tvorivo za partizane.
rod. 1922. u Bieljini, sin Raifa i Fatime, neoženjen, brijač,
upućen u logor na priedlog Kotarske oblasti na vrieme od 2
godine; borio se u odmetničkim redovima.
303. SIJAČIĆ IBRAHIM,
304. SIJANIĆ PAŠA,
305. SINANAGIĆ IBRAHIM,
306. SIRČO ŠEFKIJA,
307. SKOPLJAK ALIJA,
308. SMAIĆ SEIDA,
309. SMAJIĆ ĆAZIM,
310. SMAKA MAHMUT,
311. SUBAŠIĆ ABID,
— ___ Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
rod. 1909. u Čarakovu, sin Ibre i Fatime, oženjen, otac
dvoje djece, željeznički činovnik, upućen u logor na priedlog
Z.R.O. za v.ž. Gora Prigorje u Zagrebu na vrieme od 3 godine;
bio je član N.O.O, za Dubravu, te je skupljao doprinose u
novcu i raznom tvorivu radi pomaganja partizanima.
rod. 1912. u Pljevlju, sin Jusufa i Naile, oženjen, zidar,
upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u Sarajevu na vrieme od
3 godine; držao skriveno oružje i strieljivo, te novčano
pomagao odmetnike.
rod. 1918. u Visokom, sin Mehe i Rabije, oženjen, otac
jednog djeteta, trgovac, upućen u logor na priedlog Ž.R.O.
u Sarajevu na vrieme od 3 godine; nagovarao je ljude da se
odmetnu, raspačavao komunističke letke i održavao vezu s
odbjeglim osobama.
rod. 1906. u Visokom, sin Avde i Vasvije r. Alajbegović,
neoženjen, željeznički činovnik, upućen u logor na priedlog
Ž.R.O. u Sarajevu na vrieme od 3 godine; većim novčanim
prilozima pomagao partizane u njihovom protudržavnom
udaru.
rođ. 1913. u Tešnju, sin Huse i Ane r. Artuković, neoženjen,
bolničar, upućen u logor na priedlog Zaštitnog redarstva za
grad Sarajajevo i v.ž. Vrhbosna na vrieme od 3 godine;
omogućio je bieg Olgi Marasović, poznatoj komunistkinji,
koja se nalazila na liečenju u Drž. bolnici u Sarajevu.
rođ. 1923. u Bihaću, kći Osmana i Fatime r. Safić,
raztavljena, kućanica, upućena u logor na priedlog Ž.R.O. u
Bihaću na vrieme od jedne godine; radi nemorala.
rod. 1913. u Bieljini, sin Avde i Nesibe r. Imamović,
neoženjen, radnik, upućen u logor na priedlog Zaštitnog
redarstva za grad Sarajevo i v.Ž. Vrhbosna na vrieme od 3
godine; borio se u redovima odmetnika protiv hrvatskih
oružanih snaga.
rod. 1920. u Sarajevu, sin Hasana i Mefise r. Šišić, oženjen,
bravar, upućen u logor na priedlog Zaštitnog redarstva za
grad Sarajevo i v.Ž.Vrhbosna na vrieme od 2 godine;
dragovljno se pridružio odmetnicima u području Trnova i
borio se protiv hrvatskih oružanih snaga.
rod. 1907. u Kalinoviku, sin pok. Bajre i pok. Begije,
oženjen, otac dvoje djece, radnik, upućen u logor na
199
Bošnjaci u Jasenovačkom Togoru _—
200
312. SUJOLODŽIĆ AVDO,
313. SULJEVIĆ AVDIJA,
314. SUNGER IBRAHIM,
315. ŠAPUH SAFET,
316. ŠARKO SULEJMAN,
317. ŠAŠIĆ OMER,
318. ŠEHIĆ ADEM,
319. ŠEHIĆ IBRAHIM,
priedlog Zaštitnog redarstva za grad Sarajevo i v.Ž.
Vrhbosna na vrieme od 2 godine; skupljao doprinose za
"crvenu pomoć" raspačavao kom. promičbeno tvorivo.
rod, 1911. u Travniku, sin Meje i Hedke r. Grozdanović,
neoženjen, trgovac, upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Travniku na vrieme od 2 godine; neprekidno je pijančevao,
a povrh toga opasan radi pokušaja ubojstva jednog
malodobnika.
rođ. 1919. u Ćurevu, kotar Foča, sin Hasiba i Rukije r.
Hasanbegović, oženjen, otac dvoje djece, upravljač samo-
voza, upućen u logor na priedlog Zaštitnog redarstva za grad
Sarajevo i v.ž. Vrhbosna na vrieme od 2 godine; borio se u
odmetničkim redovima protiv hrvatskih oružanih snaga.
rod. 1902. u Željeznom polju, sin Osmana i Salihe r.
Dervić, oženjen, otac 5 djece, radnik, upućen u logor na
priedlog Ž.R.O. u Travniku na vrieme od 1 godine;
kupovao je veće količine soli za četničko partizanske
bande, koje su se kretale na tamošnjem području.
rođ. 1923. u Mostaru, sin Saliha i Adile r. Zlojo, neoženjen,
mehaničar, Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u Mostaru
na vrieme od 2 godine; u svom stanu pohranjivao pošiljke
pripravljene za odmetnike i odlazio na sastanke
partizanskih teklića i odvodio osobe, koje su se htjele
priključiti odmetnicima.
rod. 1894. u Sarajevu, sin Muse i Leile r. Levi, neoženjen,
posebnički činovnik. Na priedlog Ž.R.O. u Sarajevu upućen
U logor na vrieme od 3 godine; bavio se ilegalnim radom i
upućen u logor kao židov po majci.
rođ. 1922. u selo Seonica, kotar Konjic, sin Mehe i Hanke
r. Sinanović, neoženjen, poljodjelac. Upućen u logor na
priedlog Ž.R.O. u Sarajevu na vrieme od 3 godine; borio se
među odmetnicima do svoga zarobljenja.
rođ. 1909. u Sanskom Mostu, sin Bege i Elife, r. Babić,
oženjen, otac četvero djece, obućar, Upućen u logor na
priedlog Z.R.O, u Banja Luci na vrieme od 2 godine;
održavao veze s odmetnicima.
rođ. 1918. u Bos. Petrovcu, sin Avde | Tenzile r, Spahić,
oženjen, Ppokustnik rizničke straže, Upućen u logor na
priedlog Z.R.O. u Banja Luci na vrieme od 1 godine;
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
zloupotrebljavao državni novac, javno pjevao komunističke
pjesme i spremao se pobjeći u partizane.
rod. 1918. u Bos. Petrovcu, sin Naila i Selime r.
Muhamdehodžić, neoženjen, svršeni đak Gazi-
Husrefbegove medrese. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O.
u Bihaću na vrieme od 2 godine; održavao vezu s
partizanima.
. ŠEHOVIĆ ABDURAHMAN, rod. 1914. u Travniku, sin Mehmeda i Esme r.
. ŠEHOVIĆ MUSTAFA,
, ŠERTOVIĆ MUHAMED,
. ŠESTAN MUSTAFA,
. ŠEŠKIĆ ABDULAH,
. ŠIRBEGOVIĆ AJDIN,
Selimović, neoženjen, brijač. Upućen u logor na priedlog
Ž.R.O. u Travniku na vrieme od 3 godine; sudjelovao u
borbi na strani odmetnika.
rođ. 1921. u Trebinju, sin Nazifa i Nafe, neoženjen, brijački
pomoćnik. Upućen u logor na priedlog Z.R.O. u Brodu na
Savi na vrieme od 3 godine; održavao veze s partizanima.
rod. 1911. u Bos. Krupi, sin Omera i Hatke r. Zjakić,
neoženjen, strojobravar. Upućen u logor na priedlog U.N.S.
Zaštitnog redarstva za grad Sarajevo i v.Ž. Vrhbosna na
vrieme od 2 godine; održavao je vezu s komunistima i
sakrivao iste u svom stanu.
rod. 1924. u Sarajevu, sin Huseina i Vasvije r. Bravo,
neoženjen, bravarski pomoćnik. Upućen u logor na
priedlog Ž.R.O. u Sarajevu na vrieme od 2 godine; bio član
komunističkog aktiva u Domobranskom oružničkom
zavodu u Sarajevu i sakupljao oružje i zavojni material.
rod. 1923. u Zenici, sin Fehima i Rabije r. Zukobašić,
neoženjen, stolarski pomoćnik. Upućen u logor na priedlog
Ž.R.O. u Travniku na vrieme od 2 godine; surađivao s
partizanima.
rod. 1910. u Travniku, sin Šaćira i Fatime r. Fulan, oženjen,
opančar. Upućen u logor na priedlog Z.R.O. u Travniku na
vrieme od 3 godine; sudjelovao u borbi na strani odmetnika.
rođ. 1889. u Konjicu, sin Numana i Habide r. Sečivica,
oženjen, otac jednog djeteta, kavanar. Upućen u logor na
priedlog Ž.R.O. u Sarajevu na vrieme od 3 godine; održavao
veze s komunistima i vršio komunističku promičbu.
rod. u Sarajevu, sin Alije i Habibe, neoženjen, student.
Upućen u logor na priedlog Z.R.O, u Sarajevu na vrieme od
: 6 mjeseci; držao u svojoj kući skrivenog partizana.
201
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
329, ŠLJIVO UZEIR,
330. ŠOŠE MUSTAFA,
331. ŠUMANOVIĆ JASMIN,
332. ŠARAN HAKIJA,
333. ŠEHALIĆ AHMET,
334. ŠIŠIĆ SALIH,
335. ŠERGO AHMET,
336. TALAKOVIĆ ENVER,
337. TAFRO MUHAMED,
202
rod, 1920. u Jeleču, sin Saliha i Selime, r. Ožegović,
neoženjen, bez zanimanja. Upućen u logor na priedlog
Ž.R.O. u Sarajevu na vrieme od 1 godine; surađivao s
partizanima i prikupljao oružje za iste.
15225
Zejhre r. Pandur, neoženjen, željez. službenik. Upućen u
logor na priedlog Zaštitnog redarstva za grad Sarajevo na
vrieme od 3 godine; sudjelovao na strani pobunjenika u
borbi protiv naših snaga.
rod. 1921. u Bos. Kostajnici, sin Tufika i Fatime r. Mesić,
neoženjen, stražar Red. oblasti. Upućen u logor na priedlog
Glavnog zapovjedničtva državne redarstvene straže u
Zagrebu na vrieme od 5 mjeseci; nesavjestno obavljao
službu, a osim toga je sklon piću.
rođ. 1907. u Trebinju, sin huse i Nure r. Karadža, neoženjen,
viši red. izvidnik. Predložen priedlogom |.Ž.R.O. u Zenici na
zatočenje u logoru u trajanju od 3 godine; stajao je u vezi s
partizanskom milicijom, kojoj je davao municiju.
rođ. 1899. u Zenici, sin Muje i Fatime r. Sušić, oženjen,
otac sedmero djece, brijački obrtnik. Predložen priedlogom
1.Z.R.O. u Zenici na zatočenje u logoru u trajanju od 2
godine; stajao u vezi s partizanima preko njihova teklića i
slao im razne predmete i cigare.
rod. u Tetovu, sin Sulje i Nazife r. Kos, oženjen, otac
jednog djeteta, trgovac. Predložen priedlogom |.Ž.R.O. u
Zenici na zatočenje u logoru u trajanju od 3 godine; bio
partizanski teklić, nosio promičbeno partizansko tvorivo i
davao podatke o stanju vojske.
rod. 1887. u Jajcu, sin Mustafe i Paše r. Keljalić, oženjen,
otac petero djece, obćinski činovnik. Predložen priedlogom
Z.R.O. u Zenici na zatočenje u logoru u trajanju od 2
godine; dvojica njegovih sinova nalaze se u partizanima, a
on im šalje odjevne predmete i održava s njima vezu.
rod. 1916. u Beču, sin Sulejmana i Zinaide r. Heisinger,
slušač N.E.K.V.Š, Upućen u logor na priedlog Redarstvene
oblasti za grad Zagreb na vrieme od 9 mjeseci; vršio
komunističku promičbu.
rođ. 1917. u Zenici, sin Abdula i Ašide, krojač, neoženjen.
Upućen u logor na priedlog Zaštitnog redarstva u Sarajevu
na vrieme od 3 godine; vojni bjegunac i djelatni partizan.
s Bošnjaci tt Jasenovačkom logoru
338. TAHMIŠIJA RIZO, rod. 1922. u Visokom, sin Hamdije i Fahrije r. Numanović,
neoženjen, đak. Upućen u logor na priedlog Zaštitnog redar-
stva u Sarajevu na vrieme od 3 godine; djelatni partizan.
339. TAHRIC MUFIDA, rođ. 1923. u Bihaću, kći Nurije i Džume, neudata, drž.
činovnik, Upućena u logor na priedlog Ž.R.O. u Banja Luci
na vrieme od 2 godine; surađivala s partizanima za vrieme
njihovog boravka u Banja Luci.
340. TALARGIĆ MEHO, rod. 1914. u Veseloj, sin Huseina i Fatime, oženjen, ratar.
Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u Travniku na vrieme
od 2 godine; održavao je vezu s partizanima.
341. TERZIĆ MUHAREM, rođ. 1899. u Bos. Krupi, sin Derviša i Behe r. Aliagić,
oženjen, otac četvero djece, postolar. Upućen u logor na
priedlog Zaštitnog redarstva u Sarajevu na vrieme od 2
godine; bio je vrlo djelatan u vršenju komunističke promičbe.
342. TERZIĆ SULEJMAN, rođ. 1904. u Donjem Vakufu, sin Saliha i Devle r. Mahmić,
oženjen, otac četvero djece, postolar. Upućen u logor na
priedlog Zaštitnog redarstva u Sarajevu na vrieme od 3
godine; poznat je kao izgrađeni komunista.
343. TIKVEŠA ALIJA, rod. 1928. u Šumancima, sin Ibre i Mejre r. Čolaković,
neoženjen, ratar. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Mostaru na vrieme od 3 godine; za nagradu od 50.000
Kuna postavio je minu pod željezničke tračnice te je tako
prouzročio željezničku nesreću.
344. TIKVEŠA ŠABAN, rođ. 1928. u Šumancima, sin Avde i Nure r. Elezović,
neoženjen, ratar. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Mostaru na vrieme od 3 godine; znao je da izvjestne osobe
namjeravaju postaviti minu pod željezničke tračnice, a nije
to prijavio oblastima.
345. TOKMO RAZIJA, rod. 1919. u Sarajevu, kći Asima i Aiše r. Čaldarević, udata,
trg. pomoćnica. Upućena u logor na priedlog Ž.R.O. u Sara-
jevu na vrieme od 2 godine; vrieđala Poglavnika i N.D.H.
346. TERZIĆ ZAIM, rod. 1920. u Glamoču, sin Šaćira i Zejne r. Kozić,
neoženjen, činovnik. Upućen u logor na priedlog Zaštitnog
redarstva u Sarajevu na vrieme od 2 godine; pomagao je
bijeg poznate komunistkinje Olge Marsović.
347. TAHIRBEGOVIĆ ZAJIN, = rođ. 1911. u Travniku, sin Šemse i Hatidže r. Velagić,
oženjen, otac jednog djeteta, piljar. Upućen u logor na
priedlog Ž.R.O. u Travniku na vrieme od 3 godine; podrža-
203
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru _——
vao veze s odmetnicima, odnosno pobunjenicima i poma
gao ih, a pored toga je i opasan razbijač i notorna pijanica.
348. TURIĆ RUŽDIJA, rod. 1890. u Livnu, sin Nurefendije i Hanke r. Đeldum,
oženjen, otac sedmero djece, trgovac. Upućen u logor na
priedlog Zapovjedničtva V. stajaćeg djelatnog sdruga
ustaške vojnice u Livnu na vrieme od 1 godine; surađivao
je s partizanima.
349. TUKULIJA MUSTAFA, rođ. 1921. u Sarajevu, sin Mehmeda i Fate r. Imamović,
oženjen, otac troje djece, porezni činovnik. Upućen u logor
na priedlog Ž.R.O, u Sarajevu na vrieme od 2 godine;
sakupljao novac za naoružanje partizana.
350. TULIĆ OMER, rođ. 1899. u Bos. Krupi, sin Redže i Zulejke r. Redžić, ože-
njen, otac dvoje djece, staretinar. Upućen u logor na priedlog
Zaštitnog redarstva u Zagrebu na vrieme od 2 godine; održa-
vao je vezu s partizanima i dostavljao im razno tvorivo.
351. TURAJLIĆ RABIJA, rođ. 1925. u Stolcu, kći Avde i Zejne r. Ćatović, neudata,
kućanica. Upućena u logor na priedlog Ž.R.O. u Mostaru
na vrieme od 1 godine; živila nemoralnim životom, te
podnosila razne lažne prijave protiv nevinih građana.
352. TABAKOVIĆ ESMA, rođ. 1918. u Baranama, kći Fete i Đulsume r. Mikočević,
udata, domaćica. Po Župskoj redarstvenoj oblasti u
Travniku predložena za upućenje u logor na vrieme od 2
godine; davala partizanima obaviesti, prokazivala ustaške
obitelji i sudjelovala u pljački ustaških kuća.
353. TRAKO SMAJO, rođ. 1926. u Foči, sin Omera i Malkije r. Ahmić, neoženjen,
ratar. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O, u Sarajevu na
vrjeme od 2 godine; djelatni partizan.
354. VALJEVAC FATIMA, rođ. 1902. u Kotorskom, kći pok. Muje i Fate, udata za
Mehu, kućanica, upućena u logor na prieldog Ž.R.O. u Brodu
n/S na vrieme od 2 godine; njezin nećak, s kojim je živila u
zajedničkom kućanstvu odmetnuo se, te je i nadalje s njim
održavala vezu.
355. VALJEVAC MEHMED, — rod. 1893. u Derventi, sin pok. Omera i pok. Atife, oženjen,
otac dvoje djece, piljar, upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Brodu n/S na vrleme od 2 godine; njegov nećak odmetnuo
se, a predmetni je s njim živio u zajedničkom kućanstvu.
356. VALJEVAC SULJO, rod. u Derventi, sin Mehmeda i Fatime, neoženjen, krojač,
upućen u logor na priedlog Ž,R,O. u Brodu n/S na vrleme
204
= u ___ Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
357.
358.
359.
360.
361.
362.
363.
364.
365.
VALJEVAC ŠAHZIJA,
VEHABOVIĆ HAŠIM,
VEJZAGIĆ BESIM,
VELAGIĆ ĆAMIL,
VELAGIĆ JUSO,
VEHTIĆ OSMAN,
VELIĆ ABID,
VLADOVIĆ RAMIZ,
VOJVODIĆ SALIH,
od 2 godine; njegov bralić Hodžić Sadudin bivši obćinski
načelnik u Derventi, odmetnuo se.
rođ. 1923. u Derventi, kći Mehmeda i Fatime, neudata,
krojačica, upućena u logor na priedlog Ž.R.O. u Brodu n/S
na vrieme od 2 godine; njezin bratić odmetnuo se.
rođ. 1921. u Podzvizdi, sin Redže, neoženjen, mlinar,
upućen u logor na priedlog Ustaškog redarstva za grad
Zagreb i v.Ž. Prigorje na vrieme od 3 godine; sudjelovao je
u četničkom napadu da domobransku posadu želj. postaje
Banski Grabovac.
rođ. 1927. u Travniku, sin Rifata i Ruveide, neoženjen,
posebnički činovnik, upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Sarajevu na vrieme od jedne godine; obnašao je dužnost
tajnika kom. organizacije SKOJ u Sarajevu, a uhićen je
neposredno prije biega među partizane.
rođ. 1924. u Grborezu, sin Bećira i Lejle r. Hodžić,
neoženjen, ratar, upućen u logor na priedlog Zapovjednika
V. ust. stajaćeg zdruga u Livnu na vrieme od 6 mjeseci;
surađivao je s partizanima za vrieme njihovog boravka u
Livnu, te je obćenito poznat kao osoba njihova povjerenja.
rođ. 1879. u Livnu, sin Agana i Aine, oženjen, otac šestero
djece, piljar, upućen u logor na priedlog Zapovjednika V.
ust. stajaćeg zdruga u Livnu na vrieme od 2 godine; za
vrieme boravka partizana u Livnu javno se hvalio kako mu
se sinovi nalaze među partizanima.
rođ. 1921. u Bieljini, sin Sulejmana i Emire, neoženjen, trg.
pomoćnik na priedlog Kotarske oblasti u Bieljini na vrieme
od 2 godine; uhićen je pri pokušaju biega među odmetnike.
rođ. 1917. u Bukoviku, sin Alije i Fatime, neoženjen,
radnik, upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u Travniku na
vrieme od jedne godine; prokazivao je četnicima, koji su
pljačkali sela u kotaru Visoko, zasjede ustaša i domobrana.
rođ. 1921. u Sarajevu, sin pok. Hajdera i Fate, neoženjen,
strojobravar, upućen u logor na priedlog Zaštitnog
redarstva za grad Sarajevo i v.Ž. Vrhbosna na vrieme od
jedne godine; širio je komunističku promičbu i
komunističko promičbeno tvorivo.
rođ. 1895. u Zenici, sin Ibrahima i Fatime r. Pašalić,
oženjen, otac devetero djece, trgovac, upućen u logor na
205
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
366. ZAHIROVIĆ MEHO,
367. ZAHIROVIĆ RAŠID,
368. ZEČEVIĆ SALKO,
HU
369. ZEČEVIĆ DŽEMAL,
370. ZEČEVIĆ SALIH,
371. ZLATIĆ SMAJO,
372. ZUBČEVIĆ SMAIL,
373. ZEKAN RAMO,
priedlog Redarstvene oblasti za grad Zagreb na vrieme od 6
mjeseci; podržavao je veze s četnicima i podpomagao ih
većim količinama žitarica.
rod. 1914. u Vlasenici, sin Nazifa i Kade r. Hamidović,
oženjen, otac dvoje djece, radnik, upućen u logor na
priedlog Zaštitnog redarstva za grad Sarajevo i v.Ž.
Vrhbosna na vrieme od 2 godine; budući da je cigan kao
takav pogibeljan po tuđu imovinu.
rođ. 1914. u Prištini, sin Rašida i Fate, oženjen, trgovac,
upućen u logor na priedlog Z.R.O. u Sarajevu na vrieme od
jedne godine; po tuđu imovinu.
rođ. 1919. u Visokom, sin Ibrahima i Halime r. Šehović,
neoženjen, kockar, upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Sarajevu na vrieme od 10 mjeseci; znao je protudržavni rad
svog otca, a i sam je surađivao s odmetnicima.
rođ. 1906. u Visokom, sin Hilmije Aiše r. Kreševljaković,
oženjen, otac jednog djeteta, šumar, upućen u logor na
priedlog Ž.R.O. u Sarajevu na vrieme od 3 godine; vršio
uhodarsku službu u korist odmetnika.
rođ. 1919. u Visokom, sin Ibrahima i Halime, neoženjen,
kožar, upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u Sarajevu na
vrieme od 10 mjeseci; znao je protudržavni rad svog otca, a
i sam je surađivao s odmetnicima.
rod. 1924. u Malinama, sin Salka i Zlate r. Brišić,
neoženjen, radnik, upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u
Travniku na vrieme od 3 godine; borio se u redovima
odmetnika protiv hrvatskih oružanih snaga.
rod. 1905. u Trebinju, sin Ahmeta i Emine, oženjen, otac
jednog djetata, gostioničar, upućen u logor na priedlog
Ž.R.O. u Sarajevu na vrieme od 2 godine; vrieđao je i napio
ustaše u jednoj gostionici; iz čega se može zaključiti
njegovo neraspoloženje s današnjim poretkom.
rod. 1903. u Borevcu, sin Omera i Haske, oženjen, otac 4.
djece, ratar, upućen u logor na priedlog Ž.R.O. u Sarajevu
na vrieme od 2 godine; pridružio se dragovoljno
odmetnicima te se sve do konca 1944 godine borio protiv
hrvatskih oružanih snaga.!4
14Prof, Dr. Small Čekić "Genocid nad Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu — Dokumenti", Sarajevo, 1996. str. 378-436.
206
Bošnjaci u dasenovačkom logoru
Br. 64
ZLOČINI U KONCENTRACIONOM LOGORU STARA GRADIŠKA
- SAOPSTENJE ZEMALJSKE KOMISIJE HRVATSKE ZA UTVRĐIVANJE
ZLOČINA OKUPATORA I NJIHOVIH POMAGAČA
ZAGREB, 23. APRIL 1946.
SAOPĆENJE br. 38
Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora | njihovih pomagača.
ISKOPAVANJE ŽRTAVA USTAŠKOG TERORA U OKOLICI
STARE GRADIŠKE
Zemaljska je komisija ustanovila, da se u okolici poznatog ustaškog mučilišta Stare Gradiške
nalazi izvjestan broj jama, u kojima su zatrpani lješevi žrtava pobijenih u ovom mučilištu i oko
njega.
Dne. 15. travnja o. g. uputila je Zemaljska komisija svoje povjerenstvo na lice mjesta i
izvršila otkopavanje u šumi zvanoj "Uskočka šuma", oko 12 km udaljenoj od Stare Gradiške. U
sastavu povjerenstva nalazio se i sveuč. profesor za sudsku medicinu dr. Ante Premora sa Ssvo-
jim asistentom dr. Veljkom Bujanom. Iskopavanju je prisustvovao i veliki broj rodbine postradal-
ih žrtava te okolnog svijeta.
Rad na otkopavanju trajao je dne. 16., 17. i 18. ov. mj. Is četiri jame iskopano je dosada
528 lješeva i to: iz prve 21 muških, 11 ženskih i 4 dječija - ukupno 36 lješeva, iz druge jame
56 muških, 132 ženskih i 24 dječija — ukupno 212 lješeva. Iz treće jame 30 muških, 136 žen-
skih i 20 dječija — ukupno 186 lješeva, iz četvrte jame — muških, 92 ženskih i 2 dječija — ukup-
no 94 lješeva, ukupno 107, 371 ženskih i 50 dječijih — ukupno 528 lješeva.
Među dječijim lješevima imade i djece u dobi 3-4 mjeseca.
Gotovo svi su mladi ljudi, među kojima oko 60 učenica gimnazije i trgovačke akademije iz
Zemuna.
Od gore navedenih broja lješeva identificirano je svega 114 lješeva, a toga broja 43 po sv-
jedocima i djelomično po ispravama, a ostalih 71 samo po ispravama, Koje su pronađene kod
pojedinih lješeva. Prema tome identificiran je uglavnom svaki peti lješ.
Imena identificiranih žrtava su sljedeća:
1. — Petrović Dušan, 27 god., iz Zemuna_—
2. — Bilbija Milan, 37 god., iz Bos. Gradiške
3. — Milinović Zlatica, 47 god., iz Srem. Laza
4. Pir Mirjana, 5 mjeseci, iz Zemuna
5. — Lakočević Olga, 20 god., maturantica iz Zemuna
6. — Lakočević Danica, 39 god., iz Zemuna
7. = Kotur Ljubica, 18 god., učenica iz Zemuna
8. = Milovanović Milena, 19 god., učenica iz Zemuna
9. — Milovanović Jelena - Lela, = 16 god., učenica iz Zemuna
10. Perović Ankica, 21 god., radnica iz Zagreba
207
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru ==
11. Katanić Danica, 18 god., učenica iz Zemuna
12. Ugarković Mira, 19 god., učenica iz Zemuna
13. Manojlović Sofija, 21 god., iz Zemuna
14. Rusmir Vida, 17 god., učenica iz Zemuna
15. Knežević Mileva, 12 god., iz neustanovljenog mjesta u Bosni
16. Ljubinković Bosiljka, 18 god., učenica iz Zemuna
17. Mišković Ljubica, 20 god., iz Neština
18. Lončarski Jelena, 15 god., iz Zemuna
19. Marković Bosiljka, 19 god., iz Zemuna
20. Jovičić Draginja, 37 god., iz Zemuna
21. Dragosavljević Tina, 20 god., iz Neština
22. Jeremić Marina, 18 god., iz Neština
23. Plavšić Marija, 54 god., iz Zemuna
24. Jovičević Cvijeta, 16 god., iz Zemuna
25. Vukojev Milica, 18 god., iz Neština
s) Meki Sve 16 god., iz Neština
28. Stanisavljević Nik F em Karjne
; i ! ola, 25 god., student iz Dobanovaca
_ Pravdić Milan, 50 god., iz Markušice
ei so Aihiće u god., učenica iz Zemuna
32. Ćirić Vukosava a dei aje Pepe
33. Pirc Henin ' " a iz Vukovara
a \Kica, " iz Zemuna
34. Atanasković Mirjana, 17 god., iz Zemuna
35. Baljak Tankosava, 25 god., iz Srem.Martinaca
36. Milisav Stana, 62 god iz Sr Ž
37. Atanacković Jelena, 19 god., iz Š letenje
38. Miličev Kosta, 34 god. i SteirirA
39. Gvozdenac jelena, 19 god. E emuna
40. Munidžaba Mene. " Se učenica iz Zemuna
41. Savić Dirdića. " Sa iz Vikovaca
42. Špirić Stajka, "= ej iz Srem.Kamenice
43. Špirić Mirko, S Plodietibsao Bos. Gradiške
44. Mašić Fatima, JE ovi " iz Bos.Gradiške
45. Šarić rođ. Halilović Feha Mi eDavna
46. Hunić Hani i
47. Negić Heme S0)'eod iz Mokraca
48. Hasanović Zoka, " iz Bos.Gradiške
49. Ajmanović Bisera z Mokrice
50. Alimanović Bisera, iz Bos.Gradiške
51. Atanović Zulfa, ' iz Gor.Dubrave
52. Beganović Hata, a e Luke
53. Kohrić Leha 'z Rovina
54. Feherović Fata, iz Mokrice
55. Radžić Zumara i Mokrice
56. Dumedžija Vezelka, iz Turske Dubrave
57. Negić Safeta, iz Bos.Gradiške
iz Bos.Gradiške
208
DE STE a S Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
58. Halilović Hata,
iz Mokrice
59. Beganović Feha, iz Mokrice
60. Lumbić Đula, iz Bos.Gradiške
61. Nekić Ajša, iz Bos.Gradiške
62. Kahlić Serifa, iz Mokrice
63. Bisera N. iz Mokrice
64. Nekić Emir, iz Bos.Gradiške
65. Halilović Bisera, iz Turske Dubrave
66. Beganović N. iz Mokrice
67. Beganović Ređo, iz Mokrice
68. Husić Salih, iz Mokrice
69. Hasanović Ibriša, iz Mokrice
70. Alemanović Alija, iz Mokrice
71. Hasanović Omo, iz Mokrice
72. Šulić Imbro, iz Turske Dubrave
73. Šarić Sujo, trgovac iz Mokrice
74. Alimanović Ramiša, iz Mokrice
75. Kahrić Fata, iz Mokrice
76. Hasanović Ibriša, iz Mokrice
77. Halilović Nadir, iz Turske Dubrave
78. Husić Malka, iz Mokrice
79. Halilović Bajro, iz Turske Dubrave
80. Beganović Bego, iz Turske Dubrave
81. Kahrić Mehmed, iz Mokrice
82. Negić Ema, iz Bos.Gradiške
83. Halilović Ifeta, iz Turske Dubrave
84. Hahrić Hata, iz Mokrice
85. Lumbić Đulsa, iz Bos.Gradiške
86. Lumbić Pemba, iz Bos.Gradiške
87. Mašić Salko, iz Rovina
88. Halilović Lalo, iz Turske Dubrave
89. Kahrić Alija, iz Mokrice
90. Sulić Ahmed, iz Dubrave
91. Mašić Jaro, iz Rovina
92. = Đelić Hasim, iz Banja Luke
93. Mašić Mustafa, iz Turske Dubrave
94. Muratović Almo, iz Banja Luke
95. Beganović Suljo, iz Mokrice
96. Muratović Aga, iz Vrbanje
97. Alemanović Bajro, iz Rovina
98. Alimanović Bisera, iz Donje Dubrave
99. Nastić Olga, (Zemun)
100. Tatalović Dušana
101. Ragin Ljubica
102, Vukotić Olga
103. Stanić Marija
104. Zelenović (muškarac)
209
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
105. Mirković Rade
106. Lazić Mara
107. Samardžić Julka (Vinkovci)
108. Savić Stana
109. Dragojević Savka
110. Milićević Ljuba
111. Jakovljević Milka
112. Čokrlić Anka
113. Erljević Lucija (Tuzla ?)
114. Božić Slobodanka
Imena žrtava navedenih od 99 do 114 ustanovljena su samo na osnovu isprava, a da se
nije moglo ustanoviti iz kojega su mjesta.
Spomenuti sudsko — liječnički vještaci ustanovili su, da je u 95% slučajeva usmrćenje
nastalo udarcem sjekire ili nekog tvrdog predmeta, vjerovatno maljem, u zatiljak lubanje, jerje
kod tolikog broja lješeva nađen razlupan ovaj dio lubanje. Kod nekoliko slučajeva žrtve su
usmrćene klanjem oštrim predmetom, a kod 8 lješeva nije se moglo naći vanjskih vidljivih trago-
va, nasilnoga usmrćenja, te se po ostacima hrane od povraćanja u ustima može osnovano za-
ključiti, da su ove žrtve bile žive zakopane i da je njihova smrt nastupila ugušenjem.
Kako su naročito lješevi žena i djece nađeni u jamama u stavu ležećem potrbuške, a zbi-
jeni neposredno jedan pored ili povrh drugog, to se zaključuje, da su žrtve bile prisiljene, da
legnu u jamu, a nakon toga su dobivale udarac nekim tvrdim predmetom u zatiljak.
Sve su ove žrtve ustaški zločinci pobili u vremenu između 23. rujna i 15. listopada 1944.
godine.
Zemaljska je komisija utvrdila, da se u okolici Stare Gradiške nalazi još više jama, u koji-
ma se nalaze zakopane žrtve masovnih ustaških pokolja, pa će sa otkopavanjem i utvrđivan-
jem identiteta, nastaviti te o vremenu i rezultatima otkopavanja obavijestiti javnost putem
dnevne štampe.
Broj: 2380/46
Zagreb, dne 23. travnja 1946.
Zemaljska komisija
za utvrđivanje zločina okupatora
i njegovih pomagača
(A.Miletić, n.d., knjiga 3, Beograd, 1986. , str. 585-586)
210
Bošnjaci u dasenovačkom logoru
Br. 63
ZLOČINI U KONCENTRACIONOM LOGORU STARA GRADIŠKA
- ZAPISNIK ZEMALJSKE KOMISIJE NARODNE
REPUBLIKE HRVATSKE ZA UTVRĐIVANJE ZLOČINA
OKUPATORA I NJIHOVIH POMAGAČA,
ZAGREB, 30. MAJ 1945.
ZAPISNIK OD 30. SVIBNJA 1945.
Sastavljen u Zemaljskoj komisiji za utvrdivanje ratnih zločina okupatora i
njihovih pomagača u Zagrebu.
Prisutni:
Referent: Dr. Božo Bićan
Zapisničar: Danica Horvat
Pristupa na javni poziv Ahmetović Mustafa, brijački pomoćnik, sin Avde i Hafise r.
Mulaibrahimović 21. V 1912. u Brčkom, sada u Zagrabu, Dolac br. 9, musliman, Hrvat, oženjen,
otac troje djece, neporočan iskazuje sljedeće:
Dana 7. III 1942. uhićen sam po UNS-u i sproveden na Trg N.
Nekako u svibnju 1942. bio sam transportiran sa ostalim zatvorenicima u Jasenovac.
V 1942. istog dana bio sam ja sa ostalim odaslan u logor u St. Gradišku. Prilikom dolas-
ka u St. Gradišku primili su nas AnteVrban i Gruhić, te nas zatvorili u jednu sobu i ostavili tri
dana bez hrane i vode. U to vrijeme zapovjedao je logorom zastavnik Vrban, a logornik je bio
zloglasni stožernik Špiler, koji je kasnije po ustašama likvidiran u Jasenovcu, a iza njega došao
je isto zloglasni Rumunj po imenu Toto, te je i ovaj bio kasnije po ustašama likvidiran. Par dana
nakon mog dolaska u St. Gradišku bilo je određeno odabiranje zatočenika za rad u Njemačkoj.
Izboru su prisustvovali za "K" grupu logornik Flumiani, grupu pravoslavaca zloglasni Branko
Cvetinović, rodom iz Bijeljine, te ostala Luka, Spiler i Toto.
Zatočenike, koji bi bio izabran na rad u Njemačku, kad bi bio prozvan batinali su gore nave-
deni logornici i ustaše. u ; im
Ja i moja grupa isto smo bili određeni za rad u Njemačku, no Nikola Gadžić, Ante Vrban,
Grubešić i Buhovac, odlučili su da ne idemo u Njemačku, jer šta bi Njemci rekli kad bi im
ovokove komuniste slali, PIČIPNU =
U početku bio sam određen za vanjski rad na krčenju šume, te su nas kod tog posla ustaše
tukli, a ovakav rad je bio naročito težak. I . —
Kasnije bio sam po Nikoli Gagru, šefu ustaške bolnice, određen kao radnik u kuhinji ove
bolnice. Prilikom nastupa ove moje nove dužnosti rekao mi je Nikola Gagro da na sve što ću
vidjeti i čuti u "bolnici" imadem biti slijep i gluh. . mu I
Ova bolnica bila je dvokatna zgrada, te u drugom katu jedna soba bila je za bolesne ustaše,
dok sve ostale prostorije služile su za zlostavljanje i ubijanje zatočenika. H o
Glavni krvoloci bili su Mile Orešković, natporučnik Ante Vrban, zast. Barbarić, por. Barbarić,
vodnik, Boto, vodnik Bevanda vodnik, Modrić poručnik, Nikola Gadžić poručnik, Buhovac, vod-
nik, Krešo Majić, natpor. Vjekoslav IIle, poručnik, Majstorović natporučnik Jenko Maričić, zas-
211
Bošnjaci u Jasenovačkom ToBOrm PEPEO PPIINE SEE NIE
tavnik Grubešić, vodnik Bosak, natpor Buntić, natpor. Branko Slijepčević, natpor. i najveći krvnik
Nikola Gagro, vodnik i osoba povjerenja Maksa Luburića.
U bolnici su bili smješteni dr. Gaon, liječnik iz Sarajeva, Dr. Perić, liječnik iz Sarajeva, Alojz
Rebić iz Sarajeva, Nasuf Džabić iz Banja Luke, Fahrudin Mahić iz Banja Luke i to ovi svi posljednji
kao bolničari, dok su Ivan Antolić iz Zagreba i Drago Jakopčević iz Zagreba bili posluženi u bolnici.
U bolničkoj kuhinji nalazili su se Dragutin Braun iz Osijeka, Saban Milković iz Vel. Kladuše i ja.
Podrum ove zgrade služio je za ubijanje zatočenika na različite načine, klanje nožem, ubi.
Janje sjekirom ili maljem, davljenje rukom ili žicom, te ubijanje glađu, dok je rijedak slučaj da bi
ubijali zatočenike streljanjem (podvukao: S.Č.).
U prizemlju nalazilo se 6 samica. Prostorije koje su bile određene u prvom i drugom katu
za stražu služile su za preslušavanje zatočenika, te je rijetko koji od preslušavanih zatočenika
bio izašao živ iz tih prostorija. Preslušavanje su većinom vršili Nikola Gadžić, Ante Vrban,
Buhovac, zatočenik Rubinić, bivši povjerenik logora Gospoć, Branko Slipčević, Ante Kordić,
osim ovih prisustvao je redovito skoro svakom preslušanju Nikola Gagro.
Premda je bila tajna tko se nalazi smješten u samicama, ali mi smo znali da je n. pr. u
samici br. 1 ležao Pavlek Miškina, koji je strahovito bio tučen u mučen, te jedne noći nestao.
U samici br. 2 bio je dr. Mudrinić, kojega su sistematski polahko ubijali i ako je ovaj počeo pisati
neke pobožne pjesmice, no unatoč toga jednog dana je nestao.
U samici br. 5 bila je smještena gdja Marina Gregorić. Jednog dana bila je dovedena gdja
Gregorić po ustaškim krvnicima iz Zagreba Viktoru Tomiću i njegovom tajniku Šiloviću, te je tom
zgodom Tomić zatražio da mu se prevedu na preslušanje Karla Kovačević, zastupnik HSS-a.
Preslušanju su prisustvovali osim Tomića i Silovića još i Rubinić i Gagro, a kasnije gdja
Gregorić. Na tom preslušanju bio je Kovačević Karlo strahovito mučen i na koncu izbili su mu
nožem oba oka, tako da je u strahovitim mukama umro. Tomić je izjavio gdji Gregorić da će i
ona svršiti, a osim toga da imade još Jednog kandidata ovdje misleći kod toga na dr. Jakovlje-
vića, koji je imao na isti način biti preslušan kao Karlo Kovačević.
Karlo Kovačević bio je najprije po Gagri izudaran sa bikovačom, a zatim su ga objesili na
zid tako da mu je glava visjela dolje, a zatim su u ovakvom položaju boli njihovo tijelo noževima,
a kad su ga skinuli iskopaše mu oči. Dok su provodili ovakvo preslušanje prisutni krvnici pili su
vino i rakiju, te je Tomić na koncu bio već posve ubijen.
Vidio sam jednoga dana kako su sva isprebijanoga dovezli u logor i bacili u ćeliju br. 1
Andriju Hebranga.
Znadem, da se u bolnici nalazila gdja Sava Šutej, koja se je jednog dana razboljela i trebali
liječničku njegu, te je ona za pruženu liječničku pomoć dala dr. Gaonu nekoliko cigareta, a kako
je za to saznao Gagro i Majstorović, te su ga zbog toga istu noć zaklali,
Dr. Gaona su valjda i zbog toga likvidirali, jer je on znao sve osobe koje nisu u "bolnici"
umrle naravnom smrću, jer je on morao za njih izdati potvrdu da su umrle naravnom smrću.
Isto tako je jednoga dana bio likvidiran i dr. Poljokan liječnik iz Sarajeva. Jednog dana
dovukli su 7 po izgledu intelektualaca i zatvorili ih u podrum ispod kuhinje, a ovi su od straha
za svoj život iskopali golim rukama betonske ploče i njima zazidali vrata, no ustaše su pod vod-
stvom Mile Oreškovića, Ante Vrbana, Kordića Nikole, Gagra, Mišetića, Buhovca i Bevande
provalili u ovu prostoriju, te nakon jednosatne borbe poubijani su svi ovi zatočenici — koji su se
u svom očaju goloruki branili.
Jednog dana doljerale su ustaše masu Srba selj
partizani sa Kozare. Ove ljude su u logor razvrstali
stranu, a drugi na drugu stranu. Prvima su govorili d
movima, no jednoga dana odvedeni su u selo Jabl
aka iz svih okolnih sela i govorili da su to
tako da su žene i djeca svrstani na jednu
a će ih vratiti kućama odnosno njihovim do-
anac gdje su bili poubijani. Druga grupa u
212
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
kojoj su se nalazili našli su nekoga Branka, koji im je poslužio za otkrivanje partizana, među
ovim jadnicima, te je ovaj prema vlastitom nahođenju dnevno po 20 do 30 ljudi izabirao, a ovi
su bili odvedeni na preslušanje s kojega se više nisu vraćali.
Ovome Branku obećali su za ovakav izdajnički rad slobodu no jednoga dana odveli su ga u
podrum te su ga tamo Vjekoslav Ille i Nikola Gagro zaklali. Jednom drugom zgodom bila je dove-
dena jedna grupa seljaka Srba za koje su govorili da su komunisti i strahovito ih tukli, pa je
jedan od njih uhvatio rukama Buhovca za vrat i htio ga zagušiti, no odmah je priskočio Barbarić
i toga čovjeka ustrijelio, Jedan drugi iz ove grupe viknuo je da će doći Crvena armija i narodni
sud, ali su ovoga odveli na liječenje, te ga je Krešo Majić u podrumu zaklao.
Jednog dana poslije podne vidio sam kako su kroz sredinu logora vodili dva i dva u redu sa
svezanim rukama na leđima 59 zatočenika, a za njima su isšli ustaški zlikovci Mile Orešković
i drugi, te su ove ljude postrojili uz zid logora tako da su bili licem okrenuti prema zidu i onda
ih sve postreljali. U tom krvničkom radu natjecali su se ustaše koji će više zatočenika poubi-
jati, a najviše su se isticali Modrić i Vjekoslav Ille.
U logoru nalazio se je neki stolarski obrtnik Sinković iz Vrapča star preko 60 godina, koji
nije mogao ta zlostavljanja podnašati, pa je jednoga dana počinio samoubistvo prerezavši si
žile na rukama sa čavlom.
U logoru sam upoznao jednog židova iz Njemačke, koji mi je rekao da su logori u Njemačkoj
bili strašni, u Slovačkoj još gori, a ustaški su logori nadilazili u svojoj okrutnosti sve logore.
Dovršeno.
Horvat Danica, V.I. Ahmetović Mustafa, V.r.
Bića, V..
(A.Miletić, n.d., knjiga 3, Beograd, 1987., str. 548-550)
213
KAZIVANJ E O
ZATOČENICIMA LOGORA
JASENOVAC
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
UMICA SARAJLIĆ, ROĐENA GOZO
(Prilog za knjigu o stradanjima Bošnjaka u Jasenovcu)
4} Muhameda i majke Umice rođene Gozo (čiji se
1 otac zvao Mustafa a majka Fatima). Odmah po
I 2 mom rođenju, roditelji su preselili u Mostar, jerje
'5 moja majka bila Mostarka a tu smo imali poro-
: dičnu kuću. Moj otac (Sarajlić Muhamed)
| priključio se Narodnooslobodilačkom pokretu u
{ drugoj polovini 1943. godine. Kako je bio zubar
: po struci i radio u medicinskom centru u
| Mostaru, šef tog centra, neki dr. Ridžanović, pri-
1 javio je ustaškoj policiji sve Mostarce koji su se
tada priključili partizanskim jedinicama, a prema
' kazivanjima starijih to je učinio na insistiranje
1 ustaške policije. Kada je otac otišao u partizane,
743 ja kao dijete od godinu dana ostala sam sa rah-
+% metli majkom u kući gdje smo stanovali, čini mi
7721 se da su tu ulicu zvali "Torlin sokak". Prema
"ii pričanju starije rodbine (sada nisu živi), ustaše su
u = "= "=3 upale u kuću jedno veče i odvele majku sa mnom
Umica Muhameda Sarajlić rođena Gozo u naručju u zatvor "Čelovina" u Mostaru. To je
(1917. - 1945.) bila odmazda prema porodicama onih koji su se
priključili partizanskom pokretu. Sa rahmetli majkom bila sam kratko vrijeme zatvorena u
Čelovini, a čuvar toga zatvora bio je prvi komšija mamine dainice. Prema kazivanju, moja tetka
bila je, rahmet joj duši, jedna vrlo odvažna i hrabra žena i otišla je do ustaškog čuvara zatvora
— svoga komšije i tražila da me samo okupa i nahrani što je ovaj pristao i rekao joj da za sahat
sa djetetom bude u Čelovini. Nije me više vratila u zatvor, a ustaše su vrlo brzo zatvorenike de-
portovali u Sarajevo u "Belediju".
Moj rahmetli tetak-očeve sestre muž, bio je ugledan građanin i radio je dugo godina u
Sarajevu kao ljekar. Rahmetli majka je, ne znam na koji način, poslala ceduljicu iz Beledije na
njegovu adresu i molila za pomoć jer je čula da ih spremaju za Jasenovac. Tetak je pokušavao
da je spasi i išao do poglavara zatvora, ali kada mu je poslije jednog pokušaja ovaj odgovorio:
=Doktore imaš djecu, okani se, da ne bi još koje dijete zaplakalo" tetak (Dr. Salih Omerhodžić)
se povukao. Nije mi poznato koliko su se vremenski zadržali u sarajevskom zatvoru, ali znam
da se pričalo da je mama kartom pisala svojoj sestri Semsi Gozo kasnije udatoj Dardagan
(sada nije živa) i tražila toplu odjeću i lijekove. Sestra je traženo u paketu poslala za Jasenovac,
ali nikada nije saznala da li je taj paket rahmetli majka primila niti se o njoj bilo šta više čulo.
a Rođena sam 1942. godine u Stocu od oca
i
H
)
3
Fatima Sarajlić — Fazlibegović
Sarajevo, 27. januar 2006. godine
217
PE daska kon izi ya
226,
Kible ,31-V=19545,
a-
v
;
'sločinaci
% Hi
MGZXNIIz
Ups ČlI;
)
a
S
Potpis. Članova iako tj ng sp, EGON
: Blipićević. Salko;
" Puzi6 Šefkija
ČILE Husega, s.r. SEGE TH 5 koae -
Euić Vukan, s.r. Pa + S Btr A Pa Ex I
,6 VI8BLI
18. T.'
a
sa lspltivonje zločina, ; Lig
Slipićević S-)
SPEISBJG( ik
(Ta TR 1 MG PAR EI NET
1 . ne PNE I
ZEMALJSKA KOMISIJA ZA UTUR" VANJE Puzić Lefkija sSCKIE bar,
MO OKUPAT, 1 NJIHOVIH POMA ZLA, .
de R.zdte
lav. broj
NETA a. fes čin oeki a
\ viale (us 45, "lan, KomiBijt,,
Kuić Vukaen,Glan kozisije
Usicae uon
1 9isat IM:
}'boles
RTEENE
PLATI
Vreviljj, jer
vVešiji brošan
SLE S baz vj
ovliciski
Aafkisjed
4
i SE m But a"
kubijs niti ČLOKU +
bini ,Kste Tu srogonili zato, Štjr
"obretu. ć , =
komisije; ZORA Ar. DI SR
"PrSz{edrike 8,7. Pi kg SMTP G neg O PE OE
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
KADIĆ ASIM
Jedini sin dr. Mustafe Kadića iz Kulen Vakufa i
Hasnije Kovačević iz Banja Luke. Doktor Kadić je
radio kao sreski liječnik u Bosanskoj Dubici od 1912.
do 1945. godine, kada je poginuo prilikom granati-
ranja grada.
i Rahmetli Asim je rođen 1922. godine i poslije
završene Građanske škole bio zaposlen kao poštan-
ski službenik u Bosanskoj Dubici.
U aprilu 1945. godine je odveden od strane us-
taša u logor Jasenovac, gdje je nakon mučenja i ubi-
d jen.
Dvadeset dana prije njegovog hapšenja iz Bos-
4 anke Dubice u logor Jasenovac je odvedena veća
I grupa ljudi (oko 40), većinom bošnjačke nacionalnos-
4 ti mlađe dobi — đaci, studenti, službenici, oba spola,
koji su poslije dovedeni i na glavnom trgu u Bosan-
skoj Dubici svi obješeni.
U to vrijeme sam imao deset godina i prisustvo-
= vao sam vješanju jer su ustaše pod prisilom poku-
pile narod koji je bio na ulicama, i nas djecu, i dove-
li nas na trg da to gledamo.
Kasnije smo saznali da je komandant logora
Jasenovac, udaljenog 11 km od Bosanske Dubice
bio izvjesni Pavlović a njegov prethodnik je bio Maks
Luburić koji je u to vrijeme vršio zločine u Sarajevu.
Kadić Dr. Mustafe Asim
(1922. - 1945.)
Sarajevo, 17.02.2006. godine
Prof.dr. Mirza Mušanović
redovni profesor Medicinskog fakulteta u penziji
unuk rahmetli dr. Mustafe Kadića
219
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Kapetanović r. Blekić Salihage Džemila
(1920. - 1944.)
h
| ZE
a
Kapetanović Safetbega Emin
(1900. - 1944.) (1919. - 1942.)
220
sapivnik poker MG MM
o pregslusanju svjouoka raujen kod graduke komisije za Sebe) US
jošina okupatora i pjihovih pomagača zu grud Bow. "radi skul dnez maja
1945.g0d.
Frigutni su članovi komisije;
17 pretujednik komisije 3/
2/
Pristuon mono storm 42 rođin!
Kapetanović Mine ena en TovOVG,
roglona u snu luci, spzeneta na očoarivanja Letihe Leke'
zujet URL !
Gi SO u žzufi DELi ovi nvancii, nje Se i
peizi +: dok KOPJEEJ a: MN u kuću ga ve?
1} SuTet bega Fapotenor'
unit sla dvojica
gićo Sirat ds
E 31 mm, sa GulOo "ga od svi
Red + sake TAVO o "Pe: Trene cvkve" ubijen.
C pisano. ui lečnoran od onil ustaša = su dolo 3Z
1 DILA SS% neki IJusljd izoicenlo +
(ae niušU TGZI a.
E US kako je Alo Katerović Sg ret Terstveni strnžar i
h sdižke is 05- Vontće, savorlo Ča on. zna ko je Safet boga uw' mPslo. Losta:fki
de vod "GET, bilo, : NG
6
še
a
fonno HIG son. e?
2 eng Vferi (ovo Le : suše." Sem:
(la Sofrkove o zeško fer Ja niše ve ta: f (reć SA, JeE Sola.
TOJ Stroba, BoSto su orlj
SA
odyotjenja" noca
aavnim sa čezne TA. se i:
ca trudimo HU G iza
"miša očveli rd ns late 1: EH
Sos, radila 5 o%
njih je ost-lo }o; dvjio a
e Ni zn Igneta ge Vi!
jevera Isreta_ Zanetenović azšla
Lalo SUmi
(2
jake Klokos KG dG UM
e ni" te nlje 416, OVE EN JE u 10507 u 1 tezu;
19 ta "ae 4z logora :
zžeo Alh ja Vremaz rođor iz ee Ti
; Don 'pride- nozo (to Ža biti ikanjeno ženg Kom ma Hei
peje ova soli mjac Mit da Zestlć vačen iz Bosetrndij
i; . tEeo ke žu stannje je rd je 05% OČnDvVor
rova Zena, on Je odvrntioenn zav je ona još tu.Tu nož "4eo one 3 OČVOĆE cRa
Iemotova žena Je uenjeno oba njese dano noslije Igićin. U
; 'ogu Mngati još 1 io du gu moga sina Lalnn, studente nie: odvolt
mode! Sakek nrentt iz Move Gredijire 80. maja. 1942.g0 4.043 toča 1: Se ništa
porijfyme nf sonjaga Čulasjajvijo SP: govorilo da Je on ove!
Ted otozo Je slrrirno nov'ne, '
U lzvoj Čraći"ki bio Jo zatv! ron 1s dona,a tr dann
FEMJi vozon u ionce i nijčta nije jno ni mlo. Tako n lenclno
PTA: dufntanje, "jd k 4
\koću đe noj sln Bnin bio ubanjen u. os,Y patio vof Ica JA 15og. Tr:
i rorle 1 trdn. gn še grco žnes Čujić sin Semzepin iz Urođa tog,Nrmat
deo mu je inin rekno fa ode 1 kaže mu ocu ča (ta terote Aziz ilinnum;
FI
Guh14 A Tao i natić, Stipo = A 46 udtei 9 1 nonaeoč uorruna to
t,0 rodom fo 1z Kasijogak.eŠOzO ' ug Je-bio pošvornik u svrozu,n incća
Miešalinog je dofno i ta kazgo
Moj sinjlaln je ušzanjen radi veze 1; ntrošanja šretirnia.
sa s sana tn
imantren. do su. SLAV ni krivci va avi. negreć u Hefe. Poulli KC SEST
RI U MS S FRAČEU PETSTO
H
TI Po? ak) MH p A E I xI Tant? .
{ ZKEA Ra TA uprovniti polLicijo išrzo Von 1 LC ustn
ITD
es sma ie
GV FDGJIŽ A
tan u kolu gn onoj
runjen Kro 1
megije 1 uvlh sinmno
upucilnji sinovnilk u. srezu i o nenor'
; protstolnike Darka
izninog dome
on
Moj zuš Sfot vse) rađio Jo kao ćugodiunjai nišov
g io Ap Seon ubanjčen bez znonja tađen og SOVOVSNOG
"36
ma
=
ie
s Sotrori dnu nole fjeec ustoje tražile dn ot
Cole san da su i nono i dOBE RO de GA Temc.o Vi i
. Jersju u lofor,nli snu uspjoelg de Se ri on izvjesno V O PLJUZE, ViJo ončel;
nisu imle ni vrenena.Sednn njercci Ja gnm se krilr i bilo ostn cvoje nb
"smevelo Se rvolmGm hol u čimrigoji kuda ee,
' errisntidjre dt inynrvnitkrandimmITVESTJEE. i NG
Ugljez sam uno ge nosile šivu goču i erene đa bi se otvovnilaj s ŽI6.
La epovi deo Im) io Lo 1910,
Pu
a ,
4
Se lsnik ni je pročitan Ld obravOM ZSe jo; SL DKE JE RERG
p/ bvefarikamenni = i
' ; fi u? m ts
(Kaesu ei Ma NER | Zi x
+. 9 prselusanju syjeloku Kapetanović lzete raijen kod. Gradske komisi
je zu utvrdjivanje zločina okupatora i nji i Č pse :PRiH
Uresdi sku Tau fegNOO asju TJAD gi de Jiovih pomogaču, 78. grad "BUG.
KAI Sajair I2T o ia rare
Frisutni su članovi komisije; ! MG
anO. -SESNE
1/ .- ' pretajednik komisije 3/,. ;
PNE RRRŽLA,
2/ '
4
Pristuns nepozvana Kanstefio j { Ket RE |
F ŽI a IK - AA " ovlć-Izscie Lo O "KE) | = -
; = Kajeliree idjče PO NaN AEGU IDOV ny Hm u sveznnor
vifp,sters 66 | odine, rodjena u Tešnju, sddn čivi ee, Senbane. Ka KA ) 3)
na kelivenje istine,laksvuje; MEE. 1 SREO LE Se ODE VE ie
Y od } ; NET
. ; PRO
vori.Una Je majke gufeta 1 (5
Svi de. da su na najivjerskU o.
snaha benetovi Čens u seđa9')
tvom neleke djeco, dio SU
nconti ir love breliške
ta i teško =
Ž ustaje osveli i
Jeni.Udvećđena joj je d
et Don je oslelo še
ne, Još IOS0. (OG UWhaDgili
ije vidjela.
ajizuje kao i pres
Preslusena joj snaka safezberova Žena šinte
, Syadn)
(Tanete LGpelrne
(\kijli nsći: muše
njerecu tr
U Dp TPRTEDOV
vila če nike
F Lijeće
In, kani nr:
{
U
Zepisnik el Je pročitan i odbivam £0; E, \
i
=
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
ALIJA HODŽIĆ: "ZNAM UBIT ĆE ME, ALI NEKA ĆE.
NAŠI ČE SIGURNO POBIJEDITI?"
..+ 27. avgusta 1942. godine, Alija je doveden u
: policijski zatvor, a onda iste noći krenuo sa trans-
+ portom za Jasenovac. Putovalo se 36 sati. Put u
} Jasenovac Aliju nije obeshrabrio niti se to dalo ma
. čim na njemu zapaziti. Razgovarao je, pravio dos-
jetke i šalio se. Na samom polasku rekao je drugov-
; Ima: "Znam ubit će me, ali neka će. Naši će sigurno
'; pobijediti. Osvetit će naši mene, a to je važno!"
; : Voz je usporio, po navici pred skorom stanicom
; i pisnuo dva-tri puta, a onda je još više usporio, pa je
MU stao. Izlazilo se, izlazilo, izlazilo, a onda se stalo.
% Jasenovac. Lokomotiva se promigoljila sad desno
+ sad lijevo, a onda se kao od srama odvukla. Kao
a krupni grad zasuli su udarci ustaških krvoloka na
{ novopridošle stanovnike Jasenovca. Ljudi su pognuli
glave lijevo i desno više zbog zgaženog ljudskog
4 ponosa, nego zbog boli udaraca. Počelo je prebroja-
vanje.
Podbočen drvenom toljagom namjesto štake,
Alija je mirno čekao sa ostalim logorašima. Tada se
pojavio, najviša moć logora, Majstorović Fra Filipović.
OČI toga fratra lukavo su prešle po razbrojanim ljudima, a onda su stale na Aliji. Hitro se digla
gojazna ruka sa zamahnutim gvozdenim štapom. Tupo, kao po čvrstoj ledini, padali su udarci
po Aliji. Alija je gledao pravo u krvnika bez riječi. "Ti si se borio sa mnom u Rogatičkim
šumama", rekao je Fra Filipović udarajući i dalje Aliju po glavi, po rukama, pa kad je udario po
još bolesnoj nozi i štaki Alija je pao. Drugovi su ga podigli, a Fra Filipović je izdao narađenje da
jedna grupa pođe prema logoru 2-b, a druga u 3—. Sa prvom je bio Alija. Iste noći Alijina je
grupa prevezena skelom preko Save u malu šumicu Gradinu, gdje su svi do jednog maljem lik-
vidirani. Tu je poginuo i Alija Hodžić. "!
Hodžić Imšira Alija
(1919. - 1942.)
1 Esad Čengić: , Sjećanje na Aliju Hodžića", Preporodov Almanah — Kalendar, Sarajevo, 1946. str. 170-175 Mu
Komandant logora Jasenovac je bio Matković Ivica. ,Prvi Luburićev zamjenik bio je Matković Ivica. Matković je bio
običan krvolok, koji je kao i Luburić vlastoručno ubijao zatočenike, ali je bio i podmukli sadista, koji je uživao da muke
žrtava što više produži. Kakve su niske moralne kvalitete bile u toga čovjeka vidi se po tome što je on uživao rugajući
e svi logoraši moraju da postroje po grupama i da budu prisut-
se bespomoćnim žrtvama. Matković je određivao da S a POSUU ; i _
ni kod masovnih strijeljanja radi kazne; izabirao je sam žrtve u cilju da se smanji. broj stanja logora itd. ... (ZK. H. za
utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača ,Zločini u logoru Jasenovac", Zagreb, novembar/studeni 1945.
str. 32.)
223
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru —— samu Sa = Nm
SLUČAJ SA AVDOM TRBONJOM?
Nekako u zimu doveden je u logor i jedan musliman iz Mostara po imenu Avdo Trbonja i isti
je ostavljen u baraku među nas Srbe zatočenike. Slučajno je prošao ispred barake povjerenik
logora Luburić Vjekoslav? i Avdo, kad ga vidje, odmah mu je prišao kao starom prijatelju. I doista
po svemu se vidjelo da se oni dobro poznaju jer je i njega Luburić odmah prepoznao i s njim
ostao u razgovoru skoro pola sata. Avdo mu se potužio zbog toga što je doveden u logor, a
Luburić mu je rekao da dođe u njegovu kancelariju pa da će se nešto učiniti za njega. Avdo je
zatim i otišao do logorske kancelarije, ali malo zatim vidjeli smo da ga ustaše vode u stražaru.
Sutra dan ujutro saopšteno je da se Avdo Trbonja ima brisati iz evidencije. Važno je pri tome
ono što je nama u baraci Avdo Trbonja ispričao za svog pobratima Luburića. Za Luburića je
rekao da ga poznaje iz Mostara gdje je Luburić bio 1934. namješten kao činovnik u Okružnom
uredu i tada zbog nekih malverzacija i zloupotreba s novcem otpušten iz službe. Kako je
Luburiću, po riječima Avdinim, predstojalo hapšenje, odlučio je da ode u emigraciju i tom prili-
kom Avdo, tako tvrdi, dao je svom prijatelju 7000 dinara za put. Kako Avdo nama reče, Luburića
u emigraciju nisu odveli nikakvi politički motivi nego bjekstvo pred zatvorom zbog pronevjere u
Okružnom uredu. Za sve dobro što je Avdo učinio Luburiću ovaj mu je vratio tako, što ga je jed-
nostavno "likvidirao".
(A. Miletić, n.d. knj. I; Beograd 1986. god; str. 321.)
2 Naivnost Muslimana se obistinila i u slučaju Avde Trbonje koji je očekivao od svog ,pobratima" Luburića da ga izbavi
iz logora, pošto mu je u životu puno valjao. Luburić ga je zauzvrat likvidirao. '
3 "Vrhovni je nadzor nad svim logorima Jasenovca povjerio ,Poglavnik" Luburiću Maksu, Za svoj rad Luburić je bio samo
njemu odgovoran. Još od prije rata Luburić je bio poznat kao obični zločinac i kažnjavan radi raznih krivičnih djela...
Njegovo pravo ime nije Maks nego Vjekoslav, ali su mu ime Maks dali od milja njegove ustaške kolege. Luburić je bio
obična skitnica i zazirao od svakog poštenog rada, pa kad je Pavelić pobjegao u emigraciju pošao je i on za njim i po
raznim ustaškim logorima u Mađarskoj i Italiji vježbao se u koljačkom zanatu. Pavelić je tako visoko cijenio njegove
ustaške sposobnosti, da ga je konačno imenovao ustaškim generalom. Ova neman, srednjeg gotovo malenog rasta,
lica s jakim pojavama infatilizma i svim karakteristikama zločinca, prestavljao je vrhovnu i jedinu vlast u svim Iogori-
ma.
Dne 9. oktobra 1942. priredio je Luburić u Jasenovcu svečanost, te je ustašama podijelio zlatne i srebrne medalje
koje im je Pavelić namijenio kao nagradu , za zasluge". Na tom je banketu Luburić, pijan kao i ostali njegovi ,dužnos-
nici", održao govor i prema iskazu jednog svjedoka rekao doslovno; ,| tako smo vam mi u ovoj godini ovdje U
Jasenovcu poklali više ljudi nego Osmanlijsko carstvo za cijelo vrijeme boravka Turaka u Evropi". " (Zemaljska komisija
Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača , Zločin u logoru Jasenovac", Zagreb, 1946. str 28-32)
224
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
SULEJMAN DIZDAREVIĆ: "NEKA IH JE ŠTO MANJE !"
Sa Mersedom Dizdarevićem, sinom ubijenog
Sulejmana, dogovorio sam sastanak u Aeroplanu,
kahvani čiji je ambijent omogućavao prijatan raz-
: govor. Mersed mi je pročitao izjavu o ubistvu nje-
govog oca u Jasenovcu, koju je napisao kao prilog
mom istraživanju. Uz kahvu i rahatlokum se
' raspričao, očito potresen temom, koja ga je pod-
1 sjetila na njegove rahmetli roditelje, oca
74 Sulejmana i majku Mensuru, ali i ponosnu begov-
1-1 sku familiju njegove majke — Cerić iz Bosanskog
Đ £ Novog. Prekidao sam ga u priči samo kada sam
= mu postavljao pitanja, na koja je odmah odgo-
varao i nastavljao da priča: "Otac mi je rođen u
Vitini. Nažalost, o njegovoj porodicii ne znam puno,
pošto ni oca nisam zapamtio, ne sjećam mu se ni
lika. U Sarajevu je završio Srednju tehničku školu
odsjek geodezije, a onda posao dobio na željezni-
ci u Bosanskom Novom. To je bilo vrijeme kada je
Dizdarević Hasana Sulejman JMO na Celu sa SPAM omogućio Stelovariim
(1913. - 1944.) muslimanima da se zaposle, najviše na željeznici i
to širom Jugoslavije. Upoznao je moju majku, koja
je bila puno mlađa od njega. Kada su se uzeli nije imala ni osamnest godina. Otac se, ustvari,
udao, došao je u kuću Cerića u kojoj su još živjeli tetke Tahirahanuma i Džemilahanuma, i zet,
muž od njihove sestre Devlijehanume (koja je u međuvremenu umrla) Hasan Dizdarević. Svi
smo ga zvali tetak. Bilo je to zajedničko domaćinstvo koje je živjelo u slozi i blagostanju. Tetak
Hasan je službovao kao učitelj-upravitelj škole u Gračanici i u Gradačcu o kojima je često pričao
sa sjetom. Bio je veoma obrazovan. Govorio je tečno njemački jezik što će kasnije biti od ve-
like koristi a svirao je i violinu. Kuća u kojoj smo živjeli je bila prostrana bosanska begovska
kuća sa mušepcima na prozorima, dolafima i dr. Ograđena je bila visokim zidom a u avliju se
ulazilo na vrata sa velikom halkom. Bila je sagrađena u prelijepom naselju Vidovija u
Bosanskom Novom. Moj pradjed Husejnbeg Cerić je bio veoma bogat i nadaleko poznat kao
Veletrgovac i veleposjednik. Često je putovao po svijetu. Sa jednog od putovanja na istok donio
je dvije slike, rađene posebnom tehnikom sa motivima Mekke, odnosno Medine. Slike su bile
predmet interesiranja mnogih umjetnika, pa, naravno, i njemačkih oficira. Poslije okupacije naše
zemlje, Nijemci su u jednoj polovini naše kuće smjestili svoju komandu a drugoj polovini, na
Spratu, smo mi živjeli. Život se skoro normalno odvijao, nije bilo nikakvih problema od strane
njemačkih oficira. Tetak Hasan je kao dobar poznavalac njemačkog jezika bio veza između "ko-
mande" i nas, Pojedini njemački oficiri su ulazili u naš dio kuće, poštujući naše običaje, skidali
su čizme i kulturno se odnosili prema ukućanima. Komanda je bila sastavljena od oficira pori-
Jeklom iz Austrije iz njihovih viših grofofskih slojeva. Nekoliko njemačkih oficira su bili poznavao-
CI umjetnosti pa su odmah zapazili slike Mekke i Medine, uvijek iznova razgledajući ih. Slike su
im "Zapele za oko". Tetak je sliku Medine sklonio na sigurno mjesto što su zapazili oficiri, ali
tada nisu reagirali. Kasnije će nastupiti problemi. Zivjeli smo u prividnoj slozi. Problemi nasta-
Ju kada mi oca optužuju da je ilegalac što nije bilo tačno ili mi zato nismo znali. Po svoj prilici
225
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru F _ I ——_
jedna netaktična izjava mog oca je naljutila Nijemce. Kada su ubijene njemačke vojnike ubaci-
vali u vagone voza, otac je dobacio: "Neka ih je što manje". Neko je to prijavio Nijemcima i oni
su odmah pohapsili gotovo čitavu familiju, mojeg oca, majku, mene i dvije tetke. Deportovali
su nas u logor Jasenovac. Ja tada nisam imao ni godinu dana. Kasnije su mi pričali da sam u
logoru prohodao. Strpani smo u mračnu i zagušljivu logorsku prostoriju u koju je često ulazio
jedan njemački oficir, navodno radi inspekcije. Izvodio me je ponekad napolje na čist zrak gov-
oreći: "Kinder partizan". Ubrzo su oca ubili a nas pustili kući u Bosanski Novi. Morali smo nas-
taviti život kao da se nije ništa desilo. Jedino što nismo ni željeli ni htjeli da vidimo njemačke
vojnike. Njemački oficiri su se i dalje vrtjeli oko slika Mekke i Medine. Prilikom napuštanja
Bosanskog Novog, iako u panici, upali su u naš dio kuće i od sve vrijednosti uzeli su samo sliku
Mekke koja je bila na zidu, tražeći i drugu sliku Medine koja je, na sreću, već bila sklonjena a
danas se nalazi u mom stanu. Ukoliko nam se vrati naša imovina ili dio imovine koja je oduze-
ta izgradit ću lijepu džamiju u naselju Vidovija u Bosanskom Novom i poklonit ću sliku Medine.
Njezino mjesto je u džamiji. Time bih ispunio želju mojih roditelja i mojih predaka."
Pored ovog razgovora, kao što sam već rekao, Mersed je napisao izjavu u vezi sa ubistvom
njegovog oca u logoru Jasenovac koju objavljujem u cjelosti: "
Izjava!
Dizdarević Sulejman sin Husejna ili Hasana rođen 1913. godine u mjestu Vitina, općina
Ljubuški, po završetku osmogodišnje škole a možda i malo kasnije došao na školovanje u
Sarajevo. U Sarajevu na Marin Dvoru u tehničkoj školi završio je školovanje kao geodetski
tehničar. Tokom službovanja u Bosanskom Novom kao geometar na željeznici upoznao je moju
majku Mensuru, kćerku Zaimbega Cerića i majke Aišehanume Cerić (djevojačko Cerić). Ovo iz-
Javljujem na osnovu saznanja-priča majčinih tetki (Cerić Tahira i Džemila) od oca uglednog
Husejnbega Cerića i majke Azemine. Kao vrlo ugledna porodica bili su odvedeni u logor
Jasenovac 1944. godine (Cerić Tahira, Džemila, njihov zet a moj otac Dizdarević Sulejman, moja
majka Mensura i ja, njihov sin sa nepunih godinu dana). Pričale su mi tetke da sam prve korake
načinio u Jasenovcu pošto sam rođen 1943. godine. Dok smo boravili u logoru neki mještani
su se zauzeli za tetke i mene pa smo pušteni nakon izvjesnog vremena a otac i majka su 0s-
tali i dalje. Dok me je Tahira nosila, prilikom izlaska u krugu logora, susrela se sa mojim ocem,
i tom prilikom je zamolio da me odgoji Jer je bio svjestan da on neće izaći a majka, ako i izađe,
s obzirom da joj je bilo tek osamnest godina, ponovo će se udati, što se i obistinilo. Nakon izv-
jesnog vremena tetke su uspjele moju majku Mensuru izbaviti a oca su ubili. Majka mi je pričala
da je znala dan kada su ga likvidirali, jer je prepoznala krvave stvari koje je pronio čuvar.
Prilikom otkrivanja spomenika u Jasenovcu bio sam pozvan i prisustvovao sam sa svojom ma-
jkom i očuhom, Iz svega navedenog, vidi se da sam bio više usmjeren prema majčinoj familiji
nego očevoj što je sasvim i normalno jer su Tahira i Džemila ispoštovale amanet mog oca, pa
se nijedna od njih nisu nikako udavale do svoje smrti.
Izjavu dao:
Dizdarević Mersed
4 Izjava se čuva u arhivi,
226
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
BAKIR IZETBEGOVIĆ: "DAJDŽE, MUHAMED I BAKIR,
SU BILI MILJENICI U NAŠOJ FAMILIJI..."
KR RR seem = ed Istražujući stradanja zatočenika
}) " %"=2 Jasenovačkog logora došao sam do
zanimljivih podataka koje sam objavio
u "Dnevnom Avazu". Zanimanje za
nastradale je bilo veliko, tako da sam
imao dosta telefonskih poziva familije
pa i prijatelja od nekadašnjih zatoče-
nika logora. Reakcija u sredstvima in-
formiranja je bila izuzetno pozitivna,
što mi je davalo još veći podstrijek da
i nastavim sa istraživanjima. Tih dana
me je nazvao Bakir Izetbegović intere-
sirajući se za sudbinu dvojice dajdža,
rahmetli Muhameda i Bakira. Znao je
I da su obojica žrtve fašističkog terora,
rx! ali nije bio posve siguran gdje su stra-
} dali. Za Muhameda se pretpostavljalo
: daje ubijen u Jasenovcu, a za Bakira
= su znali samo da je ubijen, možda i
' on u Jasenovcu, ali u to nisu bili sig-
' urni. Ispričao mi je da su mu dajdže
bili miljenici u familiji a da je rahmetli
Bakir bio ljubimac svih, a posebno
njegove sestre "moje majke koja mi
=: je u znak ljubavi prema bratu dala nje-
i: govo ime" kazuje Bakir Izetbegović.
i Ismet Repovac, otac ubijenih
! sinova, u izjavi datoj 04.05.1946. go-
\ dine, pretpostavio je da su mu Muha-
i med i Bakir ubijeni u Jasenovcu, nar-
gežije ZAR Sa avno u različito vrijeme. I ja sam u
Braća Repovac, prvi sa desna Bakir (1920. - 1944.) pretpostavku ketona dana
do njega Muhamed (1921. - 1942.) sam utvrdio pravu istinu:
di
= Repovac Ismeta Muhamed, rođen 1921. godine u Ostrožcu, uhapšen i interniran u
logor Jasenovac 01.01.1942. godine; ubijen 01.03,1943. godine u logoru Jasenovac.
(Anketa SUBNORAa Sarajevo, obr. 5 ABiH) I I
= Repovac Ismeta Bakir, rođen 1920. godine u Ostrožcu, uhapšen u Sarajevu
07.08.1944. godine i interniran u logor Lepoglavu gdje je i ubijen 31.10.1944. godine,
(Anketa SUBNORAa Sarajevo, obr. 5 ABiH).
227
IEMALJSKA (OM'SIJA
ZA
ZLOG, OKURZ', 1 NAKRRVH PONANE ć
AČA id
Inv. bro? EZ
" U
= - KOMHCHJOM 3a yTBPhuBAIbe 3A10U4Ha
ja SG 01% BanMCHUK
. CACfADIheH AHC
raj
41946. Npex. Grada
A oKy naripa kg RAKOBNA SMoMarata Me
sa OKPYP =
UMRE j
6 tounecufe cy NApuCyTHH: ruka
Zanmenituap: UG OSAM: SIRE PO. DR SI: "SMIRI _
(rani joni zi lo -£,, Nu
i | E ,
e E. 5 i PA amm pre Ž ordenom iona anti
Aa MM oa SME ka %
, . = (Mpnetyna" - Tadei Hajasao Lol PE RT SE SCIM - CH, KRIKIGEICK. de Cira
; "POJOM H3 --—-Konj ica._... OTMUTHHA. -Konjle_. =. cfes Konj: 10. OKP ae ne vn
211
SET OSTEN. Haliltašića 32 .21_ ronHHa; no JaniMatny Zeljeznicki. služdenik
A3ZApMUBA + NWTAHORU NOPpOJHILE, NPONHCIO ONOMEHYT Ha. KaaHRaHoe ACTHHE; HajaBJeYje:
1
tatanentata ara oebiate ang oo peć EI SEP LEE sesije Pe NE PIM a
ge ret a "Koji gin i Jakir, uhapšen. Je. u 1 julu. 'mjesecu. 1944. ZU po, ugtaš-
zedarstvu. io de. u: zatvoru. Ed mjeseci kada je izveden pred. RSM
1 'sudjenih 85. 'suradnika. NOP-a,što s su i ustaške Vlasti + MM UGrSJAJov-
a r oru as SVOJBKE (Majkom fekav "daje % "njege — "prijavio: Ilijas -+-daje on
jedini! krivac zsrhapšenjegdakir je odveden: neća-19- -marta-1945—-8v-22-—-1OgOI
-Tanerovac odakle "se ntjer nikada; (javio Sonst; ustaša: 'oktivljujem da Agić Ili-
\ Jesaxo'
VRT REI ERA ita. mn
ZEMALJA, KOMISIJA ZA UT/N OVA ie
ILOL OKUPAT. 1 HaIHRVIHA FOreA Le
MIH
Ha broj 48876 |
Pletilg
d to 1} 7 (SjE PAK
KkKOMHCHJE cy OprOyTINH:
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
ABDULAH SIDRAN:
£..AMIDŽA JE BIO ANTIFAŠISTA..
Prema kazivanju poznatog pjesnika Abdulaha
Sidrana: ..Amidža je bio pošten i čestit čovjek.
Veoma ponosan. Svi smo ga voljeli. Po njemu sam
dobio ime Abdulah. U duši je bio antifašista i pro-
tivnik NDH-a. Ustaše su ga uhapsile i deportovale u
logor Jasenovac. Poslije strahovitog mučenja je ubi-
i jen.o
| Osnovni podaci: eSidran Hasana Abdulah, rođen
! 1909. u Sarajevu, Jugosloven, tipograf, izučio zanat u
Islamskoj štampariji u Sarajevu, ŽFT, uhapšen i depo-
rtovan u logor Jasenovac deportovan 20.01.1942
godine, ubijen u logoru 01.09.1942. godine. U logoru
proveo 9 mjeseci, (Anketa SUBNOR-a — Sarajevo,
obr. 5. ABiH.)
nPN9 Neno PISAN: OM nory cKOUHO
Y
SATA. 'N3 Koropa kk. Japonno. (mope. AGAyNOZ
zbONjik ckouKo je ca 6paa niHag Uprne ćioror Mi
\y nojpy nsmpoo spno yIneo CKOK CMprK. me
"Politika", Beograd, 15. juli 1938. godine
230
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
—
USTAŠKI FUNKCIONER Dr. ŠAVOR5 JE PRIJETIO NUSRETOVOM OCU HASANU:
£,.. ON JE NAMA RADIO O GLAVI I ON MORA DA STRADA...?
: Ove zlokobne i nadasve otrovne riječi ustaškog zloči-
W nca doktora Šavora su Hasana Prohića pratile čitav život.
Niti je mogao, niti želio da ih se oslobodi. Ponio ih je sa
sobom na onaj svijet. Njegovog sina, rahmetli Nusreta su
| ubili u logoru, a da nije nikada shvatio zašto, kakav ih je
zločinački nagon na to naveo. Nusret je bio srednjoško-
4 lac, tek je navršio 20 godina. Nikome se nije zamjerio.
1 Tako je mislio njegov otac, u to su uvjereni svi oni koji su
:3 ga poznavali. Međutim, ustaše su imale svoje mišljenje.
Njihovi poremećeni umovi su umislili da su oni apsolutni
gospodari života i smrti i tako su se i ponašali.
i Rahmetli Nusret je rođen u Derventi, ali su mu dva
{ grada bila u srcu, i on ih je volio. To je Sarajevo u kojem
1 je živio i Gračanica, mjesto rođenja njegovog oca Hasana.
Očeva familija Prohića u Gračanici se spominje prije
1750. godine. Igrala je značajnu ulogu u privrednom, kul-
turnom i političkom životu ovog lijepog mjesta. Ferje je
provodio u Gračanici uživajući u njezinim ljepotama i
Prohić " dobroćudnim ljudima. Iz priča moje majke zavolio sam
rohić Hasana Nusret = KA. gaće ioni u
(1922, - 1942.) Nusreta, kao što su ga voljeli svi koji su ga poznavali.
Njegov blagi osmijeh i njegovo plemenito srce su prezirale
ustaše. Pod uticajem sestre Hajrije, kao antifašista, priključuje se pokretu otpora. Ustaše ga
hapse i šalju u logor Jasenovac. O tome priča njegov brat Enes. "U noći, prije policijskog sahata,
13.08.1942. godine, ustaški agenti su upali u naš stan koji se nalazio na Marijin Dvoru. Među
agentima je bio i naš komšija Oto Kužatkov, što nam je davalo neku nadu. Pošto Nusreta nije
bilo u stanu oni su ostali da ga sačekaju. Majka je iznijela kolače i ispekla kahvu, ne sluteći na-
jgore. Čim je Nusret ušao u stan, agenti su ga zgrabili i grubo odvukli na ulicu. Pritvoren je u zlo-
glasni sarajevski zatvor Belediju gdje su ga strahovito mučili. Pred odlazak u Jasenovac
21.09,1942. Nusret je pisao ocu "Večeras odlazim u logor. Nastojat ću da ostanem u
Jasenovcu, a za to vrijeme pokušajte me izbaviti...". Nusret nije bio svjestan da je logor grobni-
ca i da nema izlaska iz njega. Otac je odmah angažirao advokate i mnogobrojne poznanike koji
su u to vrijeme mogli imati uticaja. Neznajući da mu je sin 27.09.1942. godine ubijen, otac nas-
tavlja sa upućivanjem molbi i angažiranjem advokata i poznanika. Advokat koga je Hasan
angažirao se u međuvremenu odriče honorara, Što je ocu bilo sumnjivo, pa mu 20.11.1942. go-
dine, između ostalog, piše: "Vaše zadnje pismo me je uveliko iznenadilo, jer se odričete
zasluženog honorara... za požurivanje moje molbe u predmetu moga sina Nusreta...". Otac je u
međuvremenu saznao da mu je sin ubijen, pa je 01.12.1942. godine pisao ustaškoj nadzornoj
Službi: "Želim da tijelo mog milog i nesretnog sina ukopam kraj mojih roditelja u Gračanici pa
molim da mi se odobri ekshumacija i prenos tijela mog sina iz Jasenovca u Gračanicu". Na to
pismo nije nikada došao odgovor, samo je dobio zapisnik o smrti ovjeren 09.01.1943. godine,
U kojem je pisalo "Umro naravnom smrću dne. 27.09.1942. godine". Nusretov otac Hasan je
9 Boi =
Doktor Šavor je bio zamjenik upravnika Ustaške nadzorne službe.
231
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
30.11.1945. godine pred komisijom (ZKUZ inv. br. 33829), između ostalog, rekao: "Prije nego
je moj sin odveden u logor nalazio se u bolnici i ja sam otišao doktoru Šavoru, koji je bio zam-
jenik upravnika Ustaške nadzorne službe i molio ga da mi sina ne šalje u logor, na što mi je isti
odgovorio: "On je nama radio o glavi i on mora da strada."
Dugo se nije znalo na koji način je ubijen rahmetli Nusret. Njegova sestra Hajra je Kasnije
saznala da su zatočenici teretnim vagonima dovezeni u Jasenovac (tu je bio i Nusret) i da su
skelom prevezeni u Gradinu gdje su pobijeni i zatrpani u grobnice koje su prethodno iskopali
cigani. Njegovom bratu, doktoru Ismetu, je jedan od logoraša ispričao da je taj konvoj u kojem
je bio Nusret dočekao Fra Filipović, zvani Satana, i da je jednog po jednog maljem ubijao...
NEZAVISNA DRŽAVA ne
ge NON 4
D o Pp — S N I C A NEZAVISNA DRZAVA HPVŠISKA ME
u V ,
S 8 da da MA |
NS727 ČLAOMU. | Furhie
Ja
Ke Remu
SS hide , "SG {
KOA ep Pa o le. š, i Ma M a
E Uee MG SAM M TAM a a Kole. ( )
ose PRAR KEOOMT SAlakiu tete Banije
MAJA OJNIUEYY GLUME | MC pre RAMENU, ;
Dra O Ća UG te tkuček Lu G FOKAMLBRUE
GA APAČMGULEK, tt HMUwk %. "PA. AI
utijerje A MAMMA; =
; ;; od a Lik. ked
SEAD elf ojlala _IN RARAUU (JE
A PSS Mu CG jeo botu!
ma slani KU pe Kot JU MUKA !
232
'Yy USTAŠKA OBRANA
j \e ZARBOVJEDNIČTVO SABIRNIH LOGORA JASENOVAC
/
Broj -_VrHepdso_
Zapisnik o smrti zatočenika.
}
Radni. logor =. TIT. i 2 eu JA. A SETO VOU. Javlja, da Je zatočenik
| sea TOHIĆ. Nusret. rodjen =. 1922, Jervonta. == Ima oca Hasan
: ime mojke ..Lluw:IJa ss zovičaljan o Derventu .. općina - Herventa.
kotar 0 ODeTVenta župa S OL SA IE
po zanimanju +. djal,
! sa zadnjim boravištem u .. Ierventa ju (Eye ZN saiiri ne Ner ap ade re tega har ML HE; setova
I državljanin u ee Nede 1, SON Ed III, KELM NAŠTAŠĆ
i umro noravnom smrću dne MERGE 1942. Sasosti
' Povjerenstvo sastavljeno: od: :
i 1, Izoslanika Kotarske oblasti g. .. , Nikola, Tazarin. Ke KOPNENE
; 2. Izaslanika Zap. sab, log. Upravnog odjela... USt.poruč, Hi JadkEG SLI Jedaci PASE vek eta Rat
| 3. Lijačnika zdravstvenog odjela Zop. sb. log. Ett čnik Marin Jurčev soj.
4 Zapovjednika radnog logora
"5. Liječnika radnog logora 14111. see
ustanovilo Je narovnu smrt.
Liječnički nalozz s 2238 1800 ee de Be ond dari. TRPET NJE
Mrvoc Je pokopan na logorskom groblju | uveden-u maticu mrtvih pod brojem MN JENIE
Zapisnik sastavljen u pet primjeraka. O tom su sa po jednim primjerkom obavješteni,
1; Kotarska oblast u Novskoj
2. Zapovjedničtvo sabirnih lagora u' Jasenovcu ;
3, Ustalka nadzorna služba Ured 1 (Ustaško redarstvo) u Zagrebu
4. Rovnatoljstvo za Jane red | sigurnost _u Zagrabu
5. Obitelj:..
Zaključeno 1 podpisano:
Članovi povjerenstva} pati ur $
1; Izaslonik Kotarske oblasti Noyska 1 ZegR, Vile oa hasgrdn, Vatuyt a nerrke
_U8t. -poruč, Mirko 91. išković BAD
Ig t.! iji :Č he in Jur ia
3. Liječnik zdravstvenog odjela Zap. sab. log,., =. As eije lik S urč ev. Va
4. Zapovjednik Radnog logora +. Vsl.nudporičnak Miroglav Hala MOTINE. MK oetedki
5, Liječnik Radnog logora... . Pr.Pavi. 66 ić. Vada
2. Izaslanik Zap. sab, |og. Upravnog odjela...
U d Aa 6 en o vo u. dona. 2T8eNANA KORE ANTE
/
H
}
H
ODVJETNIK 90 $.
O£ MARKO RUDEŠ za6aP8, 2 — 2. A. = Essen
ZAGRE = ae.
Kada Tit.
MANTIČEVA UL s/JlIL DESNO
ZE, RN BR. SGR7I BAZGL. SA.O2
Prohić Hasan
na naš usmeni dozovor a u predmetu Nusreta opojšovano
sam UPJirao kod U . Sk js od orezljen na ja ymije upit u iogor da se liječ-
nički Kreator je stanje te ukolizo stlisnu izvjestaji daje
pobreong bolničko liječenje tada će ga janmačno uputiti u jedau Solniču. ="
ibka je ak od Lne armnvuloantao lislonje bor. Bo bn ring Tada
RENENE Sa 93 bro. Listeaje badačće bozuvjetem
astati m lo oru, er'isti. imade. svoju astiularitu. Ž KU
. MO Sliedem Loga očekujem početkom idučegz Ljedna mišljsnje odnosno
izvještaj -z loxora pak ću se pravodobno interssirati Kod. refersvna i o
rezultatu Vas oDavicatiti, Ne
olim Yas da izvolit te 'zoraje primiti do znanja be bilježim
i Age {II
PALI ZIJDGJH
I ć
{| Sa)
%x +
' predio ita st + ' !
Kraj d LD SETI (EI
!
BM nek SZ RIM SEE
; PROVEO FOZAUE u
a ' MK MM NE! {
Kapel s sd
i m
: / ; i
pre Žvee GG EZ EGA
ga 2 = S a bo: - I = t
SOS 840 MON. ; i 1 Dra :
ide SE DJu
; zob Praee meEJO MAY EST . dninfiki se : Sa
NET KOSE Kiss ez ža za ohria=o be Ko. Gen -E. paoli Sa Ki ae
a MELA um fereolrn A moga t Ime Win Za. Man Sa E A
7- jak Ja RIAA messbče IZ WAR 4X/
: GIT
u fk szhole. Aije sta HL Tatre Pe O
Ni A "Pe PI JEH ;jed malufijem i ne ". /a
JU Le GC) .
; Pa Prose Vrba Be (ret
i
5 Aotrike nt Je. SA i SZ | | dj
| ! = /) Jol PIJa PA Telekom rn ke. SAZ (a akijekać '
Jgik +, s VAS, HM Ti =} Karel ep ZE ,u de PO SA nepri u : H
{a Se. SET arije phajal, SP Par pELAO ze pete sela la ;
: pad BA Amnerel mm J ubod Vale ! KC Va nafepa. BRE
Ši i u-/ih 446. {u leride mopoie sala mm jeka ntbifkta. a i": :
Ala pe ONE
1 grm leo peh oda MEN 74 boje JEO ex "7 ZLE afr ;} LA
ee i
fo MG Kate Dave dovijek | Plin dim odan a. ma
vlotunrle. ol2. pm (
: 3, i"
ZE 2 Im VJERE 99 o ph se Keke. kad
TAM JA 9 ze Zadoni (0-5 I GIZI PM ;
ST. NMiđerjejo a we kor I patke gl SrRIMI sabote Ak opeka E
U ZA SA poje 7): porle oko Bin Kola. ja
e : i KZTANE +. Pa UAE (la. Mr oa boje a
mrzim PIRA = ne, Ppretseti nbledoje ije. Srje "nik
Ave! pregli (A 4 bok prsa li PeZ/eee MU d
GL JNLJEE'
U
; i
=
2"
+"
U
,
toma ZUM
H }
pi PE em prrnnje
,
w
3
=
led je $
i
Pl
\
%
14%
+
I ch ece
P.
OMER;
A lx LOT im
Ne NRA sk
MG M SH : NMEO
deve
L$
DI ME Sad A
7/e
koe
ip
LIrvrm
im
fi Pe
4
SE
S uu = : PA
bo + NE UŽE PRIM Moe i DM
NK GO i NOGE ia) VJ le take o iea ik NJE Zi S.
i es KG Ter jer pkekmmr poje
se SET Mt IE a : s} mm i Eme GORKI j=.
s. = i ! dodo u!
GE T
t
;)
JELI
PE.
MM s
14--?
Hu
Ka
TM ir
H
pd gl { u
. X. )) : RG i - 29eC
NE :% "=
5 A T gini
= VENE 4, jr sera u Prer SatIPiata Sam : = H
mag ja f G —_ ASOJE Ji | RRRRGORG) SAGE PARKS i
see NI se i ; ZESEE SREČE SEM SRI Og. RENE MA SP JOJ R) PRO. LEAVE. JAMU
H pod - M + š
NER SIK JIG Ke Sad NEVEN MU GENE A 1: SARO SREM SNU
probi Uasar iza Sarajeva, noli ća u se ;
odobri ekshvmacija i prienog poomnritnih +" I di
gatenaka u lozoru Jagenovac,unrlog sina H )
HVeroGa Pro? ića,
USTAŠKOJ NADZORNUOJ SLUŽBI
Odsjek III Obranbena služba
ZAGREB
Moj sin Nusret 'Prohić,xoji Je 21,1X 1942. otpremljen iz
Sarsjeva u sabirni logor Jasenovac prenu izvjošću u spisu br 84705/3-b=42.
prezinuo je u istom logoru 27.IX 1942.,4iLe nakon 6 dana. po odlasku iz.
(Barajsva. ; ;
Želim da; tijelo. mog. IoZ i nasratnog gina ukopan: Ke
(robije Xršj "moji roditelja-u. 6 ačiniof, pu molim da ni sa odovri. oklatin
nacija i _prienos. tijela noga sin:i. iz Jasanovca u (Grašenlen.. 7 Sreten
Biješenja. po prednjoji: nolbi. nALLg Joutaviti. na dole
oznatenu adresu.
" sie "ed POL MG NR
U Sarajevu, 1. prosinca 1942. 0 Za DO' ? pre) gral,
PI lažan
_ Plason 2 Prohić, Katajevd-Dr jesen ocu 78}
I kr DRŽAVNA KOMISIJA — Tek, hol
ZEMALJSKA KOMISIJA — Tek. hrol
GRAT!" s PONMISIJA ZA UTVRĐIVANJE . "
ZLO! OKUPATORA | NJI,; OVIH
PODMAO. CA ZA WIE SARAJEVO P 0 )) A C I
G. br 1 (ALT
u ajeggjenima okupatora i njihovih pomagača
7-235/ovr
zLočiNać
Prezime TIME ni NE in A eitt ia rikrtoti čijoj gh S PERON
e '
"
Približna SŠATOSE maa a rantaa gen MESO
Narodnost o ajete ran an ia O SEN SVO
F /
Svojstvo, služba, položaj, zanimanje. -jpe Une NE EEP S
Poslednje boravište u : nn MA TEDEJEJNE A SETA SSD SE
ŽRTVA KPH , = UP )
o —_ Vi JaBe". Mugrel Medina
Prezime i ime a
Približna starost — "= a oni Li goboe. ETNO SET NEVINI
Mjesto i srez rođenja _
H ee 4
vjera ' HM PPM AT £e Gen
aaa ia nane kani ata na aet s KEN RIJIME utiivcji -ssa-i6 2 jan SPIER
narodnost — Pirano PRE NE. at
zanimanje
RAS NOR NA KRON A i ona tanak ab eat Re Sake "bana ReR ROTOR PRI ORAO PETERO P PET SAPNA) PrVRA POTTERA TA PTT PP PO POR rana a a iVVEGGT)
7 U = ž
bračno stanje SP: NM SE BE BTB BRE nn
Prebivlite mr me _tedon JE
"Wei s Koeda"" mak"
= SEE VE SIVI "= 4 pate
_ ) NR ak mei ka Aa Rana ao so da drmim kmrn om rv rm reoraajnoearm ailajamaa jo prarO VON
%
, r ,
mm MOSRIEE
GDJE JE ZLOČIN IZVRŠEN
Srez . - = — - I E nasaanana ae "e " = ssazoeateuoar aaa OR
" opština ——— gen Ri RE RP RER
mjesto sa JURE O i vjetar Eko =
IK zanči : .
Vrsta zločina a Tikdjajadih ro a EZ KR
vrijeme izvršenja bo A ! SEEN ONE NE i
-h MG F . i nana
mjesto izvršenja ——— he (EH PR are
_
Način i sredstva izvršenja _—_———_Ž2 Lrjion = salom ml. Se, Sa G SA za) di 4A/m,
1fyZ_ oo sum UZ IPE Te =
—_2t/kNlrk_ obje = pero _larno
= žkul ) 2 MreCU = a £ "= RUPE MIHO Cr _-
' Dokari Em = az SP"? I_34a Se zekat ; PET Že
ES 4 apr! Emu Ke mal _Zol baa-Le SE MM S ZZTMZE
m_ Popuba_ bog 25050, bršli) 2 Sedi "ya Por tn kak mn
—edigom br Bik kk išhaa I Ike Sam a EF ma —
. ; : u - = Ke ;/ JEMNM , Pa u
U čemu se šteta sastoji A bara SJet PART obece 4 kara fu Eli !
LA fredljat ANE DEEN SEE PEI IM
I Me) = S , Le ;, " "4 dG
Vrijednost štete u predratnim dinarima LS TUV: Mina _JEMŽ s
NAPOMENA . (Iz "Ne
Pretsjednik:
Zemaljske komisije;
Sekretar; =
Zemaljske komisije, ,— mu
= = -
ki 26. pr , Sal
satikh F u =
=—
a
WC
psa? ie DRŽAVNA: KOMISIJA — Tek; kroj'
ko: = ZEMALJSKA KOMISIJI — Tao — I
GRAD: KA KOMIŠLJ JE Eos
Z'OČINA OKUPALo nm) UVRĐIVA 24 '
POMAGAČA ZA GRAD! SARAJEVO, P 0. D A (M I | PESH
UG brg_2I0 ;
Ke
=:
NY, 550) oa }.
SagT --o-zločifima. okupatora ) Apiroviji Po U
=, Ja Sarajevo Ž SANA
- ALŽŽMA SO IL SU - .
oC EDOČENAC SI GR. U u =
Prezime i ime MOJU M nom GLEN (sk GANGRENE RRJ PRI E oemnnn
Približna" starost = BE MENE SEE PRE SZN"
Narodnost. a = š : . i ; SE.
a LA I i gr kad a USE pire SnmE ",.
— Svojstvo, služba, položaj, zaniinanje__ MC SI NE ' SEE PAPOM ERNE
"Poslednje boravište. ST "=
ŽRTVA ZLOČINA (Oštećeniji
EF Prezime 1 ime
Približna starost
A
i; Mjesto i srez rođenja
vjera
narođnost =. '
Meka u"
- zanimanje .__
: bračno stanje -
: Prebivalište :
Nene reaa notara metro njenovov ČE bre ma morao nenapaenannd Papi
agona a mr ie rj ni gn
; ! " . bo M
ere Pi atamana mora SE NEOVI sekans .
ODJE. JE ZLOČIN IZVRŠEN z U PRE. NOR
Vrsta "zločina: +9k",
vrijeme izvršenja
+ mjesto izvršenja___
-SE"
si, | jo
Način i sredstva izvršenja PA _SSfH2,_ ad a pola ie (ee su bop GE PRAT JRM
dn PJUPNIJIU Mel NE. za lav aa Et ECU Ken Cao. elana p fA. PSER de
| 4 "
be vie. ne t{rm ZE ZRVI slofa oj gaza a "-Ča du - _—_ PAZI
£
PRIJE I EJ na
TA 1 ao NI bug 136, +{, (£ 6
Tu. Pat vm ton Pr a nn DEN,
ZIME MOVIE T PM JV
} aero Ra (207 = aa a ME
(Rt 57 JANE TM DET TE NAGAgoe PrGI. JANJE EEG =
te aan retrieve ai tetki aaa RE ore ovneniamonade
. 1 . a
' ") "
= na = rd i pijane
z " ;
, ŠTETA (materijalna)
U čemu se šteta sastoji —-
Vrijednosj štete u predratnim dinarima ENG S SGC MG = =
+ NAPOMENA NENO I ze. = " Kua POGODI SR SE
i I UŽA Ku a a S),
F I 2 ai we) Ta ko za Zra _{fy2
Sekrelate =". +, = u a RAGE )" ; nu ME Ptetsjednike. u
X 1 Zemaljske. sonlaje KAE
=
; OBN nik
_/194=+ 5' pred. zrasskom.. dane koleistjotit zi utvrđivanje zločina
"= varajey see STEZ o P2ATAJ }ev2. se OKrUZ
Od komisije su prisutni:
SP ERE USE MN MN Cr 0
i I
ZANI u opština -Mračanica. s MTEZ A Ara. čanlca okrug.
ma €kKs6ldrova.. 79 star Kora godina,, po zanimanju _želj
članova (porodice, .Propi sno.opomenut. na Ka istine, Kleto
Čerka Sajrije vila je unsp8.
Nar) iCke: ustasker "sluzbe; kt
Je JO at! is za nonjic,a KU JER GU :
3 KOA UT dramu USta3kug- ZBLAZGIVA U. SEBE. :€.
o m- da se vrati i da oloži sasufujalio 2. dati
Sla su 2 agenata jedan g zvao Hadživegić BO,
ne. zbam i bijeli su je uhapsiti am medjutim mojoj kćeri
da dolazi i tako Je ostala Gu Pad gdDE zature nije {
PC
VIII, 1942 €. uhapšen je moj (sin sret Ajak VIIl.razegim
gorica, 8. uhapsio ' EHYE
bi jene do 21/1K1942,. 2, Kojeg. je. cana. odveden. u 1c-
šara jevu je bio grozno mučen
-Preveđan. Po tijegovom' Kkazivarju 'najvi c- gaje: mae+9- Avdo
Ci neki! mali. agent Zzv.sšago, inače raz f pole dsjeka savje
JJ. MC je bio Sea. tri dana NG je ubijen. Ta Tu Ijggoru
ae vlj i Sejo oravdlu i još.neki
u: doz.ao sam. od upravo
POSTA}: 'su" mir smrtni aje
tv
am zapifao (Ea ; bilo sa mo
"gine DUE JaBeDovou; Pr
) -Šlivoru. Roje Se bio z U
zbe,i. RE DEJENE upboti de čto 2et 1900:
'glayiji on mora da re
'tojnjega smatram glavn
t, ;
= KOT" MORA m. " I
; 53 Matekano. E; da pržavna Kateparlja, Serajevo. —"P. dn. 225 1945. |
; PRE s 0: MINE KI _. == UT ; e
" a / ,
H
u
SOIJR ZI9)
Y
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
MI ĆEMO TE, ZIJO DIZDAREVIĆU, DANAS UBITI... !
4... Jedan od najtalentovanijih_ iz generacije
mlađih predratnih književnika koji je za svog vrlo
kratkog života dao knjigu izvanrednih ostvarenja
(nekoliko pripovjedaka mu je antologijske vrijednosti).
Cjelokupno njegovo djelo od trideset priča, novel-
eta i crtica je po obimu malehno, ali sa nekoliko izvrsnih
kratkih priča, spada među najbolje u ukupnoj jugosla-
venskoj prozi stvorenoj između dva svjetska rata:
"Majka", "Naza vezilja", "Jak, i on umrije", "Ramazan-
ska noć", "Jedan dan u mojoj kasabi", "Blago u du-
varu"... Uoči polaska u partizane, početkom novem-
bra 1941., želio je samo da se pozdravi sa prijateljima
u gradskoj kafani, onako s nogu. Tu ga, po nesreći,
prepoznao ustaški funkcioner Josip Zubić, smjesta po-
zvao ustaškog agenta, nekog Jakicu, koji ga je odmah
uhapsio. Nakon višednevnog mučenja, otpremili su ga
u Jasenovac. Zijo je ubijen (u 26-oj godini života) mno-
g go prije nego što sam ja zatočen u Jasenovcu, ali je
dugo kolalo pričanje starih logoraša — očevidaca nje-
gove pogibije — o njegovom hrabrom držanju pred
neprijateljem i njegovoj ljudskoj veličini...
- Dočekali su ga u velikoj grupi sarajevskih aktivista pokreta, pred zapovjedništvom logo-
ra, ustaški komandanti Maks Luburić, Ljubo Miloš i Ivica Matković.
A sada ga vežite i vodite prijeko, u čelinke! — Naredio je Luburić Čarkarima — koljačima.
- — Mi ćemo te Zijo Dizdareviću danas ubiti, jerbo si se usudio da osporiš našu ustašku
vlast i silu, jerbo si komunist — sada ti je valjda jasno ?! 1, zakopajte ga duboko da nikad
ni mrtav ne izviri na površinu ove svete nam hrvatske zemlje !"7
Dizdarević Šefkije Zijah
(1916. - 1942.)
6 Treći je po rangu u logoru bio hercegovac Miloš Ljubo. Miloš Ljubo je neobično krvoločan manijak i sadista. Svjedok
Flumijani Milan iskazao je o njemu: , Tek što smo stigli, nas 17-orica u Jasenovac u logor, ustaše su nas mlatili kur-
dacima i doveli do , ciglane" gdje je Miloš Ljubo već imao postrojene dvije grupe dok smo mi pristupili kao posebna
treća grupa. Maričić je pitao Ljubu Miloša: ,U koga da najprije nišanim?", A Miloš je odgovorio: , Gdje ih ima Više", !
uperili su oba strojne puške na onu 40-oricu iz prve dvije grupe i sve ih postrijelili." (Zemaljska komisija Hrvatske za
utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, , Zločin u logoru Jasenovac"; Zagreb, novembar/studeni 1945. str.
32) A
7 Zaim Topčić , U Jasenovcu su zločinci ubili i poznate mlade književnike", (, Sarajevo u revoluciji", Tom 4, Sarajevo;
1981. str. 568-570
244
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
HALID (EDHEMA) SALIHAGIĆ,
U LOGORU SE VRAĆA VJERI...
Rođen je 1915. godine u Fojnici, a umro je sredinom 1993. u Stocu. Završio je osnovnu
školu u Fojnici, Serijatsku gimnaziju u Sarajevu, a Prirodno-matematički fakultet upisuje 1934.
godine u Beogradu.
Ostaju mu dva semestra do okončanja studija. Tokom boravka u Beogradu aktivno se
uključuje u djelovanje KP Jugoslavije.
Početkom II svjetskog rata je u svojoj Fojnici. Kao poručnik vojske Kraljevine Jugoslavije,
polovinom 1942. godine, pozvan je sa sestrićem Zijahom Dizdarevićem u rezervu vojske NDH
u Sarajevo. Ustvari, to je bila klopka ustaških agenata.
Kod gradske kafane Zijah biva uhapšen, a i Halid, dva dana kasnije na Skenderiji.
Sprovedeni su u Koprivnicu logor, a potom u Jasenovac.
U Jasenovcu je Zijah mučki ubijen.
Halid Salihagić uspjeva zakratko pobjeći iz Jasenovac. U Austriji je ponovo uhapšen i
zatvoren u logor Dahau. 1 taj logor eskivira i prebacuje se u Berlin gdje kraj rata dočekuje kod
prijatelja, izvjesnog doktora Jermena. U ljeto 1945. godine, na opće iznenađenje porodice (jer
o njemu tri godine ništa nisu znali), dolazi u Fojnicu.
Kratko boravi na porodičnom imanju u Ostružnici, nakon čega je tri mjeseca u zatvoru u
Sarajevu (zbog ereakcionarnog; djelovanja).
Zapošljava se u eTapetarur na mjesto knjigovođe gdje ostaje do penzije.
Ovdje želimo apostrofirati izuzetno bitan detalj iz vremena boravka Halida Salihagića u lo-
goru Jasenovac. Prema njegovom kazivanju zatvorenici su mučeni, terorizirani i ubijani. Jedne
večeri, kada je i njegovo pogubljene bilo izvjesno, on je čuo tiho, nerazgovjetno i nesigurno
učenje sure Ihlas. Polahko je prošetao između zarobljenika u logoru vođen opetovanim učenjem
Ihlasa. Tako je došao do Ciganina (Roma), koji je nakon učenja ove sure rekao: sUčite Kul hu-
valllah, jer ako nas Allah ne spasi, ništa nas drugo spasiti ne može!+ Ovaj detalj je bio prekret-
nica u duhovnom životu Halida Salihagića koji, tada čini tevbu, vraća se islamu i napušta ko-
munističku orijentaciju.
Po završetku rata odlazi na Prirodno-matematički fakultet u Sarajevo da okonča studij, ali
vidjevši napadni komunistički image profesora, odustaje od svoje nakane.
Inače, Halid Salihagić se povratkom u Fojnicu nakon rata intezivno družio sa šejh Mustafom
ef. Čoličem, bio je murid šejh Džemil ef. Numanagića (dugogodišnjeg muezzina Čaršijske
džamije u Fojnici), i tako spoznavao vrijednosti tesavwvufa koje je kasnije na vrlo lijep način pro-
movirao kod svojih murida.
(Zabilježio Pašalić Mensur ef., na osnovu kazivanja Salihagić Ibrahima,
brata r. Halida, 10.03.2006.)
245
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru =—
Slikano u Ostružnici kod Fojnice 1988. godine.
U sredini slike pije kahvu hadži Halid ef. Salihagić (1915.) do njega sa desne strane brat mu Taib,
Gagula Vehid i hadži Senad Mujezinović. Sa njegove lijeve strane do njega nepoznato ime, pa hadži
Fuad (Fudo) Šehbajraktarević, hadži Esad ef. Zekić
ORUČ (ABIDA) ASIM
Rođen je 18.06.1910. godine u Duhrima — Kiseljak.
Umro je 21.02.1983. godine u istom mjestu.
Sredinom 1943. je uhapšen kod Širo
sredine 1944. je u zloglasnom logoru.
Tada je prebačen u Berlin gdje 8 mjeseci radi kao sluga na imanju izvjesnog njemačkog
ratnog invalida (bez obje noge). Tu dočekuje kraj rata.
U Jasenovcu je doživio niz fizičkih i psihički
Jednom prilikom je izbjegao smrt tako što
U igri suludog ruleta zločinačkih čuvara |o
bude ubijeno, a da svaki jedanaesti u nizu bude pošteden. | tako je Asim preživio.
Kazivao je, također, da je više puta bio supregnutr u zimske saonice koje je ljeti četvo-
ronoške vukao sa obližnjeg poljoprivrednog dobra do logora uz smijeh čuvara sa kandžijom.
kog Brijega, a potom je deportovan u Jasenovac. Do
h tortura.
Je bio jedanaesti u stroju: a
gora predviđeno je da po prvih deset logoraša
(Zabilježio Pašalić Mensur ef,, na osnovu kaziva
nja Oruč Zijada,
sina r. Asima, 16.03.2006.)
246
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
F DR. UZEIR SKAKA:
"AMIDZA MUSTAFA JE OSUĐEN RADI DVA SAMOKRESA..."
Mustafa Uzeira Skaka je ubijen 1945. godine u lo-
goru Jasenovac.?
U presudi Pokretnog prijekog suda u Sarajevu
između ostalog piše: "Skaka Mustafa, sin Uzeira i majke
Atije r. Tahmiščić, islamske vjere, rođen i boravi u Sara-
WY) jevu, rođen 1.10.1918; tokar u glavnoj željezničkoj ra-
yi dionici u Sarajevu... osuđuje se na smrt, što nije na javni
+ ', poziv vlasti u određenom roku predao vatreno oružje i to
dva samokresa što su po redarstvenim organima u
+ mjesecu prosincu 1942. kod njega pronađena a da nije
1 imao dozvole za nošenje i držanje... ova kazna smrti je
{ zamjenjena kaznom od 20 godina teške tamnice...9
Familija Skaka je jedna od najstarijih u Sarajevu. O
i porijeklu familije Dr. Uzeir Skaka piše: "Familija Skaka
' vodi porijeklo iz Saudijske Arabije. Preko Turske su stigli
' u Bosnu. U sjevernom dijelu Saudijske Arabije, nalazi se
' grad sa oko milion stanovnika po imenu Skaka. To je
vjerovatno mjesto rođenja naših pradjedova. Od profeso-
ra historije u Istanbulu Dr. Hatemija saznao sam da se
na mezarju u Bursi, u Turskoj, nalazi nišan sa imenom Ibrahim Skaka, koji je umro 1386. go-
dine. Na nišanu piše da je Ibrahim bio hekim - doktor. U Bosni porodica Skaka datira od 1467.
godine. Na osnovu razgovora koje sam vodio sa poznatim historičarima: prof. Hamdijom
Kreševljakovićem, Mehmedom ef. Mujezinovićem i Dr. Hatemijem može se zaključiti da su pred-
stavnici naše familije iz Sadijske Arabije krenuli sa vojskom u osvajanje Konstatinopola, a kas-
nije sa sultan Fatihom u osvajanje Bosne.
U Bosni familija Skaka se bavila: brijanjem, šišanjem, bušenjem ušiju, puštanjem krvi
(hidžama), vađenjem zuba, sunećenjem (obrezivanje-cirkumcizija), liječenjem raznih rana,
bolesti (mujasir, frenjak, ludilo, druge bolesti živaca, bolesti i rane u ustima, na jeziku, grlu),
namještanjem slomljenih kostiju, pravljenjem hapova (ljekovite tablete) i mehlema (ljekovite
kreme) i dr.
Poznati berberi iz familije Skaka u Bosni su: Sulejman-1680, Abdulah-1740, Ibrahim-1776,
Mulabdija-1805, Salih-1830, Uzejr-1875, Abdulah-1914, Uzeir-1950...."
8 Monografija Radne Organizacije "Vaso Miskin Crni", Sarajevo 1986. god. str. 245.
9 Sarajevski "Novi list", br, 592, od 15.04.1943. god.
247
Pariz "KEL
"za
LL
ižaje ije ; o. —
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
ULFETA KURTOVIĆ, ROĐENA PAŠIĆ: "NAJMLAĐEG BRATA IZETA
SU UBILI U LOGORU JASENOVAC U 16-O0J GODINI..."
Pašić Zaima - Zače Izet
(1927. - 1943.)
Istraživanje stradanja Bošnjaka u Jasenovačkom
; logoru je pobudilo veliku pažnju. Poslije objavljivanja
MR informacija o zatočenicima i njihovoj sudbini, neočeki-
HM vano veliki broj građana se javio putem telefona
NM tražeći podatke ili nudeći informacije o tragičnoj sud-
bini jasenovačkih zatočenika. Pažljivo sam slušao i
bilježio kazivanja. Nisam mogao ostati ravnodušan na
priče o stradanju u logoru. Saosjećao sam sa njima.
NM Jednu od priča je ispričala Ulfeta Kurtović, rođena
Pašić, sestra rahmetli Izeta. Priču je započela suznih
očiju, skoro jecajući, drhtavim glasom: "U jednom od
napada crnogorskih četničkih jedinica 1941. godine
na Mirje i Havtovac ubijena su moja dva brata
Sulejman i Rifat i još 18 Pašića. Radi ove tragedije i
čestih napada četnika odselili smo u Banja Luku. Moj
EM najmlađi brat Izet je pohađao srednju ekonomsku
školu, gdje je bio uključen u ilegalni rad, što smo kas-
nije saznali. Navodno u 1943. godini je trebao otići u
partizane, ali je radi obavljanja zadataka ostavljen da
djeluje u ilegali. U julu ili septembru putuje po zadatku
u Zagreb. Nosio je neki povjerljivi materijal. U
Okućanima je zaustavljen voz i brat mi je uhapšen.
Ustaše (crnokošuljaši) su ga otpremili u Jasenovac.
Prijatelj mog brata po imenu Ismet, čijeg se prezime-
na ne sjećam, se nekako izvukao iz Jasenovca i on
nam je ispričao da je Izet strašno mučen i na kraju
ubijen. Podaci o ubistvu mog brata Izeta se nalaze
napisani na ploči partizanskog groblja u Gacku".
(Izjava se čuva u arhivi)
249
- Mrkonjić Jusufbega Zuhra rođena Filipović I o UNU
(1900. - 1945.) "a fu broj LOVA
rapisji ka ;
=
i ' ; Gradskom Ka ZA Rm i ak aje di
ed = ——-—-e komisijom za ;utvrđivanje 'zločina
saštavljen dne" 10; "a. Laja 1194, 5: Pr j JkOe " :
i kipalora: i; (njihovih. pomagača, Pak SE žeb oi Ere STOZ Re i tele OKTUE SEE PEN ds
-—" Rarez k +" - : I ) a P LIG
-0d komisije su prisutni:, aa ta (mm
J SET
"s xtrkonji6.' STE SG MSS
"Visoko
| I sezoni ge Kajiekova To
= Sadi sG nalazi u Sarajem star 18... godina, .po zanimanju '. savori die rad;- O
LEVI _članova "porodice; propisno opomenut na kazivanje istine, izjavljuje:
" Moj. brat Fmad. Tadio. Je. za. N,0.P_ Još odđ_1941:.
donio" je. Jedan 'kofer' jedne drugarice n 4 godine, Brat. n=
e, članice esnoga komiteta,
ZE koferu- "su bile ženske stvari. i" veto pakika 5,, (SP sie POUVEG RE U GB BEat' da mu.
taj kofer. ponel1i. -Oko=pola7. j
; ? jedan stražar 'i Kako mu se S
-styar-učtnila: U tpdlajem eta la 3 -poki -Teg1 -
Se 'ciju'na'! 'konsI drativno: ime, Počeo nas. SS me PRESS peie S TKa16.
o darstvar ne! ae. Ga" Smile ZSEKO"
'nepoznato,:
-stelno-cbig. 'ea-Blužbon u
atednto rasta. oko 28
rŠav, sreća Medresa e a' -Koman di
VOdČH GM Givor polje: WE = =Ta=
e.-je-priliko-sasli svida
ten iz: Zatvo ra proveo sam neko vrijeme Još
gam bio na terenu Send" sumi
ta,
de policiji. znatal
= rit t Vili
dot St JeGnOK SIRE O je. S pete SELO st
s " Je mu dolazile : tza ZUz da ali
" ON VEĆ PAO DOĐE GA GE nn ae S SRENET Aj Kameoa brata arin ngode
-_ Ddavna, Ktangpardja, Sarajevo. —- P. da. 23 1945.
EP GE ijgd TUR t Sr z'. A _-
SRC, TB SALE t=-15 sa us VJe die 59
U u
8
t p
aš
š i
e je ta predv stašk
, j
e t
š
ad
da
|
:
e
ed
(e|
(ci
a
(s
sa
;
i
n
a
d
;
o
TW
(94
n
K+ ,
X
L
U
b
i
P
Pe
P.D.
dM
a
KOSE
SK
kao
9pe
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
TRAGEDIJA UŽE FAMILIJE SADOVIĆ
"Sadović Smail, rođen 1910. u Trebinju, sin
Saliha i Halime r. Viđen, neoženjen, željeznički čin.
ovnik, upućen u logor na prijedlog Zaštitnog redar-
| stva za grad Zagreb i V.Ž. Prigorje na vrijeme od 2
godine; nagovarao je svoje kolege i prijatelje na
davanje doprinosa za "Crvenu pomoć" (Akt NDH-
Odjel za javnu sigurnost-Odjel za političko redarst-
vo. Br.V.T. 702-B/1-1945, Zagreb, dna 27. ožujka
1945. godine. Predmet: Popis zatočenika |slam-
I ske vjere. Redni Broj 291.)"
; Tužnu priču o užoj familiji Sadovića ispričao mi
1M je amidžić ubijenog Smaila, njegov imenjak Smail
|| Sadović, stomatolog iz Sarajeva: "Moj amidžić i
imenjak Sadović Saliha Smail, rođen 1910. go0-
{ dine u Trebinju, ubijen je 1942/43. godine u lo-
goru Jasenovac. Po priči zatočenika koji su se
Spasili ubijen je na svirep način kao i većina drugih
GMT : logoraša. Njegov drugi brat Ibrahim, rođen 1908.
Sadović Smail godine, poginuo je kao partizan 1945. godine pri-
likom oslobađanja Beograda. Treći brat Mahmut,
rođen 1912. godine, odveden je na Goli otok pod
lažnom optužbom da Je saradnik 1B-a, ustvari, bio
Je potpuno nevin. Njihova majka Salihaginica nije
mogla podnijeti tragediju sinova. Poludjela je i na
psihijatriji umrla.
252
= —_— RT SIE __ Bošnjaci u Jasenovačkom logoru.
STRADANJE ČLANOVA FAMILIJE KNJIŽEVNIKA
MEHMEDALIJE - MAKA I HAMIDA DIZDARA
"Dizdar Muharema Refika, rođena 1921. godine u Stocu, neopredijeljena, domaćica.
Uhapšena je 10.03.1945. godine u Sarajevu, internirana u Jasenovac gdje je ubijena
25.03.1945. godine. U logoru je bila 15 dana." (Anketa SUBNOR-a Sarajevo, obv NOR 5. ABiH)
"Dizdar Ibrahima Nezira rođena 1881. godine u Trebinju, neopredijeljena, domaćica,
uhapšena i zatvorena 10.03.1945. godine u Sarajevu, internirana u Jasenovac, saradnik NOP-
a. Ubijena je 25.03.1945. godine u Logoru Jasenovac. U logoru je bila 15 dana." (Anketa SUB-
NOR-a Sarajevo, obv NOR 5. ABiH)
we jedući - de = (PEDANEANEE LN.
Familija Dizdar neposredno pred Drugi svjetski rat u dvorištu Hamidove sarajevske kuće, odakle
1945. godine ustaše u logor Jasenovac odvele Hamidovu i Makovu majku Neziru i sestru Refiku
Imena, slijeva nadesno
amid, sestra Refika, Hamidova supruga Adila, Mak i Hamidova djeca Muris i Azra
a
su
253
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
EMIR BALIĆ:
s MUSTAFA JE IZ ZATVORA BELEDIJE PISAO BRATU MIRZI..."
Balić hadži Avdage Abdulaha Musta a CE r ; " (i Mi ""
( ke ) IC = AVdSBE a a U
Emiru su u Jasenovcu stradala dva brata, Mustafa i Mirza
Emir je vidio brata Mustafu u zatvoru 1942. godine u Sarajevu, kad ga je posjetio s ma-
jkom Safijom. Šestogodišnji dječak j i ij
ar oe ne. Ji dj Je zapamtio da mu tada brat nije imao ni jednog nokta na
Emir mi je pokazao pismo koje je Mustafa iz zatvora pisao bratu Mirzi
"Dragi moj brate, Beledija, 27. X. 1942,
Primaka Č i j
o se čas mog odlaska iz Sarajeva, a u isto vrijeme konac mog života... izvijesti
Husniju da mu je brat umro, dao krv, život i i
U ; , život i mladost i da sam ga ja | io. Hilj j
: (ITENI H ze a uba-
etera Narente Mirziji i Sitviji — neka me se katkad bar ui eo
drva Meka poljupce upučujem Bekici, Širasu, Emiru. Pozdrav bolno na Hibi i tetki.
am mogao kad zaplakati ali sad plačem pišući pismo. Sebe ni F žalim, tako je
moralo biti... Posljednji pozdrav, mnogo vas voli vaš Mujo." ' ajani
Mirza nikad nije pročitao ovo pi i brać
pismo. Ali braća su se s Ž
u procli rela "Očevici
obojica nestala u požaru istog dana... kad se susretoše Sat otjera
254
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Braća Balić žrtve Jasenovačkog logora, sdesna nalijevo, Mustafa i Mirza
255
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Balić Mustafa rođen 1922 u Mostaru. Gimnazijalac. U ilegalnom pokretu otpora u Mostaru
agažovan od 1941 godine. Po direktivi pokreta otpora iz Mostara 1942 godine ide u Sarajevo
da potpuni pokret otpora jer je izvršena provala medu ilegalcima. Neki agenti koji su radili za
Gestapo i Ustaše prepoznaju ga u Sarajevu, hapse ga u stanu starijeg brata Mirze 1 odvode u
zloglasni Luburićev zatvor aBeledijas. Ja sa majkom, 1942 goduine dolazim 1z Mostara kao
sedmogodišnjak_u posjetu bratu Mustafi i prilikom susreta primjetimo da Je mnogo mučen i
zlostavljan . Iste godine odveden je u Jasenovac i prema pričanju pokojnog Emerika Bluma
bio je dobro načetog zdravlja tako da 1945 godine prilikom proboja preostalih zatvorenika
Jasenovca 1945 godine nije mogao učestvovati u proboju jer je bio teško bolestan.
Prema nekim saznanjima svi bolesni su poubijani, pa i naš Mustafa.
Mirza Balić, rođen 1912 godine u Mostaru. Trgovac. U Sarajevu 1944 godine u radnji mu
ustaše pronalaze oružje koje je trebalo otpremiti u partizane. Pripadao je sarajevskom pokretu
otpora. Hapse ga i prema saznanjima odvode u Jasenovac.
Husnija Balić, rođen 1925 godine u Mostaru . Pripadao pokretu otpora Mostara . 1943 godine
hapsi ga Gestapo i odvodi u rudnik olova u Trepču, bježi i priključuje se albanskim
partizanima . 1946 godine dolazi kao oficir . Umro prije 3 godine.
Mirzija Latifić rođena Balić i Silva Miletić rođena Balić, moje sestre bile su uključene u
pokret otpora Mostara. Mirzija od 1941 godine a Silva od 1943 godine. Obadvije su umrle.
Moja majka Safija cijeli rat od 1941 —:1945 godine pomagala je ilegalni rad pokreta otpora
Mostara. Radnja, moga: oca. hadži } Abdulaha Balića: bila. je glavni. punkt u Mostaru za
" Partizansku ilegalu . Pošto se otac 1941 godine razbolio i nije radio u manufakturnoj radnji
tako da se naša kompletna familija sve vrijeme borila protiv fašizma
Da bi nastavio tradiciju svoje familije ja sam 1993 godine bio uhapšen od strane pripadnika
HVO-a i odveden u logor Heliodrom,
Emir Balić
Mostar, 03.03.2006.godine EF
Š d
256
u a n_i
G
; 1, = 8 sesad 44 METI (0 Šrt =
8 Z8 18px. Vivanje ratnih zločina OKUDoSOotra i
njhivoih pcnagača
PM SEM
rađdsžartor) si
, ;
" ua NkaN MANE
H ta. da Sn PROSPITITI
AI s NITRA JEDNA |
PSS C SPISE METE PO
l
4 £4 VMA -
FH ; i . Kosta
H
i . I SA 85 polisi ' —
{ 3 ) ; džee opasana PE
pesidvljen preć Grgdskom komi " ispitivasaje vratnih zločina okus);
pstore i njihovih pomazrča za ost ar. " wH
Zapisničar,: "Prisutni; " se
Muslibežović 'imila lipšayić S-Iko,pretrjednik
Puzić Sefkija, sekretar
- bemed, član kopisije ;,
a
IG u Orebo u d e—_ I
XX PE PR
wiskupe BALIĆ GAFIJA iz gostera, stara 32 godine vjere muslinasske, pro=
} . , o? 2 svg" \ ,
; psinzo opomesute iskazuje :
pom
- VI
(Pa
ZU gOULEE po. usvašaze iz Sarsjeva.U Kosc.logor Jjasgaovac odavde je LIO
, prepsćes u otazu — Gpadišauo zatim u kazjioau u Depozlavu i sapokoan opet
vraćen u Jasenovac.Posljećaju vijest imeli suo du čd vjega prošle godin
n+
+ +" 1942 gogisze odveden je oslić Sustsfajsla Uadži Avoaegia star '
u mjesecu septembru o tada se nije više. jevio.A" DO pričariju Osmana NOVSS.
Yoii
KOJi
ostao Živ.To bi moglo biti pošetkom prošle zime. Sta je dalje s njim bilo '
reznaok. . =
NJE
we
VE
ie takodjer bio u Lezoglavi sa našim Hustaefon Mustafa je poslje njeg
ustu mjesecu 15947 godine očveli su njemci i to njihova Feldgendermeri
je druzog sine Hsdži Avdđegina H{jjsniju starog 'oko.18 godina. Njemu su mavod-
£o ukvatili neke biltene redđi toga je Dio uhapšen,Odveden je prvobitno u
Zemun azetim prebačen u olevni rudaik i, Trepču,očakle se je nspijo preba=
citi na ogslobodjevu teritoriju i priključiti. se Narodgao Oslobodilačkoj —
(vojsci,oč njege imamo vijest živ je,.- j PRE i
4
Kas tz
Trećeg sine Hadži, Avdagine Mirzu rodjena 1912 godime odvele su usbajejitekio
Iubturiće preć sami paći Sarnjeva i o njemu nema nikokya traga ni glaBYCC!
Pošto je poznato da je Juburić sa svojim ustašama činio uajgroznija nes:%
djela u Sarajevu ne nmačim đjučima i pobio masu zatvoreniša i. to s razlogom
surnjsmo da li je Mirzo u životu.-5Sva dosađanja traganja ostala! su bez zo
v
uspješžno,- "
s
Švjedok : HATIDŽA TIKVINA kći Alije, stara 1909 podins iz Hostara,vjere
muslimenske propisno opemenuta iskazuje :. SRJ POSTE je jeo Pa Me
}-4s,
Svjedokinja - oštečenik %"
) Sa Si še.
"Tr
= Poznam dob bitelj Hodži Avdage Balića,jer mi je. prijatelji i prvi kom=:
"(šije Tečno. Jevda kd dbuše odveli AJEEOVOR Pise MES UMG godini 19425 0
U svoje kKonc,logore i. de li je jo
iv neznamo pouzdeno. Njemci i to 07)
Peložandari uhapsili su i odveli u Zemun Hadži Aydagima drurog sina. Hut;
dilačke vojske gdje je prevjegao.fžks-Luburić, Je prilikom masovnog ljapše=.
ia
H OSE S s) iz 2 SKA " ; še)
Kiju u mjesecu avgustu 1942 godine,Kusnija se- je javilo iz Narodno oslobo=}
3
njs u, Sarojevu i ubijanja gradjana. 0dV8C
šadži Avćagina Mirzijn.- Kra se ;.
2,9
sl uhapsio 'i ubio trećeg sina
N a ; j k
SDA . ć A .
P)PY?. SRM SEE! \ Byjedokinja : ae. AK
4" i
H
ti )
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru = ; Sanu PNP EJU
DŽEMIL DŽEMO KRVAVAC ORGANIZUJE
NAPAD NA USTAŠE...
=... rođen u selu velika Gračanica, srez Gacko
13. februara 1913; Džemo Krvavac završio je
srednju tehničku školu u Sarajevu i službovao kao
poštanski tehnički činovnik u Sarajevu i Beogradu,
Visok, kršan i dinamičan, vazda u pokretu...
Pisao je svega četiri godine, od 1937. do
1941; pjesme i crtice, književne kritike i eseje o
{ knjigama, filmovima i likovnim izložbama, pisao je
} i kraće komentare o društveno-političkim događaji-
xy ma... Ali, nažalost, svoju ogromnu energiju, tale-
3}; nat pisca i publiciste i znanje visokog vojnog stru-
; čnjaka nije dao revoluciji — što je tako vatreno i
svim bićem želio. Odmah nakon početka oružanog
ustanka, neki ustaški nastrojeni službenik Sara-
jevske pošte prokaže ga... Odmah ga uhapse a
zatim tuku i muče da bi ga u velikoj grupi komu-
nista i drugih antifašista, 16. septembra 1944. ot-
premili u Jasenovac. Ustaše su ga prebacili u
grupi od 30-tak istaknutih sarajevskih komunista
— aktivista pokreta, u Jasenovačku "filijalu", u Staru
Gradišku, gdje su ih podvrgli specijalnom mučenju
do usmrćenja. Zatvorili, u rano ljeto 1942. u her-
metičku čeliju — da umru bez hrane, vode i vaz-
duha! Na Džeminu inicijativu i pod njegovim vod-
stvom, nasilno su provalili ćeliju i goloruki napali
naoružane ustaše, te tako, u borbi, izginuli."
Krvavac Jusufa Džemil - Džemo
(1913. - 1942.)
10 Zaim Topčić "U Jasenovcu su zločinci ubili i poznate mlade književnike", Sarajevo u revoluciji, Tom 4, Sarajevo, 19815
str, 573-574 I
"Komunisti Sarajeva, Vladimir Frković Lulo, Džemil Krvavac Džemo, Mijo Sunarić sa izvjesnim brojem zatočenika iz
Zagreba i drugih mjesta, osuđeni početkom 1942, godine na smrt glađu, prilikom otvaranja vrata ćelije radi zamjene
kibli za obavljanje nužde, nasrnuli su na stražara i provalili u krug logora. Svjesni situacije, domogli su se tupih pred.
meta i napadom na naoružane ustaše, kako dolikuje revolucionarima, časno završili svoj život. O tome događaju se
dugo pričalo. Ovo je ostale zatočenike inspirisalo i podsticalo da ne ostanu skrštenih ruku. To nije bilo bez koristi 1
efekta" ("Sarajevo u revoluciji", tom 4. Sarajevo, 1981. str 505, )
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
' SAFET KRUPIĆ:
4... ALI I VAS ĆE SVE USKORO ISTA POMRČINA POKRITI !"
Rođen u Bosanskoj Krupi, 1. marta 1911;
završio je gimnaziju u Bihaću, a Filozofski fakultet
u Zagrebu i Parizu, da bi po tom službovao u Mos-
taru kao profesor Gimnazije i najzad, sve do oku-
pacije, u Karlovcu. Safet Krupić je bio izvanredno
obrazovan i ne manje talentiran, prava "živa enci-
klopedija", veliki intelektualac, ... pun socijalnog
bunta i proleterskog revolta, neumorno je prono-
sio ideale socijalizma posvuda gdje se kretao... u
Gimnaziji je uvijeno, ali nedvosmisleno tumačio
sva svoja predavanja u duhu dijalektičkog materi-
jalizma. Kada je studirao ili službovao izvan
Bosne, ljeto je uvijek provodio u svojoj Bosni, gdje
je odmor provodio u rodnoj Krupi i ostalim krajevi-
ma Bosanske krajine... Visok, plavokos, umnog vi-
sokog čela, a dobrodušan i topao, svakog je plije-
nio ko bi stupio s njim u razgovor... Bio je po svom
spisateljskom opredjeljenju književni i naučno -
u - društveni esejist... Pisao je o domaćim i stranim
Krupić ——" književnicima i naučnicima, o aktuelnoj kulturnoj i
(1911. - 1942.) društvenoj problematici, o položaju bosansko-
hercegovačkih muslimana, njihovoj kulturi i književnosti, zatim o filozofiji i drugim oblastima hu-
manističkih nauka... Posebno su mu bili zapaženi eseji: "Problemi umjetnosti", "Današnjica i
mi", "Problemi umjetničke kritike", Erazmo Roterdamski", "Filozofija i nauka" i "Andre Žid"...
Bio sam u najzvjerskijem logoru, Jasenovačkom "III-C", okovan, kada je u septembru 1942.
doveden iz Zagreba Safet Krupić. Stigao je, reče mi Safet Filipović, sa grupom intelektualaca i
radnika — aktivista pokreta. Neke sam od njih, koje je pomenuo, poznavao po čuvenju, ali od
svih za mene je najveći udarac bio — Krupićevo zatočenje, jer sam bio svjestan da to znači za
njega, uveliko poznatog komunistu i kulturnog radnika — sigurnu smrt.
=Prihvatio" ga je komandant Filipović — Majstorovićt!, zvani fra sotona, sa grupom svojih
koljača, sa kojima je bio i ustaša Kapetanović iz Čapljine. Prvo su mu svukli odijelo i skinuli
naočare, potom ga obukli u dronjke i okovali mu noge, a zatim ga svirepo i sadistički tukli, pso-
vali, vrijeđali i ismijavali. — Kamo srljaš, svome zemljaku, ustaši Kapetanoviću, jesi li pijan ili
lud, zar ne vidiš, premda si poluslijep, da te baš on najstrašnije "miluje"! Vidim ja sve, i previše,
i u ovom sveopćem mraku. Ali i vas će sve uskoro ista pomrčina pokriti ! Našoj svetoj osveti
a PR SR
11SVjJedok Krkač Tomo opisuje Majstorovića u svom iskazu, pa kaže: ,gledao sam vrlo često za vrijeme svog boravka u
Jasenovcu, kako je Majstorović vlastoručno strijeljao zatočenike u tzv. Javnim nastupima. Taj je Majstorović imao neku
kratku gumenu cijev, koju je znao katkada staviti na ranu odakle je žrtvi tekla krv i onda je tu krv sisao govoreći; Hoću
da se napijem komunstičke (ili neke druge) krvi. Vidio sam da su Majstorović i Stojičić priuštili zabavu, da trojicu
cigana pobiju na taj način, što su naredili prvom ciganinu da maljem ubije drugog ciganina, treći da ubije prvoga, a
oni su zatim likvidirali posljednjega." (Zemaljska komisija Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih poma-
gača, ,Zločini u logoru Jasenovac"; Zagreb, novembar/studeni, 1945., str. 34)
259
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
nijedan zločinac neće izmaći ! — Ustaše se strašno razbjesniše. Tukli su ga i mrcvarili, po neko-
liko njih istovremeno, dok ga nisu namrtvo pretukli. Onda su mu skinuli maločas stavljene buk-
agije pa su ga cigani prenijeli u monstr-groblje na Gradini."
(Zaim Topčić "U Jasenovcu su zločinci ubili i poznate mlade književnike", "Sarajevo u revo-
luciji", Tom 4; Sarajevo, 1981. , str. 570-573)
260
"= Pati = Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
SAMIJA (SAJMA) SARIĆ:
MOG RAHMETLI OCA HUSEINA JE SPASIO FES..."
Ispričat ću priču koju sam čuo od Samije (Sajme) Sarić, kćerke zatočenika Huseina Ajanovića,
sina Abdulaha. Istražujući dokumentaciju o stradanju Bošnjacima u Jasenovačkom logoru, u sali
arhiva BiH upoznao sam gospođu Sajmu, historičarku koja je penziju stekla u ovom arhivu ali i dalje
radi i neumorno piše. Kada je gospođa Sajma doznala da istražujem tragediju Bošnjaka:muslimana
u logoru Jasenovac osjetila je potrebu, kako kaže, da mi pomogne ali i da me upozna sa logora-
škom sudbinom njezinog oca koji je ostao živ zahvaljujući spletu okolnosti, prije svega fesu koji je S
ponosom nosio i umijeću rezbarenja drveta, izradi lehvi i drugih predmeta. Gospođa Sajma zapo-
činje kazivanje tiho i nenametljivo: "Ajanovići su poznata bugojanska familija, stotinama godina su
se bavili obradom i rezbarenjem drveta, a posebno izradom lehvi. Moj djed Abdulah je bio pravi um-
jetnik u izradu lehvi a pradjed Nazif efendija je bio poznati alim i imam u glavnoj džamiji u Bugojnu.
Bavio se i kaligrafijom. Prepisao je časni Kur'an rukom što je bila prava rijetkost. Nekoliko puta je
Kur'an izlagan na izložbama i sada se nalazi u Gazinoj biblioteci a mi čuvamo vakufnamu. Djed je
iz Bugojna preselio u Sarajevo ali je i dalje radio na oblikovanju drveta i izradi lehvi. Otac je nasli-
jedio porodičnu tradiciju, naravno, više kao hobi. | upravo taj hobi će mu biti jedan od razloga što
je ostao u životu. Ustaše su ga uhapsili i zatvorili u zloglasni sarajevski zatvor Belediju. Razloge
hapšenja mog oca i danas ne znam. Najvjerovatnije je njegov ponos koji nije mogao dozvoliti poko-
rmost, naravno, i pomoć pokretu otpora. U jednom od konvoja vozom, teretnim vagonima, sa
grupom od 200 Sarajlija je otpremljen u Jasenovac. Tamo su ih dočekali ustaški dželati koji su
imali poseban nasilnički odnos prema logorašima iz Sarajeva. Po dolasku u logor postrojeni su,
prozvani po imenima, a onda su se ustaše okomile na njih. Tukli su ih raznim predmetima, mal-
jevima, motkama i sl. Logoraši su padali kao snoplje. Oca su tukli po glavi i leđima, srećom na
glavi je imao fes koji je koliko toliko ublažavao udarce. | dok su drugi bili teško povrijeđeni ili ubi-
jeni, onje ostao sa lakšom povredom. Spasio ga je fes i deka kojom je bio ogrnut. Cigani su mrtve
odvukli do velikih grobnica a teško povrijeđene su ustaše dotukli, ponovo maljevima. Otac je
preživio. Ustaše su primijetili njegovu sklonost za obradom drveta pa je u tom pogledu imao neke
privilegije, ako ništa drugo, stekao je pravo da se može javljati kući ali i primati od kuće pisma i
pakete. I pored toga, uvjeti u logoru su bili veoma teški, skoro nesnošljivi. Sve je to preživio i 1944.
godine vratio se kući. U početku po dolasku se morao u određeno vrijeme javljati Ustaškoj nad-
zornoj službi." Od gospođe Sajme sam dobio pisma koja je njen otac pisao iz logora kao i drugu
dokumentaciju čije ću faksimile objaviti. Iz analize pisama se mogu utvrditi uvjeti koji su tada
"vladali" u logoru. Na svakom pismu je odštampano "pisanje je nagrada za dobar rad i vladanje",
Što znači da je mogao pisati samo onaj zatočenik koji se prema njihovim kriterijima dobro vladao.
Prvo pismo je Husein Ajanović poslao iz logora 04. juna/lipnja 1942. godine pod imenom Juda. J.
Kohen, Očito da Husein još nije bio stekao pravo na pisanje pa mu je to pravo ustupio Jevrejin
Kohen. Ovo nam zorno govori da je u logoru vladalo drugarstvo. Sasvim je moguće da Jevrejin
Kohen nije imao kome pisati pošto su do tada Jevreji uglavnom bili pohapšeni ili su se sami
sklonili na sigurno. Pisma su bila ograničena na 20 riječi "Piši samo do dvadeset riječi", zato su
hrabriji zatočenici dvije ili više riječi sastavljali u jednu riječ pa je izgledalo da su nepismeni, a, us-
tvari, oni su tako željeli da što više napišu a da ne pređu bonus od 20 riječi. Iz pisama se može
zaključiti koja je hrana zatočenicima potrebna. Zatočenici su u logoru pratili praznike, tako Husein
U pismima od 20.09.1943. i 03.12.1943. godine čestita Bajram "Bajram Šerif Mubarek Olsun".
U pismu od 20.03.1944. godine Husein traži da mu se pošalje kinin protiv malarije, što nam
kazuje da je u to vrijeme harala malarija u logoru.
261
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru JRIJUJU zone man =
Iz faksimila pisama dopisne karte čitaoci
će moći sami zaključiti kakvi su bili uvjeti u lo-
goru, vodeći računa da su pisma bila cenzuri-
rana.
Husein Ajanović je 17. aprila 1944. godine
pušten iz logora uz obavezu da se u određeno
vrijeme javlja Ustaškoj nadzornoj službi.
Njegov kolega, zatočenik, Muharem Terzić
mu 22.05.1944. piše iz logora: "Dragi Huso!
Dobro sam, kako ti, paket očekujem. Molim te
nemoj zamjeriti što te podsjećam." Prema sje-
ćanju familije, Husein je poslao paket kolegi iz
logora Muharemu Terziću.
Mene je zainteresiralo odakle je Muharem
i da li je ostao živ ili je ubijen u logoru. Prvo
sam doznao da je "Terzić Muharem rođen
1899. u Bosanskoj Krupi, sin Derviša i Behe
r. Alijagić" (Popis zatočenika Islamske vjere
Broj V.T.702/1-1945). Međutim, u tom mome- .
ntu nisam znao da li je preživio jasenovačku s j
golgotu. Pred sami kraj istraživanja, u arhivi i )
Bosne i Hercegovine sam pronašao dokument:
u kojem je pisalo "Terzić Ahmeta Muharem, "R——B
rođen 1902. ubijen 1945. godine u logoru Ajanović Husein sa sinom Dževadom i kćerkom
Jasenovac" (ABIH, ZKUZ, inv. Br. 536523). Samijom. Slikano 1941.
Sarajevo { |" Pre Tamo
PIROT DT
Šahovski klub Sarajevo, Upravni odbor. Slikano 1934. godine
Ajanović u drugom redu, treći slijeva nadesno, sa fesom na glavi
202
alje: zatočenik
me i prezime:
va
" £
E
=
}
y
Ike
263
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
PRI TITA PA RENE rta KATA Petre SEZONI Stjekadi rarniniče 1 arm
Pita zatočenik ei. "va . Me : ZIME =
Ime i breznoće. Hlvgrione A aa i
E. IEERAEA POEMA SME ja
im ; __intila opideg ENAZA Over. ANE , pililn oj MAA 242
SA REJA pa = PARA o OPERE
bar rad. I vladanje, 1 aajd pravo č
S
264
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
,
}
H
NUR ae
LIMA - ;
ak BO RE RE I RI SE
Pisanje je nagrada za do ar rad
1 4 vladanje; 1 daje pravo na
\ primanje ) Ke fE Rupa no brata
(7 oretata Grka poen ERNIE PITI ELTON SNOSE)
= :Zapovjedničtvo "'sabirnog logora: =
: troj Gradiški.
SETI ME potrnTJA (pr LJ vid ir ovi i
Sr Mj /
grane
+ "Službeno
Prosto od poštarine,
265
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
A
Rormni A nar'
TAVAn ; ki AA U ŽJA SEE Koler
AK ie: ka - ME SOS
'Pisanje je nagrad
266
— == ! Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
SARE ANNE 5 Street sate Otvor SU PA ajet i
'— Šalje: zatočenik br. 624
l BL Aa
ŠSalje: zatočenik br. 54) 4 |
% /
Ime i prezime ; ili. Vhjomavik i
OOOOGOTOVOVGORŽŽLLDLLLELDDVEVE |
U ali LEONA z9ru LNstbrrmem) ma PAP
nj Zaza RA topa ira ME jetiošathiA deo A 1 -ZE pe
LANA de
Pisanje Je nagrada da dobar rad 1. vladanje, 1 daje pravo na:
-PrimanJe paketa.
Zapoviedničtvo sabirnog logora
0 u staroj Gradiški
E s ce
b ef
| ŽAN TG ZGEGOJEA,
k
U Službeno ) d
za i H £%
\ = Prosto od poštarine. Kej LE PE olaće 2 0
|. i Kao __ LYV
Miro v900 uliča - Io NrOvrca (
267
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru _ . — I
see zatsanie Je nagrada Za dobar rad x | vladanje, i i daje pravo na
i E - primanje. pakefa. NETA, .
, -_ Službeno ; = = Us aus KARTEN ae Ma
A
Presto. od poštarine.
za bo
268
RE ENEE U _ Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
$ odaje "= olodi. ZPALE
1
Dne 7 a ade
Pisanje je nagrada za dobar rad 1 vladaoi
primanje: paketa.
ZA ZE IE RE EK ESPIN NAPOPFER VJ
Upraviteljstvo sabirnog logora
u Staroj Gradiški
KOA
HRVATSKA:
STE
29 Službeno.
Prosto od poštarine. JE TETEN
(ulica .
osta i
269
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru _ = _
taman amm ma ore KIK EEG ne eri = "
£
\
š
} "+ A. f
=). o, hasjelani
SA . |
sd + jeke + + ake 1
Lema eenevenae= ie. = —_--
\ KOene Je agrada za dobar. rad 1 vladanje, 1 daje. pravo na )
$ i ZNG Jrimanić paketa. a " 3 ; 4
PROTONA PETI TNT
PRE RORARII EEP Bi Tjan arena Pr oo pete none NEC)
}
Upraviteljstvo sabirnog logora.
u Sami Gradiški
ZA EI EP ERI SEE peri NJENE
ŠU
) |
E ; PJEVIT) PA
|" GE j ulica. ke: KANE | ze
NE Gi! ; AI BG
al
Ke
270
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
vani mm rn pra tm,
SD
Šalje: zatočenik br.
PRO -%
. li |;:5 ;.
H =?
Hip Pa
H Prag 9
XX
PAREČNEČINEY 14)
LA.
Pisanje Je nagrada za dobar rad 1 vladanje, 1 daje pravo na
! = KOPNA paketa. ' .
OPERERIEKVO
,
pro om PE Sgt MR PE Pr am RER je PEI SON IMAO ta ge PITATI OTTA RTA METE POP O TRI. PORT PE MANE BAJINA Aa IM dh PDA VS aa
. + v ?
E Zanovijedničkvo sabirnog logora
F u Staroj Gradiški
ć službeno
Prosto od poštarine. ',
271
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru = ————___—
Nj ad etegotrinana
VE }
eg e (Ag 4
( Šalje: zatočenik br. 62+. PT i
{ SE Sa SD SSTVPSFm U? " i
S S ono zdeae im Pa se) Pi)
ha
k ra JEA LIE a
\ i Lo am H
I U. = Aa? {
| OM PA tena Hlobnor Vaba NR Ka MG GE u
i d
= ) Š j
+ Pisanje je nasratla s za dobar rad i yladarje,,i daje pri be Da
- Zapoviedničtvo. sabirnog logora :;:
u Staroj Gradiški"
NU SR grettenev re eo) e Sea Taa anesenantanatnezaarenr rantaa seaaaatataat Pre
{ Zslužbeno
Prosto od poštarine. ? 8
NAMA. a us f ulica. u Moliijnicnć a. SR.
$m \.
da Peak EM KE Soter dotda di in, nato de Kd aa dao az SMAM a die NO Di6:92
AT
%
a.
272
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Mi Pe
SARA) PE SADA ore KANT ri R atm Raken ZjRm Ova rm TIM Teen tm SE mog
; j SRELE SJe SAAee it ; SA. 421
Y
Šalj
0942
+
F
Upraviteljsty
ee
nm A JA
s NEZAVISNA
273
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
rezime :
R
KM SRI PS
mei p
E
(more
NSJEI
274
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
=m=+tm ne
Rim dud. Banje Pre
-"-Upraviteljstvo sabirnog logora
u Staroj Gradiški )
Di 1% ; } S
KSO SG EGE TI : = +
VE Pe movie
JE
275
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
NE EI JENI) pamte PNEmIA zi Lme brom kratea
srp "remotena ere = ; TD prem TSROE PO SARTR
j. e =
SB zat LJ" ee
: NRA :IE 6
——}F j NGćUm EP omoe |
: +
shebu! = belađm. a
VMA
276
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
UPERI EI PEI DCEEILE PREVE zene "TIT LI Rema mama ma arg are
ze "= tl Sa ST) d a
Šalje zatočenik: Broj: . SNO )/ AA P Eđike ; KG
"me f prezime :
ZALVVEVN
7) Ravno sa
£. Lap
A6RIv Meše
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
O SRORINOPROIJ ATOM
| Šalje zatočenik: ik KEN
_Wisanje Jam rada Za dobar : _
278
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
teta pr PREDA MA Rat DET, KONESIE _ A
2 AJ ie Ta am rm PP SU PER ANTI Po RAST
TuLa "zatočenik br.
; Nu
(Pisanje je nagenda za dobar rad 1 vladanje Ti di JeprAVo na
; Primanje: Part $.
Upraviteljskno re lo; VEČ
u Staroj Zdišk ga
_——
279
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
KOPA NI PE I PEPI IE
nZ LET VIA AN o wo me NEEIT PAR et ast Aj RER RAI
,
Kate) AI SR O ze RA o
žile zaločenik broj: SHE the N KO Re POR
= - ; ti č (am { % ) ge" fz
; i). hh REP Aa NA.
FE gi +
j
"3 ?
sa? Zli Som
280
POJAVE E
Broj: = UZ. HIT
Mg s
GRADSKA KOMISJA ZA UTVEDIVANJE
ZLOČIEH = OK TO TSA PI OVIH
; Zapi S NI k POMAL CA. 297), uredu
: e UG I NA
j 138, XII, 2945), KRETI K Ćm
ma aa sastavljen 1 dr": Ke RT! S9A o pred Grada KOT == komisijom za utvrdivanje zločina
t ' SBardjevo Sara aj evo
naga STOZ zo at , lp} RE AGE OR SABRENOE
4 H
"| S. "= še: S ode Od Komisije su prisujni:.
"Zapisničari: +"
Šit: REPREKK " Abdulsh
Prištupa Ne SE Husejn: Aj are. ovde \blulah
jo
"rodom 12
sada se 'nalazi u
"dzdržava ije , članova MC rodice; _ propisno oporenat. na Kacivočije istine,. izjavljuje:
-agentakoj emu: (neznam. Imena, orŠett asa taškog- S Kedaretva.
"bili na me naišli
Kat joni. ZaNEda. NETIĆA; STANO A iz" "jarajevaj KO i je sada u vojsci, s
u Am sam uistinn saraEjivao.jiakonmjes 22 dana. bio gam.. oAprežljen u. Jaseno' ac
tele nakon Ć dana u Staru Gradđišku ,gdje" sam ostao do 17, Aprila 1944. E.
Fada san VHio pušten;Pastupak w Java: ajevu" sarmom- 'bto-je uobičajeni, batina,
ilike u. Jasenovcu 1 u Staroj Građišci sigurno su oj komisiji. đdavoljno
oznate daldhH ne am opetovati, Jedino Pi spomenuo. da se. je smil Trami
it. Sarajeva, koji. 12: DIO. Takogjer- zaločenik ožitovao. kag-izdaj |1ea,0n—je-bio
'"povjerljiva ličnost ustaša, i vršio je funkciju nadređara,Je li denwmčirao
IGznam'; "ali" a Ka "tađa" 'govorilo i Rakija IZbJEKAVATI KHJEĐOVOT OTUŠTVOTZHan i
"to. da ml
SOTIGIJ = agent.
astavioji SVO a zanat,
u
sm
|
| rt
de = 1 ME SG
| U
KOKE NE =: ;; U), ki koj
sa -_ U LJ dr a 3112: 33%
"= BAJA. 'etueaouejs OJSMIJ
_ je A a ak KR a -tueuijuez
Ian
: | u , : "PAJSJEĐpII
PŠOAO IJSOUPpIA290 n OU(ApaU PIJAVI PJINA =" S" as vp dn} s P-JUPAOUJUI ozlu npogojs eu Ei P-Uujsnd
UZ ZRRSMOE TFF GPRE PRSNE
- 2B/1E0OEST {og IISTĐDE re. ij n eroŠoJ BOu1jges esarmpalaodaz, Wa(UISVIZT-
IME INAYIied
Mar TU mo. 7) ONLSUTIJU mu
VAZNIS YNJOZAVN VJISYISTI
Fi
= i ; +
VAKUFNAMA
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!
Hvala Allahu koji svoje dobre robove upućuje da otvaraju vrata
dobroćinstva i koji je obećao džennetske bašče onima koji troše svoje
imetke na putu pobo?žnosu i dobročinstva.
Neka je salavat i sclam na posljednjeg vjerovjesnika po vremenu,
a prvog po času, Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem.
Nije suano ni jednom pametnom i razboritom ćovjeku da je ovaj
svijet šator nedaća i mjesto nesreća, {o nije mjesto stalnog boravka,
Već prolaz. kojim se ide ili u džennct ili u džehennem.
Od dobrih djela najljepše je ono koje je najvnjnije i ćija se vrijed-:
nost uvećava. Shvativši lo i
GAZI HUSREVBEG, SIN FERHADBEGA I SELDŽUKE
pored ostalog, odredio ke; da se sagradi časna Medresa ćija će zgra-
da biti lijepa, a ugled veliki među dostojanstvenicima i odličnicima.
Nakon čeliri i po stoljeća, u novom ruhu, na nov način, uz darove
novih vakifa, Kuršumlija medresa će, kao muzej Islamske zajednicke. i:
dalje vršili a odgojno-obrazovnu ulogu.
AJANOVIĆ HUSEJN IZ SARAJEVA
svojim darom
RUKOPIS KUR' ANA I
koji je prepisao Nazif-efendija Ajanović iz Oboraca 1294/1877.
godine - po završetku medrese započoo je imamsku službu u Donjem
Vakufu, a završio u Bugojnu i lu ostavio svoje polomstvo - obogatio
je sadržaj ovoga hajrala i omogućio da potpunije prezentira
visevjekovno islamsko nasljeđe ovih krajeva.
Svako dobro djelo Uzvišeni Allah višesuuko nagrađuje,
Sarajevo, Kuršumlija medresa, 16. Kevvalu 1410, (11. maja. 1990).
pe
A = Kustog;
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
SALIHAGIĆ BAKIRBEGA IFAKETHANUMA
O rahmetli Ifakethanumi sam čuo dosta priča,
Sve su se priče svodile otprilike na isto: "Boš.
njački ponos, plemićki-begovski inat, široko musli-
mansko srce i merhamet su dio Ifakethanuminog
bića". O njoj se za života stvorio mit a poslije živo-
ta otišla je u legendu. I danas su svježe uspome-
ne na tu predivnu i plemenitu ženu koja je radi
merhameta mučena i ubijena u logoru Stara Gradi-
ška. U priči o znamenitim Tuzlacima i Tuzlankama
o Ifakethanumi, između ostalog, piše: "ispričat ću
vam, za mene, najbolju priču o najljepšoj i već
tada najelegantnijoj ženi. Bilo je to dvadesetih go-
dina ovog vijeka. Ifakethanuma, kći moćnog i
bogatog Bakirbega Tuzlića, udala se za velepos-
jednika Seadbega Kulovića koji je studirao u Beču.
Živjeli su ljeti u porodičnoj vili u Bukinju, zimi U svo-
joj kući u gradu. I sve to ne bi bilo neobično, da se
gospođa Ifaketa nije izdvajala izvjesnom ekstraga-
vantnošću koja, zamislite, nije nikom smetala. Zimi
je stajala na skije, a po svakom vremenu jahala di-
vnog konja u jahaćem crnom odijelu. Bila je to
atrakcija kojom su se Tuzlaci ponosili. Ifakethanuma je djelovala skromno ali se znalo da pati
što nema poroda. |, bez velikih riječi, ili Javnog odjeka, došlo je do rastave braka. Beg Kulović
se utješio s nekom zagrepčankom koja je profesionalno svirala čelo, a Ifakethanuma se udala
u Banja Luku i ubrzo rodila dva divna sina, Omera i Halila. Pripadala je banjalučkom krugu
naprednih intelektualaca i dopala je ustaškog zatvora, a zatim i logora u Gradišci, gdje je ubi-
jena, 1944. godine".
O životu rahmetli Ifakethanume sam slušao najviše od svoje majke čija je familija
Mujezinovića (majčina familija) bila bliska familiji Tuzlića.
Borka Tomljenović, američka spisateljica, porijeklom iz Tuzle (bosanski kontrapunkt), između
ostalog, o familiji Tuzlić i Ifakethanumi piše: "Tuzlići su bili stara begovska familija, nekada vrlo
moćna i utjecajna. Razni muški članovi te familije igrali su u prošlosti istaknutu ulogu U
političkom pa i kulturnom životu grada Tuzle, i šire, u Bosni. Za Šemsibega i Bakirbega Tuzlića
pričalo se da su bili naobraženi, i da su znali čitati, pisati i govoriti tri strana jezika, a u kući su
imali svoju biblioteku... Ta stara begovska kuća bila je za mene puna nekog tajanstvenog čara,
možda i zato što kao djevojčica puno toga što sam tamo vidjela nisam znala sebi protumačiti.
Na ulaznim vratima u njihovu kuću nalazio se jedan natpis, lijepo uokviren i zaštićen staklom,
ispisan meni nerazumljivim arapskim pismom, bio je to sigurno neki citat iz Kur'ana da čuva i
štiti njihov dom... Dobro se sjećam Ifakete s njenom kovrčastom plavom kosom i plavim očima.
Kao i moja majka i ona je voljela da se oblači po modi... sjećam se dobro i njene mlađe sestre
Semse, udate za advokata Mehmedbašića, koja je bila tradicionalna u svom načinu života, i tako
su se nad tim sestrama ogledali utjecaji koji su u Bosnu stizali i s istoka i sa zapada. Šemsa je
bila isto vrlo lijepa, ali na drugi način, s crnim očima i crnom kosom... Ifaketu su ubili ustaše.--"-
Ifakethanuma
284
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Ifakethanuma se preudala za bogatog i uglednog Banjalučanina, inžinjera Suljagu Salihagića.
Ubrzo je pridobila simpatije Banjalučana. Njezin život se nije promijenio u odnosu na život u
Tuzli. Nastavila je svoj mondeni život, ali sada sa mužem i dvoje djece. Skijala je, jahala konje
i uživala u njihovom ljetnikovcu u Skender Vakufu. Često je išla u lov odakle je donosila trofe-
je. Pred nepoznatim društvom je stavljala preko lica peču (valu), prema običajima i vremenu u
kojem je živjela, Vjerovatno je bila prva žena na prostorima Jugoslavije i šire, koja je ustrijelila
medvjeda, vepra i sl., što se može vidjeti i na slikama. Uživala je u životu ali je uvijek poštivala
i vjeru i običaje kojima je pripadala. Međutim, onog trenutka kada su u Banjaluku počeli da
pristižu muhadžiri iz Istočne Bosne i Istočne Hercegovine bježeći od četničkog zuluma, i njen
život počinje da se mijenja. Potpuno, svim svojim bićem se posvećuje muhadžirima. Odriče se
života koji je do tad imala kako bi tim napaćenim ljudima pomogla, posebno u njihovom
smještaju i ishrani. Obilazi gradove i sela, kupuje hranu i preko Merhameta dijeli muhadžirima.
Njen život se sveo na pomoć izbjeglim i unesrećenim. Prema kazivanju akademika Muhameda
Filipovića, Ifakethanuma je, i pored dobronamjernog upozorenja gradonačelnika Bosanske
Gradiške Hakibega Kapetanovića da odustane od kupovine žita u Gradišci, ipak došla u taj grad
po žito koje je bilo potrebno muhadžirima. Ta se ustašama nije svidjelo. Uhapsili su je i ot-
premili u logor u Staru Gradišku. Poslije strahovitog mučenja živu su je spržili vrelim uljem.
A i S
Z 0 WAR 7 MEA s JE
Sa X vo xk Lua
nZ
Ifakethanuma sa sinovima Omerom i Halilom Ifakethanuma i Rašida (sestra)
1938. - 1939.
285
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru _
Eu GA = E eter
mer, I, muž Suljaga i pastorak Bekir
1020 =
, Ifakethanuma, sin Hali
Slijeva nadesno sin O
SETI GSae
aa ŽI Za PETE VI ed KRETA m
Ifakethanuma pored ubijenog medvjeda
Banja Luka 1935. - 1937.
286
VI
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
ŠAĆIRBEGOVIĆ NEDŽIB: "AMIDŽA SULEJMANBEG JE UBIJEN U JASENOVCU,
IAKO GA JE SUD OSLOBODIO ODGOVORNOSTI"?
Šaćirbegović Avdibega Sulejmanbeg, iz
Travnika je 1945. godine ubijen u logoru
a Jasenovac.
U vezi Sulejmanbegovog stradanja, iz
Čikaga sam dobio pismo od njegovog bra-
% tića Nedžiba, u kojem piše:
| cEvo kratke verzije o mom rahmetli ami-
% dži Sulejmanbegu.
: Sulejmanbeg Šaćirbegović rođen je u
Travniku 1898. godine. Otac mu je bio Avdi-
1 beg, a majka Hatidža, rođena Trbić. Ostao
je rano bez majke koja je umrla u vrijeme
kada je Travnik gorio. U toku svog relativno
kratkog života imao je interes za društveni
rad. Bio je predsjednik Građanskog kluba u
Travniku ranih 1930-ih. Postavljen je za upra-
54 vnika tek osnovanog Doma staraca (Stara-
čkog doma). Uhapšen je od ustaških vlasti
(Vlasti NDH) u julu 1944. godine, te nakon
ei provedene istrage po Župskom redarstvu u
Wr Travniku, on i cijela grupa uhapšenih, a bilo
= 4 ih je oko 20, prebačen je u septembru
(= 1944. u Sarajevo, gdje su svi uhapšeni iz
sa I :Travničke grupe, smješteni u vojni zatvor
(= | Koji se nalazio u sklopu vojnog logora koji
RA se u to vrijeme nazivao Filipovića logor, a po
"ee austrougarskom generalu Filipoviću. Navodno
Mare J je tu bio vojni logor i u vrijeme Turaka i bio je
HAIR poznat pod imenom Osmanpašina vojarna.
we j , i I U kraljevini Jugoslaviji nazivali su ga Aleksan-
"GA ĆE A 42 drova kasarna, a poslije 1945. čitav kom-
"SIR Za SLI U CE
pleks je nosio ime Titove kasarne ili logor.
Zgrada vojnog zatvora je bila najistočnija, i
samo zidine logora odvajale su je od Srednje
tehničke škole. Čim je amidža Sulejmanbeg
došao u Sarajevo, to je moj otac, a njegov stariji brat Muhamedbeg Šaćirbegović, doznao i mi
smo ga prvi put zajedno, a kasnije, bilo pojedinačno ili zajedno, posjećivali svake hefte na dan
posjete, te išli na razgovor i nosili hrane od kuće. U toku boravka u tom zatvoru oni su čekali
na suđenje, nisu bili saslušavani. Prilikom posjeta mnoge sam vidio, s njima razgovarao, dono-
sio i primao poruke, donosio poklone i slično.
T— ——— — —— OT v. mm x;, ž ; se
" Pismo od Nedžiba Šaćirbegovića je došlo kada je knjiga bila u štampariji, Odlučio sam da ga objavim pod gornjim
naslovom u dijelu knjige "Kazivanje o zatočenicima logora Jasenovac" iza 286. stranice.
Šaćirbegović Avdibega Sulejmanbeg (1898. - 1945.)
sa suprugom Hanifahanumom rođenom Džulić
1910. u Duvnu
286a
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru = — SEF
Među prijateljima, rodbinom, bilo je pitanje da li utjecati da do suđenja dođe što prije ili da
se to "razvuče". Oni su bili pod nadležnošću Vojnog suda. U Travnik su došli partizani 22, ok.
tobra 1944. god. Do suđenja je došlo pred Vojnim sudom (Domobranskim) u februaru 1945,
god. Suđenje je bilo zatvoreno. Sudskim vijećem predsjedavao je pukovnik Klikić. Sud je oslobo-
dio trojicu iz te grupe, i to: Sulejmanbega Šaćirbegovića, Ibrahima Hercegovca (vlasnika Jedinog
kina u Travniku) i Fuada Tahirovića, kojeg sam poznavao dobro, jer smo išli u isti razred osnovne
škole u Travniku. Mislim da je Fuad bio rođen 1925. godine. Mi smo očekivali da oslobođeni
budu pušteni. Ali, u to vrijeme u Sarajevu je glavnu riječ imao ustaški krilnik Maks Luburić.
Ubrzo su svi iz te grupe, i osuđeni i oslobođeni, prebačeni u zatvor Okružnog suda u Sarajevu.
Govorilo se o mogućnosti da svi budu poslati u logor Jasenovac. Po dogovoru s ocem, ja sam
preko Seida Korjenića, tada učenika G. Husrevbegove medrese, bio ,,s nogu primljen", viđen
od ustaškog pukovnika, dušobrižnika Akifa Handžića, koji je, kako se tada govorilo, imao dobre
odnose s Luburićem. Ja sam čekao u predsoblju Handžićeve kuće u ulici Alifakovac, druga ili
treća kuća kada se ide uzbrdo. Došao je Handžić, i osoba, koja je bila na čelu osiguranja kuće,
a koji je bio prijatelj Seida Korjenića, me pozvala, predstavila Handžiću koji me saslušao i izmi-
jenio nekoliko riječi sa mnom. Bilo mi je lakše tražiti uslugu jer amidžu je sud bio oslobodio.
Slušao me je, i ja sam pri tom osjetio jak zadah alkohola iz Akifa Handžića. On je bio u crnoj
ustaškoj uniformi, s fesom na glavi. Znalo se u Sarajevu da je on hafiz i da je više puta išao
na hadž, ali nije bio cijenjen kao učen, obrazovan. Handžić mi je rekao da će vidjeti što se može
učiniti, a ja sam ponovio svoju molbu za oca šestero djece, kojeg je sud proglasio nedužnim.
Došao sam kući ne baš s velikom nadom, ispričao sve svojima. Čekali smo. Dok je amidža bio
u okružnom zatvoru, primao je pakete i dali su nam njegov veš za pranje ali ga više nismo mogli
vidjeti. Oko 20. marta 1945. godine rekli su nam da on nije više u tom zatvoru nego je prebačen
Mahsuz selam i sve najbolje svima
Nedžib
286b
FOTOGRAFIJE NASTRADALIH
ZATOČENIKA LOGORA
Bošnjaci u Jasenovačkom Iogoru
Sdesna nalijevo sjede Abdulselam ef Džumhur (viši vojni sveštenik | klase - glavni tabor Imam
Ministarstva odbrane Kraljevine S.H.S), do njega supruga Vasvija hanuma, rođena Tufo, drži na krilu
Džemala (ubijen u Jasenovcu 1945. godine), do njih Zulfikar-Zuko (među najpoznatijim kulturnim rad-
nicima i intelektualcima u bivšoj Jugoslaviji), do njega kućni prijatelj - nepoznato ime. Iznad stoje bra-
ća Hadžić, sa desna na lijevo Muhamed (Aga), do njega Abdulah ef, imam Bajrakli džamije u Beogradu.
289
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Džumhur ef Abdulselam Džemal j Mehmedbašić Mahmuta Nasiha r. u Sarajevu
(1923. - 1945.) (1924. - 1945.)
3.
Opanković Alije Tufo
(1904. - 1945.) (1927. - 1943.)
290
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Ljubović Alije Ismet rođen u Nevesinju u Ljubunčić Ahmet sa djecom
(1922. - 1945.) (1895. - 1942.)
U
Smaka Hasana Mahmut rođen u Sarajevu Hadžiselimović Bećira Ferid r. u Prijedoru
(1920. - 1942.) (1916. - 1945.)
291
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
we
) S GmMe
Bilić Mehmeda Sabit rođen u Ljubuškom Kulenović hfz Ahmeta Husein
(1920. - 1944.) (ubijen 1945.)
k e. Drugi slijeva stoji
Kapetanović Mustafe Mirza rođen u Čapljini (1924. - 1945.)
292
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru.
"=
Husika Saliha Mehmedalija (1898. - 1945.), učitelj iz Zenice,
u društvu uglednih građana
Cerić Alibega Feridbeg (1900. - 1943.), prvi sa desne strane,
sa familijom i prijateljima. Do njega je supruga Feridbegovica.
293
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Husika Mehmedalije Sead iz Zenice - Kolosović Hakije Mehmed rođen u Travniku
ubijen 1944. u logoru Jasenovac (1924. - 1945.)
"o Ca " u
$ a mit) GE mu ; 7 um ; x Ak A ž JE, ZIE. $x} j
Sukić Hasana Rašida rođena u Gacku Sarić Paše Džemila rođena u Gacku
(1927. - 1945.)
(1920. - 1943.)
294
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Kusturica Ahmeda Edhem rođen 1918., Novalija Omera Fatima rođena u Fojnici
obješen na Marijindvoru 28.3.1945. u grupi od (1910. - 1944.)
55 građana Sarajeva (32 Bošnjaka)
Maglajlić Muhameda Dževad rođen u Banja Luci
(1911. - 1945.)
Novalija Mehmeda Zakira rođena u Sarajevu
(1927. - 1944.)
295
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
=; = PEN s a H da ie ad
Remzija Saliha Omanović r. u Cazinu umro od pos- Gigović Hamdije Sead rođen u Sarajevu
ljedica mučenja u logoru Jasenovac (1920. -1944.) (1922. - 1945.)
+
_Fejzo Omera Refija rođena u Foči Lipničević Huseina Atifa
(1920. - 1945.) (1920. - 1944.)
296
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Muminović Hašima Vehid
(1922. - 1942.)
Salihodžić Safet iz Brčkog
(1903. - 1943.)
Bilajac Hasan
(ubijen 1945.) (H.M. BiH. inv. br 9593)
297
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
£$£+. a na
Glinac Mehmeda Mustafa iz Brčkog Gandura Muhamed, ubijen 1944. godine
(1922. - 1942.),
u logoru Stara Gradiška
(H.M. BiH. inv. br. 9594) (H.M. BiH. inv. br. 14756)
Hadžić Mehmeda Nusret iz Mostara
(1915. - 1945.)
(H.M. BiH. inv. br. 25600)
Šerifović Uzeira Hamdija
(1925. - 1942.)
(H.M. BiH. inv. br. 8365)
298
kom logoru
(d
ci u Jasenova
šnja
Bo
Husika Saliha Mehmedalija
Ibrahimage Salih
Vojvodić
(1898. - 1945.)
(ubijen 1945.)
Rebac Mehmeda Remzija
Ejub
inčić
(ubijen 1945.)
Gradi
(1910. - 1944.)
299
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Avdić Zaima Bajro rođen u Bileći
(1914. - 1945.)
Grupa zatočenika u Bogosloviji 1941. - sjede slijeva nadesno Abdihodžić Asim, Panjeta Safet
(poginuo u ratu), Čengić Nezira Aziz (1916. - 1943.) ubijen u Jasenovcu, stoji do ustaše lijevo
Petković (igrač Slavije) i ustaša Mile Antunović
(H.M. BiH. inv. br 2606)
AG
7.
300
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Softić Muharem je bio odbornik u oslobođe-
nom Prijedoru. Naročito se isticao u borbi za
bratstvo i jedinstvo. Branio je srpski živalj od
ustaša.
(H.M. BiH. inv. br. 1665)
Softić Muharem iz Prijedora.
Snimak iz logora gdje je ubijen.
(H.M. BiH. inv. br. 1665)
301
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Ferhatović Bajre Mehmed-Meho.
Rođen 1900., a ubijen 1945. godine u logoru
Jasenovac. Rahmetli Meho je otac od legenda-
rnog fudbalera Sarajeva Asima-Haseta
Ferhatovića.
Fotografija je posuđena iz albuma familije
Ferhatović.
E KG (1 sa BG %C _—"
Sjede sdesna Zehra Bejtović i Bahrija Šehić omladinke ilegalke. Zajedno su uhapšene i odvedene u
Jasenovac, zatim vraćene u B. Dubicu i obješene septembra 1944. godine
(H.M. BiH inv. br. 14838)
302
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Slikano 1939. godine u Beogradu.
Seferović Uzeir, rođen 1914. godine. Po zani-
manju tehničar. Organizirano radio od 1943.
godine. Zatvoren 1944. godine i odveden u
logor Bos. Gradiška a zatim u Zagreb (Savska
cesta). Poslije toga u logor Lepoglavu.
Pretpostavlja se da je likvidiran u Jasenovcu,
(H.M. BiH. inv. br 14839)
Bećir Arifa Hadžifejzović rođen 1918. godine =
u Prijepolju. Musliman, građevinski tehničar.
Stanovao u Sarajevu u ul. Hadžiidrizova
(današnja Sutjeska 26). Učesnik NOB-a od
1942. godine. Uhapšen januara 1945. go-
dine i ubijen u logoru Jasenovac.
(H.M. BiH. inv. br 25461)
303
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
sa ,x
PRI
a
Ruždija Enver iz Dervente, završio tekstilnu
školu. Aktivno pomagao NOP. 1942. godine
uhapšen u Doboju i otjeran u Zagreb, gdje je
osuđen na smrt, a zatim pomilovan. Poslije
toga otpremljen u Lepoglavu, gdje je strijeljan
1945. godine.
(H.M. BiH. inv. br 14857)
Džudža Mehmed, apotekar na Bjelavama.
Rođen u Mostaru. Prije rata pripadao grupi
naprednih studenata. Ilegalac, direktno
povezan sa Mjesnim komitetom po pitanju
saniteta. Uhapšen je 1942. godine i odveden
u logor Stara Gradiška. Iz Gradiške odveden
u Lepoglavu i tu zaklan aprila 1945. godine.
U zatvoru i u logoru imao je odlično držanje.
(H.M. BiH. inv. br 15001)
FAKSIMILI IZJAVA U VEZI SA
STRADANJIMA U
JASENOVACKOM LOGORU"
SPREMNE NU PNEu
" Originali zapisnika (izjava) se nalaze u AR BiH
= =
Prigstupa u
: cipele,fes,pulover,veš i jednu izv)
ZAPISNIEH.
Sastavljen kod Gradskog N-arodnog Cdbora u Doboju,srez dobojski
okrug tuzlanski, dana, 30-VII-1945 Pan krivičnom predmetu protie ustaša Kruste
Vulaljžu i još nekih nepoznatih ustaša ne štelu Zlete Bešlogić iz Doboja.
ma _ Prisutni
1.Hilmija tehić predsednik komisije.
2.David Vrdoljak član "
3.Tomo DIM a
4.Stojanka Čupović zapisničar
-
: ; Ku = "3X0
Oštečena kao privatna učesnica Zlata Bešlagić te an Alije Mu-
Jaomerović i Avdaga Bešlagić dok osumjićeni ustoša "frušto Mulalžć nalazi ge u
redovima Narodno Oslobodilačke Bojske u Tuzli a ostalim je nepoznato boravište.
: Dokazni postupak,
Oštečena kao privatna učesnica Zlata Bešlagić iz Doboje,Nustafie umrlog,
islamske vjere, stara 45 Sa domačice, sudski nekažnjena nakon čto je, propisno c
opomenuta na kazivanje istine i posljedice krivoge svjedočenje iskazuje:Com
R ulasku okupatora u naču zemlju te'preuzimenjen vlešti od ustaša počeli su ZE
verati i progonitis sve njima šumjive radnike iz DoLoja.'oj sin Kustafa boječi
se da će ga zatvoriti pobjegao je u selo Kostajnicu nedčleko od Doboja i temo_je
radio o svom krojačkom zanatu.U mjesecu novembru 1941 pod, usteše koje su imale
oložaj u blizini Doboje dovele su moga sine i zelvorili u koterski zatvor.Naspi
ujući se doznala gam da je moga sina optužio (rusto Mulalić koji je u ono vrere
vršio dužnost pobočnika u'ustaškom logoru u Doboju,de ie moj sin partizanski ku-
rir i da je on došao ne ustaške položaje gdje je irebso sakuriti Podatke i rosle
ti ih rartizenima Sam mi je sin govorio dok je bio kod kuće de mu prijeti opasno
od gore navedenog Fruste Tulalića.U Doboju kod ustača bio je u zatvoru 3 mjesece
podloseći svakim danom najveća progonjenja.Iz dobojskog zetvora odpremljen je
Župskom redarstvu u Tuzlu odakle su = u'mjesecu učju 1942 god odpremili u fogor
Jašenovac,te od tada nisem za njega čula ništa.Na sebi je odnjeo Dolje odjelo;—
esnu količinu novca.Čvim opstupcina ostečena
1"
San 1 IO:
i.KZični inventaj Ka a ara E POPE PE PEPI EI ČIČDIDIDIN TI (KEIDE! uda relaadA d I .
ž F NE Ukupnec.+.1.394 Une
"lovom(hiljadutristotinedevedesetčetridinera) je M
"U mjesecu januaru 1943_god, jednoge ćenc. dvojice nepoznatih ustaša došli '
su u moju biću i odveli moga ruže Kuštafu u ustaški zatvor gćje je pod najvećom
m žlostevljanjem odležao 8 dana.Kada su ga osmi čan pustili"kući toliko je
"bijo izmrovaren i isprebijan da 'e usljed unutarnjih povreda bacao krv iz sebe.
€e
) skim pregledima ustalovljeno je da su zu bubfezi odbijeni te je poslje 3 nj
pod tetkin bolovina i mukama umro. I 2 svjedoke Sliju U i ;
= U dokaz svojih gornih navoda pozivam se ne svjedoke (1iju Mulaoreroviće
i Avdsgu Bešlagića obojicu iz Doboje. SJT a ljrlagać,
: S-ai Pr Tome (gebeo %
deka šeštak Slija Mulaomerovij sin umrlog "alila iz Doboja,islans
ske Sjero,ar Na god, kro jački obrtnik,sudski nekežnjen nekon što je otud 0-
mentt na kezivanje istine i posljeći ce krivoge svičeočenje odnosto davenja vj-
Kaćkog mišljenja Jekazu je: Poznato mi je Ga su gore očtečenoj Zlati Bešlagić mi
činjeni gore navedeni zločini odvodjenjem sina u logor i gubitkom nuža koji je
usljed zadobivenih povreda podlegao smrti Takodjer sam saglasan ga ustanovljenom
Trocjenon štete od 1,394 predratna dinera. ih 7 NERON
og Ibrehima iz Doboja, islamske vjere,
star 51 god, Sudski nekažnjen nakon što je propisno oponenut na kazivanje istine
i posljedice krivoga svjedočenja iskazuje:Podpuno san saglasan kao i svjedok.
vještak Alija Mulaomerović u pogledu zločinstve kao i u pogledu materijalne šte.
te. - PREIAja Avdo
/
2.Svjedok Avdaga Bešlagić sin unr1
ZAPIS NJE
ae got Sastavljen kod kod go TaotEoa Odbora u Doboju ,STez dobojski
o tuzJanski. 1945 go krivičnom predmetu protiv poli icajača '
SOKO zen je )trkoča zbog PO gima odvod jenja u logor ns Štetj -astate
ge) a: iz'Doboja. /
47 Pt prtad IKONE Se
odgednik komisije. . tas
b David, Trdol 'jek član TG Em; Ž =
AlOto Jana. (uipovid 2 zapisničar. =
Ši
i lustafa 9elić kao privatni učesnik te gsvjedoci-y eštaci
' Ke Skop! jak i, Sterko Merković,dok se edrei Mlicajei Huso Mašnić i ! ?rani
Hrkač nepoznata. su boravišt a.
Oštečeni kao vatni učesni area Selić sin umlog Alije iz Do-
boja, islamske. vjere star 45 god go dridnak, ie zdržava petero čeljadi sudski nekažnji
njen nakon što ja proplano oponenut na kozivenje istine i posljedice krivog
sv jedočćen a iskazuje: ana 25 navemb-ra 1941 god,mj sin Bego odveden je Do 19-
ličajcima Husi ,Mašniću i Franji Hrkaću.Kada sam -Pltao kuda će s nijim'"odgoyo-
rili su mi da ka vode ne pre slušavanje Hakija Smaloviću.Dana 2$ 10--TI- 941g.
odveden je is po) lolakog zato sa ostalim mlad mm iz komšiluka u sabimi
logor Jagenovac.Na geb ije odnjeo jedno. od eto s0d kad "= odveden nisam ništa
Držluftik G i tražili o "njega SOS PE bi se moglo za djecu ušiniti.Odgovori
ajem s:da nemam ni ya Prige da je to DJEGOVO. stvar kako i na koji če
način on no
2 stna iz lo atiti.Tražio mi je 'predujam u ime holokara
6.000 Kn.Pošto sam .sir ik sa velikom porodicom ražumljivo da traženu
svotu nisam imao. a da graju Čaroje djete: prodao sam kuću i 50 kg,! a da
namirim igatenu svotu nakon čega gam bio prisiljen sa ostalon nojon porodicom
biti više gl
gladan ne go -sit m yiše što u zimsko doba nisam imao mo nosti
zarade .Oyin (HGni . pos pm oštečen. Ćai
Inventer u Tao 0d-=---=-----===-- 500 kg.
uća i n inveh BAI-=+=-=-==-=-=-= === aman nn=ananaan "
Ukupno 6500 TE"
RNA OT 7 joj
u ornjih navo am SSEECi
Skopljak i Marka Markovića srarjengi Doboja, ZE azJedde, zbae Pa
" - I sva — Moć S ,
a. 1JAX 3-7 . I" Lem
2)Svjedok vještek Alija Skopljak Že los U je I
mske SR gt. get Alija Sk ajek, nek kaža jen. 3 Zogana de poojejie gsla'
opomenut. na Kasije stine i posljedice krivoga sr jedočenja, eta S oPoma-
ere Ilustati goliću. ;(pričinjeni age pavodeni zločini odvod jen jen
gina kt = J glenovac NA a on go zodao ku : ak mogao platiti traženi ho-
naveo vrede. 6, Ćugt Pledratnih tlaka ne g A ita afe pića koje je on
4 oj ' .
3)Svjedok v eštak Marko Marković
vne Slkra,elas A oa te vić sin Xok,Sime iz Dd$6oja, pravoslar
benik Gradskog odb
roplano. opomenut Ba a kezlvanje istine i posljedi sudski nekažnjen pikon što je
posljedice kr; ikazu-
avjedok vješta Alija S Lo fy " zloči-
Ili
Oštečenh Mustafa Selić pri i -
vatni učesnik sa oštetnim zahtjevom STJEI (IE e kr{vičnoa postupku kao Bi
2 Do Przzjl
sPod
detva. štote" kao i. glede visine procjene štete
ZA Hredsednik komisije.
= dao Le ZJK član E
sa / ZLA TIM " "
vjezavaju i potvrdjujiiGBrmgnost procjene štete.
JJ f$eN.Odbora. a p KAN Predsednik 1 JEOabortu
,fubovn KRRLJNNE7 ,
Kr kd Lo
o
CRNA LLC
vy! .
Ke naje
PAPLA
122, "Sastavljen kod Gradskog Narodnog Odbora u goboju,srez dobojaski
Tanski,dena 11-111-1945 god,o krivičnom predmetu prtočiv policajca Ia-
a zbog zločina odvod jenjem u\logor Na Stetu Ji io Slori jula iz Noboja.
Aorteke | '
ker. 0 Ižilulja Čelić predsednik konisije. Mt.
(" ; 7 2)David_YTrdo! {sk člon =. Kat SP 24)
ž 20500.) ; 30Tomo Bilig " I m ZE s-2)|
Be = U { A)8tojanka Čupović zapleničar. tn. rex SP
s) : U Las, oa) nade
Kai ,Ostečedi Slija Skopljak kao privotni učesnik te svjedoci vještaci
"Marko Marković i Muetafo Šelić, dok osumnjijeni pelicejie Usto Vovsk je nenpozna-
ta boravišta I )
ne |
) =\' = Oštečeni kno pae I uČ JE okom jak uwrrlog Nlasena iz
Doboja, islamske vjero, star 40 pod,željepenzioner, izdržavn sedmero čeljadi,Su-
. čski nokažnjen nakon pPto je provisno opomenut nz kazivanje istine i' posljedice
. krivora svjedočenja iskazuje:Dana 56 novenbra 1941 god,noj cin ssen očvedđen je
po policafcu Mati Novaku u policiski zetvor u dana 16 decenmbru iste godine spro-
veden je na ostelim mladičima iz komšiluka u subirni logor Ji. (Cel5o Ne
odnjeo odjelo i cipale.0d njegova odvodjenja pe do danos onj i
sa ostalim roditeljime čiju" gu djeen stladsle otišeo Urečvitiju iomol
se on zauzme ze mop srna koo i zo ostsle,Odgogorio mi je cr ma dex djed
ao predujam za njegov rač.s ostatak od 20.000 ne.imećoma zajednički du
položimo nakon svršenoga posla.Obečao mi je do buden potpuno sipučan de Će zi
se sin sigurno pin eOvim sam postupcima oštećen i to:
2
i Pi, inyventar---=--=-------=---=-----===-=---- - 7300
' OLOVINA === neta nor una sameiram zamro O)"
S de _ = j Tkupuck--IDG Jin
Slovima(h11 jaduosamatotinadinara). uu Ku
; dokaz svojih gornjih navoda pozivam se na svjedoke vidštake Marka
POENGTI
Markovića i Mustafu "eliće obojicu iz Doboja. ) 7
= ; 2)Svječok 'vječtok Marković sin pokeSine if Meboje,pravoslafhe. vjere
Star 40 god, Službanik Gredskog odbora, 3u'g cd nekežnjen nakon Sto je nropisno
opomenut na kazivenje istine i posljeĐ.ce ;civog svječočenju iskeyuje!Toznato
m je da su oštećenog Aliji Skopljaku pričinjen gore navedi zločini 1 štete
od strome policije kao i Sve gore navećene stvariffoje jefu neve/v_rijede 1.Boc
predratni). dinara. H ' ' aplet (kl KlLU)
. 7" S)Svjedok vještak Vustafe Seli sih mrlog "lije iz Doboja ,islamske.
vjere,star 45 pod radnik;sudaski nekaai jen nakon što je muliki propisno ovonermut
NA kazivanje istine i. posljedice krivog svijedočen u odnosub dovrnja vještačkog
mišljenja iakazuje:Podruno snsg nerlosen ken isvjedok yješlsk Nerko Ugfković u
pređu zločinatva koo'i u pogledu materijalne štete kool rleće visine procidc-
ote. KESE Terni
taf 152 ET
: ME A po MAME DA filii
u ž . Oštečeni. Alije Skogljak pridružuje se kino privitni učesnik "%G
oštetnim zahtjevom u iznosu od 1.800 dinaru. . I
ke o e j I
Zerdanščer; I - ua o, , | predsednik komisije
di ka Sg član ,
"") U, PS _Paoril Pkejetk , ;
I , DIrz2 (SZ j
I JJ. Avjeravaju i potvrdjuju ispravnost procjena štete.
Sekret 1 G.N.Odbora. = Fredsodnik g.f Odbora
Utah kalio Zli
okrug; tislanaki dana 13
Pristupaj
dz Doboja, islamske aa 20 satni radnik, suds
=-5XZ5-A PI S NI KV
Sastavljen kod Gradskog Narodnog Odbora u Doboju,8rez doboja.
SYT-1945 god,o Krim predinet u protif igtaše goojeki,
Lukića zbog 'zločina odvodjenjem u logor, na štetu Ismeta Trampića iz Doboja.
PANA NA san) = "
1)Hilmija MORU predsednik komisije. U TITU S jemni)
2)David Vrdoljak član 1 . '
3) Tomo Bili. Na
4)3tojanka Čupović zapisničar.
\
" MAPREIH
VK
_—\,, ,Oštečeni kao privatni uBesnik Ismet Trampić te svjedoci vještaci
Savka Miletić i Marko Marković dok osumnjićeni Lukić Ivan već se nalazi U prije.
TU. . i
Dokasazni postupak. =
Oštečena kao privatnh učesnika Ismet Tremple sin umrlog Hasana
l i ski nekažnjen nakon što
ine i posljedice krivoga svjedočenja iska-
je propisno opomenut na kaszivanje is
- zuje:Dana 1 dećembra 1941 god,moj umrli otac Hasan bio "i pra ee ga još nekim
j ivat str
is ozmutin grad jenima u privatno) kući Savke Miletić po ažo ugtaša.Dana 16-
decembra iste godine oko 9 sati na veće došao je ustaša Ivan Lukić i pozvao moga
oca da ide s njim.Drugi dan saznao sam od prijatelja moga oca da je upučen u 93-
birni logor JagenovaceNa gebi je odnjeo odjelo,bakondje kapu, dugi zimski kazu,
dva para veša,i novćanik.Od dana odvodjenja moga oca nisam ništa čuo za njega.
Ovim sam postupcima oštećena i to: . . "
\ 1)Lični inventar u vrednosti-------=+++------------4.050 Din.
Slovima(četrihi1 jade pedesetdinara)
: -,., .U dokaz svojih gornjih navoda pozivam se na svjedoke vještake
' Savka Miletić i Marko Marković oboje iz pe Sam Pa SME
R I U H HKoy
= —___ 2)Sveđok vještak Savka Miletić pok. Marka iz Doboja, pravoslavne
vjere,stara 83 god, penzionerka, sudski nekažnjena nakon što je opomenuta na kazi-
venje istine i posljedice krivoga svjedočenja iskazuje:Toznito mi je da gu ošte-
čenom pričinjeni gore navedeni zločini i štete od strane ustaše ivšna Lukića i
da. sve gore navedene stvari Ismeta Trampića koje je on paveo vrijede 4.050 pred-
ratnih 1nara ' " Tej ) S ae Tok PLES E od = Paga
ME O p brordua Pi doljike
ou
Oštečeni Tamet Topić pridružuje se krivićnom postupku kao
privatni učesnik! sa oštetnim zat Jovo 044.050 Din.
i \ VI
LJ
' Zapisničar: M Ket predsadnik komisije.
: | jis te Daritk" fedkfelf član i
; G A zar OVAN LI U
OPERE ee ,
; I . Ovjerava i potvrdjuje ispravaost i! štete.
Sekretar G.N.Odbora. ) U GE , Sa Fršdsedpik et Odbora.
gr rmmism Ma _ I li LC
Gradska konisija za ispitivanje ratnih zločina okupatorai njh.
pomagača
) fi.
groj :/ H/u'- KO star, 6, 1,19 45, —
Gib NAM AŠA
)
Zanisn ik pk o! SUM
,
(JE IPRJPIINIH =
Sastavljen nred Gradskom komisijom-ga ispitivanjeratnih
sločina okuđatora i njihovin pomagača ge građ MV star.—
žapisnišar
H MG Prisutni ; i
Muslidegović Anil
Slinčević Salko, pretsjednik
ktokrijtzeeik JU go 8 lon' koni sije
Lahović, Derva član koni sije
. k Pete! PARE, olkrslot
Pristuna z Kajić Zulejna sbofuga ran. Faglije, rodom i%ž Visokog,
a živi u Hostaru, stara 35 go dina, propisno oponenuta na kazi=
vanje istine jskasuje : I
19. VIII. 19 21 go dine došli su U po noći u no ju kuću ustaše
Mika Miličević pok.Luke Franje Jurica, feki Križanaoc sin Jurin
o dnc sno ime mu Je JYE0 a trojica u bjegstvu/ napori pu i
odveli moga muža Fazliju.Zsdržali su ga u gatvoru u Mogtemru'2
1/2 njeseca.Krog to vrijene ga često puta tukli.Hakon 2 1/2
njegseca u Jablanicu a Odavde navodno u Josenovac, gdje mu we
svaki trag izgublo,Kakva Je sudbina Onih u Jasenovou to znam p
svi,Ca zato i Ja mislim da je i noj Fazslija ubijen, da se više
neće uratiti.0n je bio po zanimanju kolar /kiridjija/.— =.
Onje bio hranitelj moj i moje 2 dWjece.Jedno dijele je 0s talo
Od £ godine a drugo OC 4 njeseca,9n je u miršc dobagsara-
djivao svaki don 100 dinara.KOla i konje su mu O dugseli i Hrane
nas Oštetilli sa najmanje 15.000 hiljada dinara predrotčnih,—-
SVJedo kinja :Pivao Snasenija pok,Bere iz Mostara, stara 73 god,
Vjere pravo slavne ,sropisno 00menuta na kagsiv
nje istine iskaz
Posve gsuglasno kao svjedokinja = Oštečđenioa Kayić Zulejka. - TEMA
HM i JR A svj edo kinja 1.
o Or % u + a u ,
4/ pere ohalo uža ae
PSTEKE
U
Gradska komisija sa isjitivonje ratnih gleodšina O kupatopa
i njihavih jonagača
/_ a fra rervam cer. ori Gara
LI Za . kk , = " pra
Broj SE, (Zabe Mostar, 11. KIB 46 ei
Fapa ent Uto ZMR
Sagetvaljen pred Grcdagskom komisijom, sa ispitivanje ratnih zlce
čina Okupatora i njihobih pomagača sa grad Mo sgtar.-
Zanisničar : I Prisutni : :
Muslibegović Amila Slinčević Salko, pretka
a=" — Puzaić Šefkija, sekrtr
Škrebić JOZO, čl, ko,
Salahovij Derva,čli,kn,
,
Hujić Sana kći Mustafina,iz Mostara, stara 21 gdu,
Pristupa :Muji
vjere muglimonske,srenisnc OC ;omenuta no kazivanje istine ig
kazuje. /h/{dE/tldTAENdA i i :
'28.marta 19 44ago dine njemački gestanovei gu poslje roba noći
počeli hapsiti omlađdinje i omladinoe u mom komđiluku.?PO
ne su kući došla šetvorica in,ali sam ja pravovremeno unoka.
"+ Medjutim moju kumšinou i drugoricu Muberu Čemalović um,Mu=.
hameđage, staru 24 godine, svršenu učenivu gimnazije,uhapši |
su istu veće,Z držali su Je u gestapovskom gsatvoru u Vlad
činoj kući 17 dana, gdje je bila sdješno sa Arifom Hodžši ga
limovifen Osmoncn Novom, Brsancm Karićen i Ješ nekin omileini=
NayTu su Oni svi bili šodvrgnuti teškoj torturi,mučenjira
glaaju,žedju ,nesaavanjen kroz tri nNodi, te prestalnem dee
neka. Poslije 17 dana upužena je sa ostalim u Staru Grga I
u kaznicnu Odakle se je javljala šar puta.Is Stare Gro=
(dićke rrebočena je bila u Jesenovao kad su se Jartigonijris=
mloali Nevcj Gradičški.Tu u Jasenovok isgubio Joj se svaki
trag.rokc Je ;oganoto ig štanpe i izg ino " Ž
ZA 7, 5 Irinovjeđdanja preživ=
Jelin nasdenika iz Jasenovca svi, preostali hanšenioci u Ja=
_jenc vou Pred nastupanjem sortiaona, bili su poubljenji Od
tranre 'Uu3 na gate irž Ja ' " ;
glovilc.Jer itičen da Je Mubona Dra ja jini gi) zažin som
Je najke,Jer je ze vrijene rate bila sav 1 HWE:GG ;
oa u raznim nadleštvima i takpsk piano Sid rna ka činovi
koERONa. Zete majku i
NU
O
.
a ) Sojedokinja - oš tevica
/ ' ć a 'g je kadi me
Naob x PLEME :
4) "%C a š
= %|) Ma "
U SUakowe B opna 150 NE.
ž id MG
Gl, a_p lauatlA, ne ja
PINE
(PR .
; '
"a
gradska komisija sa ispitivanje ratnih zlođina okupatora i njihouh
j pomagača
ZE FE TITRY kanat pa se
$roj A II/X ka Mo stars. X. 19 Ko Kleni ve)
Wi)
f
U
{!'
bi
PA gd yo
Z a p i gn i k NAIVAV malmiktnoztm o peva ijauA sk KREna
sastavljen pred Gradskom komisijom sa ispitivanje ratnih 810=
čina Ckupatora i njihovih pomagača za grad Mostar.- ;
Zapisničar : nm Prisutni :
' fuslibegović adnila | — Slipčević Salko, pretsjedni
flrrtrkarih J0 80 , član komi si je
Sglahov Derva, član komi!
Za ef I 6, POSAPAR
r
Pristuna :ČadrafFata žena Ahnetova, stara 65 godina,nuslimanka,
zropisno Opomenuta iskazuje ;: ,
JOŠ u drugoj poldvici 1941 godine moj je sin Nugret Fadžio smna=
nović / iz mog prvog braka/rodjen 1915 go dine,uget u HArbatsku
rezervu pošto nije hilio, Sa dobro voljno služi ubrzo Je Dio zat=
vo ren u gatvir u Staru-G'"adišku,9 dakle je bio prebačen 1944 3g,
u Lepoglavu, a žatim u Jasenovac, gaje nu' se. svaki trag izgubio.
Xa sve strane san raspitivala za nj,ali ništa dobrog nijesam sm 2
nala, sigurno je ubijen sa ostalim hiljadama naših interniraca.-
Moj Je sin bio po zanimanju limar i hranio je mene,jer sam bez
nuža i upučena Jedino na sina.0n je u mirno doba mogao zam diti
2.006 dinara mjesečno. Njegovim gubitkom izgubila sam jedinog
hranite lJa ,Jer sam ja stara nesnosobna za ma kakvo privredjivm
Nije mi poznato ništa c tome,koje bio upravitelj logora goše
Je bio zatvoren i ubijen noj sin,Jer sam sama nepismena,a inače
ni ništa 0 tome nije nogao reči pobliže.
Svjedokinja ; \
3
Za. oba Rila %,
U
Svjedokinja :Bošnkak Andja udova j
; Z0Ak.Mate is Most
50 godina, rim9-katolkinja,Dropisno onomenuta Tokasuja ula
Buglasnoe kao svjedokinja Fata Čadra.- Po sve
ot T dy
gt xp Be
4 ,
P
Pdpu lavove? hoveižiji Svjedokinja :
A) PROSI ; Nm SC E , | Bosyak Peek
tn
G Btr " . ALI
"NK
i i ti čiha okupato ta i
i konisija sa ispitivanje ratnih slo
ai ; J njihovih pomagača I
aroj :r SAT MG = Mo star, 5. X. 19 45. —
Zapisnik RI
Sastavljen pred Grad kom konisijom za ispitivanje ratnih zlom
čina okupatora i njihovih pomagača sa grad MC star.-
Zapisničar : j Prisutni :
= Slipčević Salko, pretsejedik
HMuslibegović Amila SAdibertć JO z0 član konigsije
Sglano pji Derva,član konisij
Sake oa PI SVEZE
Pristupa :Blagajac Fatima eupruga Djemala,igz MO- tara, stam 83 g,
nugslimanka ,maklbjka 4 djece,prcpisno opomenuta na kazivanjetirtine.
iskasuje : : |
i LE 1 Nijesu mi poznata lica niti
tmena Ovih policajaca i{ agenata,Mislim
vati Mančija Batlak.Prije nego Jena ju
U toj karti koja je
aši Javio je Djemat da Je živ i Kdras ae $=
Svjedokinja -_ 0sStečenica :
:
/ I
| upao LE
Svjedokinja :Pecić Munira supruga rah JV Loli
s go dina,muslimanka, A .
,
Svjedokinja :
- Svjedokinja ; Maljević Zani : Lece' Lleenitka
stara 32 godine,nuelinanka 0 UDrUga rah, 4rs1 '
suglasno X rue inanka, DrO ni sno O pome' ana iz Mostara,
j a. svjedokinja Peocič Hunira. - enuta iskazuje posve
a x UZN .
{242
ki %.
= 7) ;
Jr / ode
Dolje Vatjedia 'RehrAHAJeE I
Ni
HU
Gradska komisija za ispitivanje rstnih
NEG/ld H
zločina okupatora i rjih.
pomagača
M
(PINVANJE
; S tm CA
NPOV ETTIUI
Sastavljen pred Gradskom
, 13 +, . , ve LI
h E aSKO m za ispitivanje ratnih. zločina Okipe:-
tora i njihovih pomagača
j: - L9T
Mostar.- . \
u o= Prisutni ; '
slipčević Salko, pretsjednik
- js Puzić, sekretar
. ; s Zi ! P Grebo. Fuhsmedđ,člor korisije
(Mr _Abeatol | Tebu SZ Mherlorno A "u ;
Koeere ć j —— uu Mg JO PE (ona
2e2č.,novembra 1944 godine povodom mog odlazka u partizanske redove došle.
su ustaše noćno u moju kuću i cdvelimi suprugu Cenilu rodjenu Delić,rodje
na 1907 godine i s njom naše troje djece i to IWnisa stara 15 godiaa,Jagod
7: godina i Zijada stara Z njeseca.Utada cezran šta je s ajima.Samo zna=
den da su Dili doveđeni u Jasenovac.švjedok pokaziva pismo,koje je pisa=
la njegova supruga mk Ćamila iz Ženskog logora u. Jasenovcu koji nosi
datum 8.1.,1945 godine u pismu obavješćuje da su dobro ona i djeca i moli'
'" da joj se pošalje štolvićže hrane. Pismo hosi\ poštanski žig pošte Mostar.
od 21,1,1945 godine i ustaški'žig sa ustaškim gtbom.Svjedok pokazkuje i
"drugo pismo ,koje je uputila njegova kći Enisa i istog Iogora istog datum
na,a upučeno je njegovom bratu Hysniji.trisino takodjer nosi ustaški žig
logora,Pisma su nakom pregleda povračena stranci. " j I
. Ja sam se irteresirdo da saznam komi je odveo Ženu i đjecurali '
nisam nogao ustanoviti,da su to agemti Moštarske policije i neke ustaše.
Sef policije u to vrijeme: bio LE a njegov refereamt kazao političk
je bio neki Leko,Smatram odgovornih njih dvojicu,kao i mjihove naredđbo=
davce, Na kaffao se. mogu zakleti. GEJE ; " !
Zapisaičsr
muslibegović Amila'
=
4: Svjedok - oštečenik H
Gradska komisija za igjitivanje ratnin sgaločina ckuja to ra i njih
pe majaša
.A13}M4I- — ! Mostar, 6,1519-45——
srnj 13) ER. Jeste SU
za ba njt/k Blago UVJA
U - i P. g sd
PE, Postaje ŠEIKA Pia 1 ro io brniprne mora
Ssastculjen pred Grodsgkon konlsiJfen za tapitivanje ratnih xzl108,
Gkušetare 1 njimutt ponagjfp ka grna MU star. -
I F £Z
j Prisutni :
Zaptaniđar 4 pega
Kuslibego vif Milla "Ha Slizdevif Salke sretsj di
; Sh kr ijzega Je 30 Slan kxcm{stj-
Sgi 4,
A PHssbi W ;, 47 te š
Pristuna +: Šukalif Pata šenc Šušrijina, lx MU stara, stara £ go dr,
vVJer? nusglinanske, Sri zi gno opcrenuta na kasivonjemistine {sk ožuje :
erva,Član komigt;
A UZ
McJ sin Hasan mlađdiđ cd % ge dina slušđic Je u poBti Saraj-vo.Ia
Je8te su ga ci vele ugtoše 24,I111, 16 45, 'gc dtne u Jagenocvao 8a Jod
Jedni Velikem partijom po nNajrđenih Scrajlijo. Tad Je u Sarajevu
hozšenja uršić streljac ljude ro slu 1tCgnatt'ustađre yluburid. Mak3
ta. pvediai Arumtoina Take dem inje raisana GC Broda SZ ZTi EFlvi u
ovirne tranepo rtu a ćalje šta Je bilc 3 njina neznan, Sunnjer dali
Je na živo tu, Pc snatc Je da su ustađe nno ge transpo pte hapdenika
bl ćane pObDILI 1 zopoalili,CO sim stna Fagsona inaćen JOŠ £ molio D bre
djece i Nagsan Je kac nojgatoriji PORAGaAC ka nuš hratittelj sa mt
in Lagubili hroniteljce. : " j ;
a /
SJeMiJja, o gžetont oa 1
: Se kal o Fe
Svječokinja : Fata Šabić žena Mehr div 'stara nk
'PrC piano Cpomenuta no kasivanje LstinG'tokasije PNG ststininM.
Poznan Wbro familiju Šukaliđa Šučrtje 1 njincye GCbiteljske npr
Zaean do poštanski I
20. ustađana Luburidevia
Ic X Brc da Je Živ došao ali 2 70 dine, Kako ve Je Šu
Kako su todo mnogi naši ljudi "po bejena jenu Desna nit Gm
nnjam da U Jecstoo šiv {i ' katid, u SPO VOU LNG PICU. Sum.
Svjedo kinja .
Zk Saki! pk
Grsdska xenisija za ispitivanje ratnih Zlečina ekupateora i amjihevih
penagača
Broj : 6OP = Mestar,20.X.1945.—
Porina near amm
) same
$romui %|
H NE, an H
i )
$ H
Pi i
(di
"— = 00
Zapisnik
Hm." -" 3400
ET = ae J
TVRD ASTANA RAI
Sastavljem pred Gradskem kom sijem za ispitivanje ratnih zlečina
ekupatera i njihevih penagača Za jgrad Mostar.—
L/ Prisutni
Y Slipčević Salke,pretsjedsik
DA /{Puzić Šefkija sekretar
IZ Mrkenjić Hasan,člam kemisije
JJ Rsras Stauka član konisije
Zapisničar :
Muslibegević Axrila
' Prag
Pristupa : Isić Murat um,Ibrahina,iz Meostara,star 60 godina,vjere
muslimsaske otac 3 djece,propisne opomenut na kazivsaje istine iskazuje
Mega meleg Emeza edvee je ustaša Keka Kemrljenević ,13.februazra
ove godine u dva sata peslje peneoči.Odbeđen je u ustaški stežer, odakle
su otprerwljemi dalje Exes i jež jedna grupa tada pehapšenih gradjans .
pješke u Sarajeva. Ustaše su ih pevezali u žice i matovarili na ajih svu
sveju otpremu i to-ke ih etpratili prema Sarajevu. Sta je dalje bile s
Erezonm neznam, jer mišta nmisam mogao više e ajeru razabrsti,?riča se
da su etprenljeni prema Brodu Za Jasenovac, jer da su savodno aa sudu
riješemi krivnje Medjutim šta je dalje bile s mjin neznan,Na spisku
pe bijenih nije bile ime rog FxueZa niti,se dje,da a zaam,preoaašle
njegeve tij le.
Emsz je imače bio nmaučenik električarskoeg zanata,dječak ed svojih 17
gedinma.
Svjedek + eštečenik :
(ZWZ Key
{Pa
Svjedekiamja : Balta Hajra supruca Osnana,iz Mostara,stara 50 gedinz,
g/brdiadl/ majke jednoz djetetapprepisae openenuta
vjere nuslircanka, jedne ' "
lasne kas svjedok — eštečenik
Ra kazivanje istime iskazuje pDesve SUE
Isić Murat.-
lo pade
URoktal Hojsa
Petpis članeva kernisije
1./Sliočeyić Salke,$.T.
+/Puzić Šefkija, S5.T.
Ž./Urkenjić Hasan,5.T,
+./Boras Staaka,5.I.
Da je preois vjer=?" erginalu tvrdi i ovjerava :
4
Za kascelariju kom sije :
NG NE u j zob beg pr 'c"
n=
Gradska komisije Ze isnitivonje retaih zločia2 okusptora i
. "Jihevih
pomagača
prav or NN;
ZEMALJE Sa (Pa
Broj NMebliče I Mestsr,19.X. E : ,
I prim ni 3442
Zap)pisšsaidik Tr a
sastavl ea pred Gradđskym keuisijen zar istitivanje ratamih zleči kh.
patere i ejihevih pemaszača ze grad Mestar.- /
Zapismičar : Prisulmi ; Ma
Muslibesović Amila Slipčević salke, pretsjedai) /
I ?Puzić (efkija, sekretar /|
Mrkomjić Hasam,Ččlar komisije |
Beras Stanka,člam komisije
LENI
Pristupa :; Šapuh Oner sim Mustafimn,iz Mostara, star 25 godina, vjere
muslimanske, ,neeženjen,propisnme eponenut ms krzivanje istime iskazuje ;
24 marta 1944 gedime u Mestsru je bile ustaške Zaštitene redarstvo iz
Ssrajeva kuje je u Zajednici =a Mestarskem pslicijem preveže miz
hapšenja. Oke pe neći toss dans osrevalili su psreke bašće u meju kuću
uhapsili vesae brat; Satfeta,a zatim i reme kad samu pekušae da ih pi=
tam radi čega haprše brata i kad sarx tražio maleg za habšeanje.
Nakon dugeg objašnjene s Ajina mene su pustili a brata xi uputili u
peliciju.Ja 'sam pošae s njima da vidim Šta će biti s bratenm,NMedjutir
su mi agenti edveli brata u zatvor gestapea skupa s malim Sulejnanovićer
Hemdijem,keji je takedjer tad
a bie uhapšem.Ali je sa gšuštean peslje
4 — Sdama.Ova hapšenja su izvršili agenti i to šef zaštitmog redarstva
Pera pa wakupović jsrent Hafizović zatim Sušić Pavejantelkević,te
apent Mestarske policije. Cvitanević narećite je Dio Zaes ovaj Sušić
Pave_ a i estali svi marje više mislim da su evi agenti sada u Djegscvu.
U Hestaru su zadržali uf Zatveru sea ješ sekolikeo pohapšemih mjesec dana
Edje su bili izvrgbuti strahevitin mukama i tereren.Mučili su ih tre=
daeynmom gladju,davali im seli rlatili Šakanz nogana pemdrecina nečali
na Uakazvani "travaj" i nakon njesec dama ih etprenili u Staru — Gradišk
u veliku kazmieonu.Tu je bile u grupi 12 muškaraca i U žeaske iz Moestira.
Od Mestara su bili prefesor Alikalfić Mustafa, Taljke Mehić ,Orer Mesihević
Laze Radišić,FHadžiselinević Arif Sabitage,Čulajević Dugš Setgroem
Nevo, nej brat Asfet druzih se inena neonen J ušan, Bučuk,
,_ 1 I : mentalno ne sječan,od ženskih
= me Setezretima Cišić,Dika Hadžić i Berga 'enalović.
nuških se vratie žiy jedino Hrsam Novi dd oj j Ka kig
švaben.Cd žerskih se klde nike ulike PRE jeo Kao odjeka
Osrnam mi je move oripevjedae d3 je om vidie
ustaše ebjesili u Starej — Gradiški-nega
xzeki drugevi pebjegli iz legera, OSnau je
bratem,Ssafet je rodjen 1923 godine po Zani
Već preke 4 gedine je 'radic na :
Svejim ečima vidie kad su
brata kao ednazdu šte su mm
Neve bie u istoj čeliji s nojil
ga nanju je bie elektre— nehaniči!
3TCdAR eslebedilačkem pekretu.
42% Svjedek -(eštečtanik ;
" Grsaga8s m0Z1851ga Za ISplvlvenje rasrtin Zloćira okupatora i ogjlui.
posagaća
,
Broj ua - ' : mo star, 4.
ZFMALJETA KOM 'AJZA UTYPRIVANJE
Leb na 11 iu POMARBITA
Za eg, MA 1 re, Tel vOVAIJ
Lav. 'brci POBLNEY. 7
Sestsvljen pred Gradskom komisijom za ispitivanje ratnih zločina oku =
pator=s i njibovih pomagača za grad Mostar.-
ng
- Zapisnik
Prisutni : .
Slipčević Salko, pretsjednik
Puzić Sefkija, sekretar
Grebo Muhamed,članm ćorisije
Zepisnričar :
Kuslibezović Amila
'Pristupa nefs Delić žena Salkina,%6 godina stara muslinonka, propisno po=
učena iskazuje ; i ei i sa I
Koliko se sjećam u ljetu 1942 godine moj sin Djemal,star 22 godine,
bio je osumnjičeam kao pertizem pa su ga hrvatski oružnići zatvorili i
predali talijarima.Pe su za predali talijarima a ovi su ga otpremili u
konc.logor na Mamulu.a Mamuli je ostao. 18 mjesecu ,nakon toga se povrati
kući tek što je bio kod kuće 18 dana ponovno su ga uhapsili njemci i oG=
veli nekuda otada više za nj ništa ne čujem. Tužio mi se je da je Na Ma=
muli bili vrlo teško, jer je osladi blc jako oslabio pa je bio 'smješten.
i
d U az
i . . - ž
N
U bolnicu,gdje se je malo oporavio.0 njegovom sadašnjem boravištu i
životu nezram ništalNjoj sim Djemal rađio je na rudaiku. i lo je glavaom
' moj hranitelj.Mogeo je zarediti mjesečno do 1500 dinara osim čumura i.
tP. |
Mog drugog sine ČCamila, starog 19 godine. iz Mostara,bolničaora, Mg starske
bolnice zetvormili su V"rvatske vlasti i.nskon proveđemih 4 — = mjeseci,
u ovdašnji. njihovim zatvorima otpremili šu ga u sabirni logor u Noyu %—
Gradišku cćakle mi se je rekoliko pata javio = ja sam njemu slala pakete.
! Odakle su ga odverai u Jasenovac. Se — S sb ! i
Svjedokinja pokazuje pismo. koje je poslao sin Čamil 21.1,1945 god,
iz logora Jasenovac.Pjsmo je, snabljeveno ustaškim Zigom i iz njega se
vidi.de je Delić Gamil bio zatočenik grupe 10 A zsabirnog logora U Jž=
senovcu. Nakoa pregleda pismo je povračemo stranci.- Čamil je u bolnici.
zarađjivao u mirno doxba oko, 1,£ OO dinara predrataih, a
: ' Svjedok Štečenica.
. sp ' , sa U su VE k U pa OD ; 4 ai PRI SE \ ' id s
- Svjedokiaja ; MWJWNUNA BHADZIUSMA JOVIĆ žena šyham a muslimanka, stara 44.
.Bodins neporoćefa iska ZzuJE ; x :
Navodi svjedokiaje Delić Nefa u cijelosti su istiniti.Ja sam rezina xzomši
R8.Redila' sam Zajedao n8 werođaoj stvori ss anjemim sinom Čamilom i. zgsto.'
mi je dobro poznata njihova sudbiaa.Drugo posebno nemam Šta reć.
' ovjedok ; ;
" RE id i ma
X, ' Be TOM. Memsdsikio a
ia i " .
. / ! ; SLON
V
SO Sao laaj=F)) |
I - { ! . , ;!
7, NE ke veka jene Anok_= fIJenavo. i
=) ' RH ; ;
Ć E Ž
' a /
, ? Te hoc ond kon
u i PE ga TE SAN ARRE (tle grd U
OG \.
;. Broj: 26. JAZ = (arija RE RAK \ 19
="
: Zločin izvršen: U Mostaru.
y
i
\
UEKog
Prisutni;
ipjćović $Selko,presjednik,
Pure 5efklja Bakre5ar,
Grgđsko xomisija za ispitivanje mločina,
ZEMALJSKA KOMISIJA ZA UTVRĐIVA:5
ZLOČ, OKUPAT. I NJIHOVIH POMAG/LA
a= I Bravo CJA16 Huscego ćler korisije,
\ | koster,29-V-=1945, Inv. brai we (3.Ć. Vukan član komisije,
" 24, P.LONIE =
Zloč Let: Cvitanović,policiski agent, pobliže nepoznatih generalija i
. 2) imovnog atenja,
-N Jakupović, Šef agenata musliman, visok ,mršav,po zanimanju bri.
'jasč iz Sarajeva Sam i , I
Sa a ' Hadrović,policiski agent rimo-katolik,stsr oko 30 god,sreda
Nm njeg rasta druge genersl{je i imovno stanje nepoznato,
-'; tolik,rodom iz Ljubuškog, "
Kane Stojčić šef kaznione u Sl,Građiški, star: oko.25 god,pimo-ka=
, I St rm TG Kategrija:SG +
u
GE Sao s NG GE
Žrtva zločins:, Keslhović Omer,stear oko 35- 40" gođ.musliman, tehničar neženje:
BO U iz Ljubuškog nastanjen u Nostarusin' rahm.Wehmeda. nu '
,
Vrste zločine; Hapčenje i interniranje,
/
Vokazi: Saslušanje svjedoka Zulfe Dugalića, umr.Hamidagey,te 'Cmerova
U . breta Hsskna Mesihoviću ,starg 35 god.,muslimen, stolar po gssnim
4 /
",, Opis čina: . Denn 7-IY-194U zočvoko 3 sata poslije podne moj brst Cer na
S ' . ) +
GJGI mm a U P ( 35
Meki ee TG AT bklučene
"ba s T lezio se na poslu na izgradnji bunkera u Brenkovcu,tada mu
" Je prišno sgent Cvitanović i-uhengic Ba i odveo: u zgradu vla
PESME . dikine kuće gdje se nalczi0, Gestapo", Po pričenju jedne drus
PRTRMNKE Barice,koja je takodje bila s Ozerom zatvorens,8 koja. je puš
, ; NNNIH tens, pričala mi je da su Omera odmsh zvali nevodno ne. saslus
čenje,s: ds. su ge do nekolike minute čuli muklijjsuci i Zapo=
megetnje Omerovo,Sizurne gi ga nešto pitali da prizna,a on te
+ ,nife htjeo da učini ,Hrenu sam mu slao redovno deli je dobi=
Joo ja ne znam, pošto nisam, imao Dikakve veze s ONjiBe
Dana 2b-IV.iste godine, poslao mi
kdostar,u kome mi piče đe ib"negdje vode gždje i kuda da ne
Zna, Znam de su ih povezsli prilikom utrpavsnja. u karijon i
M i Su leja ije Ni payevanE neoju kojima. su brilr/eik,
u o a de sklustafs kelfić,Fahire Čišić + još nj; o otiže
Sam + 211 do.u Drežnicu,s odatle \ oane orTTE
a zatim u konc.,logor u Grediš sk 'mjesec dana
Plenjedija KOJE _davio m! se iz desalEka u pludu je pri UT
Šri = -spremim hrane,Kako sem čuo od Osmana
a au. Vili zajedno, bilo je Stračno,Ogman, mi je rekao da je moj
I brot Omer ostao živ iza njega u Konec
"drug rekoo dn je Omera još pet stotina zatočenika, s možda
1 viče,na noć prije NJOME na, ZAVOČ SI
' je čuo u Jasenovsci "",
Sao \Svjedok:
OM
" HOIET
re)
/
=
de | i Ka "GL GAMA horelivić o.L. Cp
Per 9. :
$pis Članova kom
JESTE
gradska komisija za ispitivanje Prisutni:
zločina okupatora i njihovih
'ponagačae
Broj:232-
ostar 5-VI-1945.
Zločinac:
Žrtva zloćina:
Vrsta zločina:
Zločin izvršen:
Dokazi:
Opis čina;
=
" noveni agenti u mo
'zZivao ne
bovac.
isije:.- ZONE
prem osa
i
Heršaek Vjekoslav sin Jankov,rodjen 1915 god.crnomaenjast
niskoga rasta,crne kose, iz Zagreba.
-Dugpendjić Paško,sin Ivanov,rodjen 29-VII-1917 god.u Kup=
- resu visok,plav, jeke konstrukcije obojica stanovali u
Hitlerovoj ulici br.2,kod Betra Klistrinića. !
Dr.Opijać Asim,sin ; rodjen 1898 god,u Stocu,bže=
njen, otac jednog djeteta,musliman, : = "
Hapšenje i interniranje, "
U Mostaru.
_Saslušanje njegove žene Vjekoslave Opijać.
Dana 14-1-1945 god.u noći oko 10 sati,došli su gore ime=
ju kuću uhapsili mog muža Ssima izjavi
yši da imaju nalog,da ga uhapse.eNalog je bio od mostars=
ke policije,čiji je šef bio Sojji,a njegov zamjenik Gp=
gić.U Mostaru je $10 Samo dva desna u zatyoru i treći dan
u jutru otpremljen zajedno sa Smailagom Čemalovićem,Bla=
škom Sliškovićem dr.Slovinićem i još mnogim drugim.Jedno
15 danapo prilici iza odvošjenja moga muža, došla su dyvo=
jica ustaša,koji su bili kuriri iz Jasenovca,oni su mi
donjeli vjest 0 mužu, ,da je tu u logoru u Jasenovcu inter:
niran,U brzo je došlo oslobodjenje Mostara i tako sam
izgubila svaku vezu S njim, :
Asim mi se više puta tužio,da ga nije trpio dr.Mahić,ko=
ji mu je bio administrativno pretpostavljen i uvjek iza=
ke sukobe.Dali je Mahić imao kakvog udjela u tom
hapšenju pozitivno ne znam.Cula sam takodjer da ga nije
trpio ni dr.Ridžanović, jer je na jednoj večeri na kojoj
je bio izmeđju ostalih i poručnik domobranstva Gaka i
državni tužitelj Niko Grebovac,izjavbo da bi i Asima Opi:
jaća trebalo. uhapsiti.To bi mogao svjedoćiti Gala i Gra=
Svjedokinja-oštečena:
/X " \
U. Ji ;
Spam
dD USKU PA
Gradska komisija Za ispitivanje zločina. I mu . Prisutni:
KR: Ni 1 PERROII AJ. Slipićević Salko
LIOJS! 1. - . ZEMALJSKA KOMISIJA ZA LT ! "Puzić Befkija, !
ZLOČ, OKUPAT, | NJ SLANE a
Mostar,28-1III-1945 god, | ;2e IHOVIH 1 I ČiŠIĆ Husaga +
: ML nv.
B.S" 0250 "|" iić vukan.
roj 125
/
- ki 2_ A; P_I S_N_I_K s
Zločinsc: Roko Mate,šcf nolicije u Mostaru,star 53 god. , vjere ri.
mo-katoličke druge generelije ne poznate,
Žrtva zl čine: Hamid Vuk, sin Dervišov,star 21 god, ,musliman.'
Vrsta zločina: Interniranje i ubistvo,
Zločin izvršen: U Mostaru,zatim u logoru Gradiška.
Dokazi: Saslušanje njegovog oca Derviša Yuks,
0pis čina: 00 0 Pristups Deviš Vuk,rahm.amida iz Mostara,star 453 god,,
) musliman,oženjen,neporočan; daje u zapisnik slijeueće;
DIN Ja sam imao sina Hamida rodj.1924 god.učenika VII Iazre
sa gimnazije,koji je radio za narodnu stvar na unutarnjoj i
= fronti.Medjutim koncem avgusta 1943 god.bio je uhapšen '
Po agentinaj Seniču Šimunu;Topiću Stanku ilNovi. Mehmedu.
Nalog za hapšenje dao je Palicunj,a šef policije bio je |
"Mate. Roko.Hamiđ je bio u policiskom zatvoru 29 dana i
kroz to vrijeme ja sam se dopisivap s njim na ugovolen
\način,pa me je. on obavjestio da ga je najviše teretio
t/urišić Anteyrednik na-željeznici ijZekić Melča iz 0S=
' tara.Poslije toga odveden je u logof"Gradiška.Cd njega
"sam dobio posljednju vijest 29-I=1944 god.Husnija BO0JO
iz Mostara je bio u logoru sa mojim Hamidom i povrstio.
se iz logora prije sedam mjeseci.On mi je saopštio da Je
" moj sin Hamid ubijen u logoru;početkom mjeseca. februars
1944 god..Sumnjam da-ga je ubio ustaški zastavnik Nedja
Arapović,rodom iz Mostara.
Napominjem da. sam ja sakat sa ograničenom sposobnošću
; LE za privredjivabje te se Hamid brinuo o meni i majći..
PZam ' i MG Oštečeni: u
| Ka \ E : DER Kat UK. )
ga Ni
n
3. ke Korisija za i pitivanje 'ratnih zločina. Sa. Srepatate
Grsds
groji 90% ;
\ost{{,2B-VI-1945 304. kd u
% m dati LIK 'JA ZA UTYRI VANJE u)
; _—_ + 2LLUG O VRNANOVIH POJMA 5, A
= Z_B_t_I_s_N_1_ć SAOMA i
d H t " £ _Lofoz —
Pri stupa "komisiji Bukovsc -Munih, sin um r.Sgliha, Star. 99 £ Ma musliman, \
Vosteru, otac četvoro djece daje. u zo piae
" pošter, roćom Iz Ljubuškog, str nuje u
nik sljedeće: ME. u
, " Ja sam imao sina Seida KoddenićE. 1922 God. ibid i je svršio. očitel jsku ŽkO=
Ju u Mostaru i sa mnom Živio do juna mjeseća 1942. god. Tada je. imenog an činov='.
"nikom Saveza Zadruga,u Sarajevu. Još. od 1955 god. :
iejRa epa je radio za stvar Đokreta.Radi toga je tokom 1941 942
.fekoliko. puta bio hapšen od strane 'policiski vlasti' ustaških,dok kanačno '
nije uhapšen 16-VIII1-1942 go .epo sarsjevskoj policiji,Ja' sam g2 posjetio. u zat=
"vozu i'tožz prilikom mi je on rekao da za sigurno Grži' da je njega prijavila sa"
ssrajevskoj grm ćabld3= Sefićeis8OUEFOV9,ŽEr da' je, W "momentu hapženja,kal'
gde on šetao se Majomn-Belićem,Nirzom Bašagićem ozlx00. .džiosmanovićem, te aa2=-.
gibom Lizdarom i fusom Teperićem,tača ih je srela porehuta Zahidđa i čim ih Je"
prizjetila gale je znek nekim ać rtima, koji su prišli. njima i" 'pohapsili noga ;:
sina Seiđa i Tuju Balića,ćokxk su druga urpjice 26. momentalno nepjela. izvuči.Dok"
se to dogadjalo Zakića se nekuća udali :118.PO0. tome sumnjam na Zahidu,a Yo rogu
zvjedošiti i sporenuti, Od "kojih je sađa u Mostaru ssmo Salko Padji ponanojiće
Dok je Huso Teparić u Szsrajevu, ćok je Bašagić negdje u N.0.V.,za Muju Ralića
Se ne zn; EGje je ,2 fačib Dizdar je sa stanom u Stocu.- : ve
o + Meni je Zeić pričao dok. je bio u zatvoru u. (Savejevu, ds gu za policajci
"tukli u -Sarajevu, da bi 'iznudili. priznanje.tadi toga su mu' stavljsli i čarapu..
u usta, Nakon_ dvade setdnevnog zatvora otpremili. si ih svu 'petoricu 1. ZONC + logor.
.Jasenovac,U " asenovcu je, pod najstrožijin okolnostima Zivio 45 dana, gdje ga je
komandant toda. logora Zovko Gvitan iz £ jeloga-Polja, mučio gladju, od koje je ko=
čnačno 'podleg3o, jer se je držao šeta u čeliji šest dana,a da mu nije dao. ni jes=
ti' ni piti.Oyvu okolnost posvjedočit. će Huso Tepagić, koji ae zajedno sa Jeidomi}
izdržavao u ipternscij Ju i te muke,
H
Svjeđok-oštečeni: =" "=
"4
TIT
bx"
"Svjedok: ' .
"tim ljudima Cavelo da šta jedu i tszc su svi!
dju njime i SePd, :
. Pi
Prisutni članovi komisije;
}- 361
" jevu,a kačšnije sto za jedno odvedeni zo: Jasenovo,
4. /Puzić. Šefkija, S.T. ZE SPIN NM
"
Pristup slko Hedđšiosmsnović, 211 'UNMY, v,eehrneđa, rod, 1917. EOG.1y-
Sn OMEKUE se
PASE ŽEBAE Na PRLJPNEPAAŠU krodeški gopPgpika 270vI O Op5merut a
ZE) nb + 19 WC
Poznajem 'dobro Seida Đukovea pošto smo zajednh bili PODKO OKA NI
%3% DIC ;
u NEJE Gr
dana. u Logori U Jos
tale nu "3 u
ie nene mjesec. dens, 6. rjesee gno GE ee Zi m će SG čC az
od glači,Tu ze istakeo jeden ustaški ofi cim po im8ačtnu Cvitan 2
koji je čuda čisio od zatvorenikr.,U ovoj jednoj i sci D kojoj
umrlo oko I50 1 ljudl,a gćje je taekaoćje umro di + aa Su ng y.
" Varaku rije niko u 455. 0,ni%j.
ta brrske Tepisili, Pjegavac i u tu ba u M a ui i
=
ww sm 1
ve ; de š
S gt : Sgdaedoka. mm
SCENI. % , Mu Hadžiosmanović Salko ,8.7.
= A a |.
1. -/Slipčević Salko, S.I. mm I
2./Lazar S,Čapiji, S. 2. NE u" 1? NG
ZŽ./Hadžić torajee S.I.' | 2
j xvg ———— mne
,
";
,
=
Da je propis vjeren orginalu" tvrdi i'ovjerava ;
' F — _x Za ka yo elariju kopisije :
A . . OVLO =
3 =
,
BEN DIMAIJA ZA UTVRDVAN JE
ZLOČ Okej 1 NJIHIOVIH POSKAČSACA
s u we . U j ; Se u ;-$ -_
a
\{_ s} MY u e Pa I I Ć i
"CACTABJbeH nHe 22 e maja. /194,5. Npej . Sradakom.. . KOMHCHJOM 3a' yrephubare 3/IOUUHA
okynaTOpa MH IBHXOBHXx NoMaraya y ; Šara jevu, cpe3 5 —atndova OKDJE Pope elana
A X e NM . jk
Ox komHcHKJjJe cy (UPMCyTHH:
- ZamcHHaap: ZAR
Lorene N./ 0. "
Pe
_ Tipućeyna =. _tehičević Muatafa.
POZOM 83. NESU! u. aa OMIITHHA NET) subuški..
Sarajevo :0p lik 29" : E
cala ce HAJA3ZH y" - crap SIMA -TOZHHA, TO 3zaHAMaKby. "Oduči am SRETEN NONE
'u3apxaBa pad a Saenjane UJAHOBA - noponaune, "npoiticko. ONOMEHYyT. "Ha KA3HBAHbE HCTHHE, 43j2aB.by je:
i s £
foj sura šukovac Seid, dtar' SROTNE U handaćk. je. Nekako. '
jeseni-1347" GOD ;Sa V8TIKOŽU ArEpoGi rodoljuda, u Gradskoj; 'kafuni (Saraja VE
a0di de. _Pdposlat- Je AM Logog }Hx83EE oveeyadje ke Je Oman poneke.
u "baraku. ladi"gdje. je. i ug a veći.
su agenti oi. 'počijem. osređjenju. iz vršili. :napčenje: NEBA,
a FAŽIĆE "je ajegov kav i cijele. grupw legalan. 'rad za -MUD,=D čemu ih je
patila. Neka. sefičkmt; iz Mostara. O7avegu" "OVOM se "najgolje! "Go Ztati TEDATiC
njest 4. U-8, skOj1 je. tada. SE supa. hapšen ua i odpoalatW'T5gor.
{' ppxasna uraunapnja; Capafeso; — (1, aw. 225 1945. Uranu a "
Broj: U
ZENMPLILT KOJI UJA ZA UTVRĐIVANJE
ZLOČ. OKU ri) NAHOVIH POMAGAČA
) Zapisnik tan let IE
'gradakom ' ZKP TE SP
sta ER PEE komisijom za utvrđivanje zločina
S red u
aJevun. STOZ ae PIN
9 Okrug
Od komisije su priswtni: " dm k
"Zapisničar:.,
(M
Pristapu. I 'Ajsnović
_ Sarajevo.
sea SDUEKG, Žena o Mi adkafe..
rodom iz:
"= JOPŠMIMA:
Hogin" brijeg "A = Sa.
star. 290.. - godina, po; zanimanju. Aomećica.
u OKRUG oni
. sada! se nalazi 1 u
izdržava'
. članova 'porodice,. propisno opomenut na. kazivatije. Astine, izjavliije:
iloj muž Masta Sa, star. 22, 601 jag ula JA de SD 'ustaškis
| šta. 1945 +p00)
) "Kako" ČEH ZOVU"
psa je MEN
ng Ađentitrja snovi; poliomjacii
"uk:or lisenie radnik NOPuat; jotlekevet, dmhsošen; trebao" Je Biti Boješenz
rad d H — u ,
sa Mark jbiert SOLFU UB -podbjećl.Ustaše- "By PODUO-frisu- mogli-nači- sjegovi
"zenu. rnoju!. pastorka. Zakiru kao: a odmazdu, ahapsilici. zatočlli. Mustafi.
--DOreno- Ne Bel Hadžić. Be Bela
Državna Hamparija, Sarajevo. -P 'dn, 225 1945.
Broj: 29 _1194.A
ZE IAEA
LOea SKA KORA Za UT YRĐIVAFIJE
IOG., OK'Itaf, 1 hrIvri POTMAGUACA
ZA POSMU I BIUTCEGO tt (PI)
Inv. broj 39386
"Zapisnik
sastavljen dne Tn.. uda. Rata 894 dei _preBradsljori MN komisijom za. utvrđivanje zločina
okupatora i njihovih pomagača u... SATAJEVA even STEZ SAKRJEVI sen OKTUE BAZDJRVO ne
(Od komisije su prisutni:,
_ Zapisničar:
Pristupa . "Kaketović- SevaLa (apikijenteiki saga eiieje pt SADA EEIA8 Poe žena WATLOZ LI} SHPGA-
rodom iz Sarajevo... opšstindarajevo_. sre Đxraj evo KAMEN okrug Kate T JE E =
I ispod Bulsnkoviće " 5
sada se "nalazi 'Sarsjevo'- oennčina SLAT OR godina, po' zanimanju SA domać doa- Kaspejliijaakna
, izdržava "574 djeće - članova porodice, propisno. opomenut na "kazivanje istine, "izjavljuje:
Ja she. 4 omič-OgmdE: 4410--}2- LapOdU si Kieamimi Tren. Je :aljslmji.. k2n2le
28 Xrljene. -okupat ije_ pomagao Je š B i ysradj ivao je. Ja Degale Serataš
dva. MJESACU. prije. Oslobodjenja. Saraj aV2.- 122.18.P
zajedno sa njih 85. "odndjan ua 10 godina zobi ije, Ine moga
UGSE OSt3) Pa o vinana gi ao pvlekst ima xojt su bikl-poF ifepijest 98 er
taškom zatvoru Ldne 4 marta 1945, Zeo. premije je
i se nije Crne? aan KC {idi
= Kepg4- SIE da X:ncelarije TCc- Too AG Jam. a. au = ca.dy-
Koji de odvede { B'Li su to svakako sgenti ustaškog. rederstva,
izo3en" Kang a NE ZANI alljje: 'to-bto-po sroj-pr{l i-
0. i. -Kxtema-- NE 11: IL tabarike. SZ SEN PETRE enenonateteaaoje Ka PA OUR EGO
u tala" san sa" Avde" djece-t: majkom: oberom preko. 1C00-- god.
Drugo. n13ta_v1će nesenik da Uslavi
SIM. S ateke tom ševala.a La ze SEE Pa CIE KO KOG NE RE
' I _Dovršeno:. E
, MONEDO'. NEK "
Č Državna stemparija, Sarajevo. — P. dn. 225 145.
Ju
,bpoj: U. 6310 /194 6
— += mn me.
TErmLJI a ZA = VRUIIM
: 'ZLOC, ON 27, 1. ravni FUMAGAĆA
- s a | = . , +; ZAR OSNU 1 KEGCEGOVIHU
PRE SGUIE SIE Ja IH nv. bro: 43403.
" ; x ' je M . NI pooglematari i
S Se MOSEE arlH CHHK jaki iko, aelini ii
e 704; de; ma H SE JAe ; ; " G I I )
Za k) ko KU j " |! I I
MM RO ar ME EU RE NIE I! ; KO I I
CACTABIBE aHe PEN 592 Na J194 = 6ipen =
okyraropa' H 'AHHKODKHA noMaraua y = Sarajevu: cpe3 _ Sarhjevo: OKPYT s.
Poki dvradakoji. a KOMHCHJOM 3a 'yrBphHBarbe 3/IOUHH2
SRESKE NE SME 3): mm Cy NPpHCyYTHH."
; Banmchnuap:
= u dU a DETYE
? POZKOM na paZužih - Kalihovika.. onurruna . opepeinncesiona (ČPĆB = oi "pola sana OKPYE en nerv,
"Sar yu ;Lovgavi 6.
ičaja 0 žen ogavina 86 oda CTAP 2 TOZHHa, no. 3saHuMatby s; _kaćna. -pomočtioa =
"kšlipxana.
NEMA 4agHOBa (nopoamue, nporico ONOMEHYyYT Ha KAZHBAILE HCTHIHE, _ usjanayje:
Za
kj
savi
" Dpmarus uyennepnja, Capajeso. — II. au. 2 1945.
2 ai 292 obj
; A AL nu
2 . k . ,
; aa
. I i ; mm EETTZEN O SVA ZA U. ravan
MR IE ; ! . ZLGĆ. Lie, NINO YAMI RKJAČA
, ze = 2 Em /. a I S n . k zo I SHU I HELLO J MU
ma dG p 1 -|tnv. MG a —
"komisijom za.utvrđivanje zločina
srajevo ), okrug , Sarajevo
sastavljen dne +; majar v===/194g... pred -Gradskom---
okupatora i fjihovih pomagača u _Sora}eWh_- srez
I -x - Od komisije su prisutni:
ake \ As v ; A "
"' Zapisničar: MES i Mk EK EC
| A TOzenO NG --.. HadZ1ć S}.
+.
= Pristupa en Bahtijarević Jutva o. si JOREK žena ._WBl, Kemala
'VASIKT
sada se Nalazi u 52.
,
SARE .. opština "-Maghbaj STEZ DOBOJ ve
" jevu Zeti. LLOZVUNAKO pa zanimanju ;:.
" izdržava ng djgee članova porodice, propisno opomenut na kazivanje istine, izjavljuje:
rodom iz
ere Zaht ljarey U.
B!o je vezan U Đ
sedlo je u pošt! kao $i-
: Y
19455 -u-Veldikoj-afer1.Yerll2. Hadži!
Reojesret aaa. U TIJEKU NG NI GALE
+" Državna šlamparija, Sarajevo. — P. dn. 225 1945."
Mehmedbašić Mahmuta Nasira r, u Sarajevu
(1924. - 1945.)
MAIL LURJT IN, G NIIHJ ie
at ZA EGSHU | GM
bz 25HMU HERCEG. SOSA
_ Zapisnik
saštavljen dne 29. a jula ../194.,5 pred =. trvađdokom. g u komisijom za utvrđivanje zločina
okupatora i Hjikovih pomagača a u Sara JAN. 20 srez SGVAJEVA tuj Okrug. rn DAZGOI Ere
£ se KI "(Od komisije su prisutni: o,
'Zapisničar:
" Pristupa. .. Jebite" Nu
"dom; iz. Kate Tuzla, ME
ee SATE,
= godina, po zanimanju.
0j0 moja. kode Bha
pili ul "SY bih je spasila i čemu Um. j
- uzjenaod | \rene Huburiččvog" drijekog gala" SJENI ME umrt, sire ere "
- HaBDije. od istog bDuburića. kavlamn OL jažnh numilijane a došijošn. sežku te
"Ž oš prije USE 29 Što {6 douosent presudu na sagon "PROCESU, Jasiha. je onu
42 Art pri ia. "GOnoSenje: "Tormalne"pregude 7 Prijam 'Procosa SAO s
Sin elagije, koji je rekao de am. Je. nekio 'Nksar is. Yejnogr
zla sam daje Vucela.svenOči mn jer je -on-bio-Badzyrni-
PAST ia.
bel
SAT
G osugjena na surt.'rožeće spdsa za Uasibu, su
A 00% I KrEnoa i I
SEAD = KAGEGE tražila Vuocl u u ZA (am koje
rlloži HBNOVOKU HBEŠGC A "
duo JO. ie. 209 pili sam. Sa ć u GEBorOVIĆ i njbu destr
S0x. slan. noleči, HEGa. Ž. VASI. KĆOTKE
da. će ga zauzeti. kod Soja ,L0j) ok pril
f SEE šou jti Je ujedno blog Fpoelani,
meka ! Keene KMunereza unio je re
svil ovih obečanja moje
de (poilovanag Poslije OGTre
me
Ženog
Muje (goli
je ali Jošija a note u
, IWUJje Svjreljrnti, 16
daje: onB'g Jave ke A ie. de JO GE ( MiTogie
f de debi + HVO. AA tajnosti gih
Čajlio da io 'Bisnala do Ka : i
OTTOVENA O "10 945)
'B{6. gen. Seat. Dra gDa. SRH=-B6" EEG " s6 Logor 19. udrta 19451
-gojujen Čeno. štogod kod na dložnih 'YLasti.
spjele u Vjenduk "E1iGeE gn. 'Bdij KORE TAMA. Kroz progop vidjela djed :
dao Lee tetjevtu ata 1 pop RKO goo ade, pete ajeb apele.
i ; + azi 1 moja orka Nasiha, | začj tuičkog
_PVOGA hh, lol za) gam iz utnijć
;v6 de KPa pao (Judom Gu 'uovuša" Lu" (AL Piteloj ad 'BAIJČEUKA tata h
erkt, non me je uputio na ožičira.Obratsle
SE Bistala da" "60. BOVO Mudći ić,i'on. me. "go odi 10. og MEN
P. dnu. 225 1945.
t
UKLONI NE put 1 = a I
sogod. učunun. kada. se PI
Gu ljikavas Kanperija; ketsjaje ž
)_kćorka. Nasiha. repodida je noj glas pa no je is vagona mahnuln
m ali E nisam smjeli pristujeiag) kako jo vo koja al ja"pufovala
Uaa da krene ušla samu. Agt}esek Sto. je vog. kroano ustaše su Bađale vil
zaustavi le Wo L YOZzG ončn KSAR Golo SE AU neki vik sli gd: ja je lu
de nek GADKE"i Spijunka pe gu no is voze isvcijsodm de pečeli tu
: ed. juko do sali od uderscn palo no Lj an iznegju
} je da ze na ujeaću ubi ju dok do drugi Nm Aa t0 no
grli Paka oi AObedja-vos dalazde Set not drođ- se gu ne
BOJU su oni sjedili," _ me ispitali ko gam i šta
"got Dajka saslje a da ai utnogli istbiljusi noj:
-pAthlu. SAZOG SEM n nude ogivećija La gad do.
; obonn već ju je
Jedro ga snjože
a
=
KI
ty sa prao
(9)
J
rate
Je
ZA
na j kas "
iuyvoo DI. TOVČG MC
SJENI HU u
1
sila); 525 vin. IL i usna.
Ž zrastovjokvo JAL su ni po gu: Samo DOC Go jata
vir bg yrijene- Sk Su a -vržila nušdu kojoli Pr:
: ala da jo dok ja bilo u ustočkon KAŠVOT bili sbrhliovit
, Od strano S Sjubića Jygipei s USLUŠKOĐ ALUIKA doji: SJAJ JE" kako ai je
opričele, isdigaoc- na Roleu,. vešanu. ze ruke i noge. + dao
a slayljac. joj so u ugao u iul SG "T YO. ovet
; Wu uesvijegti tuslije ot
Ljali. gu mučen kaken Lmmkovih Du
koje je podpisšivalo n noznojući.
sgovožaci ubebi Hr evagonu: oj Sake
Irenuo 1 MC SE Go :
jijrt-i0laArU,
podnosili su.
XY :
u ili
I Gila tako Sg Sd
i a eonott nema ay a. Prasiemi Se SU
K mrav. čovjek, pLAY GUSO.
I
Hren
ZA EOSNU | be;
mm 'nv. broj 6 dt
, (LA iza j 3 VE RMIJE
(o Sri K KBCGJA, STT DANE
) ; Ju ' SARAJEVO
POMAO (Sn:Ja WE SEE =
u G. br. ju PLANA
_ Zapisnik u Sarajeyo ze
va Na "U "
MSid £ edadakon. :
jled "komisijom za utvrđivanje, Zlokina
'RaLAJEVN. =) srez "Hnrajevo: = OKrUE | OVAJETOJ
RLAJEJE I S8017 I Ž, de I
Od komisije su prisutni: I
.
s
j =
geerake
ee MC sin; kćijđek Ka
Yer
-ejeal
je ilo ode kćerka i Nagikai 'studune 28.
Ena tada 'BjJEBIJNUI KOE
Jeu ono. YE) take ivenou zhivoru bila i
zatvora nije ni 16 ou dosvolile
eds mz de "Ork SS "RYAN
MG JA. BATOVIO SVE IK
; STE je nile uže)
s" 322 ty A- aa SME
+. oo ma Ka na
=
oka Iou B NE GSJETa u U RGGej. %
g- 8-8) -posret i trans; Kebo cio
želi U mu. Ž. OoBtal ik; kog 1 ; it
KOE -apx zla 'pobi gn. ; ;
; "da 2le navja. tk i) žena "Tebita 6 Je NTEKAT trreb,
e dižu, SpOno! a (CH uJetie SS de" barok Vat dt Po Diti. sa daskor
1 Setia dostigle ta) transport; U Vro duku,' odmah Asačšle iz puf-
ničoka:svoga Vosša somolila datačku. Dra tn ju dd. oš USA SVOJOJ ćerki" noše
"$s-hrano-1- "BOVaće dj dok je--gena 48. izgovoriln ustaše. Sto. Obovi la. va
tla. pumaci na odopučaka na nvivO Ane. zprebi Jeli psujnći" Joj oca mater
ua I GbrAli de ću 2 OM StUTEC 'mavtiz akata kintjulikovi "prijetiti joj
deć je Ubliljto. joj Nisu. dozvoli ik SA. NBETOVI. VOšaj do) je,Zatie su Sue
očili Nasihu sa majk moda vide: je 11 to. zoiso njezine, eo Je bio naj-
"prosnijivprizor sa moju Žemdt u tjezipom. Skvotu JG -PPVO- Vigjenje
š PRLNAKO. ga: gajkot. nekog. 'gješina hapšenja od 24, Jh zeli bi
' uvLjek zdrava. Tunena. KOE kilo GO Pri. SOBA. odvaLje a su;
gel je mbgla ni _j; Je ZUK
guhi. kostur,lžv TGkvo Snake" Fitire Eh ga vi ČSOKOD. Et to ro
TULOM, rijes SU uoglo nirvidjeti;Nagihne je Tada poje!
oznia. di Niti La a koje ge dedena održano" sug jenje inšla preko ETE)
stepeni temp Paeitušte stenju odveli na su 1 8.541 ;
Kra KS vičeka. akt Set Na Seada "gu dje gve"meke- Stlevljali-u va: GZDLLI U gako
de. Čaje Lie 18. Odveo u podrum pomenuti. Josip Lju o je sa
'brd Mampariji, (sarajevo, _ Ri dn, 225 1945.
, /
NASU
xi P
\\nekakvu- motku, da-u- graku vigi onda- bi-joj ntiskao u usta šeku soli
Nk Pedja eg TE ARIEL aet tete Mj KINA I eg i NEDE, SA SE PE NO Je, NI
Ptin bi je 'ustašo iBćile i lekokovu. Ledaru, 0 $ bIO duže vroncug "osta a,
. onda. su. SOJ takvu nabi La ee i-pod. kroy u gsamicu. Tako
SEKTI "'mehi Mmički. Toto niuo nekaky
Jašne us IGEGI rje da "i joj u zatvoru odu-
soli. čitay na! Kid oj Je_ta), kada g u je. ki Otoke OPT
2, "jedna sagivnu zlalne-r demirisis ra zak Jedan 'zlatn: ze ad o -yraša sa jed
Sa volikim zrnom bisera, 4/. nnui šnice/ 'nindžuše/ ga po ječnin PE EEJEAVOM
/ jedan zlavm: praten GA Nokia TBMMOJN. SA JAME kožno! tu tašnu i 1/4
de naliz. POXO B=. - .
Pred polaze ak VOZ za, Nasihu su seki.jučali i "= nje zin
VEgON S" Ženu "su: "pvvelo uslate vo SVOJ VApOM gaje suroni lopali, sdbralicd
orgijali.Jadna_ ž žena. bila je senakako ona kaže medju 22. ustaška. razbojnik
i očekivala: svaki čas svoju snrt. Ponoć je prošla, i Zone je čula,kako' se
ustaše dogovaraju de-će- je ređati u-Jagenovac;' Unj-gv-onako pijeni zaspali
a žena u smrtnom strahu Od Jasenovca, brže je stvorila odluku,i izkočila iz
jurečeg voza pred Dobojem. 06; JU Ugo "SAČUVBO a sc je gamo na kojenina
ranile Dez- HK ikakova, loma-i tako ge-gpaslla od ogigurne enrike.-
. Zena "u PO: smaje ni jednog od ustaša re gu jednog: :
koji "j67 dno "oznake" nekoga ustaškoj čina zvali Hadžić, jedni ut n00ju Jade,
nazivali: su žukm,.. -Jukon, a jedan. od uslaša. koji gu je iuk bile.
srikav i malena rasta, ) zako a SaovAo Iguga biće da je "katolik: :
"" Sek-iza"osi obogjenjev; "sazna gato" mučenje soje.
lasihe. slij edeće 1 Heni. je pričala Zulejha. Selimović, vlasnica frižerske. 'radn;
"Pjoroni"da je ona iz osvoje čelije vidjela kako {| Nasihu premlačenu nose na
deki:ig podruna.Pričala. mosgeu Mlazić ja Rohtof, ferhadi ija 30/ TIM kod-keje je.
" Stenoyao. pukovnik Zvonimir ucela 2,80 svojom priležnicou I uneverom Be Tberov:
i'njezinom sestrom Meidom, da je u ono vri; mm pričala Miuiiovera; dG daka-ro.
čiteljina" ne. dadu)yvidiji naše dijete: 'zato. Je sva u mođricana i.da za" tt
na nju stavljaju. led.Vucela. je bio tajni- sihoju! šef redars (wAUstes Škog/
Obe-šu- 'setre' 'pobjegle ga: Vucelon 5.aprila u Zagreb;
: "Za mučenje i ubijstvo noje Nasihe'os
Krvoloko:1/; "Maka: Juburića, kao ir splratova 25. Zvonimira. Y
'rođom: iz{Sušaka, Kao tajnog 'Sefu- U Fe icint NOGE gara
Dragutina SE , \bojnika zapovjedjjika vojnoga: re agrtvaji
pstava Era SEN sie Kad i rekHlar u maćji
Vueelu 2/s Tregotir -Zrenu;". +)
Po SVJEOK KO. (BtVOrA, | )
NIZ 24%
Nebi
"cićranjbtn POLJE 45) Na "" 19%, npea.. -wFadske—
GxYnaroba H ISHXOBIHX TOMArAMA yn jaja. OV
02 'Komucuje cy NPHCYyTHH:
3anHcHuHyap:
LOr gno 1.
"Npneryna "-MEVZGTA""Ljuvovič--
PE
"BuFa JOVU
pOZOM H3 a.
cana. te Hanašu y.
"
ONIITHHA KOE ENEEMEREN
U
-adžiapidrizovana,. no SAHHMAKSy NJE
nsapacana Ke tanenti a" unakosa nopojunle, IIponHCHO OrloMeHyT, Ha Ka3HBatbe HCTHHe, H3jaBsbyje:
Mar TOM JA ZA UTVRĐIVANJE
OČ, Os), 1 NT DVIH POMARAĆA
s,
+
.. KOMHCHJOM 3a yTBpRHHBakbe 3JOUHHa
sat OKOJE ai oi ago čad
grrjačka "gomoč — ja
, 5-a SS s OJ "brat" Tomo; SI" oa 'zodine;; uhsjpšen je 4vx1s194%4% g+Pv- =
Apussna uraunspuje, Capajevo,
mevžeta LJUDOViĆ ulK;
— MN, An, 225 1945.
A a Nm : Bpoj: 1-8: 394 1944
ZEMALJSKA KONI
RJSK= KOMISIJA
ZLO. OMUPAZ, U NJBOVIJI PAIN
lnv. broj 49342
KOMHCHJOM 3a yTBphHBaIse' 3Z1OUHHa
\caeTABibeH pu _18.ma ja.. 11940, npen 8.
- okynaropa H. IHHXOBHX noMaraa y. Jar rajevu cpeg Zafajevo = OKPYyI Sarajevo
- x i
s. U .
a R I On KOMHCHJje Cy NPHCYyYTHHM:
i. i I 3Zamičuuuapi a= ML = I '
Mie a SARA OKpYT .. a ao
"glas: icar . /
porno mentngrrnnnt
(TOAHHA, no SAHUMAY =
I u3ApxKaBa —_—- uJlaHOBa nopozinte, nponucno ONOMEHYT Ha KA3HBAIBe" gerne, H3jaB.by je:
de od Dhe' 1. XI:1944. 'godire_ uapšena je moja žena Patima: po Nije —
'-eima i predaža 1.%1. TJIKITŽUPE mu" 'u"Ssrajevuzeadjevjer "ostala
2 1 zatvora. do decenbra. 19444 28. 'onda. otprenmlj gsenovac, gdje .
tdne- 11.-decenmbra 1944. godine Jlividisan =+Za sam doznao od Nekog
--kragutovića;koga" ime neznatkya "seznađden-iiyja Vit_ lu fa. SUŽU
; zrok hapšenja. moje Zene, jeste pomaganje 'nekog seljaka koji Se
"bio. "povratio. iz sume. zu 4510" 'uspsen DO MCG cojiaar "JET U evuji VEZI
BA MOjOM GRAD MEM
Nova lija Hilnii jaz ; |
NE ST | ' spoj: 1:8+394194.6
ŽEMFAJISK, KOHU
ILOC, OBUPAL, 1
lav broj VITe Rev
J2JA ZA UTVRO VANI
PLJOVIH KOMAGAĐA
=. 3aNHCHHK
'\CaCTABybeH JH€e- -ABIMNAŠA. na: /194. 6 npen Brddskom.... komnucujom 3a yTBPhHBaIbe' 3J10UHHa
- okynarOpa H IBHXOBHX MNoMaraua y Sarajevm.,... cpes 2 Su SLAM = OKpyr sarajevo —
i " ' . '
i On Komncuje cy NPHCYyTHH
A a SG $
_. JanHcHHUap;} , MR o +i " sa "DET ;
. Ccpe3 PGRm Ke
: Sarajevo
|Onurruna gdje
KOIIETE" do
Neda, S. S TONHHA, no 3AHHMAIbY ',
usapataga ERE; +; Pi se '- uJLAHOBa nopozitute, npomicno OTOMEHYT Ha KA3HBAIBE" HCTHH€, " H3jaB.by je:
Dne. 1. X1:1944. 'godirie, uapšena je moja. žena Patima: po Nijen-
ŽuUpT -rađurstvu u "Sarajevuzgidjevjer "ostala "
"CIMA "I predaja 1.51:1944:0
1.zatvoru. do: decenbra..1944,2 premljena, u dasenovac,gdije
ana.Za OVO gam doznao KJCU KEekog
NE. {dne- 11.decenbra 1944. godine U
KPa Ena 'Arngutovića; ;kogar ime neznamtye -Seznadem-: 1iyja Vit U Ba SUŠU 1 === 4
= Uzrok hapšenja. ao deli žene jeste pomaganje 'nekog geljaka,koji se
NCTS (povratio iz sume 610" UgDSdE "80 mu am Kojine" Je" priznao VEZI
Sr 'ga- MO} 0. ZPnoOM=e-- = = revija .
Loren AaB An 430, njasovie-š
IG. SA JREm
ZEM', IS TIM ZA UTVRIVANAE
ZLOĆ, Ozur + S NSIOVIH PONAJICA
(ee broj 19360
Kujsul
"sastavljen dne 134 maja. Kane pred Gradskom... komisijom za utvrđivanje zločina
okupatora i i njiiovih pomagača u Sarajevo... srez Zlitrajeda okrug - ĐaKajevo..
,
Od komisije su prisutni:
/
Zapisničar:,
an borene A" MRO: aa = MadZiĆ Da
Pristupa ..—_. " Kurto _ Hugtafa ME
rodom iz šara jevo — opština
i Sa A, S EI EEP EREOREJE SIRIJA
AOgovska I i
'sada se nalazi, u: narajevu— ata 2 Star 38-- Kodina, po zanimanju '. { -činovnic. PE ESPIN
kj
izdržava. - =
Oowiškim da bi detaljbije i U ; njegovu hapšenju
ZRaKi eona MAD SU Mut balu 5,1. I
pibateetajesaratopotte Rta ME SEST RRRRSRIG RNA ART Art STA RANA A 1) aa never aaanaa. tttvyatetetat Sta ote paReor RASA ta Pratt AI tE Rta RA RATE zet
= Državna itamparija, Sarajevo, — P, dn, 225 1945.
JL
— bpoj: 48. 156/194 6
3ANUCHUK=
cacTaBybeH'JIHe He TIT. 84194 6 npen Gradskom; komncnjom aa yrBphHBalbe 3JO04HHA
I Kao " j )
okynaTopa H IbHXOBHX IOMaraya y Sarajevu. cpegšara evo OKPyT re ei netom
3 ; -
O KoMHCHJje cy INPprACYyTHH:
Zamtcehudap: Me ne
_ Matekal0 Ep aaa ZLOTENO NE a nnnnianam
; . cpeg SarajeVvO OKPYR a ri aana
. Bara jevtbakp sovska 9... crap 28. ronMHa, no 3aHHMaAlby_.. sb) ipograf 000
H3Ap}XaBa n/a see UJaHOBa NOpoJNnIe, SPORNIH ONOMEHyT Ha Ka3HBalbe .HCTHHE, najasbyje:
., ' =
Npuceryna .Kurto. Mustafa...
"polom us. ?"arajeva.... OnuTrHHa Sa
Ja gam poznavao. Pekušu itehmeda, koji je zajedno samnom
dopremijen u u logor Jasenovac 29 augusta 1942 godine. Prilikom prijema a.
logos na. Nehmeda se je naročito okomio fratar 'Pilipović-šdajaorović,koji EZ)
Je tukao Željeznom motkom. Tu | amo svi 'osudjenici. podljeljenm
bio" smjesten u"I1og0r III.C. Ja
60stao Oka 7. 'mjeseća, Korićen govembra kada je nasip završen; Mgtedee su-kikvi-
dirale: -zatočenike" "koji su na "tom 'nagipu radili- izuzevši: zanatlije Vidio saz
Mi "zatočenike- 'odveden- na Gradinu, .Odakl:
kada" je Mehmed: -Pekuša sa jednom"a
! KOE SS PR SSR
LUpxmasna wraunapnja, Capujeno. — N. au, 223 1945.
š
I | Žaje SA KOMI ISLJA ZA UJVROVAN"
Mu i KLOZA TNJI OV;
_ Zapisnik! "TOMAGICA 2
RE. (WC brjeh
Pek KEZEGN IK SREM ot.
omist Koza
ki 1 I. zat
nedie Evo. ZE = okrug. ZASJME ;
: "u o i OkrIZ
-grafičar
4 izdržava. Ne - članova. porodice, ptopisno opomenu na lčnivinje istine, izjavljuje:
%: Meru gam! = u podetku akapagelje. sarag Hira? (ga partizanskim
— plerelja yvde u Sarajevu, pa me je A4.augusta. Be. u tome radu otkrio
ejzid Atif koji. {de -ublijen.-u logoru, i tada Sam žatyoren.oyvde. u Sarajevu
u ustaskom 'redars yu po ustaskim: .agentims' 'Jakubovićem i Užisaninom,cije
; 'viste Sada! 'nopožrtatoj pa. 'grio "na" 29; augusta: -odpremljeni" 'u logor
\ fasenovae, 4; bilo;nas"je.40. :političkih i oko 16 kriminalača zatvorenika.
j 0d. tyh za vorenika' Koji agu samnom odpremljeni u' logor poznati. gu mi Djemal
u Abadzić, koji. je; umro- u-logoru,Frenjo Ferid.koji-je- u logoru-ubijen, -.
"= profenor Kahmutagić,koji je, takUGjer: ubijen u logoru,Mehmed: Pekuša isto
"apljen: u logoru, Mladen 1ć,koji je odjeder u' ZaBre0" kao taoci" kreai lik-
sldtstnt. ;}08- WiBIrlič- -Hamid-koji.sada.Zivi u. Sarajevn.Žatim Fahrij
_" Ajanović sada zivimu Sarajevu.Od cijele te grupe nas 56, ima.nag ŽIVE gamno
22 SOKOJI" SMO" 'odvedeni"u" lpgorydok" "su"Byidrugt- 'bomrii- iH- "pobijeni. u logoru
" 'Jagenovaće-
SLOJEM 'Za "vrijeme. "dok" 'smo bili. u. "Sarajevu u "Zatvorujustaškog. "rađaurstva,
table: 'gu-nas i macilije u logoru. Jasenovac, kada smo. d0sli'jodmah kod prijem
; 'docekao _ nas. je. SDS Filipović, te gu nas tamo razvratavali po
)C. gvojie. "Biframa, ako su očiah neke tukl{. 'Zeljeznim" šstangama); :kundacina,
od ovacim. te gunaB.. az vaglali: a. sa idtviču 'TI{y0 sl IJI-B,Ovi. ko 1 gu raze
vidiranl, Docim' za"
"
se de "19660; bada "gum'"dogao'u" desi dutji " (ee = "
= sent: "Madalje mi; e. pozdato,da. je kroz ova C. Tate za. + 1je! o "
. ii, od kojih je mozda samo ostalozivo 120: 40150,
See CELE pm je; Kea jptjatosnic "sam nakoliko, puta. .predveden u: t.zv. "Nastup"
NG: T o koj konstrukciji; Gledao" 'dobogjenje.selja
: . faliva NEK 03) pH Pen = koji u bili iz Saroda di. GEM U Bu
Odmah OvozjenJju! u a da ubi ani. Jednom go EM OK gam" vidio" "kada sam ra
=; Red. Save. bi
oji: Ba. .edmah' u jani Lo 'ogtav itampaciju. Šaraješei SE dn, 223 (945.
" Ga
\ H
2
de su. Neme
Krupić
" Sisk uu
koji suumrli;od posledica zbog batinanja. Znam da je tada mjeju ovima bio: i
ZEMALJSKA PILMSIJA ŽA UTRLO NIN
ZLOČ. OKUŽAL, 1 ti: EVA POMANACA
Zarbuk
+
6, maja 1,6 Grads kom.
sastavljen dne _. He . pred .. = .. komisijom za utvrđivanje zločina
'okupatora i njihovih pomagača U s __Sarajevu see STOZ Saraj evu; = okrug Sarajevu
od komisije su prisutni:
Zapisničar:_—' =
pra
Pristupa .. _—Abdišević Behija_— u
rodom" iz. i potenhubaha "= ajevo — , garajevo
= opština" Pije Sevni 9 Ea} load
. star 23. godina, po zanimanjih
izdržava aaa dijete članova jerodići propisno opomenut na kazivanje istine, izjavljuje:
_Moj muž Esad Abdjžević račio je u Državnoj štampariji kao tipograf.
; ; 2. uhapšen je pod sumjom komunizma L to u velikoj
Ea -gferi-provale- -Save Bogdanovića, Bio-jeazatvoren-u zatvora. policije-gdje
:" je:bio ok sec. dana nakon čege eđen zajedno ga ostalima za
"""iegox,B{o Je Staroj uradiški odaklć e "je javljao sve 40 1944, %40din0,
OG. kada. nenan nikakvih Vijesti od. njega, ula. sam da je bilo. prebačen. u
-— "Depoglavu,a zatim je nastao, Da 11! je ovo tačno ne mogu tvrditi,
—-GG moga mužaostalo: mt jer Koozina Keti o sjitika dijete koje sam".
——priznišdena. Jadržavatla..
ti
Križe VI" Kkaooi
Državna flamparija, Sarsjevo., — P. dn. 225 1945.
- Bpuj: LBLIBO 94 6
ZA UT, NJE "
SEMALJSKA IH OSE IJA
ZLOČ. OKUFN I. NAZTOVIH OM z
; BC:
Inv. brt se
Ma _' ZanHcHH
CACTABJBEH ne Ar Va.. spnnn4194, 6. npen Gradskom | komucujom 3a yTBphHBatve.3IOHKHA
okynaropa U IBHXOBHX NoMaravua y . Sarajevu 0. cpes o. šara jevo OKPYE nie saniran
'
On KOMHCHJE Cy NPHCYTHH:
_ BARHCKHNAPN-
- F =
ma ta = 0_E ČR MR o SRETNE
EDBUG G
s 1 HM 26
Tipneryna ----dap _ŠeMaA.. =. MR SAENE = JEMIKJSEK, IKeHa ..
ponoM MB .alagenca_ omurHua SOKOLAC... cpe3' Kogatica gu OKpyT KR.
pami:pematgsn -y Aamića_ ul. crap 59 TOAHHA, IO 3AHUMAHBY sen SADA OR nn
MAnpikABa jap ŠE ae gyaHoBa TIoOpoJlkue, KOsEAM ONOMEHyYT Ha KA3HBAIbE HCTHH€, H3jaBbyje:
Sed. 1 MOJ. muz.. 'Salin:č Wlapsigjuranden. je. .Kuncem. februara. 1945. .82.%}P0.. .18vasl!
| —_E
narOči5o. iz.aagraba. .došli.radi. napšeanja
agentiina koja aa. 'Kaxo..gam. čula...
portom je. ptposlat. u pravcu neceg
£ (Jikvidiranja. 'rodoljuba.Žadnj: in
logora,i. do. danag. nikakve. obavjesti. Nis:
Kako. 'se zoyu 'agenti 1 po čijem naredjenju
" znam, Uzrok njegovog hapšenja i zatočenja de sgakako to sto.
kuhanod d-Uopeti naTasioi od 1943. ra u i NOV-A -šumi. FRCNME EK
Sensa ET t A OI
paemjenroeo etera napone nk o nota eotnajde tavo ratara teo
!' Dpxmauna wwraunapuja, Capajeno. — TI. an. 225 1945
mm Zi a —- Broji U, 15804
SPADCVA, KCIVISIJA ZA UTVRĐIVANJE
get OL SPATORA | NJIHOVIH
UOMAD CA 42 PIJA SPMRAJEVO
U G. Lu NT ikre |A SG
. Sarajevo
aux Komisijom za utvrđivanje uločina
(TH
Made (27)
-
u | Zapisnik
"sastavljen drie 13} 41946. pred i
ZNG Sk. Daya
okupatora i njihovih pomagača u _prejavu,
Od komisije su prisutni;
\_—' "Zapisničar KR SRB OWO TI RE 1 SE, NIKE
" — \ ; RUKU
era HKgtOEKAT O NA i Re DO TOMO a
+ AN rt PIPER PEI V SE 5 SRVE
onoma SIM, JOČIKIŽATJEK am; Hohmeda
,
MENE ta POKTUĐ hej tata
4 rodom iz __ŽĐaraj EN opština I ;
Sarajevu brdo Ušamije ZGUJE I
87% SKH gdo- ž ija 14. star 79. godina, po zanimanju =. PONZIDDOI jene
IZdIŽA Va ajnc članova porodice, propisno opomenut na kazivanje istine, izjavljuje:
Pije x . Pek Pu I $
+. ' Moj sin Pekuša Mehmeđ: bio je zaposlen kod finenc ijske keije
(Ege :konteelor; Dre" TIJjuTa TAU. seta umu je pe ee Rm jede
I stva.dok.mt imen. tjh diea STSMpoznata.kao-IL1.ime-OnOga-ko--je-nardio-mjego vo
hapšenje odsneno ko. ga je prijavio vlastima, Meni nije poznato dđa li je moj
, Sin:pomgaoce ptkret-; Bio"je"zntvoren u usfa škom"rdrađetvu "dva"mjeseća, Ja sam
.22 to vrtjeme pokušavao svakođnevno da dogjem. Co. tadanjeg upravnika. t0g.redar-
stva Gregorića ali mi nije nikada uspjelo; Napokon je moj sin sa grupom koja
" je bila odveđena u 10gor-Masenovac-megju-kojimeje-blo;Kmrto Uustafa1služhe-
nie iz državne, bolnice tran Jasenovac,gdje js Kako mi je to Kurto
, rekao, yoJ1 je sađa"Žaposl6 ibljen, Istina on nije vidio na svoje
: oči.ali mi.kaže. da mi je sin. --bio.u.barac..megju.težim.kažnjenicima {i
da: je dđednoga dana sa ostalima nestao odnosno ubijen, Nikada nisam ništa v!št
X Nogao ođrovoga saznati za mogY sinu )ooOdio Čanici ovotno tito ao prao rt VEK JER KORA, s.
eečertonnar stavova ao0v 2003 jeo sreo seta tortegro ro tooteor too,
KRON MA 25 PEPI M
(duc GORA GE SS BEGA
PG
Državna. Stamparija, Sarsjevo. — P. du. 225 1945.
NC NT u a Nas $y" "% KC a me Bpoli Sgt. -$
" Baticunk. GOT
caCTABIEK, are s1- KILE = SNA! 6 npea Gradakom. 23, KOMICHJOM 32 yTEphitpatbe, 31OHHA
OKVNATOPA. MM 'ibHšoBux nNoMaraua Yarajeva. dojke) cpe3: Sara jovo = OKpyr' - Sarajevo _-
SGC SK RLJESMU Oda komncuje cy NPHCVYVTHH:
s".
ki +"
ST ££ Bamučenuapi ES ee urea a Hipeeivjena evik
2, Matekalo B. s 5 8-0 Doreno Na.
lpucryna -Dangalaković Safet... cim ZSANJZIKIKK \umrellehmeđa.
ponov nz Sarajevu \ onwruua Žarajevo cpez sarajevo _ OKPyT_ KURS
"era dekt,Vp}-Futnika 21 rap SL romma, no zamimany željeznički. .n0836.
HJAIPKABA NJE i UYJTAHODBA TORSNE NpONHČHO ONOMEHVT H3 KaSUBAkbe HCTHHC, nzjannyje:
Nekako oko 17 ili 1, marta 1945, Ba uhapsen sam od agenata vestaria
. koje nisam poznavao. Fredveden sam u £.K.2 1 tamo gu ma salušavali i
Ž pitali "da li pozna jez 'Edhems' Si jamhođžića.Ja sam nijekao. jako. znam i
. bio 'Bam' "svjestan da je moje hapšenje 'uslijedilo iz ražloga. KITA Je dan
(ranije uhapšena njegova žena Hankija,a koja je vjerovatno 'prižmala' da
se'je' njen muž kod mene 'akrivao" 'dokx nije pobjegao u' šumu, Za: -vrteme' 'saslu-
Savanja bio sam strahovito mučen i: zlostavljan, ali nisam. "ništa uriznao.
Nakon' 'saslugavanja bio sam prevačen u gudeki zatvor kuda. je dovedena i
moja: (žena Iatifa-Zekija koja mi je rekla da su i.nju po istoj: \'gtvari ga-
slušaveli.- Nakon jednog dana ja sam pušten. iz zatvora, sav. modar od. vatinu
dok je moja žena. ostala i dalje.,Odmah sam ge obratio advokatu. Dražiću,
koji mi je uzeo velike no da.bi mi spasio ženu, ali nije gotovo nista
Pa tene učio. Žena mi.je sa taadnjim transportom odvedena Za! logor.
Nisam: nikada gaznao Za njezinu gudpinul. ip' pretpostavljam daje. sigurno
adijena ulogoru Jasenovac.
Drugo. PO stvari nemam ništa više da Kejaviti Osla što 'spominjen
i da de HI - Hankijay žene; Edhena SLjamhodžića Lato odvedenaj zu, Iogor.
kotla?)
9 ; - Broj: Hektent 194. 5
MM MR "E3% 97629.)
Zapisnik 3 MI
. Li HE I (sliku ,
sastavljen dne 2%X., ma 11942 pred '.. o
Sarajevu
'okupitora. i. njihovih: "pomagača U aa pete S lasenupon iejikieetaa ja PSTOZ) 3
Od komisije su prisutni:
MEET - - Zapisničar:
= Matekalo Eat. ei I
7} "Pristupa Bakovao Ahmed . sin, ), KAZEAKEX. ampaklije
rodom 12: _Tjubuškog MSRoia opština _ Djubuški Sa . Sre = jubuški, okruč Katedra EEG eta
"| sade se. rajeza ću me šlač 2E godina, po zanimanju Re MH PESME: EU
ž izdržava tl članova porodice, propisno opomenut na Kazivanje istine, izjavljuje:
= U Se. noći: 2. AUZUStE. pri e. god dogjoše. 'gaent Jakubović i jos
2 'abyoećtati. mi i. nakon izvrgenja, pretresa. ha. odvedose mi sina. Zdrvka i
(kčerku- Vlastuy0boje- }8e- -kesnije-otpremljeno: :a-1Ogor- -Tagenovao_ 1: t0:Zdravko
27/X+1944. 8.a kćerka Vlasta 1/1,1945 g.,Sin. mi se je sada vratio,jer je iz
Jagenovca,bio otpremljen u N; 'emgoku" na rad,dok Be Vlašta' Mijeryratilaja šta
:Je.a_njom.bilo. nijemi. o ogeanu da.. -je- da. ieeonj marta. hila. Živa. A. -Jagenov
'oMeDxU80i3 nemam šta da. Tzjavime. i. : ; ;
kaeegieeprovetetanene
a . H = Drevni štomparija, Sitajevo, — P. dn, 225 1945.
- . , i
Bpoj;:4+8+454,,94 $
.
,
PHCTyNa'.
Sarajevo je"
, :sigurno,likvidđ
+ duhana, koji A)
. I SAW
HANHCHHK
2 _ma F beat
CaCTaBJbeH aue-2 ki u " Ja 1948. npe/ gradskom same KOMHCHJOM 33 yYTBPBHBaAlbe 3IOHHHA
S i ,
Okynaropa' H IbHXOBHX NOMaraua \\Ze a raljevu a, ODO nn Serie OMPDIJE u piieinerekiake
I
On kOoMHCHJjE Cy NPpHCYyTAH:
ZanHcHHYap: ; I SE BRSE PERU ONIH Pi reine
57! Morene Ne NOR; _ Badžjeke. vić A. I
- NpHuceTryrna |. Brutus Azi == KSP PR: _ Ke
poNoM 43 .. Kalinovik + OTRITIH 9 eius it oannnn Elu CETE PARE dikove "s STE JE RSRU? S
calla ce Hajast yo. ara jevu. === CTAP = Kas indola ka Sa idisy ZMIJE SI WE
M3APIKABA a . dmanoga nopoanue, TIPONIMCHO ONOMEHyT Ha Ka3HBarse HCTHHe,; UH3jaB:byje:
— Godine 1942. uhapsili su ustaše koji su stajali pod zapovjedniš-
tvom Gregorića; noga" muža On "se je; koliko sam onda: "cula od majke. Okovićt
-Mehmeda.,iz.?a rajeva "Mahmatovac , nalazio. na na popisu, Sto je nadjen kod
kehmede Okevića bivšeg radnika fabrike duhana, skoji je bio kurir te"bio
"uapaenypovodom prijave njegove. tetke nepoznatog. mi imena,koja stanuje
na 'Mahmutovcu, a majka Mahmuta Okoviča znaće kako se zove,.- .
a sj Na kon 18 dana moj je muž odpremljen i- Kasnije tamo umro, kako
vie je.ižvijestilo župsko redarstvo u Sarajevu.
| .WMapominjem da se je moj muž bio sakrio da IZDJE Ka
Va nu prokazao gaje neki radnik iz tvornice, ZzVair. Pavelić. a. to.zna Hilmoxći
{ (razo radnik duhanske tvornice, Kasindolska ulica. SJRRRLA
ee Stig a KRIEGET ć
Setetaimvav ni
= "E Kagjene
Ka
n= -Dovršeno;.
s" rak Sue | = nn d
Jpnasna wraunapnja, Capajeso. — TU au. 223 1945. —.
'— bpoj: U+8+454/194.6,
| Janucuk |
1 21+IX. 9 6 npe, __Bradskom
{' cacTABIbeH ARE se = NPpEN - . KOMHCHJOM 3a yTBphHBaHbe 3ZJIOMHHa
jev
okyntopa H IHHXOBHX IIOMaraya y SO . cpe3 već
Oz KOMHCHje cy UpHCyTHU:
- 3Zanacunuap:
:Lorenc N.
one neegobna sante sonete a mata rartotaoa titra rrrotet ere
nb-evtetovoesertoronše reenoroatod rana ni naii
Hadžić Sa
—_——_ aoetanazatetegenma too poklona raketom ten antene terene
) NICIH KIPA S NNE NEn PE E EM EN UC
(lpucryna NRMČEIE PR k A Ka _ A NN ve sage CMH, KRK JOKEEDEX.- Stjepana Kanta "
Kreševo " I =
POBOM 3 " a Trenje HrAGrioT = 0293 TV Paja OKO pin I
scaza Ce HajasHoy . srele -katać 8 Fabrike duhana
stmenigčrn CTAP: . Ke:7: :TOJHH2A, no BAHHMAHSy nn NE re mrenitnnno
= uaHOBa NOpo/LHue, NponHCHO -ONOMEHYT Ha Ka3HBatbe MCTHHE, H3jaBsby je:
SEN ; da sam jbio uhapšen, početkom septembra mjeseca 1942
godine Neznam dgente. "koji. "su me uhapsilijniti koji Su me. "SASJUJAVAIŽ" 1
- tukli.U zatvoru sam bio 93. "dana,i "KFako' 'nisu imali" "Tikaža" "otivme ile="
" gainom radu; oslobodili Su tić,sašnom "je"bilorukapšeno u svemu" -jo8-10:-
'Kattikaji Fabrike Duha" 'odykojih-se" 'sječam Jelačić-Rašiday- -Oković- Mastaf
Ku —= Ylađović. pEz Ma 'gubašić- -Abidey-1-drugihe-Svi- sno..bili.op-
ME
H3AP}KABA =
moć -zašumu. 1-4a-3smo. Širili. propagandni ma
ik.Pezić. Andrija.bivši. radnik. fabrike,
alh. vlasti, ali šta: de t bilo. s njim
$elačić Rašid, dok su švi o ostali
Pro PO oblobodjenju.. 'uhmačen. od. 4aR8.
. neznam, 12. Taa, se. de. Jedni. PRIRAJAA.
ba-ws=+9%+ s sa:-0---2eeta7atov RAP eRatterbi Sa PrateAAR sata trRAR (SEP IRORTE PORT OR POR RRE Sr Sar ase o rRrt St taat tete tata teret zatakEM
Apmasna;, (mravnapnja, Cspajeso. — Tl. nu, 225 1945.
v
\
Na ŽartHCHHK
=
CACTABIBEH te. Ma juna. me M1.B npea = gradskom... KOMHCHJOM 3a YTBPhHBaHbe 3JIOUKHa
aaa nana OKPOJT area u
On kOMHCHJE cy nupuCyTHU:
3anHCHHUYap:
NEPNOO): Lorene NO I m. Hadžić S
bteeetttemta reset Prem tam ote name rog rop opet tg ta sh be na srama toon atnen aan sta neon eo atanatona so bi baat ua otada an ia
ooree te otme na i stana va PR PR a rrnen iprevovr even eta etan tane,
"POJDOM HB nje ie Nit Rao -. ODLITHH2A |...
I! 3 'Sara evii Štake Skendefi ve =
cdna ce Hasasu y . 932, jevu_ — CTAP 59. ronHHa, no 3ahnMatby o.
— CH, RJEČ Hagan. I
nenm OKP s Mean =
. _ trgovac
. H3ApiKaša
mmteia mermera UHAHOBa (noponune, nponucHo ONOMEHyT Ha Ka3HBamwe HCTHH€E, H3jaB by je:
AN I
Moj sin Munib, star 20 godina, uhapšen je sređinom
ine po dvojici 'ustaških agenata I dvojici) agenata _gea-
" Skoj PoddFGtvoioj; ODlaati;a "držan
"JE? u TATVONU "Beledija, oko" lijetać" "data t 'e"odposlat"za logor jasenovac
"gee"je"Bvae"do: mm 'vigživlrvde Koje "Za" dajedinnike 'gudbinu-neznam,
ES SOME TNT _Mattlam
potamni pere" n
zatvoreni ,$3lagojević, Aco i šožana
Šutić, '
Dpuasmma wraunapuja, Capajevo. — (1. au. 225 1948.
Bpoj: U, 2581. /194, 6
{| ZANHCHUK=—
"gradskom" =
. KOMHCHJOM '3a YTBphHBaIbe 3ZIOHHHA
_ ČACTABIbeH. HE
SC Koga SREO " j MaaC
\' OKyrlaTOpA_H }HHXOBH} a POB ar PT O KPJ "ankete mana
On komnčuje cy, ipleyTrHii:
U U F
{Wi 3anHCHHuapljiC og
_Rade Šutić
I I Tlpncryna Kana KDERENNE ajete
_ PONOM u3 _.Zerković Stolac, '
se OTTA ne pere oravtjen OKPYT pa anne
calla ce HasasH'y ss ETAP 42. TOJMHA, IO SaHAMaHsy _ trgpva
H3APKABA s
mijeli-gedandrugo
" Apmasna wrannopuja, Capajene. — (1. an! 225 1915.
bpoj: U+8+561,,9, 6
'
'
me
"S KOMAGAOM. sa yYTBPhUBAHbe 3NOUHH32
Ka cpe3 ae 0kpyr PR JNNI
2 O KOMHCHje Cy OPpuCyTHH:
HM Na 'ZandchHuap; =. wa A Ne SE a ei daleke ra
- a se a. ;d Mk; P % ; (Kd £ = = =
t -
'OMUTHHA KrćEGO" na
' ! vl,
\crap .22.. TOAHMA,- 10. 3aHHMASY sokrotor nad. 304).
: hšapskana "A ie "'unAHOBa: :MOPOZMUE, -nponncHo OOMEHyYT. Ha Ka3HBaIbe HCTHH€E, H3jaB.by|e:
Me ge E Premilovac Munib uhapšen. je novembra mjesefa 1924
ibažne, pa. 'agontima Čestapoa,a kasnije je predan "ustaskom yjedajetvu te
je Y1ejanuara 31945, 0dposlat. za iogor Jasenovačjgđje je" i likvidirano
ovom radu i hapSeriju neznam; gli znam da je tek-bio.
dom ga NOP; i"da je bio nepažljigz-d- razmetljiv. u.
'provalom Suohe- -Hadžić učenice u.šarajevu.a. rodom iz
Dovršeno; ' U
Dpxasna uraunspuja, Cupajese. — (1. Au, 925 1915., s
{
ZANHCHHK
CACTABJbEH HE. 16. _VItr
U
. OKynarOpa H IbHXOBHX nOMAraua Yy-.
41945, npen .gradskom
see KOMHCHJOM 3a YTBpHHBatbe 3ZJIOUHHA
Sarajevu
s TE POBE net rasta težala 4 SOKDNIE opseg nane telek joaate
MEN ; Ox komucnje Cy NPHCYyTHH:
3anHCHHyap: I
' _Džemil Fejzo
Tlpneryna ER aa jeezedet Se: OASJE: SPRE EE
Poče
PODOM H3 si. slallina . OTLUTHHa
canla ce HAJIA3ZH y Sarajevu. Se
. cra FE rOnHHa, no zaiiatij -domaćica
Po.
anpkana mm nabre Kitesjaa , UJlaHOBa. nopoajute, NponHcHO _ ONOMEHYT Ha Ka3HBahbe HerHHe, HK3jaspyje:
_ Moja. sestra F- 2420, _kabija,. sna do = uhapšena je po
ste godine
vila zadnji
puta. na mjesec dana. pred oslobodjenje Sarajeva, a "poslije jenu Suidbin
nismo nikad ništa. doznali,Neznam:. agente koji ai je. uhapsili, avuhlapšena je
na movalu Hadžić 'SGBhiJEjG" "fada je BIlo utapšeno v1iŠ6" njiti kao-Čyric nadja
Sralić" Vdravka ;Hadžić! 'Subhija;KOrO860" Dragica; Mujezinović. "Rešad, Zumreta
Hafžidugići "Arugi;"Usim" Hadžimusić" Zunrete; stara 0ko-17.8gdi-na-. koja.je
Odpos teta "zajedno sa "sestrom 'miRabijom u Jasenovac, svi nabrojeni.. -suw.na
"Slobodi. :i-nalaze- Jeu Sarajevue -SVi-onigbili su u ilegahoj. vezi i. Jedino
Babije-nije- htjela nikoga daob.te.je. zatočena-Njena. prva. Veza bio je liuje.-
žinovič. Šukri ja koji. joj- je. i. donosio. propagandni. _materljal radi. Sazjnjeg
Dpxanta wuratnapuja, Capajeav. — 1). au. 225 1945.
. {
0.
spali, 00710. g "
Ska S ZH ĐANHCHHK
3
ODA. KOMHCHJE Cy NPHCYTHH: '
_3anHcHHYap: i de
NG Na
NEČIM
= "Mpučryna s
Sarajevo:
S
; POKOMM3 Nm
sm ORRKXRRK, skeua
OMIITHHa S 'epeao_i Zalala. OKDYE. a
SR Sure SHBAZI LujLla agorio G96
cana ce" Haja3H "y:, Sarajevu... crap 146. rojtHa, _No 3aHHMatoy o. domaćica
."W3APxKaBa I ) /
PRd:m NJAHOBA" NOPOJME, NpoNHCHO OHOMEHYT Ha _Ka3HBdibe KOTHH€, U3jaBty je: I
. uha pšena Je" po ista ŠKAMAZGE ntima ga ulica; tj eta19425g80 d ne sNak on-nek ol iko
, " mjeseci odposlali:an. je. u logor Staru. Gradišku, odakle mi se je samo 'jed-
Kea
S zajet
150p50%
Aposana mraunapuja, Cupijede -— (1 au. 925 1945
"NG lanHonAo S
CACTABILOH | AIe m 10 l,augusta /1946.npex gradakom. ..; KOMHCHJOM 3a yTBphHBabe 3ZIOUHHA
okyTaropa'.H/ HSHXOBHX noMaravua y Gara jevu.'. 'cpea see srna ua OKPYyD SEE iko enkeda eaii
s . M .
I y u e ve
OxM KOMHCHjEe'cy NpuCyTHH;:
11 ZanHcHHHapi
—{_ Dorene NG v Hadžić S. s
= HPACTYNA sen SR SG RATE A DOE) === OMEZIMM, Kena Predrag...
Sarajevo Sarajevo . " )
S emr OMUITHHA eg ja romi8lbva 167 gr OKPYE remen renin
cana ce Hanasu o y Sarajevu... crap ..28. FoanHa, no 3aduMatwy o. domaćica 000.000.
poOJOM H3
K3Ap;KaBa =. "/+: unanosa nopojHtue, NponHCHO ONOMEHyT Ha Ka3sHBalbe' HCTHHe, H3jaBjbyje: |
I ne Babihu sam poznavala još iz djetinjstva, te mi je poznato
da je bila hapšena. od Hrvatske policije ljeta 1943,.,godine. Tađa nišan
znale razlog njenom hapšenju.Kađa.je. po. drugi. puta bila. uhapsena kratko
vrijeme iza prvog hapšenja znam da je otjerana za logor, U vremenu od
prvog đo drugog hapgenja razgovarala "sam sa" njom; temi "sevje tom pri-
. likom. tužila da su.je u policiji zlostavljali. Sije mi imenovala ljude
-koji su je malteetiraliyniti one koji su je hapsili i prokazali, odiaosno
tuzili,Navela mi je tađa da je razlog njenom hapšenju bio taj. što. je.kri—
: tikovala ladanji režim i državu govoreći da je ubljek gladna, boga, gola
ida se ne može upogliti. Kome je ona ovo govorila i ko ju"je zbog toga
'prijavio vlastima neznam, kako sam. to već. gore spomenula... mm
ENG XY. Drugo po ovoj stvari nemam nišsa više. da' iz javim, .
2. sme DOVEŠEDO Bee nn seine frmeseisše ff stsnie prječitieće sa
Pi T\pmasna wuvaunapuja, Capajene — TI. au. 923 1943.
= i U Bpuji S+8.JE/X,, +
u" PIC SE .3aNACHHK KORU
A2,Jana_ 4194: :6 nped'. grade skom sam . KOMHCHJOM 32. yroptirvate 3JOYHHA
=". ) 'owjhardpa: Mu IbUXODIfX; ztioxirava y Sarajevu cpea Zu seri dojki - 0KPyr Moji dpjgontejoni die die
SE a ja On 'komucuje cy UPACyTHMH:
: -Žanncunuap; Ka SE NAE SAŠA palili,
_Zorenc_ N. "_. JAME _- Hadđžić.3.'
pucrena 91Čtović. Akif Me .
TIpHeryna =... = oa A KEN SPRAT) iKAJOKABAKAC
_.PONOM 13. o = ME PEN OMUTAHa Preradovića (PRRITI;
, cana ce HAJTAJH y Sarajevu! = crap._22_ rojsHnHa, no 3AHHMAHLy sade
/e +"
se OKPYT =.
I ežisar-uin, trgei_-gnaji
usApitana.: sou NJAHOBA sz PORE UMotneg 'PNOMEKYT" Ha \KAZHDAIBE MoTHHO, nsjanyje:
godina ću (sestra mi. šaoana
'dodiza ikapioni s gu. Po ustaškom vojnom Tedarstva, marta mjeseca
tad laje iz- Bijelug' (are Bam; da je" pvanje sada transport
"pratio. . agent Jakubović. 'vaH1d, Ko je: izdao. njih, ka9--i. zoo TM grupu.
KESE DNS PM aaa STAZIVAO. "San put. Kaonjegi: žragsbiete. Pa. Sam. Cu,
" = da. -je- )- 21220; da na. o alstpijaku. grantoust. to. d0. -hdncana. Emžla MESENE.
I "o niko =
Poj Z . , | lpsauna uvaunopnje, Capsjeuo === (1 an. 225 1945.
o
bpu (bi = me
U ŽANHCHHK
KU juna ' 6 Bradokom. H I /
CaCTABI/BOH AH anenne nene 1 94 PO enne renin = KOMHCHJOM 3a yrephimatse 3OuMHA
oKyNATOpa H -HbHXOBHX NOMAraua y Sarajevu GP arp EZ ZOKDJE ed dajete
Pa ON KoMHCcCHje cy npucyTHW:
JanucHHYap: Puna
MOME ore U) PRO SR P INI srne HAAZAĆ A ni
. 'Hadžimusić mhamed_ ;
Tipxcryna EGE os Mj Mao . CHH, klatoieka Saglt ne
_ POZOM M3 == Foča omuruna Hadži. -OMOIO VBČBO sretne OKPJE, KAZNENE)
penzione . _
cajla ce HajasH o y Sarajevu me crap 54 ronHHa, no BAHHMAEJ a nana pekinjekii da
H3ApKaBa = 2) PIJE 4manosa nopojnue, nponiteko OHOMEHYT HA KAZHBAHE HeTHHe, nsjaapyje: ;
. I Moj, zet, kčerkin muž, star. 23, godina. Čavdarević
" Alijs,uhapšen. je u 1 mjegecu febraaru 1945. godine, po "njemačkim. vojalcima"
i ustašama, zbog +0g8, 'ato je "Alija nije hibo da napusti položaj —,
da bi ga ) povukao U u _Konjio PESMU, PEFĆIZAII rtego" 2e "Ht1o
više. onjica,
Apxasua uraunspnja. Capojeso, -= TI. an. 225 1945 =
,bpu i 1.8. 0 1946
| 3arnHCHHK
cacTaByben He 2310. Maja /194.6. npen . _Gradakom NE . KoMHCHjOM 32. yTephjupabe 1 3JIOUHHA
okynaropa H FbHXOBHX rioMaraua y . Sarajevu. sea CPOR s .Sa1 'rajevo. Se OKO ar a pia egerinn
ON koMHCWHje cy UPNCyTHH:
: 3ZanHcHHyap:.
Tlpneryna = j 'Azemović. Mejža
ZE, kh, vičika Mejro. | a kemid a" _
pojom n3 _arajevo. sele OTLWITHHA - Sara. jevo Cj, PRIM
i ) Mjeđenica T
cala ce HajasH y'. Sara evo cTap .2 " rojtHaHa, no 3aHHMaHy . -Habardoa. a domu- YLarni
KS JEPIU _OKPYr - | apempttmnime ;
H3APKABA se BAR UJLAHOBA nopozile, "NponHcHo ONOMeHyT Ha Ka3HBahbe KCTHIHE, H3jaB.byje:
9. Moj! sin Sačir, star 15 'godina' uhapšen. Je po policajou
Pavlović 'Salkanu augusta ,Bjeseca 19426. godine, Oktobra mjeseca iste godine
odposlat. je za logor Jasenovac, odakle. mi se je u novenbru. (javio "jednom
kartom I od tada nisam za njega ništa više znala Pošetkom. 1943. godine,
pošto sam molila da me 'obavijeste HITE je ga SačtE vana gam u" me
gde -: mi do 'saopšteno "A Je Šačij" umro. i etika A
I njim zajedno "uhapšeno: je j087-4 dečaka i 1401
Golubić" 'Ragim' Wa '\ndjelko;Bajčetić- Duško 41-Saračević- MahidiozSvi. gu
"ni' odptemljeni ze 'za Jagenovac te. gseni- za: 'njihovu sudbanu.. .ništa. nezna.
Razlog njthovom-hapšenju.je- taj,što. -gu..optuženi,.da. au. na. igralištu. .kral:
" nekome--1+000,=. kuna..te.da.su. ih kao. kriminalce. poslali. na. -prisblat. rade I
AL gllpcasuo wvaunapnja, Capajesu. — (TU. au. 225 1945. ;
,
,
UKEG = Barncunk SU
cactanveli me ONE MU npea : pradakin. = koMncnjom da jrttjanijee ZAOMHHA
okynaropa H Jatfoijak moMaraua y Sarajevu -—— == pe. NEBO TE SNEE:MENN OKPYyr- PNE SEE JU "
I u DA koMmHCHje cy NprCyTHH:
Um Zanncugrtap; i 7 KOE" " a
U lwrene_ Ne
" i! a Ž = s "= = i
fipucryna ua Oiebić. Maida Udata. " atriođagtdezoehaoe Motnodanid 454:
poBOM 43. . Satajevb.—— :OTILITHHA_-.. _Parajevo p 3 ps egjedevo. OKPYTT an
M oko ove ća "— 7
cala ce HanasH y), 'Parajevu ——— 'erap 58 ronuHa, no 3aHHMAtby "_donaćida:—
H3apiKana se! _ - (MnaHOBa noponiue, Ksel ONOMEHYT Ha KA3HBdKE 'Hermu, mega ih
. Zena od. ustaškog 'ređarati Ja poš. legalno radila za. "narodno "08iobo.
Silački" pokret. Ja san u pjeia. pobjedi j. a kako je "Nasita sve odala; 0
Ć sa "tiekako Sk 45:xobrjara:19454 EVITI, DežANT su u
S ELIM{JA" 'strahovito mučen," m
" Uhapšen" "por (ase
neneemnim rem'latenaiptttaermesetenei Zadnji im" transportom "sur odpremkjeni. zar logor. Jasenovac,
Noe Kstaćea wie 4 u-jogoru-nkje" mt--p oanatas- Čule-s -gam-- -od-nekih-Ijadi- da
Hera Paga) b10- strašno. -Ažmučen 1-Bav. dznakažen. ad. batina. koje. Je. zadobio
KO
i jE M: 6 2400, u"
/
+. KOMHCHJOM 3a YTBpHHBarIbe 3/IOUKHA
OKyNaTOpa M ISHXOBHX 'NHOMarava y. Sarajeva — (por ZE NONE RENE ;) jo), ME I
. OJXZ KOMHCHje Cy, NPHACYTHH:
1. Ž
JanHcHHuap: RE ETO AZ PNE REPNE PS MIMO)
_Torenc NE ; _ Hadžić S.
Šertt Handdja Člante.
TIP MOTYIKA rn oint etenenennnananananene CHH, KOOKOOROKJ Ahmed.
poZoM 43 _Barajevo
Sira jevo. - OnutTKA -6z1ovembra BA, AT OKPJT a a an
cana ce Hajaad y "ee. —=— erap 40 rozaHa, no 3anumawsy o. Sađnik o 0000
H31pxaBa WY PNE unaHoBa NOpojHile, NpONHCHO ONOMEHyT Ha KaJHBalbe HMCTHHE, 'HajaBJbyje:
Moj stričevič Fadil Čizmić star 23,. godine bio je
bog. Kao sa "'ustasama u SVOJOJ kateni;" "tteetttenineromoeoeetttootton I
' -"Pg drugt"putauhapšen je-u-nartu- je gedu:19d2e- .godir
i"odposlat" ta logor" "-Jagenovac" "pošto- Jedva puta--pokušao. bježati iz. -Zatvora.
Po""pričanju druga" Kurte: Mustafe; umro-je-u Jagenovcu u. g9dini. :19434+K0.. ga je
uhapsi0o,po: cijem. naredjenju. Z88t0. nije. mi.poznato, poste. sam. da. "bio. za-
poslen-an-selu,.te.sam.se.rijetko.ydAdjao.. aa. njima +.
po ustaškim a
Apsvoue wurannapiija, Capajeso. — 11. an. 225 1945.
- Banmcunk
% I 6 k Sa ; Pe jeku
CačTABJbeH JIHE nea UDA ee 1194. npen .. grade! om = KOMKCHJOM 3a yropulidibe. 310 UHA (i;
Sarajevu. u Pile
okynaTopa M IbHXOBHX nomarava NE a El la —tpes- Se OkpyrE
"Om KoMmHcHje cy npatyria: KU.
GINE 17 AS ZIEGEOČNE
Hadžić S.
3anHCHHYapi san s PP
Sa (Matarović) 'tulidined:.
Mpnctiyna : PAMIRI ij eine ed pari
POJLOM 43. "Skok OTINTHHa _Yisdko. pes —.
8 Brje Šolak" tr "ZT
cana Ce HAJasH y" araje m cfap 2% TOZMIHa,, "to JatiHMAIby
H3JIpIKABA = - WAAHOBA. NOpOZAIKE, 'NporiHcHo. onoMetYyT Ha- KASHBAILE HCTIHHĆ, ! ajaByje:e Je
MOJ. brat: Khned star. 19 _gdadnn zi sline. je wL "NOV Gi
odnah 'poBptEćm. 194
lečević Halimom u RIMSSIJE MzonjKada" t :
ofenzifa i. kada, su. "partiŽa BKI" "OAKEGI" PreTazitio od" Okruglice-do: Ilijaša |
Oni Gu GAMGGĆAT); "po OimiobY Hind Domobranigu" ih; iako" gu: ih (moražd- prem"
dati" ustašama, gatovodiliy" begu" -došktu- VketkogU YLaokom. ET opet poslk::G
da"Ber -prebace" -pondvnou" -SumayaT1- ih-je-van- grada: prepoznao. \meki. Šahinović;
kožar-iz. WAsokogyr Šlije-ću-ine. (naknadno. dostaviti, te. dhlje. počeo. napadati".
' da-su-bili" u Šumi,prijavla. Ah.je. batačama. koji gu: Ih. zatvor aški =
-logor.Tabmiščija. je. ugplo pobjećlju. 'Sarajevo,pa. de_ naknadno. bio ponovo.
egalnom.. radu 1; -odposlat. da. Jagenovac.Moga "brata A Ahmeda ga.
u zatvor u rravnik,a odatle a. (logor: 'Jasenovao
'otkrive
Zečevićem dalinom,poglali. gu"
mne sasreneosde
gdje su po dolasku 6 4 _mjeseou jun
e Sakinović VIROVJE II681606. pKhiedara-itavima,
"Ha Ka T da Gk Je" Pi 'JAVIO, di" vrše" "svjedoka u" -Yigokon
"Tjan jrprijavioe-
42
Pe KOMHEH{OM. 33 'yrephHuBas
E = " SU), Ki roke MG
N Noži KOMHCHje Cy. MNPHCOyYTHH:.,
a" Tijueryna: a Vrana Ar RE OI
Pe Sereiovo,. : o
POJOM H3 i tete enetetretetee rotirati eona : ONIUTHHaA -Budakovići- 2PF2G. Pr SSR. ZUM
u crap.. 62. ronuHa, o. ŠdnMMAtSy
HU3Ip}KaBa ... mm 'dnakoBa- nopontue, nponcHo" ondietiyt?. Ha IETI? KETHHE, najansyje:
,
.
ee "Moj sin Aydo star 23. godine, bio je domobranski-vojni.
bjegunac, 1. 'sređinom 1944 godine bio_ je 'uhvačen Bo: 'domobranskoj 'patroli,-
i Kadmo vojnom, sudu i optužen je. da Je bio. vojni. 'saboter. time Što U
"još 7 drugova iz zatvora (PobjEKAG ZA V16" Je1 'KEČtaS" se po Sarajevu, dd.
"tudjim 'imenom, te. Je imao i' '1spravi-lažnu legittmaciju:U mješecu sm Klare
"ToxGi 'godineyAvdo: Jet Bio: prepoznat 'od"nekog" Broenira Metatagt :
i Apmasun wrsunapuja, Capajeso — Mak; 243 1948.
Batlucunsap:
| U
Lore 'eric, Sn.
Npneryna':
ta asa, jene
POROM 43 = "Der venta.
Seradevi — -ctap. Rue "TOZHA,, "no. 3AHHM
Dpxauna wraunapnje, Capajeso — TI. au. 225 145. 10. pre PR
u" ' : BpoHaBe.. 2 1946.
NA PORE "3a ATIHCH H ki;
, 159
194 ić noći "pate okkom | a
HHXOBIIX Honaraya y: "Sačajevu. cpeš'
- KOMHCHjOM 3a. a'yrepbiumatve 3JIOMHHA
, Uma am Cy UPROJTHH
! Šmpnenyjna "Mujkić Maniza PERE SA.
s DROGA MKeHa (Saliha
Sarajevo.
£ OnurTaHa dG oko 8 "25 'cpe3 Mata e i Okpyr. .
_ cana "CE -HAJA3H y. Katndavu. seen CTAP..2P. TOJMHA,; NO 3AHHM2Iby domačica ' !
,
ponoM H3..
H31p;KaBa tmini (regent YJaHOBa nopojnnue, NponNHCHO (ONOMEHyYT Ha Ka3HBabe HCTHHE, H3jdawyje:
EN Maja kći. Mžna. stara 23 godine i sin mi Hamdo star 19 godi
" uhapšeni su 'taškog VOJNOG. redarstva koncem I9447" 'Kođine Nakon" 2"njese
Odpdššani gi. Za "IO08Or" 'JABEKOVAČIKO" La" je 'uhapsio"por -Imenu" 'ih-neznam;"
U'frizerskoj 'radnjijgdje su 'rađilf;,nadjen' im-je paket: "nekog. "matertjala,
'gpremog :z umu, "i:kuriri sa-im dolazil1- u, sretao testu -po- "nokome- otkriven
I: por 'agtač my; onda - "Zatvoreni.
{;{površeno:
" 'Dpučdenu uraunepuja, Fapajeno. — {1} au, 2253 1945.
A ih .
Sal a NN NG - ; = — de siP=2:4}ro
1
; -ŽATIHCHHK
i % mo I
' 2 sJuna_ PA aje ad
:_ eferatibe nie. 4 PI "" 11946, Npea =. gradskom ,., komncnjom 3a yrBphuBarve 3/10u4HHa
Sarajevu. ; I R
; _ okynaropa u: IbUKOBUX! noMaraua Na NET SR NOSNE OKPJYT rare ie inernna =
OJXA KOMHCHJE Cy IPHCYyTHH:
3ZanHcHuHyap;:
_Zoreno_ N+
Mpučryna =. Majke ziaeE.. sna na attnjeni Su CHH, KRAČXKOERPK (te
ponom FERM PE ara jevu
. ONWTHHa_... "ŠIF okača o £Pe3 RARP ONE "tokar £l, Seijlać.
crap 23... rolHHa, no 3AHHMAH5Yy |: Kari
Čana ce HaAJa3H y
H3ApkaBa Kr uUaHOBa nopozntnue, NponNHCHO OTNIOMEHYT Ha Ka3HBalte KCTIHe, H3zjaBbyje:
radnju Vlasništvo. moje 'majke,edje su KOT "brat. mi Ha
, šef. tadanjeg ugtaškog-vojnog. "redarstva Krona "Ba JGAHIK
- aBetitom" u Savilu) čijih" "ge lmena ne "sječa I" Odra "SU" 'počert" 'ga 'pretresom
--yađdijeg Tada sam ja! "odveden: u vojno: redarstvu" zajedno"sa" tađanjim. domo—
" bravion "Seadom' Xrehićem;" "zbog" toga" što snose -zateklt- toga: momenta- t-radaj
Nakon nekog" vremena" -doveđen: mi; je: + 'sestra- -Ba- bratom- ua -redarstvo.. .Sestru
de :Kreme--saslušavao. i. "dera0ge--je- -Na- nju,--dok. su. 'brata. bez. AKkakVOg.. saslu-
h.. u podrum.-te. sam. čuo njegovo. zapomaganje. '1 po tome
Kasnije. u. Belediji. pred dolazak za logor
Savanja.sveli. odma
. zaključio. da.je. .zlogtayvljan..
; PP. mi. je brati. Potvrda gam nakon 2 sata
au. -redarstvi
ajeti po m
E iko vaganta. STT na "kOBA.
i" pokrota.JGVITI" su'so jednon 45 logora" {- to: ujaku H
tadi dG Za GAJSKOVE U gogijna 'nazna" "niške.
Broj: 49:993 /1944.
- sastavljen dne 2. Te. m maja. ma 4146; pred ... s SRAMOTA anno komisijom za utvrđivanje zločina
okupatora i njihovih pomagača. u. -SArajev SME STEZ eSATAJOVO ee OKTUB ee SAraP. NO.
"od komisije su prisutni:
,
Zapisničar: Zane
Hadž LE Se
Torene 'N,
SRPREK žena _Uur}oZ5- Fagan
_ Sarajevo
42255 ODŠENA sg M022 sajee
OKTUP. etike
ax. članova porodice, propisno opomenut. na kazivanje istine, izjavljuje:
otttetetosttao Batrak. Unssan.moj.. je. muž koji. je. xadi0.u. Željezničkoj xreddon iz
i b'o je uhapšen rad izsvog Uegalnog rađa dne 12. augusta 1944... god
"Bio je jeđmn mjegsc dyit u znivorn"kođrnotie' "jer "= "ZATIM" O ee jen za
.loEgr.Javio mi se je svega jeden put iz logora i to dvs mjesece
oslobodenja, Nakon toga nisnm više nikada nita čula za njega.
miazeeianita "-Pobliže p-tome- kako: je+408189-do-njegovog hapšenja t-ko grje
otlao u Hegolnom xađu moči/će iskazati) Arug Tendžo Ibrahim, koji nek za se
Ksaetili Kao svjedok, H ići Gi
KASPAR GR E ništin.ne mogn. dzkazati,...
132.
" G Le?
; Državna Hamparija, 'Sarajebo. — P. dn. 225 1945.
Bpoj: MOLJE 263 41944
I NG
; 2 jula 1946, radskom — i i
, CACTABIBEK ME Ra ra Ati - npen. .Bradskom KOMHCAJOM 3a YTBPH4UBAIbe 3ZJIOUHHA
Sarajevu ; i artik
_ okynaTopa H HHXOBHX noMaraua y. remain POB sana rente OKDYT = sananennćinetttettet nono
/k) i
On'kOvMHcHje cy. NUPpACyTHUH:
" 3anncumdap:
zlo rerio Na
" (reettonttita0ee naetotarok st oeoageoi the dortodot dala setmnteonet teret otete reentote
"sTlperyna u. BOŽIĆ Šukrija
pONOM 4,3. Bileće. e .e. OUTHHA Bileće. AEREACDGR 2. SJEStM
Sarajevu. {_-. Brankova 19.
U s 1CTAP s 98, TOXHA, no. 3aHHMAtby Sbravdni =
caja te HAJAZH s grka
KAPKA.
u . naHoBa nopojikije, nponncHo. OTOMEHYT Ha' KA3HBAHbe ACTHKE,, 'najanasyje:
: Batlak. Hasan, star. oko 25 godina, uhapšen. je. sredjnon
" 'aUENStH: 19445"DO' meni: "nepoznatim"agentimajksko san šam čuo Gestano=a,
Unapšen je iz :žŽelggzničke. rad ionice. Ede suo zajedno rad ili kao bravari.
napšen:je u momentu kada je uzbuna zasvirala,i kada de 'sve:bilo bježalo
dz "Zedionice,+8--58.NOZn3-KOjLl SMO halal "agenti. :kao-nd.. 26 Čijen su-ga
naredjanju ubapsilijnitise zna 'pravi ralog napšenja.U ' željezničkoj :
Tad naudd he postojala naredba da se pozi'na "rad pojslinaca kao i ta
---48pravnost njinu.l. .dolaska..!. .arxednoz dolaska. na:pOga0,. Bilo je naredjeno
da se preda njemo ima onaj ragnik'koji ne đolazi na rad, tada. Je postojnia
= Sumnjarda je 1-Batkak Hasan/oređao i Krk tadanji-poslevod ju Gabrić
Ka Tiram a {1 sam mi de 3atkak rekan istog d ata kada je i una spšen. ka ada je
tražio od Gabrje Bogoljuba dopust,i Kada Sad KU JE SKreAuc pi Zimju Gaga
""-Iraže. agent. |, aa. I3}6, aapaovog Mc (Sa Vlasti. SGabrić. 30; goaljub il još jedan
ka će Gabrić. Bogo oljub je i danas u željez 'ni-
HEN AKUBOV.L, SU. vidjeli. Batlak Hasana.u dednonm
s RAAje mere PE repa \ikay,koji. je OAposlat i za Logor" "Vapeho vasa, od tada se 2:
"U "sudi ia-Batjiskam- dšyajne Pidigjert nene cpreni njeni O Piepvoietoteatin
U ie sva2e et, 5
T
sastavljen dne ... _ Građskom.... komisijom za utvrđivanje zločina
okupatora i njihovih pomagača U aet Saraj BVA=-- STEZ =eSara je VO ==" Okrug .— -Sarajevo prate
,
Od komisije su prisutni: .
._- Zapisničari U EN JEDNE PLIJENA: M
Zorenc KN, ME sa Hadžić 5,
Pristupa __Tendžo Abrohim RS KO Ena N Za _
, rodom iz -Sarpi. NA opština e _Serdje vo. _— srez Snrajevo__ okru I
Serejevu Hadži Iistafina 26 kolar KESE ME Kea
sada se nalazi Uni reienten epa SLAT ZE. godina, po zanimanju perjeenneejeteage me RA steiepeten nie itmntnte
izdržova = ZE IE NJE = članova porodice, 'propisno opomenut na kazivanje istine, lav ijnje
=Px" iotipa. "svjedok-Tandžo- te Azjavi 7148, KARREE SPEED S NEKE
vao sam Batlak Hasanaykoji je'bio zaposlen u Gl, želj.
OC) 'da"je BIO "UKC MT I9IMEI dijeseća"7 augusta ullapSća, i t0 DO
-agentima.Gestapoa..Razlog.njegovof hapšenja.ležao.je. n.tome.Žto. Je. on...
-ilegalno saradđjivao za N,0,PŠ Prilikom neke svađje izmeđju služben ika u
"radiorntci prokazao je u ilegilnomn redu. Batraka; Kako"se-tađa-občenite-sunlja
.l1o,Gabrić Bogoljub,koji se i danas nalazi u rafbimncia radionici, Sumjalo 5%
"Tada. a je.on. a a ratagl. da je on avio Batlaka pričali SU.
4 E --Želi.. rad ia od ed Hadžić IG
sa_kod_ Andrića SR. SEM i više
? bio ivistoga;
ov saradnik u legalno
mu takođe y tom
SIRE VERONI
- Državna tlamparija, Sarajevo. — P. dn. 225. 1946.
Ma Bpoji Men 41946
+ % Ka . | GRADSKA KOMISJA ZA UTVPĐDIVANJE
SE ie i SGC u Kejp ga ZLOČIN OKOUTE Sd OVIH
SUNNETU dos ie -ŽANHCHHK, POMAGAČA | "koj "ARAJEVO
aaa . ae Peka
2 9-1. £ 196, npen ST adskon sevataaa. KOMHCHJOM 3a YTBPHHBAHse 3ZIOUHHA
Nu, EVO u
snu Om
= CaCTa BĆN: AHĆ+ pdestanem
/,
OkynaToPa. MH; HSHXOBNJ nomaraa y..
KO -V On komMHCMje cy OUPpACOyTHH;
m = Samtenmiap:" SPOR; RORARII SARE
_MdAtekalo FM me Toreac
vie ke ; N ' .
i )
JE TIPNOTYNA s es} JA SAM Ša SRETNE NO TMK XI, KRH, RE Rn TEMA 3 ===
: PoOJLOM 43 hjubaskog onurrata JU uški % DOB 1 rn leže OKPYIN ne sense kiisteikijcić
Wi" : s , RAGE 3 I F
k AIF te Slika gr). crap UM ronaHa, IO JannMansy' _douačioa. Kata vajei A Eja G
{+ A3Ap}KaBa semoraaeffaaRnttstssttninntet UJlaHOBa nopojlHue, INpoONHCHO OINOMEHYT. Ha 'KAJHBAIbE HCTHH€, H3jaB.by je:
) : A0 3. bxrg+.o 311 ; Sabid pomaszao. Je MUP i saradjivao.
sa Aton Kljujicem. i. :Aydom Hadžiođervvićen, ve nekim srk cen.aada je srki
"bibdhapre odmah je bi početak J-100 be-je- Sekogeuhbapsen-imoj- DX3%)
sab16_19-II.1542 4. Hapšenje. su izvrasili a: Skog ređarstva od Koji
. sam ja 'poznala Artukovica i. Krizadov Ca KJesGća" 'odležuniHk u"zalo)
ru-ustaskogeredarStva Gai. je -streonijen. Za...Ogor Jasenovac. gdje. Je dZe'7
bio zivot.Jedan od Gabitovih drugova sa kojima je radio i to Hadzioderovi
KVdO sa starom u Čurdk ulici: Jo1vy27ypovratko 'de-iz-bOgOra i Đjena 66 OIti
poznato. KAKOVI! JKLRNAVINU "162 Ay. io ZA A Big
Apsavna wraunapuja, Capujese. — (1. au, 225 1945. SMO jo La
| , s TU-t% Bpoj; U-6+.1751946
! ; mm GRADSKA KOMISIJA ZA UTVEĐIVANJE
; . L SLEA OKUPATORA PIJE OVIH
2} alIHCHHKrovać ca ZA OB,J SARAJEVO
pu NN
U. G. ME; dani
f.
MC S SG Te G " , Sarajevo:
\, \cačrappeB. ae 241 41946. npen Gradskom. KOMHCHjOM 342. AA SBRae 3JOUHHA
okynaropa H_IbHXOBHX NOMaraua y . Šarajevu = cpes Sarajevo — okpyr Sarajevo
7 u _ 02 RoMHcNje cy npucytumu: 00
— 3anncHHUapio.
"___Matekaho E,.
"
-Lorena NN.
SENE. Tiperynia _hokmić Hablba_._ NANIO, Wa Mehmeda
" = v_. m v
" pozom us, YareBa! —— omuruna __Var28_ cpes Visoko. OKDJE oi jeaie
I Grade KEaSegid jije 18. krap .28_ roauna, no 3aHHMatby MSMAOKOM) o aon
G Kanpstasa Čet se PE SE unaHnosa nopojnuue, nponHcHO OnoMeHyT Ha KasHBakbe HCTHHe, H3jaB.byje:
4,
u Sgrajevu
rusten na
a sudbi
jag oa S TERENI pdke-eereiaeeeaaoriotaetotovarat te aat aet Pat ER ret RA
Dpsassua mrannapuja, Capajene, — NI, an. 285 1946.
! == I , Bpoj:U.6+175/1946.
107 s Ke 6. U
KOMHCHJOM 3a; ytephuBajbe ,3JIOMHHA
nem
\
Mpiteryna Granov. Bjub ZN SEP RNA - CHH, Ket ME bitku Ska dia =
i: , POROM "s "Foče. " OMIITHHA = _Eoča,-. ski cpe3 Foča. Kod lemijtej OKOJE ZENA NSMIG
Sara Mlad 9 ob. I ul. crap .60.. rošHHa, no 3aHHMaHby Kivšagoltetaki. činovnik
" M32piKaBa: MSV APEJIH
MJAHOBA NopoJHite, TIDOTIHCHO ONOMEHYT Ha "KASMBAKE \HCTHHE, 43j4aBJb} je:
a Mehmeda. Zokmića. 'Pojibavan pan. vadio. Je. samnom, a _polici; i.
Uhapšen. de zajedno. samom. tt. de.
tpkodjeri nema. stvarnik" dokazani
10gDE. MC ,
. | Apasna suraunapuja, Capajeso. — (|. au. 225 1945.
/ ? ie a . ,
zx
| | GRADUU potasJBnok VIVRĐNAVJE HM
s ) SC, A TLIJI OV
-. . PLSBU (EPIte POD VI GSRRA NO
; | k : POMAL A = MZ a"
IG. krdo od;
3aIIHCHHK ==
PKN
Pima He žii .4194., 5, npe A ) i TBphHBaIbe 3JIOHHHA
GACTABJBEH AH pro iu PINLAT s NP "OG Tedi . KOMHCHJOM 3a y phHB:
: okyifaropa H_1BHXODHX MOMarava y o BEKA OVU cpea SEKAJAVK.
3 : Ke . OA KOMHCHJje cy INPpHLYyTHH: s
-{ 3allHCHHuap:
LIO TED) Np ranim etike ae oma
NG
TDUCIVNA = PA DAO nje
pOJIOM 435. STM Meje =. OMIITHHa GTAEGE PAK Cpe3 = Pyr
donedda Be S aatstosijej
- cala ce HAJAZH 'y: Sekojava. Ahicenpna. I ŽrOgMHa; NO 3BAHAMAHSy san :
a 40 KRON
_ H3ApxaBa" =: Sajeko" UJlaHOBa - Noponuue, NpoONNCHKO! 'OMOMEHYT, Ha. KASHBAHbE NCTHHC, 43jaB.byje:
/ F . ; +
i rgmetni 'Maskovidi 02 pedasje" Ata taztihei je 'Nemje Stena
-kođ Direksije pošta u, Suvajevu kao činovnice,te Je sarezjivsla u partizanakos
10kre du odmsko jo u počeinu godi 1941, Prigodom osniv; onja partizanskon pol
Teta Sa JUSNFOJ- Hodžlćeriy Kaled- Hadžiomerovijenji- još neklu drugimayjkojio je R
bllookske mlioja čnla u pošti 16 činovnika koj sa pertiken-
ski "get Kreti OJ Ulavkm će a 'usrazjivata u "purtiž: anslrim u kako Bon BoYE
latjiko od_142) šebnte. pa save do 27, dgarte 194 5jke bi Je zom poslu -bila-anlo
Ogrezni:y taKO. da je vješto: obavijela tu svoju dužnogt a da nije u. tom poslu bila
Odxrivegzn Osim smo u reddki" 19425prijuvio, Je Vi le rm žeki"brico Rinis
Jakde, ustaškic viortime 1. Smoje Djubuškić raglujaga. Pportizanima, pa
Su nor ysled ove pri EF; "ali See Sa odnijeli Pe a usgtuša cijeli kućni name
; 3 ve Giouno- Der tdg } hloredgjeđtej soje na nisuztkada Višt 'povratilijvekyvji
sz tdzonika. ka ki KARNI 1 srvregjuje an partizanima, le.
/ US Meša-HKćerka
ALIJE u šarnjevu i nalazi
AT MA 1 1945 DRAVE rad moje ke
po ustajomg i oja Dani Zixl SVO strano
RAA M1Kd6 nisgujuogla ništa čuti šta
(nJeslla,Čuls tau gdje. neki. :pričšaju da je
A čak da de" 1 ubijsnu što. ne mogu. tašno
" "dati. u ovoj. stvari Zusta-
S= Soda ta. E KVEMUI s)
Fob) p (i STijet de Mirko "Ka
"BG BEGA nAJAZI kao. KRIM kon
ogoja in Novog
tirom moje 'xA Ski. PEN sam Axmiteljioi jer mo je id
Gubi kom node. "tada" "OčLTOVAŠI 0. (visini Štet O ĆU a
= Subalo. Ramiz; ix. Zarajavi. Salurina die dosmajo-:Ljuvdu
| nade beatie kod. Željezničke 1Ožione ili rečione w' sarajavu, koji. Su krž
Žar, priveću" GABI tek "KAZNI EGE" | PERAV. HE. pokjene i krt
Se) u" gapija, Capji
se22, 194; $
,
" 7 SEM7 of _1 GRADETA KOMISAA ZA UTVRĐIVANJE
; S - F -r\P GK A EOLA u MI OVIH
KER Kategor NG) "KG broj = -hkr-b
) ; _ komistjosi SPAMG Manje zli ua
Sarajevo
"je ut Ajd tadakatja
Aneiskusan. nb je:bio do
lice jod:, (Appoznatihazon
£
NG
et
v
"okupatora i njihovih pomagača u ...
,
+
Broj, G.168./194.6
are Zapisnik We
- komisijom za utvrđivanje zločina
+= STEZ _Sarajevo a _Sara je vo;
U
sastavljen dne —21-TI. /194_6 6 pred Gr adskon_ """
Sarajeva _ okrug
SE. Ti
Od komisije Su prisutni:
Hu ts u ,
sm "zapisničar:
___Matekalo El
O
PA aaa aa beta area SOON NA oa a agona oa eRR NIN TORINO PR aaa poanta
__Zorene N.
I Pristupa _Jamakosmanović Mustafa S Ta sin, in, sžieae - —umereSeštha—
" rodom iz Sa ra jeva" _ opština, Sarajevo re, __ Sarajevo. okrug elem S
Saba le Vueljeh 11 bašida_ u1.34 star 34 godina, po zanimanju .—.. gahadžija ———
izdržava: pala PE a S članova porodice, propisno opomenu na kazivanje istine, izjavljuje:
4
_ Salih. Jana! kog :
_prijavnom i Afedu. 'policije,Po; njega
d _ kako ga, nije LI de _mene.šio s gam m sproveden u u
gin skoji je radio u' "
_— NO
odijć; peaki je" 'u"noći" "ua" + "aprila" "trangsporto-
vat 'Ka-OstalinZatvoririibimar ta" -TogorsRazlog njegova: "hapšenja-ntje-ni—poz-
(tatja-isto-tako- neznam da-1k-je- potpomag=0-peeret- NOP. Od- KaRt=gO-OOVOMUH
, "Piogor-nbaem: $iče-nište- duo- -28:-Njegovu sudbinu, elitni
Državna itamparlja, Sarejevo. — P. dn. 225 1945.
— de84275
Broj: == = 12045
Zapisnik
("sastavljen dne ——9+ Te 1916 preg | Sradakom_
—==un2220022200| KOMISIJOM za utvrđivanje zločina
; Okupatora i njihovih pomagača u -Šaxa jevu_— srez _ Sarajevo okrug Sarajevo aa
Od komisije su prisutni:
Zapisničar: |}
Lorenc. N,
; G , j vl e. " I H U; Ba!
" Pristupa o elac1or Basid? na em sin, RE ŽOREK_ = 9Jd0 a
Kotarac Ilidža Saajeviji |
rodom iz neda OPSINA Zum sreza
ad
o
5
o
$
a
m
i H
| FA
a
o
+"
Lavu
.
1
o
a
LJ
"sada se nalazi u PAGES
izdržava
+, je i
Z.
Orlavna itumparlje, Surejevo. — P.-dn. 2253 1945.
i SBrop I 6 218/194-5
u ) GE I
Kap Mde , u ze ww PRI
; - S J GA ge 14 k 12
t SAGI? "" , s
sastavljen dne - Lalke 1942 "pred | Srndskom komisijom za utvrđivanje zločina
= okupatora i njihovili pomagača u Saxajevi. + Okrug ..
Od komisije su "prisutni 2
gone k t. i
\
Pristupa. A
H
rodom 42 na
jztlevu Novosels
Sal a se nalazi (1 OEARMIVE
1715
; izdržava"
ZEJE- Pe aasnije }z ;
1 se je jednoga da a
samnom da će nas
er detakikćie 1942 2.-Z, 40811-8511 31348
ij "OR
= mene. Ke moju
žš
api
7 dajeo nji
9
Ye nčkoj 1,li 136. 0
Za rade
Side
džuz _delač 14 uda, kojdoC
JE "S mojim miže
jomč.rnžio uatešu. XKomšiju i
te meiiosie SE astiha MT im 3 2 a
so + KOTGEE snova čije m
Ka" sv NETATT
: 19400. Bristupa bez poziva Afka Musajbegović te nakijg,,
| }generalije Kao Maprijeđe) 009. et TI
Stergar baza vrijeme okupačije rekao. mi je jednom pr{jj,,
"moj susjed Mladen Vuković iz Sarajeva sa gtanom'u Samoborakoj 4,da6 mu j."
"jednom ;;prilikom': Danko Djankić rekao doslovce ovako,'Znas Mladene da {}
nidi:tako dobar. i. posten ja bi tebe poslao u Jasenovac, ali eto Kada sj
: dobar neću,a jk Sam Dauta uredio,"Prije jedno deset dana bilsgsanm u kući
' Mzadena Vukovića i kako sam. razgovarala 0 mome ppkojnom mužu. : gpomenule-
"-"gam;pred; svjedocima koji: su se tu slučajno zatekli. 1 to,Milica'3uhay{z-
(Pagrebagoka Ulice Broja neznam 1;Slavko Vuković rogljak Mladena 12 /agre-
bačke ulice broja neznam, kako mi je Mladen rekao riječi koje Sam gore na-
" vela.Prisutni:su upitali Maaden da,li je to tako, a oh je, iate Ove riječi
"ponovio 'dogslovoe pređ ovim stjedooima koje molim da se pozovu i neka -
potvrde ovo sto su toga dana culle; sie "ah De glina
Nene
= 24:P0D300
Ju Ja
""Y"Dovršenos
" +",
= pbda xX =
1 NG
NN
"
Sen
k'
A sk SL 0 DRŽAVNA KOMISIJA — Tek. ME
Ma HSJA Za) EG 'ĐIVANJE —' SEMRLJEKA KOMISIJA — EK. MOJ,
mu Egon b1 2. OVIH, = Miki I -
noci "ZA ZA KAŠ A SAKAJEVO SAVA bika" LP p sou
ze RE 7. WEN 2 P. 0 D A i; I" WE. Kra (=
Šri Ž/9 9 za zločinima okupatora i njihovih. pomagača" FAGU
ŠVOČINAC.
" (Prezimk i ime. _ NLY.
"pibližna. starost a
ČAS Najeđnost- 2 —
Nm) Svojstvo, služba, a; polože zanimanje --
" Poslednje" boravište RO =
A —— G
"ŽRTVA. ZLOČINA (o, tećerik)
"-Prčžime" i ime'_ ix, SAZ :
" Približna Starost NAVE
Mjetoji i: :Srez ; rođenja ="
o vjera Sza
PIJE
= . natodnost j
+.
. zazirigije.
bračno stanje i
, Preivalište"
Ade
Način i sredstva izvršenja
ŠTETA (raterijatni) |
- U čemu se šteta rei a Leaf
se epa
10.
NAPOMENA '
gojretan: s;
" Zemaljske Komlaje me
. CG
' = PEČ e
)" Pag :
"Vrijednost štete 'u predratnim dinarima:
ae je Kas WPEEME epi jene
RODU PE Jaama de IMETOV
A). = ; ? U a ro - ma"
h : See Kaego ed. = Pe JER NER MA PE Sr sm
Dokazi = dlake AJ VELS uh pe o bladuje |;
" -VZ_ STE ZEN ),
BL (ADE : u
sm £ Za
re 22 Ke
U u + uk . - .
/, arajer: SE Je ;a MA +. . (KE UBEES,
re Ke PUKO "SD pretsjeđelE GEJE
Sa 25 SE; 28) Ne go Borikijika. komisije Sa :
KaM SNA TU u
i ae 1) G
g ., M , , .
se Y EK JEŠEA 7 a; |
F , dz" i a
NM g? JOSE x . ;
t , NG I , kg '\
\ Č ki %
sm P) ' 19. A ; 9,
RZA MEN mt
S da EGi IG
i K j H \ ww" A 3 Sr
'"' _ " = ii KO u , = "u \
! S " . L
gg) Me) u
Za '
| KC —. DRŽAVKA KOMISIJA — Tek, broj -
GRAOSEA KOVIŠNA Z UTVROVANJE _{— ZEMMLJSKA KONISUN — Tek. tal
SREĆA 20 EJ SARAJEVO — |
NG" nie get P ODA C am
, saral
' - 0 zločinima OSU atora 1 _n jihovih oma ača'
Ze KG m Pe jihotih pomagai NOR
Prezime i ime goni
Približaa starost _
= Narodnost_ Wesa
= Svojstvo, služba, položaj, zanimanje AT aa SETA BAO? Me dr} ep RENE je SO I
Poslednje boravište SA MC (MATE je (U az Coa 70 lie, er aor ni MM GENI
+ ŽRTVA ZL g ČINA (ose) ez EP ŽU I
Prezime i ime —— Ol nn U MAC Sada ska ZMI PC RE ;
KI . "U;
DL ba ZE OS KAČCIENINJE
/, , . " ,
"Približda starost =
=
G. Pag du " Sa NE
- Mjesto | i srez Jaea HA de P ere po JAG S JU
f vjera Aco: Rijeka A za likg— j ——VREGVGVGRV
% - narodnost Sao "PATE ET OK OMOdtA ma RE pra ži tor MIN SEMEE
TG Pei. . .
zanimanje _—___ ILU ef Šef ne
bračno. stanje _ Lt Jan FP IJEp Son NG
Mag s 1 Hegede ki
Prebivalište Čad Po: pLG, ste KEJAMe niti Ligne
Imena osoba koje je Ja, bila dužna izdržavati { rodbinski | čdadi tih osoba sa žrtvom — -Lh Sjene
I =
PALAMETIO SIUŽIMA o jkea koka ka re BP SEP PI ZLE ESR
\ i " :
A i I TE ZD OOTVTJE
Y " J Ke SPS S NIN
—— RATNKŽU - KI s TGI DDR JR
GDJE JE ZLOČIN IZVRŠEN
"Srez SAO IVE tg ee 14
ć FR?
- 'opština , Pe a totem
I i I ,'
: be hej TORE M TIPA LI SaTENEP IN.
mjeslo 1 UMIJE, PI A _ —
, 3 ? . , 1 a
(ao . I + Zu 17
TM L zv NELI MEK pi ČE SLAM ANE
fefale: KLgt Paka Pre Pida:ž Lee Mk
"YT GT =
vrijeme izvršenja: ,
I . Pe
j HM CG. Levi x
SI) . SI
mjesto izvršenja li —-" Te AT IA 58 ET Se ——_" ee tati NER. PGE
,
| Pu SU je SZ (avrda
Način i, je? jzvišenja 1 o OL zato mm et + L_ MT TM a le = $
Po) ma ' "=
. Ef ME a Ka SI sa TUIko. VIRE S viki mfrzepoe ArA pk £ A LJ 5, =
. F A = Aa 3 A
,
: ŠTETA (tnaterijakia) SEN
U čemu. se šteta "sastoji MAG vrte GArt
=?
= ra se
(g
Sekretar ' "55 Na Pretsjednčk:
Jgiene me Me? i sake Zemaljske koniisije
="
SA. PO IX. IG = Ce AOĆ GE
_ Pjee £' LALA dab " Lan Pr ?
SA ' Lim Krki %, (TA. , H F "
= ! AG KI / v Ž Z M e M I
bo: 21f_S. {92 e FK yi Sam ;
' , s 1 Ji s % Za , i ! £ 4
UT DJIVVEJO
Kara
:VU
; ZRAJIA LO} I21JA- 7ek.broj...
LAIJSLA iL1 ISIJA-Jek, broj...
"5,
Inv.broj 17627
UG DaAaCI
{
C zločinima okupatora i njibovih poragača
ZLUČCIKGac.
rresime i ime istaški agenti
Tribližnja starost
larodnost : ;Nnenozuate,
Svojstvo, služba, noložaj, zanimanje
rosljednje boravite |
"
h
ZLRIVAZEZLUOČIL anzUoštečenik/
Trezime i ime ; Avdo Onđobaka
Približnja starost god. 1908 rodjen /37 gzod/ 2-IV
Ijesto i srez rodjenja Gacko Sodinriji
vjera Kuslinman
narodnost Jugoslovan
zanimanje I sgobračajni šinovnik
bračno stanje oženjen I
Trebivalište U Sarajevu iralja Tvrtka br.}
Imena osob e žrtva bila dužna izdržavari 1 rodbliski ojnos ti oso=
ba sa em j žena i djeca; sukica rodj,iokotović 1910 g. 2-L.u
Sarajevu, Fuad rođj. 2-V. 1940 god. u Sarajevu, Smina rodj,8-.11=1941 god,
u Sarajevu.
GDJE JE SI5I IZVAaŠEL
Srez
op'tina P
njesto sara16o ii,
ZLOČĆIH (%%g Pe Za
rate '\Witdina-, 1 \aja Joj i dožli su u kancelariju
Vrijeme izvrž 'enja yo h$ S, podne i odveliga u redarstvo
Zjesto, izvrženja odat. dm: , odveden za logor Jasenovac
Šačin i sredstva izvr! Yeunja Došli su u lo k pre rodne izveli ga iz k;.
iglarije s dežurstva, kao osurljičenog de je saradđjivao i imo vezu S na"or
FOKE PP PE EN!
Đ s a = LSE, ČPRI Sjera
4 1y "43 ur 1 i. , 128 oda IM ZU sžae IG,
as SGC ar PETE 6). So) a 2 X PAPRIKE NE STEELE SPRIA -
Ca So og Mk Ne 7 3, 2 } STE RE Re j NaN Na
ja ma = ; G mm ' I +; u
U 6, u se " - Gu
- "I
- SA Hi £ ai,
H
M she. Ma m"sa 4 1
.
, s
2 u . : M
= - IM
" gi
+. Ke i ;" HI ae
mm, . u :
: a .
s = Pre. brana . -' s
M |
= u Pe
,
;,
- -
s LJ
PTEJ -
Ra .
2 A
Ga
U
s. . "
M . G
.
zore i 2
se. SI o
,
jlekretar:
/ Ztizil Iliju
Kum termja
VISJA = TVRĐIVANJE DRŽAVNA KOMISIJA — Tek, hrol_
.GRADSKA KO Toga 1 i OVIH ZEMALJSKA KOMISIJA — Tek. ro _
gOJp CA RU Pa SARAJEVO : SI ' :
o j " 14 zrmo CETE
u Ć. tr Sare G -P 0) D A C I , Kom) MH ći Ursa Prtgi
, %/9. z. 9 zločinima okupatora i PRINBVIH :Ooinigaća, 462}
ZLOČINAC : )
Prezime i ime _MCKOMA ZE __EXC MAA mn I oni
Približna starost___— aa ; -
| Ra ai kaiip kaaetaivijedenj daij soankem olnanetit ore nana A katrene A A
— Narodnost JA ERNIE Ki pm Za "u Aa A mn)
Kenane. sad
Svojstvo, služba, položaj, zanimanje
TE
' "Poslednje boravište ; RENOC TE SE Sea Me = ta Ea
ŽRTVA. ZLO k IN A (Oštećenik) = )
Prezime i ime 1 zi Ve U 2 L UZMU .
Piblina itarost "Veze MG OX jpplgu vEIP see) _ ZIME
" TE LP ZU Lake
Mjesto i srez rođenja 0, nEZA M(T" KDE LIMA SU PRO
Ka ET
vjera POLJE SVA U MASANFEVE ne RE PR RENE A RT zeta
narodnost. . } W= TCAJTtA UZ USE cu tr Mmnm
zanimanje , E = rusaR Up NE Pi Njei
bračno stanje Wa EVE MA an - nn
G dj Ž £) PE a —
Prebivalište. u) per pe gp pr Ea ZE FE JURE
Imena osoba koje je žrtva bila dužna izdržavati i rodbinski. odnos tih osoba sa žrtvom , LHT LE da. X
norme MK o mk AM o Mg, bre 22
ng MT SU ne Lee El ;
Kr ke
—SV5G|
ODJE JE. ZLOČIN IZVRŠEN
Ž Srez PA vi grrn " - = "—
opština j ——— —
mjesto; NA WE HE "= PA (ee S OG
ae Je:
Vrsta zločina emina! EM ii STK OM dove TJENVANKA PE
PO met OL luk OKU VD Noe
vrijeme izvršenja. x. N v be DU ; peta 7 = Optika
U ć Ola sd 17514 , a gileta
mjesto \izvršenja ( ANA ( za, Sile Be 2 Lam KOT SKR S Y patke.
. " A . I . 4 . I, I j di
og) I Ć' w—
. ČITA MW PROSI ZIDNE to
Način i sredstva izvršerija 7 4- dh ZEKAZU Pod noj ibg
pa xk (mm AC a = G RMK fa re PA akte net. - LALA ME,
PANEH ' .
ŠTETA (materijalna)
U čemu se štela sastoji MIN EL
4
= + Vrijednost Šlete u predratnim dinatima _- " ) ; - 154 x _ -
NAPOMENA ik MEA u Sapika:SE Mali
AR J 7 Se % Je Sat je aa Ž H MG
MLA Cr J IKE raj (PA ijbe re NGC "
—= ! (RRJE" GARE px t
—pobto-je Anjekon-Ohdobakn=holssna-j=+ežtvek-dvtjo e-rrtjemogin '
'sgevisk, gleda komisiji nn saslušanje nego je pristupila njena tetka "ma Alaj- '
begović a mina de grla Mer td Sada). :
12, stara 44 god,.domačica te izjavfjnje, da svjedokinja ostaje u cijelostiji kad
nevede- Ke aje Kao WEPRETA A vage pij aka.
WE. vi
| MBE pjetjetike
, Zemaljske komisije " ) NM". NM ten 9, - Zemaljske komisije, '-
zapolir. 21194
SE Me 13. juna. 6:- I xy kape vo
CACTABBON ne o -ORECZV je npća" = KOMHCHJOM 34 yTBphHBdibe 3IOUHHA
okynaropa H ISRXOBHA nomarašta y
U
ietedo a OKPyr PER ME =
+ ; "023 kownenje. eYe npieyran Msevndčakie = je
ZanHCHudap; N Bee do o USE SNU
Lorenc NI 0) ) Hadžić KM i
= RG "Hađžtnasić thihamed. KR "
.TIpacryna.
POZOM H3 .. POČE...
Zn ZE EM OKDVIE 1 o ZE
de onuirana 8 tadžt_omero {RE KPYy
cala Ce Hana3zH y $a rajeva crap 24 rojtHa, no 3annMatby_. -PENZ) ŽONET
H3ApxaBa ee UNaHOBa nopozuite, npornHcHo JONOMENYT Ha kasnpatte HCTHHE, H3jaBsy je:
Klakitaiji 1 "Moja! kćerka: Zumreta, (stara. 18 "godina," uhapšenazžxx
je po sgentima destapoa,27. "septembra 1941.godine.Ošposlata je za
_-Aogor" Jasenovac, 1. decembra "1944, godine odakle mise je Javila 27
puta Čuo! sam, da:-su "2TJAPFIJA "1945. -ROTLNGE U "Jasenovcu sve Zeriske"
Žetičen:887T (evidiranej ; Sklanjem;" peiestontteaaikeevtee ometala
Za" tele Neznam"; imefa- 'ggenata koji i- -gt-je-haps- ili-niti-znam.
"Po: Čijem-nered jenju: jerizvr: 'eno-njezino hapšenje, ohapšena. je. na.
--prijavu. neke. Šuhre, koja. ju. dje 'prijavila. kao. komaniskinju :
+=. radnicu. NOP-a.1ada-je: uhapšeno. više. ženskih. Paoba sNalenadnd ču
Jpxauns uraunapuja, Capajeno — II. au. 225 1445
I
I
ži _Pristapa komisiji po POJAVU Hedžimusić iuhameli , gene-
"zalijeji kao naprijed) te izjavljuje: — PEI
"MS Ka, "Waktadno sam Saznao ime konfidentkinje moje kćeri
Ka Sa, 00: 96, Hadžić. Subha, 'gestrična Wadije Kemure Muhameđa iz warajeva.
Kata "Hadžić 'Subba" dje vinovnik nesreće 'mnogih ilegalnih. radnika 0-2.
RM je; ;poslije: 'salobodjenja, traze ali im. nlje. .ugpjelo da je. prio-
Nm S adju.9a. mojom ;cerkom. bile. sm. uhapšene. pe slfjedeće. ilegalne rad-
eg Zdravka; puštena. na. slobodu, Jarajevo, 'Tenovska. DAy še
Sat Simić. Radmila, Trebevička 09, odposlata, u logor i. gigurno. likvidirana,
..Fejzo. Rabija, takodjer. 'E. oeodu 1; likvidirana, )Korošec Dragica ,Grujić
Nada, Čorić 'Nadjija, ,Kualjuh 'Safeta, sve puštene. na: 'slovodu, i sada u ge.
; nalaze neke. u ara jevi, a neke u u Poči. ( 251)
UAZIkE
meretesttoptteget pet atome se te reett tete eetoet erat etana teveeei era serbe rmtat ee ran tone eaei reka sarae lana tena arone Lalemoganegrzarae a tetee osa oeČe nano onanana saa NG
V-NATK. kep. Bosne" 1 Hercegovina a / .
U MJESNI NARODNI. GDBOk U VAREŠJ ; ja
Ka Kani Ps a Im } Vereš, 'dne 4,1X.1946, ,
, Broj: 1326 446. ; 272 " ,
,
RE KOMISIJI! 4G UTVEDJIVNEJE ZTOČINA U
OMUTPATO Ju TESONJIL EONMAGAGA 23. {124
SAKAJEVOA
————m—m———n—vmmnmnmoooo
ME —" Vrašamo naslovu prednji zapisniv g tim da ovaj odbor.
banje nije 59207 PO prednjem predmetu ugignovilti neke nove detalje nego što
su ovi u zapisniku, Tačno je to đa je u to vrijeme bio komadant ustaše
"ke formacije koja Se izvršila havčenja i i dcportiranje ilegolaoa i sim-
-- patizera. N,0.P-a u Varstšu-kapotan- Penava. -HSjegov zamjenik-j€e-dio- -(neki..
' zastavnik Depolo £ ujih dvojica! su glevni rukovođise1l (toga hapšenja a
"%xo $e bio njihov đostavljač to (ovom odboru Nije poza8to. =
de SI sale 04 od vedonih šrtova dostarvljomo. Vom slijedeća imen?2; ,
17 Ssletović Djafer,2/ Saletović Sabe} ha, 3/ Dunljerović Stjepan,4/ ža
--Parič-Vej8sily,-5/ Hagegić- Mustefea, 64/-Mrljić Jozo iz Vereša 1:7/ Kae-
nofon Mamornov, 3/ Popović; Anto, 9/ Dali ć Zjiljana,. 10/ Sembiđa Petar,
"117/"Povrović Jovo, I2/ Oskar Holaček,12/ supruga Ing. Vasilijerića,14/
SANE. 19/. Ing- Irlić, 16/ Pavylić Danica. iz.VarešeNajann.
Frodnje Be. dostavlja naslovu s nolbrm aa upotrebu, Ze-
_nog z DiVICE ugtaše koji je u to vrLjeme bio u 'Satešu. 335 nEti našto po-
"bliže, ali jć on u usajevronomu nestao -4210VO08, akiti u GdTOv se de Pri;
Me) NALAZMO SE pjae ; ; dojam Valens sram
- Sar$ fašizma. '— Sloboda. eradala SAAB AK
-SEKTELEI 3. nene nine
(Begtugosiji s 3I2xk0/ SoĆje
je.
NGC keikininim A, JKeHa pok,Tajiba__ "
- 2 E ponom 43 _ Doboja OMUTAHa Leonea CDE3 _Doboj
16 aprila 1945. g.oko.pola šest. na veče došao je po moga muža pok' Taa
jiba, koji.
" Bos Dubici jedan policajac, kome ne znam ime, ali ga.zovu "Ribari o;
pekrG muda" ga zove jedan"čovjek iz Bos, Dubict; To = se-jevđesi 0 U-Bos,
'Žarom_ da vidi tko ga zove, Kada je došao kod mosta kojim se prelazi za
Staru Gradišku opazio je da pa i i "TEKOTiKko istasa koji sd 12 Jases
adišku ' poto
""-Ota š p Mi ga svezanog p
Into A drugloseju to
. S JEN. Ko
Dpxasna wraunapuija, Capajeno! — IT. am, 225 1945.
me " + ; KG NG I 4 Bpuj: Ledi Vasa
0 ex + ĐANHCHHKh.; p9pgo
TIROL Lol 4
4- -Ve
U CaCTABIbEH TAO Pa an 194 6 npejt =. _Srađaskom_ _-— KOMHCHJOM 34a Yraphneaise 3JIOUHHA
' pojaaropa i ibiocom novarana. y' — ŠATAJOVH ogg BAZAJAVO pe 22223010
OJ KkKoMmHCHJe Cy OpHCYyTHH: ' ,
3anHcuHftapi— " NE m A
s Matekalo:Es ZN Hadžić 8. |
: = RENE NJSST Kitee kota vat SEEN PERE
I _TIpucryna. Maslić. Nugret —— on, BE. {una ežeše
ponom ud 7-8 rajeVvBaurana Sarajevo 1 ČOBE ai nnna OKDJE pan
cete Jeu SALAŽ AĆA :Avdage 2) _ _-22. rouHa, ZELI PET MORONIH
HK3IpKaBa -;. Sa Jo remeteagotateite _ UXaHOBa noponkue, npontcko ONOMEHyT HA KAZHBAKLE HCTHH€, .A3jaB.byje:
Uborbi. sa. 'ugtašama. dd. - SALABLJEK. bude: .2a.
na sektoru. Jahorine.Miligioneri su ga: SP ga"
u nije) bio vezan. iskoristio je nat kada je, pratnja, uzimala stvari iz
) kagi,gdje se je. krio nekoliko dana, kada. gu u
i1 odveli. ga. io je osudjen na: Uamrt' te je Kasnij
i, "zatoćenja Žadnjim traneportom de odvode ; za i LOgOĐA
akoblje
Njegovo "Rapšenje. je "Basvod i
gali fa. "Hagu kuću" 4176
li eko dz, "kuće 6 ERI "gu žaša.
Yi nomnan! "ništa
tobot ot po ootio Drugo Pe wa) Btw
/
KASNE
ge "Waslić, sasret. '
= me i a vetteenevasaan ono tetana na rettan ot Ženi ratara att tr S m" +
Dovršeno: : s
U) PNG S
48. ) tačnost |
F F ; Dpnanta wmrannapuje, Capajena. — a Aa
' Ž "te
4 {/f,
za : ĆE s RA U J
A HM s) I ZN m ' . Broj: U. 2
£'
194.
ZEMALJSTA KOMINJA ZA UTVROVANJE
ZLOČĆ, OSUPAT, I NAMOVIH POIMAGACA
2 apisnik
s Ajdip
M "sastavljen dne:. 2 94 £ 6 pred .- gradoukom komisijom. za utvrđivanje zločina
i - ć U GA 862
BEG aa o ORTUBE I peni na VUO
-
"okupatora i njihovih pomagača u
,
F _Hasžić 8. m
mrave tojennietipitente vene varsa ore a antenom
"Prištupa. == "Ratija. ZE pe. sa, ; ki, sisax_—3ti do Je S
. rodom iz i; Saz Jevd — opština: "-0irusta-20" srez. pan EEBE okrug ao JU
: Bportom : je 'odposlat u pravcu" Soda, te za njegov i;
"Po kojim je 'ugtaškimagent ima "hapšen, 1 po Čijem naredjenju, n nežnano,! kao
Nate Pravi. razlog. "njegovog hapšenja. davakako. 'nislinm. da. (radio ilegalno
' "za" NOP, ta" da "Je: ad 'hekoga. Prokanan, Ma Je Megalno 'radio. i bio vezsa,
eC JET ESDVOn Hi , SVEGA UBO "to, Sto" "Je"
I Ć a" Gošao" tx- ZetJsradionice "wo 'iz-fonđa,
--gtje" je plovna dužnosti Ž- 'savučajan rekao: "Nam;dar-je-"Uhapšen -Proić-Enver
-+ "daće: NaS"pnogo-"pasti njegovim. hapšenjems1- wbilja- -svt- su: Aa radionice
-gdje-au -b£11- ezani -Ilegalnom-radu,- "pOhapŠ end gripa gene
KOE ES ONOI --Lađa-je- igsradionice.. uhapšen. Šehan. Pere Tanovać Asim 1 i
ax 4 padini veterinara eter peenete serve ote seteeeeega tati la eeeonoata etan gotetteteeeeveovorpetoeteetee teemodtete totema netom motore
Hadžić S. S.l.+
Državna Slamparije, Sarajevo. — P. dn. 225 1945.
F , v-'—--—
27 E eiŽe : . . a v "Boč. U:3+219 jiog 5
Ka GOAL), RE Ga AOMISJA Z', UTVOĐIVANJE
. : , "= LOCY (ije IT sn DP. OVA
; Jammu CHHK: POMASLA SA E.
SA : SLJEDEĆI Ea KA 2 ALG G, br 4
s e ga Pa Lara jevo a
S _ konfucnjok" 34. Jeobemitke 3.IOIHHA
Sarajevo. ze -
KA SE RO RISK OI x
s CACTABIbOH: NHE -B-1145' 1194 6 npen Gradskom. E
okvraropa H 'Y6HXOBHX noMaraua Yi ig sezajevu! _-cpe3.
9 Gare ERE Pjeti oae So Mk PR Nm?
- H
OZŠKodA cuje Cy NPHCyTHH
a ME sije ae F Mu Kra d
(podom n=! Mostara. 7 griiriia
sarajevu, Koš. Je? iće, ,36.-
Sd CE HaJasn yo. Za
'" "K3Ap;Kaba "=? Seat:
my van, (Prije nj jegova, . hapšen ;
; (Ovaj: e ge: "jez Zvao "Krsto, 9 prsiena mu
see Nug sekezootse sooRRea motori zrretzoroae ara saazjevat potovnraem ae etpraoete +
Konijeka mranrtapuJa, Capoješa - n ak 2253 1945 1, j .
NU 1.
E. Banac "A
H 4 NJ ME
" " cACTANIbEH. me 1,22. maja: 194 i:6 See građekom — KOMHCHJOM' 32. Yraphunare 31044Ha.
;" Jokynaropi, BJAKOBNX MOMArašta: y. Zarajeva. a see Cpe3 SE CE OKPYP = Kas SMRENIET
He do
') 0. KoMmHenje cy npjeyrnm
ai okpyr. BRANE NK ore ERE
aa 'roznna, no 3AHHMAIby, ee _domabdoa
H 103
dijbade 'jadona 'nopozutite, npomicno : ONOMEHYT Ha KAJHBAIbe HerHHe;: - usjansbyje:
= So S toj. brat Nusret. Btar 26 godina. zelje čin stanice Sarajevo,
' \uhapščt" je 45.maFta; 1945. 8001iić ; PGC "ustaškom zojaom. 'Tedarstvu, "te je za-
arene ne aa ponovne,
"MSAPKAĐA" Ne Rt
"=. "" i FA Nm me.
=" Ki
Dpxevna avoajiptli: Capajevo. — IM au, 225 1945.
= rodom iz Sarajeva... opština = Sirije
M izdržava SME ENINY
M .
njegovo. sivodjenje-iatočenj
, Andx.
1170}
Broj: Hf.2%+}n91 6
TRNMALJSKA KOMIGIUJA TA CEO INT
{ zton, OKGUTAT, 1 Y4 IH NPVM PONIMT
, bro! 4} G
sastavljen dne B=. 11946. pred _Gradakom.. - komisijom za utvrđivanje zločina
Zapisnik,
MALE
okupatora i njihovih Keme u 2887 ajevu. _ Srez _Sarajevo OREUE. ante naotanet
,
u
Od komislje su prisutni:
,
"Zapisničar:' : KOE PNE: EVOK SE
-datekalo BG ———_——_—_Hadžid ševene
| /,
U
Halid. Pr cić. o zemen MN N KOG KX_ Abdurahman
S PRIBLUDA. s nn arnet ip aje Remu see
ara jevo_. okrug za ME Zn =
Jatadevie Loga ina 94 . star AL. godina, po zanimanju _ uoenike!f
sada
'. članova porodice, propisno opomenut na a kazivanje istine, žzjavljuje:
Moj. otac Abdurahman. JPrcic,bin.je.ga. službom ustvorbici
Mibana: Ku a BarajevavPored. avoje. Kedovne. dužnoatA. bio. Je Ma SARE MEKI yatrosas
amojali nikakvih dokaza -nemamo,u Pezić
Ji je mog oca -Kbdulrakmana urzio a. "koji je "Đio ozloglašeni" Uustaš
te" me (LJ "TAKAV" depo nad jlzaij "UČIALO I KAKO SMO ČUli" EvoTJan" Je a y naši
eeepeeetoo RO ov St oo ptOR Oto Satto to ototO ve PRESTO SO SD Otto GR Savo totO RO Oae O Pot OROJ See oStato o ton VOTE Sevtto0o09 svovgto oa oto000
LE NI aet: Zapon jotegi spasi VERN" x
— "zalid zrele v.re
We SKON
, Drtevna ttamparije, Sarajevo. — P. dn. 223 1045.
, + = ran ir
3: + {se - u . u mnoga m 3 wa aa 228 Ke. ĆE. MG Ke ZA I = PIJE "|
EE base 0,9 mm kd ATNHCHHK POMAO SA += s PE 1LINMJJEVO
|ue "E. : j ka i a : 6 aa au . Ka , . ze. u. o. Ur OSE
X = MRO Sarajevo
ČACTABME - me. PAZIO ei 9, 6. nipen. Gradskom. wa KOMHCKJOM 3a YTHphHBAIbe 310%4Ha
,0KYaTOpa H_ IbHXOBHX nomarava '\y Sarajevu. _ cpez Sarajevo. _— OKpyr Sarajevo
ZE LEe I 02 kxomnenje ćy NpAcyTNK: I ww
} Že lankreiećinp I j Du i H sm
aa _Matekalo'E OREGON: JE =
E Mpneryila - JIMA "Prašo. Zuoreta 5 m kvaaim, mega. Iametova.
"požom 43 _Serajeva. OmuruHa Saralevo :cpe3 . Sarajevo. a OKPYT re nne ane
š "da ad $1R+Pkz ugla 18
HANPKABA.-.
crap 22. fonHHa, No, 3aHHAMalby_.. E _doniačloa. PE S EVE
a dn vinova noponnue, AponHcHO Onoelyr Ha Ka3HBalbe HCTHHE, usjansyje
2
; G M Moj. brat. Handžić. Osman radio je kao. soštansici
-" "SGTAOVETE 'Glavnoj" "pOŠtIT U" "Saratevu;Kođ: 'velikog; "hapgenja: :postanskih" "-činov-
; 'ntkg. uhapšen. -Je:1.on.medjw. oatalina.Kasnije sam. gaznala da.su ga agentima
Ke na pšenje vrgili činovnici nošte: Hakl Miroglav i Matkovic.šrat mi je bio
'zatvorem prvo u" policeiji,a zatim u "Felediji" 1-+0-od.26-III,1945 4d0-4-IV.
date! 'godire, kada je'sa ostalim žažvorenicima tranaportovan u. pravcu 3roda.
Ž Nje gova: "dal ja sudbina Si je ni" 'Bozna atal SA ri era sretniihekniidsdeniikatiik seshoškikutnilika
epeamjer vena
I inna DO vršeno:
Dprgn wrtunspnja, ;ičapajese — 1 ak. 92. 1945,
{
: ; 14.juna + ..6 :. grajskom : :
" CaćT3B/beH AHe'\:_ J 1194. — npea 8 Sem; KOMHČHJOM 33 yrBphHBaawe 31O0UHHA
" okvaTopa Hr IbltxosnX. nomarava y . Sarajevo, cpe3 '—_. Okpyr
O komucčnjetey NPpucCyTHM:
3ZanuncHuuap'
Lorene NO Hadžić S. .
Npucryna Požegija Alija cu, KKIEZJEESK Hasan HM
s Šarajevo - = '
pofom "3 j š u ONWITHH3 Takovska 21-Pe3 ? G okpyr
cana ce H3.N133II_ Yy "arajevu crap 32 . TOANHAIA, NO ZIHUM3JIbY cinovnik.
' za J "
= uNaHoBa noponnue, NpONINCHO ONOMEHYT Ha KaJlfBalbe NCTHH€E, N3JAB.RV Je:
, Moja, majka Esma Požegija,stara oko 80. godina,
uhapšena je koncem dašta 1945,godine,u Sarajevu,po ustaškim agentima,
Zadnjim transportom je odposlata u pravcu sroda,a uhapšena je na
"zahtjev ustaškog ageata Sušac Alojža iz razloga, Što sam ja .bio pod
policijskom smpono i dao riječ da ću biti tu i da ću se svaki dan pri-
. Javljivati policiji u Đarajevu, uspio pobječi u šumu u decembru 1944,
.kodine.Ja sam uhapšen u decembru 1942, godine,u velikoj aferi provale
" Beufa Galoševića i to provalom kurira Lulić Ppanje, te sam izveden pod
ustaški pokretni prijeki sud i kako nigu protiv meneimali dokaza oslo-
bod jen san od optužbe.No, ipak gu me poslali na zatošđenje u logor
Gradičšku, odakle sam.u maju mjesecuml1943,godine,na molbu majke mi Esme
N3ZIpP;KaBa
pušten na slobodu.
Od podetka okupacije sarađdjivao gam ilegalno za pokret,
Sušac 'Alojzyvinovnik neareće moje i majkine, odbjegao je pri povlačenju
njenaca i {istaša te neznam gdje se sada nalasi. mm
u"
KA i, I s P.D.0. I
= Dovešenog I a AJETI kini tinte a ori AGE SAEIKES
Apa3aus wisunapuje, Čapjeso — 1 sw 225 191S
FAKSIMILI IZJAVA U VEZI SA
USTAŠKIM ZLOČINIMA NAD
BOŠNJACIMA"
KESE NESTED
" Originali zapisnika (izjava) se nalaze u AR BiH
bpoj: U. 43: 21510 6
i | 67
2) ' z GPADU/, Y( AS ed ;
C \ LOČUN ( HI ki OVI
ANHACHHK 72000 JEV
POMFG GA } 2/. ZET Imu! ug
E ) WEOTe; Ben
CACTABDCH MC + BIT a 11946 npeji Gradskom... KOMHCI{JOM '3a SfAp RAJKA 31O'IMHa
\xynaTODa I IbHNOBHX NOMaraua yo. Tarajevu., ). cpe3 ara jevo | okpyr
; OZX KOMHCHJjJe Cy NPHACyTUM: =
3anmjentuap: I "ed - j + : se
Watekalo EB. = KIK : CI "Lorenc N. ",
TIpHeTyNA .... + Avdić --Mata..
; ZJKISMIKIMNNIJE. ZKEHA :. MR. £ še
pONOM 83 ee BAO KA ONILTHHA ! SABOR 'cpe3 Saeko. el ČOKDYTE
7
serajevu,U Ulomljenica ul.1 , : A : ;
cana ara3 me sea RO Ke 45. TOJHH2; no 3AHHMAKY U dead ćać. Ao Ke
a . , I . U , = ) , a , , .
HanpikaBa Nam JE Sane" HIMAHOBA Nopojmiule, TNpONHCHO OTIOMEHYT HA Ka3HBatbe HCTHH€E, H3|aBy/byY|€e:
XY"
289 radio = Za vrijeme N.D.U.Kod 'sarajevske
Ć ug - + r
- MOJ maZ, AYA. se
"W0llekj)e kao V
;_ bilo 23. marta 1945; SJha :pšen
att NL
_kondira. a BORE, JabuoovićaTada je
je tađa: bio u Sarajevu, duž" Tad je; wio: zatvoren u
arta. iste (godine Kllenjencat da" Mr 7Je7 Nnažobj2-
eu "$lužvi {dy to, od _30bada. policijskog
uhapšeno. mnogo. "Eol. (službenića a Po 4a-
jošenih kt fanaci Klulkn
(SVOGA! muža; JOBiE. KođG nuže BIK jer "još" 05 :
I oogatent prkhuženi PrOBlaS; tpdenJth- Vzgeni- u.kojima
"obavješćuju gradjen
pom Proglašu: o obeoideže
ve ZE Savi Dpxmovna wrsunopuja, Capajene. — II. an, 925 1945. , J
LMm , " ;
U a
,
))
a = = i. , i " I KOJA OR KNAI i
Balucank EU
_} čacranveni: Nije Ć " NE I. npaf , NU eo Gradokon. tj KOMHČHJOM ga Yriphulnine. 31Ošina.
(= Sarajevu. : Saa jevo \ đ 4
oikynaropa: u IblXOBIHX: noMarayua MC JAG aje sežadmrsčnm, GPEB' 2. , anh, OKDYE s- u ee
t- $; EPA IKE ' =. j EL UZ (ee! MG "kr Ka
de Te BP Kr RE i NOT 'Oa komMHeuje cy OpHuCyTHH:.
=pipričegna RO (vih KD a draže JEME ski meka. REOM Adila gar, .
: \PpozoM: 43}. "Mostara. Red SZ KOTIE — 0pe3. leta okp. SLI.
2 € Slielei= LEE ore = 'romina, no. SRELI
NE U. elikojjaft Ž: ovale' Save. 30. danovića, uhapšen. je i
:moj.maz Adil dreto cinovnik Zelj. (direkcije, i. to dre TI marta 1942 z-U ,
(agenata PUĆ ja 'su'ga- :ha psili-pognavala.sam.. Jedino: "agenta. Xaram hmedovića,koj:
m jese na May nzdvorue. Muz. mi je: 610. .natgpren u' "ustaskom
Je j" te načine; KOJE
tom (a. mleje:rekao:da.
zjay
: co jiga je:tereti om daje moj muz'"t.
! P uw:dađanyOvorist0p š je: 1 drug'Akslanagidi!
|: ermuku Pr}likomjausbeda; s-mojim mužem. vidjela: san da
"ka iĆ av. X\natećen.9 maja! iste. godine: ga vstal
tko Kn" FdrHini "boravka:t-Jasenovat tpremljen je
u edje) je. ubrzo inro,Vjest: Ka
č. sada" MAStADJOJK. KGEGE )
bieme so
Zpmasta wraunapuja, Copojeno =, an. 225 1945. ST
JEMALJŽ RODA ZA usene,
ZLOČ. OKUPAT, | 1 1AMOVIH FOMAGAČA
i ZA BOSNU | HERCEGOVINU
inv. broj 1404 _— Bpoj: 4.632 4194. 6
? ŽANHCHHK
, |" NG } .
cacrasnek ae pate i 7
okynaTOpa (pibHXOBHIX noMarava y -Narajevu.. cpes 1 SarajevO OKPYP na nn
Va==-4194...61pen. o Uradakom... KOMHCHJOM 3a YTBPhHBaIbe 3JIOHHHA
2 'G ' " Om kOMHCHje cy UpučyTHH:
4) {| Zanmckndap; Pe ER O
RANI Me Se
A a Mateka TO men ' em deNadzie. mm
k fu kk ke
; H AG
FOHCTYNA aenke Yua. Jaki 1189463—— a elana KS ebid KOKA ak) --oalin- ENNONEO Be
POZOM 3 == —=—e-Djubuško DpuTHHa -—-}Jubuškicpes Kani ratni = OKpyr znan" =
BE Mdfliži ra lovac 22 = CTAP ze $koJHHa, NO 3aHHMAHBy = 4 omačica
H3IpIKABa=| Ši aatosa. nopojulue, SboltNeno ONOMEHYT Ha Ka3HBahbe HCTHH€E, H3JABJbyJ€:
3 " +." "_T" a ))
: G tog 'pin-Jusuf; broj = prtgilno-m mobilisan za njenačku-vojski
EH "naje-njeseca"- 1945: gx Odveden nje u- Jrjemačku, a-odandesu-Pranousku,44-decenort
im 4943 go dobila gx. am-obavjeBt- Od njemačke komande-da.-di_je. sin. duguf..atrelji
- YW septembra. 1945 gu. }. Pranouokoj, Pošta Je- osudjen. Po čašnom. sada. Kao
$K Kasnije. = "je; prišao. prijatelj; moga. sina. Jusufa. da. je
NG. "da dodje. do. oružja, tako. bi mogao. 'Beoe 1 avoj narod brani.
= Zi kada, je: vidio. da_je. prevaren bio organizovan u
Je, vršila. sabotaže. nad Njenoima, te je
Nu
+
—- Za, tačuošt brobii
jetre enne tete aornet rare rnarae KO)
ne prnerantosov00 (a,
" PI TO . '— ppaauna SEANA pij, Caprjeno {hat e DJED
/
3 aIHCHHK
a =
CACTABJEH: NMC SEE. ma LIPROT, (VL: PNE grada |dakom__ . KOMHCHJOM 34 yTBphHBalbe 31O4HHA
_ OKyNaTOpa '4 IbilxXoBHx noMaraua y- Zarajevu cpeg 9812 jevu OKPYT pan
H % H .
F : ' \
' , , On koMNCHJE Cy OupucyTHH:
3anuchuuap; NK I O
onima MAME. KAMO nn PORE RA O NE ZEO BE JE E O PINNI 9 MC SMIJER PER SAE PE NU
: "Tipacryna S Šaran- Čemile— PERE NO obiđe XMeHa Katie
. pozovu Ha. -LIB0IM JA. me ONUTAHa —fnobioje. CPOBN i ie aa esse OKpyr Rame rit =
' cana ce autznja Ya, Aodeshana. -45c12p 29. rognia, no. 3aHHMaHby. - ddmačien
H2pkana ay raža 4aHOBa nopoaune, AportcHo ONOMEHYT Ha. 'Ka3ZHBalbe HCTHHE, pajaonjjje:.
U LJ - ,
fu. ; :
onto tartoeeneoat ba tasavatooto to rt ogtt to toOtU MbOoovEŽU NA ta tetoanotoa oo trava tevane set tet rovova sisar
ee bio je. zaposlen. Žao. \obućerski. Muyjator i
o Le ekdzić J Jusufa, ba 23 dlavta 1945 g unapšen
a --—_—
Zajedno ga. svojim drugovima u gradu Hazon Isi6-
movićem i' Salkom Subčevićem,a. kroz dva deha uhapden. je da 4 radnik radiaice
Kreho "Kagib.Svi. gu obješeni 27 marta na (Karin-UVvOrulUzi k "
Kao Ke \6atale, GVakako" je Saradnja" sa a. NOŽEM ka
Pete rate ta treseta stne
Dpusvna wraunapuja, Capsjlevo, — TI, an, 225. 1943. Y
ov. ćconisije za ispitivanje zločina, OJ
\radsk . r
roj: 332.
\ostar,19-V1=1943 pod.
ZEN +-IvMTJA ZA Uri VANJE
ZLUČL O, Sara NN ESOVIM POJANJSNČA
Inv. b-ci 40073
=
sastavljen kod komisije ze utvrdđjivanje rotnih zločina okupatora i njihovih
pomagača za grsd Mostar,
' Prisutni
Slipićević v"alko,presjsdnik,
Puzić čefkija, sekretar,
Čapin Iazo, član komis.
Hadžić Šefkija, č12 komis.
ŠlIčiKKII . . . ' ;
se ' Pristupa komisiji poslovođja Vakufskog Mearevskog Povjerenstva
u Nostaru,Safiz-Salih Puzić,sin umr.Mustafe, rodj.1897-czod.musliman, neporo;
propisno opomenut iskažuje: - C ;
Tokom Keupaovio Nostara stajat i SG SMtaT tell jenski _ojnici iz
divizije
djelomično inventar TINTE PETE NITI NTNIIT STT Jahja, Husein
Havedže Dervič-pašine i Tabačica,Odnijeli su ukupno 45 kom.vrjednih čilima i
serdžada u ukupnoj vrjednosti663,000 Bin.predratnih (šest sto šesđdeset i tri
hiljade dinara).Zatim su odnijeli i opljačkali inventar Karadžoz-begova, Čevan
| begova i Derviš-pašina "mekteba u vrjednosti od 225. 000 Din.predratnih(dvjesta
dvećeset i pet hiljuda din.),te inventor niže okružne i Karadžoz-begove medre=
se u vrjednosti od 35.000 Din.predvatnih(trideset i pet hiljada din.),
Prilažem popis pojedinih vakuđa greda Mostara, koji su oštečeni.
usljed bombsrdiranje izvršenog po Talijanima i to vakuf: Čevan-begove džanije.
(džani ja, mekteb i dučaniju ukupnoj vrjednosti 260.000 "in.pređratnih(dvjesta
Šezdeset hiljada din), te vakuf Ynčjekovići čšemije(džamija,te kućaju vrjedno=
sti 200, 000 din,predretnih(dvjeste hiljada gin.) .
. Ostali vakufi iz priloženog Spiska od .4-VI=1945 god.kojega da=
26 zapisnik oštečeni su od bombsrdirenja izvršenih po saveznicima od počet
Šije god.na ovsmo ze iznos ukugsn od 2,297.060 din. predretnih.(dva ztrjena
a devedeset i sedam hiljada ćin). \
Napominjem da gu okupatorske ožake odnijele raznog gradjevnog
Zoteri |
Ćin). su iz vakufskog SSD, SG Vin.Prgdratnih(dvadeset i jednu hiljade
-
,
Ket, : Ukupne šteta počinjena po. okupatoiima vakufu u gradu Nesto
es 1,404,000 Din,predrstnih.(Milijon i četri'sto i četri hiljade din.),a'
OCE ( d
SVe štetu iznosi 3; 701, 000. ix. predratnih. Svjedok;
Kane TUR ak HAKI MA de 4.
am ?
P.
) oo =
Frapis.
-0roj 5
KZKIMAZKKA KAXK tav.0roj:7061.
" 3
4 34 K
U uvidjenja ca licu ujeata ustačkih zločina izvršenih u
vrtu vile rolkert u "arajevu,szenderija ulica orl Z9/vlasniutvo 1l1229 de
riča/sačinjen dana lo aprila 1945 god.,Fočetak u J sati,
I.
= - vana 9 aprila 1945 godine sami gradjani zusjući da su izv-
rsvni zlogini pred njihovin pagradjanina rodovljubivian u vlil Polkerty,gdje
je izeo svoj stan zloglsani ustaski pukovaikegeneral hrvatskog domo9ranmje
tva, "akžu Luburicu, počeli su ua pretraživanjem i iskopavanjem auuojivin
mjegta u vrtu pomenute vilo."aišavgi na leševe odmah odnahk gu prijaviji
stvar odelenju zaštite naroda u "sarajevu,
II.
e , sbrazovana je komisije za ustanovljenja zločian i isikogava-
nje ljesovas Zrtava, H
eomisiju saocinjavaju: .
ud gradskog "grodđno-oslovodilaciog Odbora:
-restevan ;akzčić,sudija apelacionog suda u garajevu,
=x,"vstefa "ajdđarevio iz gJarajeva, kao lježar vještak,
Laver kurasl sudlja sreskog gude u Ssrajevu, u
-rviclja XKaglkuović, priuar drž.00lnice,čao0 ljekar vještak u
Sarajevu. .
Mrestajnoerg fridrih,ljekar vojnu ovlnice, ,
ć Od vajulh vlastir Odslenajae Zaštite naroda zajor stole AOVače-
vić.
Ud komane mjesta: pporućnik Alija Ješirović,
kćoniskoz uvidjaju priatupaju j03: Eu
areJivna retkovijedengić,ljekar iz gacujeva, kao ljekar vječ-
tak i
Ur.,dedo leo,ljskar,sjuo Mdemović dosadanji zazjenik držetiž.
loca u sarajevu. .
uviljej se vral u prisutnoati većeg broja srodjika i poznajis
ka, iuteregovanih gradjana Garajeva,a otkopavanje lješeva vrše civili ranij.
moJzilisani u posadnoj odbrani gtanovnijtva od bombardovunja.
ILI. ;
Komisija uvldjanjeu konstantuje slijudeće: .
Vrt vile ograđjan ja visokom ogradom sa svin strana naroci-
to sa strane ulice £ Soukbunar,zidan oko 2 1/2 motka.Široktni bliši gogls8d
na vrt moguću je samo iz jedne kuće u šoukzbunar ulici..,"jesto gdje su le-
ševi nadjaeni nelaze se HA u srednjem 1 u gornjea djelu vrta u pravcu rečano
zida."ame u kome su ljeBevi nađjeni kopace su u izduženom pravca u dvija
glavač grupe 1 sa razne načine,a dubina od 1/2 dg9 1 uet.dadjeno je 1je5678
jedan au drugom zatrpane 1 plitko i povrsno.Gvješ izgled ozkopane zemlje
ukazuje bez gumuje ba t0 da su zrtve pokopAKe prije svoga 4-5 dana."0 Kka-
zivanju vlasnika vile w{lana garica zrtve uorgle su biti pokopane sredu 4
aprila ova godine rt phbhg u noći od srede ua cetvrtak od 4 ga 5 aprila ma
15945 gojer sač gu ustase pobjedgle lapred narodno=oslooddiluočke vojske, Vles
nik je $ aprila SRengabio opazio tragove krvi pred podrunou TE i tragio,
vo svježeg kpunja zemlje u vrtu,.ovo isto izjavljuje i čuvar vrtašimun 391
MAO .S'D . hovom auvanju čuo je u ID pucajavu,yricak, pjevanje i galunu.
Ir. \jerič iinko,a ovo isto guo je 1 čuvar vrtu jisun golemao
r Komisija je već zatekla otkopunih 16 lješevs a naknadno Je
pred komisijom otkopano jos.7 lješevu tako,tako d; je svega nadjeno 23 1J3
Ba,od kojih dva ljega zenska. :
: rristupa se progledu ljeseva, , (o
-——
ro opna tok -
Ljes napoznavog star oko 50 god. vezanih ruku sa Žleoa na ledjima
Koja Je Usla u UKivo,ućaren po zatioku tupgim predmetom koji je izaz-
vao potpunu Keformaciju i lom lobanje, Ubučen u civilno odjelo,0%z
cipela ,razderan.
ta Set { Sijm; 12 Ž = I
Ljesu JO AA imuratovic ugad star 15 god. deformisane lobanje uslijed
udara Gupim predmuetom.Huke vezane Zicom naledjima.
leš de ing sazarevič stara pko 55 god, defornisana lovanja uslijed
udara tupim vrolm predmetom,
Ne ae get natar oko 40 god, sa maramicom uguranom u usta
neaju ZU08,4 uboda nožem u lijevu stranu vrata,a na desnoj strani ve-
liki DtVOr sa prjesjecenim srkljanom, :
je8 = Aliskadiošakir djak Tehničke Skole,star oko 20 god, samo u kO-
sulj panvalonana deformisane gleve uslijed udara tupia i tvrdim
predneton. -
ijes nepoznatog muskarca u vojničkom odjelu star oko 25 god. defor=
migane glave uslijed udarca tumin i tvrdim predmetom, brezan,.
{es nepoznatog muskaroca star oko 20 god, rez preko cijelog vrata ZIne
KEXIIaKE Ispod Drade, počevgi ispod lijevog una ispod usne skoljk2o pa
na nize proma desno i napolje sve do kičmenog stroa prerezani gu meki
dijelovi.Nesbrezan,
Les nepošaatog muškarca u vojničkoj košulju i gačicama noge vezane $%.
Teronskon zloomja ruke Gbidnom žioom."a preima u predjelu lijeve prse
ne bradavice imaju tri povrede od OStrogz oruzja. jedna _ je povreda %roo.
rdasta. eposredno ispod desnog pazuha u predujoj"pazušnoj liniji pove.
rede zallate oštrim oružjen trovrdašste,a sa čegnoj strani vrata 48ep)%
redno ispod idpod desne donje vilice , Obrezan,
Hlikić čarlo gostioničar star oko 50 god. u predjelu prsa izmedju pri
snih oradavica Imaju 4 uboda horizontalno iduvi sa lijeva na desno u;
razmacima od od 3-4 om potiću od oštrog ordžja ujedno na vratu prere!
grkljana do predjela jednjaka, }
1468 nepozaatog muškarca vezanih ruku Zicom na ledjima poderane košu-
emodrica u predjelu gornjeg kapka lijevog oka,rez na vratu, odmah
ispod brade počevsi ispod lijeve usne školjke pa sve dđo skoro u istoj
visini na desnu stranu do gamog kiomenoj stuba, (e09rezan,
Lea nepoznatog muškarca u gradjangakom odjelu star oko 40 god.nenort-
Tan,povrede u predjelu lijeve prsne bradavoce do 3 cm. duga Zjapi sa
OkO:3 cd.rez na vratu oko l10 om.,dug,otvoren grkljan do predjela jede
njaka. ' -
SE nepoznatog muškarca, ,00regzanog, vezanih ruku na ledjima žicom u
Predretu Iljeje gazdhe Žinijom dug rez oko 5 om. a zjapi skoro na 2
em, u pazušnoj liniji, m .
Laš Arp ser obrezanog u yojnickom odjelu golim nogang, sta
Oko US gol. TeTu Dozanis na ledjima žicom,Deformacija grudnog koga
narpčito lijeve polovice sa masnicama na prijadjelu prsa,
1€8 nepo 2 muškaregstar oko 25 god, ,obrezanog,ruku vezanih Zlaonm
na Ta eđornaciTa grudnog kosa {1 to plosnato se masnicama u pred
jelu grudi,u gradjanskom odjelu,sa golim nogama, I
L68 ne oznatoz muskarca star OKO 20 god. ,neobrezan, ruku vezanih zi-
com ha It ga ve iu magnicame i defektima kože u predjelu Dobje
Podrebrice ope slabine ga nesto deformacije grudnog kosa, I
leš je Tokalije Salćma star oko 30 god. ruku vezanih na ledjima, pre-
TEZ vrata gve do kučmenog stuba skoro horizontalno s jedne strane
na drugu vrata iz predjela završetka ugsnih skoljki,Vvucen u gradjanse
ko odjelo ga civilnim polucipelama ns nNOšjmEe mi F
nopoznatog muškarca y ruku vezanih sa Zicom ns ledjima, obućen u
črađjanaco OdiGlo ca cipelama brdskin/bakaadjama/ na nogama, obreza-
PNE deformisane glave uslijed udara tupim i tvrćim predmetom,atar
oko 2 od - v
128_ne irusća mladića od 18 god, obrezanog, obuden u vojaiockom od-
Jelu/bez bluze samo u košulji/ sa vojničkim cipelama deformisan prsa
Sa masnicama u predjelu sredine i deformacije glave saa jakom natede-
Hošću lica,očnih kapaka i usta. La
s3e
9 M , muškarca star oko 20 god. ,ruku bozanih obrezanog,
se Prat sane Slave uslijed udara tupim 1 tvrdim prodmetom,obućen u
građjansko odjelo sa oivilnim cipelama na nogama, .
o/ Laš nepoznatog muškarca ruku vezanih žicom na ledjima u pdjelu,obre
= ezanog,delormisane glave uglijed udara tvrdim i tupin predmetoa,
21/ Ješ je padulaški olje kćerke Drellađdulaski 1 Žr, vakšić Radulaški m
stara Oko 20 Zod..vbučena u civilno žensko odjelo za uliou,0ez ci-
pela na nogama,Ubod ispod dusne usne gkoljke,deformisane lobanje i
modrice gornjeg kapka lijevog oka.čry na nOoBu,
22/ Ieš_je STO Žasula sin "etodlje Zazule star oko 22 god, student
prava iz srajeva u vojnickom odjelu 5ez cipela tri uboda na predje-
lu lijeve strane prsa,nešto oko prane i lijeve bradavice pa do pre-
dnje linije lijevog pazuha," predjelu luka rebara e lijeve strana
vise na ledjima oko 7 om. duga zjapi na skoro 4 am. postoji i slobo
dan ulaz u trbušnju duplju. .
23/ Leš nepoznatog muškarca d vojnickom odjelu oko 20 god, starog, 0DIe-
zanog obucen u vojnickom odjelu ga vojnim cipelama ubod ispod jugu-
larne jame oko 3 om, i drugi ubođ u psadjelu donjegega kraja grudne
kosti."tvori dugi oko 2 om. a zjapi na 1 om.
" ša leševima na tjelu ili odjelu nije nadjeno nikakvih ličnih
predmeta stvari od vrijednostl,Svi su leđevi bosi osim gaje je to podgeb
no konstatovano da imaju cipele,
Hakon pregleda podruma na vili onde nevide se nigdje veliki
tragovi krvi osim jedne lokve na ganom početiju blisu11/2 m. daleko/od
ulaza u podr
Lokva krvi je promjera od pola metra. .
u Inače u podrumu je neređ,nesto slame i ganduka razbacanih i zi
ubo ostataka updjeno na zidu 111 podu,ostaci mlazova krxvtixx ili szapljeag
ca Via M \
Vlasnik ktže "llan Sario isjavljuje da je opazio 5 ov.mjeneš
to krvi po atepenicama"koje vode u podrumu ali se je to otralo,7alje
predaje jednu Zeljezni polugu/čuskijuđugačku oko 11/2 metax a pfomjera
od 2 %/2 om. na kojoj ima tragova krvi na donjoj polovici,ogim toga pI
predaju dva željezna žarača/za vajru/ Jedan dug oko 1 metar,a drugi oko
i 1 30 om. oba gu promjeća od A 142 om ga oštrim vrhovima.Oba suk krva-
ya na donjoj polovloi,Zaraće je našao 5 ovamj, pri izlemu podruma, pa
Ce ih Milan Sarić i dalje čuvati do odredbe vlasti.
Komisija je po ton pregledu po gamu vilijali nije našla ništa
sumnjivo u njoj Sto bi upučivalo na izvrgenje ovoga zločina,.,.
. VLasnikoVile iilan Sar1ć izjavljuje da je iuburić aga oko 90 u:
ustaga uselio u ovi vilu odmah pos svom dolasku (u Šarajevo,a to je bi-
10 sredinom marta ove godine,"0 imenu poznajem od tih ustača uatnika
Ivana Zovku,zatim poručnika Sudaka zastavnika Sabića .
. Zaglanici sovjetske vojne mislje=režiser ppukovnik Varlamov
sa jos jenim potpukovnikom 1 jednim fotografon i jednim tumačem ruskog
dezika izvršili su filmako snimanje, iskopavenje leševa, terena, pojedi-
nih rana na legevima indetifikaciju leševa i njihov prenogd na otvoree
nomjesto vrta da ih moze rodbina pregledati,Zatim rad komislje i demon-
atracije ubijanja Zrtava željeznim polugama 1 žaračima kao i sgocene pre-
poznavanja Leseva od atrune srodnika. =
. Dovrgeno je u,40.h,
Za tačnostoprepisa tvrdi
, Sekretar:
Zemaljake konislje
Kent nje
/Krtinić Ilija/
3
\raćeka konisijafć za ispitivanje ratni zlošina Gkunctora i
š njihovih pomagača
proJ +
ZLOČLORJ sign AI
IDS Mo "EC 1:19 45.-
Z'wpUl s NN I"
Inv. broj STT
sastavljen pred Gradskom komisijom za ispitivanje ratnih gli=
šina "kupatora i njihcvin pomagača za grad Mo star.-
Zazisničar : IZ Prisulni :
'Muslibegoviš Amila! /|/7—, Slipčević Salko, sretsjedni
IM SA reli dfarići JV go, ,član komisije
"I Salahoviće Perva,čl.komi sl je
Sk" LE jo ori
Pristupa :rRaljević Fata Ppreudata Oručević udova iza Nagsana,iz
Ho stara, stara 55 godina ,nuslimanka, f/JA{{briddmajka 3 djeoe Dpro=
Disno Ojonmenuta na kaživanje istine iskazuje :
12 februara Ove go dine ustaša|Keka KYmljenović_ sa još nekim
ugstašana CO dveo je sa r dnika iš radiohe moga sina Ibru , stavg
27 godina oženjena sa jednim djeteton.Odveden je u Saraj evo
sa Još nzogim po hapšenim M" starcimakgije Je nakon nekolike
dana streljan no ustašana Hakgsa Luburića. Ibrahim Je bio hra=
nitelj njegove žene Zinete, le male kderke Nadije i mOJ,- Jedu
sestru Fibu {i brata Časima,"cji su pOtonji djaci. On je bio
Zec zanimanju kovač.-Njegova Je mirnodobskra zarada bila Oko
2.060 dinara predratnihn.-Za njegovo Cavodjenje i ganrt snatra
odgovornim šojfa MO starske policije Dr,Švoida i JO sepa Hašića,
njegovog zamjenika, ,/er su tađa Oni bili glavni nargedbo đavci,
te Keku Konmljeno ića i njegove saužesnike kao i Maksa.Luu
riba ———— Ku 7
Svjedokinja - cšteđenio ;
Kadini Rb KX
Svjedokinja :Glavović. Hurta susruga Mujina iz Mo stara, stam
go dina, Aropisno opomenuta na kazivanje istine iskazuje -
, gznavala sam dobro porodicu Raljevića Fate i znađen da suuga
ae O dvele njezinog sina Ibrahima 12. februara Ove godine,
22 Je odveden i noj ${d muž Glavović Hustafa.O dvedeni su u
'arajevo; Gdje su malo gatin streljani PO ustašama Makga
;burtćba,Ibrahić Je bic hranitelj svoje supruge malo dobne
erke nojke. te malo do bnog hrata {i sestre. Radio Je kao 810=
Jer na rudniku.- EENC
Aa A Kani kevnakiji SvJ do ktnja žos 2
j pd da
Va
Gradska kcalsija sa igjitivanje rathih smločina (kusatera i njih
re ne nagaša
Br WILJJIE ' { kog bar, BeekeikdO vie
, Za a nCk Hoi (AJ,
Sa stevijen pred Grcdsken kejekaigem sa 139pi tivanto ratnih 2108,
Gkusntero 1 nJjiNVIN 5 nogafE, a grva MW stan - j ;
; Wu Prisutni :
Zaptainiđar
Kuslibeg vif Mila 7 Slipdevif Salke sretaj bu
: SR AA BETA A Je 36 Slan kri slj
Sal ano ut4, Derva,član komiati:
KC Lee 7" sledi per da W-A.
Pristuna :; Šukali$ Fata žena šušrijina, +4 MC atnra, stova dU Sd,
vjer? nuglinanske, sr 5l13no opocmenuta na kasivonjemistine {skozuje :
KMcj sin Fasan mlađiđ od % go dina slučic Je u pošti Sarajovo.Ia
secdte su go Ci yele ugstaođe P4.III, 15 45, ge dine u Jatenovao ga Jod
Jećnen velike paztijerm sc harđenih Scrajlije. Tad js u Saraj evu
haočšenja vršil streljac ljude po sglu posneti ustađe ;luburid Mok3
sa evijim krvnicima. Kako gon info pmisana GG Broda g STi Sivi u
GVCkRe transportu a dalje šta Je bile 3 njima nezgnan, Sunnjem dol'
Je na ž{ve tu, PC snate Je de gu ustađe nroge transpo Pte hapšenika
SH" ćanc PODILI U zopalili.C sim stna Fogana inaćem Još 4 moli 0 bre
djece i Magan Je kao nojeteriji pomagać kat nad nhrabltelj, a me
tla isgudili hranitelje. !
} 1, = UG Ej .,
SVJ go kila Si Leto nica :
' ZA Zali GE oTa
SvjeskihJa + Pata Šabić žena HehmeXva,'stara PC dina.n anje
Pr risno Cpomenuta no kaslivanjo {stine'iskozuje Ke me natekea
Posnan Wbro familiju Šukaliđa Šudrije 1 rjinove Gbiteljske zri=
ltke,J sr živenc u komšildku. WNjinoy Je sln Basan bio poštanski
ćincunik u Sarajevu £ ka tokav i dveden Je zo
= ; Do ustađ
promc Jasencvou, klinom mario njegova {19 d5 tete ijelogi bi ba kaje
taka. ak Ed dA nošt iJedi a ČclJA 0 njenu nezna nidta.-
oadG u ) =
anjam da U Jecatoc živ {t rooon dukajaj, U 1eno vou £_ na BG sim
SvJ edo klnja Pa
Ak. Va fi! Pe
Broji ==ms== 4194
Zapisnik! io
"= sastavljen dne Ta Ma 1945. pred MEET ee
sois4 U ;+
' okupatora i njihovih pomagača u
33994
. komisijom za utvrdivanj e zločina
J
. STOZ VIDE.
s OKEUE na jedn {EL mu
+
eg VVEJPTELLO
"rodom i iz:.
) ; 7
pe STOZ MM MELIA li OkrUg 4
, -
; _saida se: nalozi. u s Lfre. 1 S'E.. star godina, po zanimanju Li SLE LARA ore oratnennie
pin -izdržava;
pale breme me merCe. dane za w Č eZ
(SZ CE. SA _AG ZU ret
mm std — P. dn. "od fi u Wa s
TTK ,
mm
KOMBCHJOM 32 yTE
cacragnen zne sle_ IZ 1_J19%4Đ, npež me Ma Da CI
HZ 2izA Vitez ,
OKYI2TOD3 H ILHAXOBUX nnoMaraua Y --— €p€e3 S NN ENJIJENEOE 1)
O Koxgxcunje Cy NDHCYyTHH
- avan 4 ajnarević
JanAcravap: ma Pe lor JE PETE SE
Hauza aArdautović
DerviS _ahaganović = Se S ITJIPONRO Kreta _
NEG žunib Delić
Fiprevyna SRI JLIJE HAT OE PT TIT ME MO GREEK KEBA | a me
nan ila ar Pila rite , iravnir
pozou na 22" 2 128 onuruna + n Nil { cpeg _____11%5%Z_ oxpyr fravnir__
cang'Cce Hašz2Hoy uan Bila_ crap 22, TOJMEJ, NO 3aH1AM2Iby ——_— ta Du EI REN
4;
V2IpMAR2=_ --. 4Z2n08a NOpojAANE, OPOIIACHO ONDOMEHYT Ha Ka3H82se HCOTHHE, 43j33.pvj2:
ra an 28, 1, Iju, god, došli su u nase selo jan fila srez
v2tEeZz_ sjemci_ i u 8tuže gaje su počeli fatati 1Jv82-po-našea.-selu i-tah
au zu uhvatili £ moga OC Ahnela -elićaž svara 482 god, umus Lisan,1slaz
" sxe vjere; njega su uhvatili ugtače i odveli ga u njivu zvanu Hum u
žlizini našega sela i tako su ga na. razni _ način mučili i njemu su tada
otsjekli nog i oći mu iskopali, uži odrezali i tako ga na razne načine
mu6111 te-gaua o nda i zaklalij-—— a Ja
- re gu ustaše bile iz Hun Bile pod vodstvom Pillpa olatančića
iz Han Bile, Srez vitez koji je tadđa bio u nan siloj tabornikas
= - 602 BU -AOg2--002-uhili onda-gu-gr-puvratili-kući i počeli da —
piljaćkaju 6p Zućci svo je god bilo u Kući, tađa su ustaše vunljeli cije
1 aučni Namjuzvuj U Vrijeanosvi ud $x gu BI05
-=-N,
-Yahuja VEK yi rm TE GGG 6 ET
li 4aplolik STJZArE
mr mr avedoka "Telića -vniba; koji "BVjedoči Kako je udcijsn hmet —
_.bulić iz Lau zile, kada gu Be. od. nas povukli. partizani Zaša su. došli
njezci i ustaše te su tada počeli da tuku naše Ijude i tako su tada
-ubili-1i Ahmeta Deliću njega su -ubili"uBtu8e pOG Vodst%om Filipa
.Blatančića koji je bio tabornik u. Han biloj, dt
"klunib Delić %,ž, U O Tenovi komisije
MG duapisnićar :.
"UMRI" ey pisem ttrener ra satAetorone oenraooo -Vyry" .
"Da ju O" Vaj prwvis vjer
-uwky. AVR,. DOM IUWe. VIS ULO
i Origainulu KOJI se nalazi u
POMEN
ot" %
Upxaona u
p.s(C Djuro Sosnad)
erIviŠš Saehaganovižy
,
—— nn are
tsm UTe ivenae
(ZN) OVIH rUlani La
Inerob. oj. 47 0)
MG Zapisnik, 4
Po
i - s ba
Zzastavljen dne da -jula-2—--1194g- pred S NONE ST. komisijom za utvrđivanje zločina
okupatora i njihovih pomagača u Sarajevu +=. srez Sara Jevo_ okrug . Sarajevski,
% er . de H a)
Od komisije su prisutni:
Zapisničar: " - = = Dr. Miloš. Bajlb nn —-
, H
" Tganka STlaniebvihk 5 TD NM je FE Kate
Pe -—" -- . ja Čaa
; U Plus , MC bana Aaiberoo tvoji ronidabomemeob kann dehere obrtaja omane oo kor enoniror ograde metrima
1
, =-
t
sim "Pristupa = - Sud žuka--Muhamedđ = realne SIM, KiidsBR-unr1og.--Mulle
rodom iz ._Pojnice.----_ opština ._.Pojnice--- "= srez ---Iojnige = Okrug Sarajevski.
sada se nalazi u Saraj EVU.—- -,- star 40. godina, po zanimanju ——-bjxs Budi j 85
IzdeŽava. ma Tin članova porodice, propisno opomenut na kazivanje istine, izjavljuje:
F ! . s 2
, - š
en Ja sam. postavljen z2.podžupana u Travniku. dAkretom-od-maja
meseca i to protiv svoje volje izgleda po. predlogu akrje ladš1ća,s_
_ Kojlw' Bal'se poznavao Od pre 1958 8+,12 Vređemna Kada bel VSeI-AjiVva0_ az
-9požicijom. prativ Ieadanje.Vlade, {a oil. 88.654 ŠUpallOll -pDOH tTavljenim u 1810"
"Vreme Kai Je bio sporazumeo ax ne adjano U Yajcu, radi Zajedničkog
TAO IZBKa "u "iTaVvnIK) ps San u "BuDOTU "wiglim" 15 juna doga u SaJO6 Ii"va ga
-HaČEKaO, a MOJE JANeEnedaJeENJE kKTatXO. VIBME. POBLU. NJEGOV Oga dOVABKA-1 TO
- MWVeču STiga.0 je i Wiktor Gulić u daj06.2x vutavem Je dosla 1 pratnja,
"etiglesu 4 1lr- o iukpusna Gutomođaja. Ili yu TO USTaSe"i"uglavnom"bili
-BU.U um formama, Usko MI se Usr či niji medju njima. ge se 2AmM. MOMČaINOVica,
upravnog Ćinovnika rodom iZ alseljekaskoji Je u TO vreme mavodno Lho
buficev-yekrevar u čanjoj Duci s a"Bam OBUTA07TO 'vaće sa sutićem"-u-druš-
-tvu četvrat uata nisam uopšte 560 px nem Otli8a0. da SOaVam, a yutio je OB-
40 HG svojim društvom 1 lumpovao0 Te NM01 Kano piuime krenuli smo sa
"WTaVnik ja gen-88-YOZ1O0-u- kola Ba XI9 ROM rd KOMAKU Naš Je -3ačexallo
_ 1Zatlangtva travničena Xxoji su došli u 2 sutomobile,pe'ymo produ
i(rMik'i"došli pred opstinu.iu je DL1O upril se .
"SIVO FR. eng. je. pozdravi6-neUkO. dapvodropovinoje Oniaa"su govori h1-iugun
TLO ;o VOorLl da je yutic
_ŽeUtid.da Be ne sed tačnO Šte o pTetije VIGI H da eg iju.
BVOM Pati Kom vek Seat PI ITYA04 40 SR MJ Mi , A
. Srba GE papi ttevO LI dd govoram -ja-nall._gOvorLO 0 Zakoni:tosti -kKo}a
STEDI da Vlada, nastojevl da pokažem uVOJ Stuv KOJI ne OŠODruva nikukve
'i Nezakonrtojti 1" gamovotje;Jo podna "JE HiO bulike Lu utVvatnkOo domii, na kome
"18, b110 40 do py zVanlca, a SUT19.I9, VSG. Hata SE RO EJSNJIL A
_ Pokezivao fovogratije uvijenih Alto neBAf I4 balijelučke Okolinesja som
S8-u Pole pučki digao 1"trazio Kone "bih"moga0"0 "poznatih aa dm d60"7zna=
-19x kako bi desni Zrvi treDeLll, de pklone 40x. Je MUTLG. JOŠ. OVBEJ ae poOZNAVa—
"Mui Nikoge kome "IH smeo to reci YALgOVAIRO sen da izalti dom Imamovićem,
'prez SNikOMkO ja go -nulazi otuda =ravku gura g dao rada vos Te" Je on.
-PTEUZEO al to yvrgi.GUTLG je lMaO GdruĐtVO, FIlifow, Tako. de je on ismedju
ae 6 kada S KYemio Gu onome ŠTO Bam Ćuo 410 dobrog pljeu.žutru den Ban
TE MO di JB--LO0-veća ' upralič eno -ubij anje u ZA ANE 1" da suyubljeki"neki,
"rhi, tamo 'ponveaTtani. "Državna. tamparija, Smajevo. = Fe 9 z
kot SLAM 1
ilučen docek 1 sakupljen svet.
F G
f
usi ; ) P _ U TOA UDlJalja DOtexle će uutlćea 1 nje
pm me rrgrre er Hrrrh Rusadu Sa savi kandon koji, je prevozio
Ke eguarskalko "dana UN voga. po drugoj na kara Eptoipram se JE VYi-
440,12 razgovora KOJE beam. Ja. O. TOMB VOJLO BUSKaO. gel UTliak da = ijudi
"bili na Xođaru Yeu TeDll1JjJe skupljeni, Da povLjenm +11 Kada JE = 40 ili
"neštorvev ranije neposredno pred njegovoj dolazak, po-njegovom nz OgUr,
A da ge to ubistvo trevalo de Osvane Kao trag BUtlUeVOg prolaplah --
STT TU Tg vrene k san Ja Btiga0 U -TavDlK KOlaIBKa DIČUVSLOJ=
-NIBtV--na--području -ŠAI2-Bu-u-Lunkolji.sadčšid uukija i župnik Yale već
šli mi se uve ćini da smo dolazeći u aravnik već zatekli Dovgena Kao
'StOŽETNIKAJU svakom sličlju on"je nijklunije u ČaBu Našegu dolaska DOŠ-
1 SO Baa GTI VISE "ČUO Bot da Su ieki omlodrnci iz travničkog IOgOra
.Y8C. pre dO Lanku. 4UHUHOVA YraZili :d2. de Njegovo: pOSTevljenje Opogave,jer
E= ODnL X.0 $ravničana. Nisu Dag. najraaje —
i 'Dovgane OČITOVLO se u-Gnorie sto-br-mogli nazvati-Sukobom konpentencija.
pusre 1 onk gu pušteni.bve-11x tri noći posle TOga tako MI ge Dar Čin),
-"sužnio0 sam da su vili uhapšeni neki 5rbi is -Ylvnika i 0KOTfoe i dl gu
reke I S-Iđudah-BOGI 'naštavil0. Se-Ba-hape - š
Je s tim ijudime-bilo Ja ne znamyili su pobijeni ili su negde
"odprenljeti: Samo Ubijanje IzV6O J67PO MOM"miŠlježju iutaški stožer ilogor
ga svojim Ljudima £_ UOVBgANn KOj%._ja_ bio. u. sukobu. sa. iusinom, da hi svoje I
učešće prikrio otputgvao je one NOCE U Zenicu. U "Iravniku se Je govorilo, '
"da Je ovo ZiočingTVO pIlo praktično" provederio 'ogd grupe Usvaškog Iogora,
+ spom:injala Bu Se _1MENu_ DUdE. .01B6a,ueCa Rkelije Vuja i brade sneževice.
"ga ball baZilavŠi Za gVe OVO trazlo Od) -uBulla da se 1ZVršli hapšenje ustaju,
ex 01 JE :UG-T1O' YEKLU da on tob-ne moze 12 "prernego Šštd-ode do uagreba
i TaučiSti S81Vir.L jedu depitećija LuBičan. došle
ŽUPuNU, bu. GLalITEVOM da se prestane be gvnjenjem, a ou
FXXPYXEK-Krenuo Zu Tugred,
di nisu zadovoljni
Je -bilo pilo jeyto
gaje sipa ž ; ; OBBURFTVA -12%Tr$yullU.ge
Je. Jo8 jedno Dupšenje,, Ja. ban ne 40 '(l1gduo Nalog i usmeni i. pismeni, "
SG Uheošene Ine imaju preuzevi
7 , ? " -DOStupati u. gamislu upravhog
postupka 1 da se uikow nesme. dozvoliti de ge u' ovo meš. Du U gsljučaju
Tobrobe 1 TIPIČKLM OTpOVOM W SPROVBSTI, SOgVGaTOg S imUiOVOG pOVSo LIK bila
de d= Je. UDTZO. 125.4084.40V Ball. nekad: :premdešten, Jegovo. mesta došao..je
kao gtrožernik retar oFadžik,S6 "god. utar, raanix, foluplemen, povratnik,j
u en ko sa sa SE USkog ILI OG IEOVSKOĐ Sa "Ld" dISNj ud" Jegaajz Bio Valda
to. vreme... nam tek.uolikdi. des. te. SO. Di
+TS8gO alicariu, činovnik zupanije i on je BVIŠaVaO kancel.rijske sirje
oZ = i - : a. a
o19486Ta last . ot A 2 a
NE Za =
| I y yk DIM runs
; i. ) Y Eler V pera
Dino pa.su oni verovatno imali Huzip-1i
gigurno.U pogledu županije Sg neku reč. iuprilikom Ločva
_ Afons, "in nšraniji-kot, I
JE Šinjaninž ji-kot.pret se
dugo ostao i čijeg se imena
sčkarić,Tanije kot.pre ena ne Becam.Magsnij
puškarić, ranije kot.pret.,u Brčko nije je došap od =ravnika P
\ m.Y Perica
sannoneNJomu-Je -_2xko Martić morao prenet
I eto
njim i još pred drugim poznanicima odikovag. se negodovanje, koje sam pred
Šuvak_ Stipom, =pet.d je žato uslavaču po Gubicevom dolaa-
Sara po nek go momgte_ Bu kot; prešotojnikom Zatidom Markom, dajgover!
zaredi de RER de Štefica ka = arromšlajpoverlji-
Ja i koja je 8; njim otišla kada da vrak,koja je sa njim o
tokol £ koji = adđa je promešten i tereritbvat_Moronti sajedno doš-
pere Streda pm Amao uvida.da.gam po TBOvO de sjetve gle idod mj skkg
Sa Koeaceto je DER de area zajegovin AP rake Page jevreja MG
imena ne sećam i _ 'dobri-paver rektor igugov Br) ev brom ore semebregrjetoje |
Sea doc je sdlanjj KO profesora te late gzimazi KI evegoretj bl bije der MEME
informacije-i Megekrarinjčkj bere ugimnestju:px sam o JiO UL AJAJE SE SE njemu
dfak isusovaćke Kinoaati e-njemu iz- toga vrela.šam Tus su mnoge
gak_= raćke gi e i isključi "7 um bio je svršeni
vod Yaspoložemje isusovačkih Drofeg čivo katolički raspo ožen i
d = ačkih profesora karakteristično je i en i orientiren,
Muslimani. pričali. o.glučaju 1 eristično je ono što gu d
"nije Znuo.kuda je on ju.jednog-učenika žiuslamana-koja- jeo?
Ldtrostito J progovorio ds _t z 371 nešto is-istorije
g0Y JE OdgovorI1O,;. Ogovorio da. to neznani njegov ;
skvatio. "kaz Ylo ,rijenu TO Jiilje Ji POTESBIO ON St9. sateše karo ik; proten
_J2. profesor mislio na uč In" ara historoju,Ja san
Dok je Yusun bio u iravnik -učegce nekih djaku u ustaškim zlođini
kurs.0n je uštavo bi u Oortavao se je Jedan sto postotni Hi.
Tusuna. kolik O zvanični nogilac 1086 Kursu. Zločinački begin = Uzna
Kari 7) oliko sam ja mogao. .uošiti dolazio je do i o 4 inački rad UiKOI e
i OgOre, po pitanju DOKTOTAVANI s10_je. izražaja u oda8ijjanju s Š
Srba,k patenju-Bapšrnja 4 aprovočjenja devrej Ka pPtaja ovo pobijemin 7 i
ožaje ljudi sebi "devreja,u pitanju dovodjenja na"
keni_ je puti sobi sličnih 1 u odanom provačjanju snernioa ustaške politike
oeeerjijee omota od. svojih viših-vlasti au iturata "i eta govorio da U
ge pletem u = dao mi je do znanja da dok je on al fura ja rdipjej "Ajn
Ta: 1 ove stvarij,a kada ja postanem vVel,.žu adim k: Sta _ da
Haaži6 za cilju !'ds.onemogućim ovakav-rad-kKoneem—; ta da rađim kako ja hoću,
ćen,pa kad to nije pomoglo ižš gom jula razgovarao sa flaki.
aređinom 111 Konce i Je pomoglo išao sam u ŽZagreh do Ar\ukovića,te"s ije
Pirota oa o Meni dekljajk ri anodi podaci ee "Ja'jan Paveliđu isloši.
"evreja orena_da- se Huslimano ne slažu sa-ubljanjima-i-pro u islošio
tata zake favelić ge de pravio kao da sve te stvari ne Pi Pe Proojiiemotigerdip)
ni je od o"da"se dobija utimuak da u stvari SIAdA Ona idite smgojo ga mu ja
pa jo Sdgovoriofja ne mogu u pola rata ratovati. Sergej perje vn ke)
Na-smrt- ao o nekom dogadjaju sa Stepninčevim xkanonikom, koji Pepi?
Cima,Ja) bu ga on pomilovao da 20 godyrazmislJa U ZAtVOrU S EJUa ser oouajem
Ta KS TER tom prilikom spomenuo da se ljudi ubijaju samo der krije 4
4z.Tiokazo nekim refimlijama,Tusunovim ijudima,i s latenuna la i Em 59
UVACima graoJu ME Ghapšeni i nestali samo zato da bi se zemlj aj Šarića
a sa i2a:Spomomio, sam ru i piječku izovine 1 polelu radnji Nbdrep koroni
SAN_mt na + o odgovori pa traži da se i Muslimanima daju takve ra "evreja,
je bio da ge Danorovioda da- tako: nešto Ja neći nikada tražiti. u agajevja
Poznate. Pavelić zn sve te stvari rnažali da neće da pok sMoj utisak
E. Ja "Bai još"je = Zagori hsbenkoo i Zu la pokaže kako su '
to radi toge jednom prilixom u nartu ili alrilu 1942,bio Kod mu
trag dola oga da bih izdegatvovao uđlazak luginov. iz Pejvnika od Pavelića .
2732 56 a on u Travniku,da zla neće prestvati,Upravo pre eta dd BAM-SMA=
članova lo popomue,bila"Je kod njega jedn đolegadije Odaosne gg o podne
= ice i aborajismeđdju njah_ Ant9- "atković,iz Vačije LOre Hamia mropna grupa
UBunovy tuđem si Aleksanadar rex2,1z luzle,pa aa i oni traš TR pra Lu
" tada Sdim-sem ja-ušao-odmah 'me-je zasitao Psvelić kakav je seag promošvaj
0 ja još. mu odgovorio davno je. trebao da ode iz "ravnika,i dak age
be peni, teke godine to rekao, UXKIŠEXKERUYAXINEŽ a i iuvestio u Y. še
de značio anog minigstrajodvratio je:"tomi je dosta";i to na A Više
" ; Čanaj bre Tasuna,£ on će otići.Očekivao sam posle raje
Velićevo trehzr proda om on je ostao ješ 6 meseci,pa i to pozasuje.
HELLO
. TU geptembru megecu 1945 g.vratio se je Tusud Iz Zsćreba 1:
sutra dan ili prekogutra-ja gem otišao u Konjicu, ,a to veče planuo je.
ustaški dom u Fojnicama, U neposrednoj blizini nadjena je panrirna crvena
zaztava.ga petokrakom i jedno pvišsmno,U tom pismu pgovan je Pavelić, Tusun
NDH,a:pri-kraju je-bio.i.meni.upućen.pasos.podžupane izđajico bio'ša Naka.
a sada si stunio u protivnički tvabor,Potpigano je :partizani iz Fojnioa, '
Izvidjaji koji su eprovedeni upućivali šu js Tuguna kao začetnika i-palje
vine-i-pisnma, čemu je.bio_ocilj.da. se. ja onemogućim i priražem kao bivši kg.
zunista.kadđa je Tugun na to intervenigao kod Smail-Begovića i prvinuo ig-.
tragu fekih ravolikxa;, ja sam"otišao Tugsunu i pred Smailbegovićem rekao:
ovako..ne. može ili ja.1ili vi,ja idem u Zagreb da ti atvvar izvedem na čisto
"a on je rekao bujrum, Ffozvao sam tada Smailbegovića i Benadžikovskog da—
pregleđaju moj e"tađlise i moj atan; da utvrde da kod mene. nema.ničega. pod-
zemnoga, zamolio ih da prupaze da sd nešto ne ubnoi i otišao gam u Zagreb
Artukoviću,i trazio da se jedared stvar preseče, pa ili ja ili onmjRekao
'sam 'Artukoviću da ge mofivu dogoditi dđa-mene.i. noć .proguta,ali .sanm. ja. popig
sve. što se ed prvog dana dogođilo,pa će ge u tom slućaju već Sve gaznati.
keni je Artuković ponsćio da idem za vel.župana u Tuzlu; ja "Ban"odbio na-
vodeći da -je-stanjs-u. Travniku tsko,a i u. celij župi da može doći dO' gu-
koba izmeđju kuslimana i Katolika, ćosle toliko prolivene krvi Srba i Jey-
reja.Kadajšs ni drugi dan 'Higak"odtoha otstuvio napisao j e Arturožić-
brzojav da-Tusuna meni.predati. dužnout.čada sum Be na to vratio u Travnik,
saznao sam da ije Tusun izdao nalog u zajednici sa Brankom Kuždrom Kot,
pret,da Se pokapse svi preostali Srb -sresa-Iravnićkog-ixds-ga Čedaza i
decom.i.da. se pripremi. oksxll vagona. eni je Barnečikoveki pokazao zalog
% Slavnog ravnareljutva za javni red i"sigurnost od '10" ili" JI geptežšbra;
} koji"je"glasio na župako retaaratva i-iome -je-bdbilo. navedeno da i ju
i pozupiti gv. sumnjivi Srbi i to ju doguvoru sa vel, žuj anoma Ovo ii SaeU 0-
kazano 2l ili 22 sep.onaj dan sada Gm še "Vratio iz Zagrevu, E Pia du dale
kjudio na temelju. Tazgovora. Sa Sernačirovskim, kome je.taj G "= dao
Tusun,da je nalog doneo iz Zagreba sam Tusun,da je ska ao da Je da do !
to po.posebnpom kutiru i da je u dom "otgugtvo' hteo iskomi Kd ssljaze U
sve Srbe bez raslike. da. li.gu žena ili deog uputiti jene J. ge Bexna-
$ikovskom tada saopštio, de on nema da sluša Tusuna.. SDA MG NTI =
zoveki već bio gašnjć sa brzojav o smenjivamju nije prov s Sipim " )
sa Naj a zupe oa lo ko bude. uhapijeh, 4. rekao san Beda jedni ja odgovora:
za stanje u župi,Da se sada to neće aprovesti.le kac sam Dido Xvateršiko—
seže ih pohapaitljali preko mene mrtvopa. Ko. I pise o eraJeE
rei enik jr dojo 2 povpisab 1sprod lijevi fan gem-nogao rade tegatacuno iu
sakpksam nekakv Šaken-ili Šaban,ra 6ije ime nikada ing
zAbno. za Larlorao koncem seprenbra { jasan srele atiron gej ed gl
.nesvoa,a zatim je postavljeiza vel, 3 Cigani si Đi-
- li. pokupljeni za vreme jednog BOG gtnumogai sir olenOr Sušić.Cigani su bio
'žup,redarotva OGmalilbegović ilmid,Ud vremena kada p Senje 3 Praveo peta
sam ja vršio dužnost vel, župama i kasnije dok je Ke SRS) ;
"su provodjenja uz udećće llemica, da bi redovna laseri mi "ip bos Pienpiži
ovaj naćim doetavljajuci Naemcima.podatke i. Tažeci kotejejim Svala Na,0č=
\vare svoje ociljeve.liažume se da gu liemoi hapaiji i gonjuspevalae de. tivi.
Ja sam videći ovo tražio da Smgilbegović budu premeg rano MOJA ZLYO
kotepretatojnik,no.Smallbegovića je gzamenio ME kjetrak dva an gde
38 g,star,raniji gudija u Ko Salieuig de8. gorij,=raljević Tomislav,
388, m ji s J njicu,kraljević je proti došo rova
Da"Gom 'Be"ja obezbefijivao sa gradjanima Muelimarama po somno dj d
čuvali tokom noći, BDAVAO. Bsm'i po tud Klae den ro ne get
nije bilo uda da pa-nDaVaO. Bam.1. po tudjim kućama, Ičak velikih hapšenjs
de. bio psihološki zgodan momenat £ vo pjene Hrneje jer ovegčon POPS
J SR a OG aga sa temelju neke jedne okružnice, k0-
ja je govorila 43 se tr:ba nautojati da Urkolistocnjaci nr "naCT to-
lićku- (TE -sa-hia sPl6 ; Jaci"pr laze na "ka
Šku- Veruslusun- je bio-vrlo- aktivan u. o Om.poulu,a.u.jurveru. ga_je Pr%—
Po pero votić kao njegov izaulanikelusun:je bio' naročito aktivan d08
dei poje ," = PIOTLV tezv.romumiota , Petim u pitanjima Jovroja, ade m1je
\ rakve gamilosti.,On je jevrejuku imovinu 82b144o u jevrejski ..
ran, 3 dragocenouti donosio u vel.župuža odande slao NArrIT TJ
pričalo Be J8e,a JU 8gsam imao i utisak dđa je vilo malverzacija.Iako je Tu-
sun Dio veliki arborob,u proleća ili u leto 1942.do8la gu zu u zupaniju
(4 četnika BA B6KtOTrAa oko Skenderfakuta prema Vlašicu,i verovatno razgo-
varali. 0 saraanji. Bili su u uniformama sa redenlcama i.pubkama a dopratili
su ih ili Nemci ili domobrani, sada se ne mogu setiti.U pogledu kot,pretstoj-
nika nasledio je "arka Matića, prvo Bernadžikovski Vladislam,pa onda Horvar,
pa onda Jozo Matić,tridegetih. god, fakultetski obrazovan iz upravne glužbe,
3 u leto 1942 Branko Kušdro učitelj, po kvalifikaciji,25 g.st.iz Bugojna,,
posle njega Forstinger,a onđa krvajler,On je Kajiđa "bio ja o0Jožaju kada I
san ja otišap u Šumu oktobra 1943. 804. 0. župskom redarstvu prvi.šef .je..bio
Smailbegović MuhađBed,a zamenik mu je bio Bernadžikovski,pa je onda došao
Kraljević, ga kojim je kao pije Brerrg do moga osdlaska bio Bernadžikoveki;
s kasnije je došao Hadžiomer vić,biv,logornik iz Visokog.Službu ustašrog
redarstaa: vršio je na nevidljiv načim ili logor ili stožet.0d nemačkih
poliecijskivh vlasti u Trayniku-je bila-EK 2, jedno vremažpa Gestapo,a u
1942,doš8l1a je i Feldžandarmerija. Nisu mi: poznata njihova imena,a to bi naj-
bolje mogli znati njihovi stanodavci u Travniku. Pri kraju 1942. dolazio je u
iravnik.nekakv_von Krempl,sa- zadatkom da-vrvuje sa- muslimansku 939. diviziju
zvanu Handžar.S njim uu bili kagif Čapljić, vel, župan iz. luzle, Alija Šuljak, .
poglavni pobočtik valda 1 Avdaga Hasičfkomdrdant milicije iz Klaluja.Uspeh
nije bio nikakav, jer. aam.ja. davao .đugestije. ljudima .da.se.ne upisuju. Da li
je nekpliko ipak otišlo ja to ne znam, U Travniku je stalno boravila 8 ili '
9 pukovnija domobransra, čiji je Komandart bio prvo pukovnik GuStOViĆ;s
kasnije. pukovnik šlaher.Povremeno. sa prolazili kroz Travnik Francetićeve
i Bobanove crne ustaše.krajem 1942.formirana je u Travniku luburićeva le-
gijaggovorilo-se-je da'je-is-iravnika-i okolice ušlo-u-tu legiju iz Žrav—
nika i okolice par hiljada katolika,a ne isključujem da je nešto i Musljl
nana,Mirka eca,kada je otišao u vojsku u 1942,nasledio je pa polažaju lo-
gornbka. StiBo Šuvak iz okolice Travnika valda Orašja; star- tko 55 Es težak
Po zanimanju. ma ig AN RANGA o SE RE Re
v—- PrODL tENO OdOobreno. pOTDI SANO gn nani ii einen rogr oegrinnnen klan
-—-Tapred. henaljeke komlBije pi rn.
da
iganičary
"
MIRZE
ILnyontarni. broji...
Brpj . pe epu Por ova edit u
+ 3} "4 =
gzadute rt s 0% += 000 u s a najt
Zaplosniko I
Sastavljen 25.VI.1946 god. u (ravniku ođ strano Zemaljske Komisije
sa utvrdjivnnje zločina okupatora i njihovih pomagača u Sarajevu.
Prisutni sa strane konisije:Dr.Mileš Naji6.
yT" -Pristupaju "pozvani svedoci: a
Čorbek Rašid 47 god. težak iz Torins,P
, Sveđdđoci su upozoreni da imaju pred praetstavnikom Zemaljske Komisija
da istinito 1 vorno Tskazu sve što znaju O zločinima Koje su počinili 9kdijatori
1 njihovi pomagači u M.0. Sjenokosu. za. vreme okupacije te iza.toga. đaju ovaj 2m-
jednički iskaz; ž !
u AXz0bmstrvarporlačunja bivše Jugos.vojske Ivo Llozančić zv.ladić Nikim
Tađanje sjedište Sjenokog podpadalo je tada pod opštinu Bučić, sada
ga celu mu kuću opljačkali odneli sve što su našli i 18.500.-Ky,na.U isto vreme
uhv=tila je druga grupa na spavenju pobtiznnakog intendante Sulemana Alibegovića
iz Bugojne izveli ga pred kuću 1 ubili iz parabeluma, Treća grupa zatekla Je
= "do dei stu zlostavljala"1 saslušavala"pa nustila posle 6 dana.
cire i poddficirau naš kraj opkolili kuću Rašid Porende iz Kopila opljačkali sve
njega su oterali za Nemačku odakle se Koncem 1944 god, vratio
= += O-Ilinju 1942 god.T HNčmačkih aviđona. bombardovalo. jo. Sjenokos ,p8 Je
tom prilikom poginula djevojčica Begza Perendar stara lo god. ,Suleman Porendar
izgorelo i otereli njega ženu 1. ses ru u Travnik,Njih su iz fr vnika pustili,8
je pomegic jednu svoju rodjakinju čiju je muž otišao u part zano.,I8etom Frji
a ČCorbega pucali pr",
nodće.
"pugtžti" gu bola Se St lonci. at. vrono. ovih. Lkeija KC)
škaJd CI =
sač
KEOtL_JOV!
ter Eoostju ca že zele. koji SJO. hteo dG
ponovo £ zbili vrta njogi taklija; zatin 5t2973, got \PMO VOLI nabon.? ke
031
\krOT RO - s Ono A RIURJEN Kaćao AG ou nu tom rriličon gočnog konjo.
KI
bake up ovešidbu na prijovu Jfofinog Mubrndjime . $E. Sožen Zonel su kn
sopondu Nas i Srvovoli za u SPOVnIK u zid kaj tm PT; TNITTITIIIMO NO
Krava NA Zro MA s =
pe Nu bi 'SPRiJA. gedecu 1757 SME jonni GMipe term
s -00nor Stotsj is Porin -koge se nslasi- 2419-70. otzuni ra. du. TO! želi kušu mlje-
111 -00+0005— Kuns 6 sbtin ou gotovog Gonane izvoli" necA kuća 1 ubili.
am 10 kufo' kote dir KG = co: ubi- '
jele Si TREE NONE GOČSTO. uputi jžvonira. Ivnići gost je srov-Škog-sgonta
SARE su S0in1a1. Nošnoll Štonićo ip jrevnika 1. Sepogrovi 4 Mdhnode iz gzovni š
ga koji. az Ketenoklaonelh u? nrtic:no i vi"o { (onkovijo {hh ubili" BOK 1 1A5RI1 Je ko.
IT dna. 1584 oBadvi gu Čotnfka upslo po.noć Poronđo-' ',
giosi vlj:l1%x ga i tukli protili bODDOS "rokur11 svirođatrde 'kaćo:£ UC -
Sobi
11 19.,000,— Zunoyhtoli, 'su-g:-ublt1_truloći di. an jo ':da aovezena om dh do uvorit
ONE 'PAJKJE -Mjmi"to" gema u Fobrasnti 1 43 "node
Bogdkio- Pe Mronovi! Jolan. OgNONOVOB Mobake.
; stroradite NAS SM SG
j "$0. Zu prinotiie krAy
Kome Ki: 'nata /Dugojno/. oko K
"gg Biotrogu Sulkfaog Slin5s yo ou ih rod otiy
, pirevrji: ut onde "A90kifylo-ne- oligra Jo-U- šanlod- KR fo Aenokosaa--——
x rto. di vijo none ra. ou Te puoti1 11,
Pobru:Pt:19667 godi gv-ti}H- em čotni od-1o8. TORE BažeI{rkov
_ Zuluo Uugu 1ž Šožića 1 Dolfjo pođca = z
njen dd gu Kitioi rGst1C' sgsti mio is
-uhr- NOTE su četnici rofl.yoistvo
oa 1. :308,1 3: ši: stog nisa bon. Tovoe ga
sk
danođia Kinva. GvisiJe. NIE Ko 09% ax iz {i djcidi ST z: to
U"BuUvYo u BG "Bobo: to no "do" 'denss-ntje "srine voska
stetaksamannantae begaroM odan arm PRE 9
SPISAK ŽRTAVA
JASENOVACKOG LOGORA
(Bošnjaka - Muslimana)!
TIT - " m ; = . }" :
1 Pod pojmom žrtava u logoru podrazumjevamo ubijene, stradale od mučenja, zaraznih bolesti, gladi, iscrpljenosti,
neuhranjenosti, kao i umrle prirodnom smrću.
== a _ Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
BANJA LUKA
AGINO SELO
- Smajlagić (Asim) Derviš (1908.) - Jasenovac (1943.).
BANJA LUKA
- Afgan (Hamid) Salih (1899. ili 1900.) - Jasenovac (1945.),2
- Atanović (-) Zulfa - Stara Gradiška.
- Bagić (Salih) Aiša (1918.) - Jasenovac (1944.).
- Baručija (Muhamed) Ibrahim (1913.) - Jasenovac (1944).
- Bahtijarević (Ibrahim) Kemal (1907.) -Jasenovac (1945.).
- Beganović (Biber) Hadžera (1924.) - Jasenovac (1941.).
- Begić (Dedo) Rifet (1926.) - Jasenovac (1945.).
- Bukić (Avdo) Osman (1923.) - Jasenovac (1943.).3
- Cević (Ibrahim) Ismet (1939.) - Jasenovac (1942.).
- Čardžić (Mehmed) Avdo (1893. ili 1904.) - Jasenovac (1943.).
- Čustić (Smail) Muharem (1909.) - Jasenovac (1944.).
- Dedić — Cikota Hilmija - Stara Gradiška (1943.-44.).4
- Dervišić (Smail) Mehmet - Omer (1924.) - Jasenovac (1945.),
- Dumadžija (-) Vezelka - Stara Gradiška.
- Đabić (Abdulah - Avdo) Nazim (1914.) - Jasenovac (1944.).5
- Đelić (-) Hašim - Stara Gradiška.
- Đelić (Himzo) Kasim (1918.) - Stara Gradiška (1945.).
- Ekić (Mustafa) Ahmed (1918.) - Jasenovac (1945.).
- Gvoždar (Idriz) Irfan (1912.) - Stara Gradiška (1942.).
- Habnić (Edhem) Abaz (1900.) - Jasenovac (1944.).
- Halać H. Sejdo (1903.) - Jasenovac (1942.).
- Husetinović (Šemsa) Salih (1900.) - Stara Gradiška (1944.).
- Ibišević (Ahmed) Zejna (1919.) - Jasenovac (1942.).
= Ibišević (Zein) Zejna — Jasenovac (1942).
- Ibrišević (Bajo) Suljo (1920.) - Jasenovac (1942.).
- Ibrišević (Bajo) Ćazim (1930.) - Jasenovac (1944.).
- Ibrišević (Suljo) Bajro (1914.) - Jasenovac (1944.).
2 Kod pojedinih žrtava se u dokumentima navode različite godine rođenja ili smrti.
3 Logoraš Dr. Zvonko Tkalec, između ostalog, piše: ,, .-- Bolnički podrum služi i danas kao mučionica i gubilište. Samo
u posljednja dva mjeseca prve godine u njemu su umoreni iz ,grupa Ka" Osman Bukić iz Banja Luke, Džemal Kajtaz,
radnik iz Mostara, Petar Pikolo iz Kotara Nova Gradiška i Remzo Arnautović..." (A,Miletić, n.d. str, 876)
4 Logoraš Dr, Zvonko Tkalec piše: , ... Tako su ubijeni muslimani Nijaz Salihodžić iz Bihaća, Hilmija Dedić — Cikota iz
Banja Luke, Hamid Vuk, Murat Bajrić... . (A.Miletić, n.d. str, 877) z
$ Podatke je dala supruga Džabić Aziza, koja je izjavila da je njen muž Nazim ubijen u martu 1945. u logoru Jasenovac
Prilikom masovnih ubistava.
421
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
= Ismailović (-) Ismail (1926.) - Jasenovac (1943.).
- Jašarević (Mustafa) Reuf (1920.) - Jasenovac."
- Jaran (Muharem) Sulejman (1910.) - Jasenovac (1944.).7
- Katana (Ibrahim) Ferid (1903.) - Jasenovac (1943.).
- Kučuk (Nedil) Sulejman (1912.) - Jasenovac (1945.),
- Kurić (Osman) Fahrudin (1926.) - Jasenovac (1941.).
- Kušmić (Muharem) Alija (1906.) - Jasenovac (1944. ).8
- Maglajlić (Muhameda) Dževad (1911.) - Jasenovac (1945).9
- Maihić (Sulejman) Fahrudin (1921.) - Jasenovac (1945.).
- Memić (lbro) Mehmed (1910.) - Jasenovac (1944.).
- Memić( Mustafa) Ređep (1922.) - Jasenovac (1944.).
- Mujkić (Hamid) Bećo (1937.) - Jasenovac (1941.).
- Mujkić (Hamid) Elfa (1939.) - Jasenovac (1941.).
- Mujkić (Hamid) Fata (1929.) - Jasenovac (1941.).
- Mujkić (Hamid) Ramiza (1939.) - Jasenovac (1941.).
- Mujkić (Šaćir) Dilfa (1903.) - Jasenovac (1943.).
= Muratović (-) Ahmo - Stara Gradiška.
- Numanović (Đedo) Osman (1915.) - Jasenovac (1944.).
- Omeragić (-) Hasan (1902.) - Jasenovac (1945.).
- Pašalić (Nazif) Mehmed (1920.) - Jasenovac (1945.).
- Piljević (-) Mirza (1907) - Stara Gradiška (1944.).
- Ramić (Meho) Ahmet (1880.) - Jasenovac (1941.).
- Salihagić (Bakirbeg) Ifakethanuma, djevojačko prezime Tuzlić (1906. ) -
Stara Gradiška (1944. ),10
- Seferagić Suljo (1915.) - Jasenovac (1944.),11
BRONZANI MAJDAN!2
- Bešić (Omer) Džula (1902.) - Jasenovac (1943.).
- Bešić (Omer) Redžep (1926.) - Jasenovac {(1943.).
6 , Jašarević Reuf (1920.) u Banja Luci, sin Mustafe I Dževa islamski dušebrižnik, upućen
u logor na prijedlog Ž.R.O. u Banja Luci na vrije! tke o brojčanom st. anju i ras-
poredu vojske u Banja Luci, i među partizane, kao i na skup!
janju ,Crvene pomoći" (Akt NDH-Odjel za javnu sigurnost-Odsjek za političko redal
Og političke prošlosti u ondašnjem sistemu nije nigdje mogao do-
Singer". Inače je bio vrlo pedantan u poslu i privatnom životu. 1941.
u Sarajevo, a zatim kod rođaka u Bosanski Novi gdje ga je prepoznala
'apšen. Ležao je jedno vrijeme u , Crnoj kući"
12istražujući stradanje Bošnjaka u logoru Jasenovac došao
sam do stravičnih podataka. U malom mjestu (selu)
Bronzani Majdan su Bošnjake ubijali u ustaškim logorima,
ustaškim pokoljima u samom mjestu,
422
—— o Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
- Muratović (Ibro) Šerifa (1923.)
- Turkanović (Rasim) Kasim (
- Stara Gradiška (1941.).
1928.) - Jasenovac (1943.).
VRBANJA
- Muratović (-) Aga - Stara Gradiška.
BIHAĆ
BIHAĆ
- Alibabić (-) Dedo - Jasenovac (1944, ),13
- Arnautović (-) Remzo - Stara Gradiška (1943. /44.),14
- Bašagić (Mustafa) Edhem (1915.) - Jasenovac (1944.).
- Caušević (Alaga) Mujaga (1917.) - Jasenovac (1 944.),
- Čolić (Ibro) Devleta (1908.) - Jasenovac.
- Dedić (Hasan) Abduselam (1914.) - Jasenovac (1943.).15
- Demirović (Ramo) Hajra (1931.) - Jasenovac (1941.).
- Demirović (Ramo) Hajdar (1936.) - Jasenovac (1941.).
- Demirović (Ramo) Šerif (1920.) - Jasenovac (1941.).
- Demirović (Ramo) Zahida (1926.) - Jasenovac (1941.),
= Delić (-) Ahmed - Jasenovac (1942.),16
- Galić (Mustafa) Muharem (1920.) - Stara Gradiška (1942.).17
- Jusupović (Rifa...) Muhamed - Jasenovac (1943.).
- Midžić (Bego) Edhem (1905.) - Jasenovac (1942),
- Midžić (-) Izo - Jasenovac (1942.),18
- Mizinović (Ibro) Džabir (1903.) - Jasenovac (1943.).
- Pašalić (Rasim) Alija (1936.) - Jasenovac (1942),
- Pašalić (Rasim) Hajro (1924.) - Jasenovac (1942.).
- Pečenković (Avdo) Ibrahim (1934.) - Jasenovac (1944.).
- Salihodžić (-) Nijaz - Jasenovac (1944.),19
Ubijali su ih i njemački vojnici. Iz samo jednog dokumenta sam izbrojao 123 ubijena mještana od strane četnika.
Arhiv BiH / Anketa SUBNOR-a) ,; SRI IEU SPENU '
A , U logoru | arije stradali su i kuriri Nazif Nurspahić i Dedo Alibabić. " (Bihać u novoj istoriji), Banja Luka, 1987, str 54.
14 ogoraš Dr. Zvonko Tkalec piše: ,, ... Bolnički podrum služi i danas kao mučionica i gubilište. Samo u posljednja dva
mjeseca prošle godine u njemu su umoreni iz ,grupe Ka" Osman Bukić iz Banja Luke, Džemal Kajtaz, radnik iz
Mostara, Peter Pikolo iz Kotara Nova Gradiška ! Remzo Arnautović +" (A.Miletić, n.d., str, 876)
15Podatke je dao brat ubijenog Abduselama, Abdulrezak Dedić iz Sarajeva, j ' Pe I
16, U logoru su ubijeni Nijaz Salihodžić, Ahmed Delić, Ešreh Lonić i Muharem Galić" (Bihać u novoj istoriji), Banja Luka,
1987, str, 307. -
ii tovan u logor Jasenovac
17Galj arem, rođen 1920. u Bihaću, radnik, Jugosloven, zatvoren u Bihaću, depor ) enov
H poesjijvetiijejri Gradiška gdje je ubljen 1943. godine - prema evidenciji logora umro 1943. godine (Arhiv BiH/
Anketa SUBNORA-a) Pafići j akti đivao s NOP-om. Otkriven je
18. idži ji 'amobrane kao rezervni oficir te se odmah povezao i aktivno surađivao. P-om. E je
Pet ioteča I JUČAK. i pe Pokušao je da se putem zamjene oslobodi, all nije uspjelo, te je ubijen iste godine.
ihać istoriji", Banja Luka, 1987. str, 54.) JE Ke , te
gd pieedooji PLJEdai Nijaz Salihodžić iz Bihaća, Hilmija Dedić Cikota iz Banja Luke, Hamid Vuk, Murat Bajrić.
Ubijanja vrše iz upravitelja logora Stjepana Bosaka, Jozu Stojčića i Mirka Runjaša, s posebnom bandom ustaša
koljača..." (A.Miletić, n,d., str, 877)
423
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru _
- Smajić (Osman) Sejda (1924.) - Jasenovac.20
= Sinanović (Suljo) Zejnil (1875.) - Jasenovac (1945.).
- Zahirović (Ibrahim) Sulejman (1922.) - Jasenovac (1943.).
ČUKOVI
- Behram (-) Bećo (1906.) - Jasenovac (1944.).?!
- Crnkić (Fejzo) Feriz (1904.) - Jasenovac (1943.).
GOLUBIĆ
- Muhamedagić (Ibrahim) Fehim (1897.) - Jasenovac (1945.).
KLISA
- Demirović (Demir) Ibrahim (1914.) - Jasenovac (1944.).
KULEN VAKUF
= Kulenović (Ahmet) Uzeir (1894.) - Jasenovac (1944.).
- Palić (Đafer) Mustafa (1918.) - Jasenovac.
RIPAČ
- Mujanović (Meho) Zilha (1927.) - Jasenovac.?22
ORLJANI .
- Nuspahić (Salih) Nazif (1905.) - Jasenovac (1942.),23
- Renić (Meho) Ibrahim (1912.) - Jasenovac (1944.),
= Renić (Sakib) Nazif (1910.) - Jasenovac (1941.).
20/Antun Miletić , Koncentracioni logor Jasenovac", NK Beograd, str, 931 i 956 (broj dokumenta 371-sveska na čijim ko-
ricama piše: , Originalni popis zatočenica logora Jasenovac"
21,Behram Bećo, rođen 1906. godine u selu Čukovi kod Bihaća, poljoprivrednik, deportovan 1.5.1944. godine u
Jasenovac kao saradnik NOP-a, Ubijen u logoru Jasenovac." (Arhiv BiH / Anketa SUBNOR-a)
2-Mujanović Zllha, rod, 1926. u Ripču Kotar Bihać, kći Mehe I Almase r, Nasufović, rastavljena, bez djece, kućanica.
Upućena u logor na prijedlog Ž.R,0. u Bihaću na vrijeme od jedne godine; radi nemorala i skitnje, (Akt NDH, odjel za
javnu sigurnost = odjel za političko redarstvo Br: V.T. 702-B/11945, Zagreb, dana 27. ožujka 1945. Predmet: Popis
zatočenika islamske vjere, Rodni broj 226.)
Antun Miletić "Koncentracioni logor! Jasenovac", NK Beograd, str. 931 | 934 (Br, Dokumenta 371 — sveska na čijim
koricama piše: "Originalni popis zatočenica logora Jasenovac")
23"Marta 1942. godine ustaše su saznali da Nazif Nurspahić, zemljoradnik iz Orljana, održava vezu sa partizanima, pa
su ga uhapsili, Nakon kraćog vremena odveli su ga u Jasenovački logor i ubili." ("Bihać u novoj istoriji", Banja Luka,
1987., str, 297)
424
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
BIJELJINA
BIJELJINA
- Bajraktarević (-) Osman - Jasenovac (1942.),24
- Behlulović (-) Sejfo - Jasenovac (1942,),25
- Bešlagić (Rajif) Osman (1923.) - Jasenovac (1942.).
- Džafić (Saćir) Mehmed (1915.) - Jasenovac (1942.),26
- Islamović (-) Sejfo - Jasenovac (1942.),27
- Lipničević (Husejin) Atifa (1920.) - Stara Gradiška (1944.).
- Osmanbegović (Murat) Ćazim (1921.) - Jasenovac (1942.).
- Pazarčević (Mehmed) Mehmedalija (1910.) - Jasenovac (1942.).
- Selimović (Rejfo) Edhem (1922.) - Jasenovac (1942.).
- Sehović (-) Abdurahman (1910.) - Jasenovac (1942.),
BILEĆA
BILEĆA
- Avdić (Zajim) Bajro (1914.) - Jasenovac (1945.).
- Murguz (Zahir) Bećir (1914.) - Jasenovac (1945.),
- Selimović (Ibro) Abdulah (1922.) - Jasenovac (1941.).
BOSANSKA DUBICA?
BOSANSKA DUBICA??
- Arnautović (Murat) Meho (1914.) - Jasenovac (1943.),30
- Bejtović (Uzejr) Zehra (1921.) - Jasenovac (1944.).
2ABiH, ZKUZ, inv. br. 8830.
25ABiH, ZKUZ, inv. br. 8829.. SKA. wa == S J
Džafić Mehmed, rod. 1914. u Bijeljini, sin Šaćira i Kade, oženjen, otac dvoje djece, krojač, upućen u logor na prijed-
log kotarske oblasti u Bijeljini na vrijeme od 3 godine; poznat kao komunista. (Akt NDH, odjel za javnu sigurnost --
odjel za političko redarstvo, Broj: V.T. 702-B/1-1945. Zagreb, dana 27. ožujka 1945. Predmet: Popis zatočenika is-
lamske vjere. Redni broj 89.)
27ABiH, ZKUZ, Inv. br. 8830. A I MENE "
28Većinu podataka o ubijenim građanima Bosanske Dubice muslimanske bošnjačke u logoru Jasenovac sam pronašao
u knjizi Dušana D. Samardžije ,Bosansko Dubičko područje u NOR-u 1941-1945", Bosanska Dubica 1984., str 563-
568,
2Krnjajić Petra Risto iz Bosanske Dubice u Komesarijatu za izbjeglice i preseljenike u Beogradu 13. juna 1942. Je dao
izjavu, te je Između ostalog rekao: , U Bosanskoj Dubici prilikom ovih novih hapšenja uhapšeni su pokraj Srba i dosta
Hrvata i Muslimana, većinom uglednijih građana, koji su stajali na strani i nisu prišli ustašama... u Gradiški sam bio
U zatvoru oko 10 dana, a potom sam sa ostalim trinestoricom Dubičana odveden u logor Jasenovac. U Jasenovačkom
logoru zatekli smo oko 800 Srba zatočenika u barakama kao i oko 150 Hrvata i Muslimana, većinom iz posljednjeg
transporta, koji je stigao iz Sarajeva." - A.Miletić, n.d. str, 327-329. St
Arnautović Meoe Meho je ubijen 18.03.1943. u logoru Jasenovac. (Arhiv BiH / Anketa SUBNOR-a)
425
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
- Bilajac (-) Hasan (1897.-1900.) - Jasenovac (1945.),?1
= Cerić (Ahmet) Omer (1889.) - Jasenovac (1944.).
- Čaušević (Vejsil) Nurija (1908.) - Jasenovac (1944.).
- Čejvan (-) Beba (1936.) - Jasenovac (1942. ).
- Čejvan (-) Seka (1906.) - Jasenovac (1942.).
- Delić (Sulejman) Azemina (1923.) - Jasenovac.
- Delić (Sulejman) Safet (1921.) - Jasenovac (1941.).
- Dizdar (Husejn) Rasim (1919.) - Jasenovac (1943.).
- Dolić (Meho) Edhem (1897.) - Jasenovac (1945.).
- Đelalagić (Zaim) Muharem (1897.) - Jasenovac (1945.).
- Golubić (Bećo) Habiba (1898.) - Jasenovac (1942.).
- Hrstić (Meho) Mumin (1904.) - Jasenovac (1942. ),32
- Jahić (Hašim) Murisa (1925.) - Jasenovac (1944.).
- Kadić (dr. Mustafa) Asim (1920-21.) - Jasenovac (1945.).
- Lađarević (-) Idriz (1919.) - Jasenovac (1941.).
- Latić (Salih) Safet (1920.) - Jasenovac (1944.).
- Latić (Osman) Jusuf (1897.) - Jasenovac (1944.).
- Lehić (Saliha) Safet (1920.) - Jasenovac (1944. ).
- Mašić (Omer) Ahmet (1900.) - Jasenovac (1944.).
- Mujičić (Rasim) Taib (1918.) - Jasenovac (1945.).
- Pezić (Sulejman) Berka (1923.) - Jasenovac (1944.).
- Puljizović (-) Mustafa (1886.) - Jasenovac (1944.),
= Ranić (Selim) Muharem (1910.) - Jasenovac (1944.),
- Ređić (-) Muhamed (1912.) - Jasenovac (1942.).
- Samardžić (Mehmed) Mehmed (1911.) - Jasenovac (1944.),
- Seferović (Murat) Hasan (1905.) - Jasenovac (1942.).23
- Seferović (Mehmed) Hasan (1902.) - Jasenovac (1942.).
- Šerić (Mahmut) Fadila (1929.) -Jasenovac (1945.).
- Šerić (Salko) Nisreta (1929.) - Jasenovac (1945.).
- Šašić (Meho) Rejhan (1912.) - Jasenovac (1942.).
- Šukalo (-) Šefkija (1918.) - Jasenovac (1943.).
- Tabaković (Džafer) Džafer (1903.) - Jasenovac (1945.),
- Tihić (Muhamed) Munira (1927.) - Jasenovac (1945.),
- Zanić (Selim) Muharem (1885.) - Jasenovac (1944.),
- Zanić (Selim) Smail (1889.) - Jasenovac (1944. ).
- Zdenac (Sulejman) Nurka (1918.) - Jasenovac (1945.).
- Zubović (Hasan) Rejhan (1898.) - Jasenovac (1944.),
- Zubović (Rejhan) Nevzeta (1925.) - Jasenovac (1944.).
Podatke je dao Bilajac Hasan sin ubijenog Hasana. (spričao je sljedeće; ,Moj rahmetli otac Bilajac Hasan je ubijen u
logoru Jasenovac 23. marta 1945. godine, neposredno prije oslobođenja zemlje",
32Arhiv BiH / Anketa SUBNOR-a
Arhiv BiH / Anketa SUBNOR-a
426
BOSANSKA GRADIŠKA!
= — Bošnjaci u Jasenovačkom logoru.
BATAR
- Hasanović (Huso) Ajka (1888.) - Stara Gradiška (1944. ).
- Hasanović (Huso) Fata (1917.) - Stara Gradiška (1944.).
- Hasanović (lbriš) Hava (1932.) - Stara Gradiška (1944.),
- Hasanović (Ibriš) Ismet (1936.) - Stara Gradiška (1944.).
- Hasanović (-) Omer-Omo - Jasenovac (1944.),
- Hasanović (lbriš) Smajo (1934.) - Stara Gradiška (1944.).
- Hasanović (Ibro) Ibreša (1914.) - Stara Gradiška (1944.),
- Hasanović (Ibro) Mehmed (1927.) - Stara Gradiška (1944.).
- Hasanović (lbro) Rabija (1919.) - Stara Gradiška (1944.).
- Hasanović (Omer) Ibro (1884.) - Stara Gradiška (1944.).
- Hasanović (-) Zehra - Jasenovac (1944.),35
- Husić-Halimanović Hanifa (1909.) - Stara Gradiška (1944).
- Husić (Bajro) Senija (1944.) - Jasenovac (1944.),36
- Husić (-) Hanifa - Jasenovac.37
- Negić (-) Safeta - Stara Gradiška.
- Nekić (-) Ajša - Stara Gradiška.
- Nekić (-) Ema - Stara Gradiška.
- Nekić (-) Emir - Stara Gradiška.
- Lumbić (-) Đula - Stara Gradiška.38
- Lumbić (-) Đulsa - Stara Gradiška.
- Lumbić (-) Pemba - Stara Gradiška.
- Omerović (Bajro) Mina (1942.) - Jasenovac (1944.).
- Omerović (Bego) Biber (1905.) - Jasenovac (1944.).
- Omerović (Biber) Bajro (1918.) - Jasenovac (1944.),
- Omerović (Biber) Kada (1926.) - Jasenovac (1944.).
- Omerović (Biber) Šefka (1936.) - Jasenovac (1944.).
- Omerović (Biber) Zemka (1933.) - Jasenovac (1944.).
- Omerović (Meho) Mina (1906.) - Jasenovac (1944.).
- Pašić (-) Kada - Stara Gradiška (1941.).39
= Pridorac (Huso) Ramo (1918.) - Stara Gradiška (1944.),
- Pridorac (Ramo) Ragib (1937.) - Stara Gradiška (1944.),
= Pridorac (Ramo) Safet (1939.) - Stara Gradiška (1944.),
- Suljić (Salko) Meho (1927.) - Stara Gradiška (1944.),
- Suljić (D.) Salko (1906.) - Stara Gradiška (1944.),
%Iz regije Bosanske Gradiške u logoru Jasenovac je ubijen veliki broj građana Islamske vjeroispovijesti. Nemoguće je
u potpunosti odvojiti Muslimane (Bošnjake) od Muslimana (Cigana) pošto su se po popisu mnogi Cigani izjasnili kao
Muslimani. Ima slučajeva da su se Cigani Islamske vjeroispovijesti opredjeljivali kao Hrvati ili Srbi.
Podatke dao Husić Salih iz Batara (ABiH / Anketa SUBNORa, Obr 3)
"SPodatke dao otac ubijenog djeteta, Husić Bajro.
37ABIH / Anketa SUBNOR-a
"Podaci o ubijenim u logoru Stara Gradiška, Lumbić Đuli, Pembi i Đulsi, Negić Safetu, Negić Ajši, Emi i Emiri se nalaze
U zapisniku ZKUK Br. 2380/46, Zagreb, dne. 23. travnja 1946. — zapisnik je sastavni dio ove knjige.
Arhiv BiH / Anketa SUBNOR-a
427
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
BOSANSKA GRADIŠKA
- Ajmanović (-) Bisera - Stara Gradiška.
- Alimanović (Pule) Đula (1899.) - Jasenovac (1944.).
- Beganović (Bego) Jemka (1926.) - Stara Gradiška (1944.),
- Beganović (Lalo) Muharem (1931.) - Stara Gradiška (1943.),
- Beganović (Omer) Suljo (1901.) - Stara Gradiška (1943.).
- Beganović (Omer) Šaban (1917.) - Stara Gradiška (1943.).
- Begović (Ahmet) Mehmed (1910.) - Stara Gradiška (1942.).
- Begović (Ahmet) Šukrija (1918.) - Stara Gradiška (1942.).
- Begović (Amil) Ahmet (1878.) - Stara Gradiška (1942.).
- Bešić (Kićo) Meho (1913.) - Stara Gradiška (1944.).
- Bošnjak (Mustafa) Aziz (1893.) - Stara Gradiška (1944.).
- Ćatić (Šaćir) Šerif (1902.) - Stara Gradiška (1944.).
- Čaušević (Huso) Bajro (1896.) - Stara Gradiška (1942.,).
- Čehajić (Muhamed) Šukrija (1924.) - Stara Gradiška (1944.),
- Dročić (Muharem) Mahmut (1914.) - Stara Gradiška (1942.)
- Dubarić (Nedib) Adem (1922.) - Stara Gradiška (1945.),
- Dubarić (Nedib)} Kasim (1924.) - Stara Gradiška (1945.).
- Dubičanac (Huso) Ahmet (1927.) - Stara Gradiška (1944.).
- Džaferović (Ale) Edhem (1910.) - Stara Gradiška (1944.).
- Glavaš (Zaim) Zaim (1912.) - Stara Gradiška (1944.).
- Gluhić (Arif) Zehra (1914.) - Jasenovac (1944.).
- Hadžijusufović (Adembeg) Almaza (1913.) - Stara Gradiška (1943.).
- Hadžijusufović (Adembeg) Izeta (1930.) - Stara Gradiška (1943.).
- Hadžijusufović (Adembeg) Osman (1922.) - Stara Gradiška (1943.),10
- Halimanović (-) Ramo (1888.) - Stara Gradiška (1944.).
- Halimanović (Omer) Fata (1895.) - Stara Gradiška (1944.),
- Husejinović (Tale) Kadira (1922,) - Stara Gradiška (1944.),41
- Husejinović (majčino prezime) Paša (1944.} - Stara Gradiška (1944.).
- Husejinović (Tale) Bajro (1930.) - Stara Gradiška (1944.)
- Javor (Latif) Behrem (1925.) - Stara Gradiška ( 1944.),
- Kahrić (Salko) Bisera (1900.) - Jasenovac (1943.).
s0Podatke o stradanju djece Hadžijusufović Ademage Osmana, Izete i Almase je dala Kurtović rođena Pašić Ulfeta čija
je sestra Šemsa bila udata za rahmetli Osmana, Ispričala je sljedeće: Moja sestra Šemsa je bila udata za Osmana
Hadžijusufovića, studenta medicine, rođenog u Bosanskoj Gradišci. Familija Hadžijusufovića je bila dobro bogata. U
Banja Luci su imali dvije radnje, a u Bosanskoj Gradišci nekoliko kuća i radnji, a na Obodovcu veliki silos. O njihovom
se bogatstvu pričalo. Osman je imao dva brata Asifa i Sadika, koji su bili u partizanima. istog dana kada je moj brat
Izet odveden u Jasenovac, ustaše su opljačkale svu imovinu Hadžijusufovića i uhapsili Osmana i njegove dvije sestre
Izetu i Almasu i otpremili u logor Jasenovac (Stara Gradiška), Njih dvije su poslije strašnih mučenja zaklali ustaše i
na panju spustili niz Savu. Kasnije smo saznali da su neki seljaci prepoznali Ademagine kćerke i da su ih sahranili.
Osman je u strašnim mukarna umro. Mučen je na najsvirepiji način dok nije izdahnuo. U to vrijeme je ubijena i Faketa
Salihagić iz poznate banjalučke familije, nju su živu spržili uljem. Ademaga se poslije gubitka djece i pljačkanja
imovine povukao iz javnog života. Preživljavao je prodavajući hljeb (na tačkice). Dolaskom nove vlasti 1945. godine
mu je oduzeta sva preostala imovina. \,
41"U oktobru mjesecu prošle godine, kada sam bila sa svojim mužem Talom u bolnici u Zagrebu, došle su ustaše do
moje kuće u Bosanskoj Gradišci i otjerali moju djecu, Kadiru staru 22 godine, njeno dijete Pašu starog jedan i pol
dan, (primjedba autora — vjerovatno jedan i po mjesec) te moga sina Bajru starog 14 godina, te su ih otjerali u logor
stara Gradiška... poslije nisam za moju djecu ništa čula..." (ABiH, ZKUZ, inv. br, 46255.)
428
og"
__ Bošnjaci u Jasenovačkom logoru.
= Kahrić (Salko) Fatima (1905.) - Jasenovac (1943.),
- Kahrić (Salko) Nefa ili Nafa (1894.) - Jasenovac (1943.).
- Kahrić (Salko) Tisa ili Tifa (1890.) - Jasenovac (1943.).
- Karaosmanović (Omer) Aiša (1924.) - Stara Gradiška (1944.).
- Karaosmanović (Zaim) Osman (1917.) - Stara Gradiška (1944.).
- Kulenović (Sadik) Sidika (1907.) - Jasenovac. 2
- Mešić (Alija) Ibrahim (1910.) - Stara Gradiška (1944.),13
- Mulalić (Mustafa) Hilmija (1917.) - Stara Gradiška (1941. ).
- Mujičić (-) Tajib - Jasenovac (1945. ),44
- Nekić (Meho) Ema (1939.) - Stara Gradiška (1944.),45
= Nekić (Meho) Emira (1940. ) - Stara Gradiška (1944.).46
- Nekić (Meho) Emin (1936.) - Stara Gradiška (1944.).
- Nekić (Meho) Safeta (1933.) - Stara Gradiška (1944.).
- Nekić (lbro) Aiša (1904.) - Stara Gradiška (1944.).
- Omerović (Alija) Fata (1917.) - Jasenovac (1944.).
- Omerović (Alija) Hata (1916.) - Jasenovac (1944.).
- Omerović (Alija) Šehra (1915.) - Jasenovac (1944.).
= Pletilić (Hasan) Enver (1915.) - Stara Gradiška (1944.).
= Pletilić (Hasan) Hakija (1920.) - Stara Gradiška (1944.).
- Pletilić (Hasan) Nazif (1926.) - Stara Gradiška (1944.).
- Pletilić (Hasan) Nura (1930.) - Stara Gradiška (1944.).
- Pletilić (Hasan) Rukija (1923.) - Stara Gradiška (1944.).
- Potrebić (Đuro) Midhat - Jasenovac (1944.).47
- Redžepović (Halid) Jusuf (1903.-14.) - Stara Gradiška (1942.),48
- Softić (Salko) Šukrija (1898.) - Jasenovac (1945.).
- Suhonić (Ala) Mujo (1854.) - Stara Gradiška (1942.).
- Suljić (Ahmet) Salko (1910.) - Jasenovac (1942.).
- Šepić (Arif) Zehra (1919.) - Stara Gradiška (1943.).
- Topić (Bešir) Juso (1914.) - Jasenovac (1942.).
- Topić (Bešir) Hamdija (1917.) - Jasenovac (1942.).
- Vegić (-) Ajša - Stara Gradiška.
42Antun Miletić , Koncetracioni logor Jasenovac", NK Beograd, str. 931 i 944 (Br. dokumenta 371-sveska na čijim ko-
ricama piše: , originalni popis zatočenica logora Jasenovac")
43ABiH, ZKUZ, Inv. br. 49110.
4ABiH, ZKUZ, Inv. br. 48404.
45ABiH, ZKUZ, inv. br, 49273. ) Na
sePodatke dao za svoju djecu Emira (4 godine), Emina (8 godina), Safetu (11 godina) i suprugu Aišu, otacmuž Meho
Nekić.
Svjedok Potrebić Nefa, rođena Hadžagić u Derventi, u iskazu danom 27. maja 1945. godine je između ostalog kaza-
la: ,dne. 9 septembra 1944. uhapšen Je po ustašama u Okućanima moj muž Midhat Potrebić, sudski činovnik sred-
skog suda u Bosanskoj Gradišci... moj muž blo je pravoslavac pa Je prešao na Islam, a kada sam ja još jednom pita-
la logornika Josipa Katušića, šta je sa mojim mužem, on mi je rekao Jednostavno, pa zar vi ne znate da se svi
pravoslavci moraju likvidirati I da se Ja ne zauzimam, Jer se lahko i ja mogu naći u logoru.., znam da su odveli u logor
i nikada se nisu povratili između ostalih Safetbeg Kapetanović činovnik u srezu, njegov brat Ismetbeg, činovnik u
šumariji, te Ismetbegova žena u sedmom mjesecu trudnoće." (ABiH, ZKUZ, inv, br. 46093) —— I
ć od ustaških vlasti je njihova pomoć dvjema Jevrejkama koje su pobjegle iz logo-
Razlog stradanja familije Redžepovi j š Šeki ;
ra rekotoG kasine Najbach Edita I Rozner Regina). O bjekstvu logorašica se može pročitati u dokumentu koji
je prilog u knjizi, (ABIH, ZKUZ, Inv. br. 54609)
429
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
DUBRAVE
- Alilović (Muso) Ata (1906.) - Jasenovac (1943.).
- Alilović (Omer) Alija (1916.) - Jasenovac (1945.).
- Alilović (Omer) Mustafa (1920.) - Jasenovac (1945.).19
= Alilović (Omer) Salkija (1914.) - Jasenovac (1945.).
= Alilović (Omer) Salko (1894.) - Jasenovac (1945.).
- Alimanović (Ibrahim) Ibrahim (1903.) - Stara Gradiška (1944.).
- Alimanović (Ibrahim) Ramiza (1933.) - Stara Gradiška (1944.).
- Alimanović (Ibrahim) Sele (1939.) - Stara Gradiška (1944.).
- Alimanović (Mehmed) Ibrahim (1940.) - Stara Gradiška (1945.).
- Alimanović (Mehmed) Meho (1939.) - Stara Gradiška (1945.).
- Alimanović (Mehmed) Rasim (1938.) - Stara Gradiška (1945.).
- Alimanović (Š.) Alija (L900.) - Jasenovac (1941.).
- Alimanović (Š.) Musa (1906.) - Jasenovac (1941.).
- Alimanović (Š.) Bajro (1904.) - Jasenovac (19441.).
- Alimanović (Š.) Ramo (1912.) - Jasenovac (19441.),50
- Alimanović (Mehmed) Safet (1937.) - Stara Gradiška (1945.).
- Alimanović (Salko) Niza (1916.) - Stara Gradiška (1945.).
- Bajrić (P.) Bajra (1900.) - Stara Gradiška (1944. ).
- Beganović (Ahmet) Hata (1902.) - Jasenovac (1944.).
= Beganović (-) Ahmo (1894.) - Jasenovac (1944.).
- Dedić (Ahmet) Plana (1882.) - Jasenovac (1944.).
- Dedić (Ahmet) Salko (1880.) - Jasenovac (1944.).
- Dedić (Musa) Hatija (1906.) - Jasenovac (1944.).
- Dedić (Salko) Ibrahim (1903.) - Jasenovac (1944.).
- Dedić (Salko) Kalija (1909.) - Jasenovac (1944. ).
- Feratović (-) Musto (1903.) - Stara Gradiška (1943.).
- Halilović (Suljaga} Ahmet (1887.) - Jasenovac (1942.),
- Halilović (Suljaga) Mehmut (1897.) - Jasenovac (1942.).
- Halilović (Suljaga) Mina (1899.) - Jasenovac (1942.),
- Halilović (Suljaga) Muho (1908.) - Jasenovac (1942.).
- Halilović (-) Omer (1915.) - Jasenovac (1944.),%
- Halilović (Omer) Alija (1904.) - Jasenovac (1944.).
- Halilović (Omer) Salko (1906.) - Jasenovac (1944.).
- Halilović (Musto) Šehra ili Šuhra (1901.) - Jasenovac (1944.).
- Halilović (Suljaga) Suljo (1886.) - Jasenovac (1942.),
- Hasanović (-) Galeša (1902.) - Stara Gradiška (1943.).
- Husić (Ahmo) Manja (1889.) - Jasenovac (1944.).
a RA
49Podaci za Alilović Omera Mustafu se u tri izvora razlikuju, I to:
- Alilović (Omer) Mustafa, rođen 1920., ubijen 1945. godine u logoru Jasenovac.
= Alilović (Omer) Mustafa, rođen 1918., ubijen 1945. godine u logoru Jasenovac.
- Alilović {Omer) Musto, rođen 1918., ubijen 1945. godine u logoru Jasenovac.
U spisak smo evidentirali Alilović Omera Mustafu.
soNad familijom Alimanovića je izvršen pokolj u Jasenovcu. Većina podataka se može naći u Arhivu BiH / Anketa SUB-
NOR-a.
srPodatke dala sestra (ABIH / Anketa SUBNOR-a).
430
= -= _______ Bošnjaci u Jasenovačkom logoru.
- Husić (Ahmet) Bego (1898.) - Jasenovac (1941.).
- Husić (Ahmet) Pašan (1901.) - Jasenovac (1941.),
- Husić (Alo) Kada (1895.) - Jasenovac (1945.).
- Husić (Bajro) Đogo (1922.) - Jasenovac (1945.).
- Husić (Bajro) Bejza (1904.) - Jasenovac (1945.).
- Husić (DĐogo) Aiša (1925.) - Jasenovac (1945.).
- Husić (Đogo) Halida (1938.) - Jasenovac (1945. ),
- Husić (Feiz) Kalija (1907.) - Jasenovac (1941.).
- Husić (Paša) Dilfa (1925.) - Jasenovac (1941.).
- Husić (Paša) Emira (1937.) - Jasenovac (1941.).
- Husić (Paša) Feizo (1923.) - Jasenovac (1941.).
- Husić (Paša) Kada (1928.) - Jasenovac (1941.).
- Husić (Paša) Muharema (1940.) - Jasenovac (1941.).
- Husić (Paša) Meho (1936.) - Jasenovac (1941.).
- Husić (Rezija) Zineta (1935.) - Jasenovac (1945.).
- Kahrić (-) Čelo - Stara Gradiška (1944. ).52
- Kahrić (Bego) Šaban (1906. ) - Stara Gradiška (1944.).
= Kahrić (K.) Suljo (1900. ) - Stara Gradiška (1944.).
- Kahrić (Bajro) Aiša (1928.) - Jasenovac (1945.),
- Kahrić (Bajro) Zlata (1927.) - Jasenovac (1945.).
- Kahrić (Cola) Nura (1897.) - Jasenovac (1944.).
- Kahrić (Ibro) Alija (1899.) - Jasenovac (1944.).
- Kahrić (Ramo) Šerifa (1900.) - Jasenovac (1944. ).
- Mašić (Č.) Omer (1905.) - Jasenovac (1944.),53
- Omerović (Ibrahim) Esma (1922.) - Jasenovac (1944.).
- Raković (Meho) Sulejman (1918.) - Jasenovac (1944.).%
- Sulić (-) Ahmed - Stara Gradiška,
- Suljić (Ramo) Kalija (1901.) - Stara Gradiška (1944.).
- Suljić (Ramo) Bajro (1904.) - Stara Gradiška (1944.).
- Suljić (Bego) Hata (1915.) - Stara Gradiška (1944.).
- Suljić (Musto) Ramo (1909.) - Stara Gradiška (1944.).
- Suljić (Mustafa) Fata (1894.) - Jasenovac (1945.).
= Suljić (Mustafa) Hava (1924.) - Jasenovac (1945.).
- Suljić (Mustafa) Ibro (1919.) - Jasenovac (1945.).
- Suljić (Mustafa) Zehra (1916.) - Jasenovac {(1945.),
- Šarić (Ibrahim) Mahmut (1907.) - Stara Gradiška (1944.),
- Šarić (Lada) Dilfa (1874.) - Stara Gradiška (1944.).
- Šarić (Mahmut) Bajro (1938.) - Stara Gradiška (1944.),
- Šarić (Mahmut) Hata (1933.) - Stara Gradiška (1944.).
- Šarić (Mahmut) Ibreša (1935.) - Stara Gradiška (1944.).
- Šarić (Mahmut) Mina (1940.) - Stara Gradiška (1944.),
- Šarić (Omer) Feho (1917.) - Stara Gradiška (1944.),
- Šarić (Šaro) Nefa (1893.) - Stara Gradiška (1944.).
- Tahirović (Bego) Rasim (1930.) - Stara Gradiška (1944.).
%ABiH / Anketa SUBNOR-a,
SJABIH / Ankota SUBNOR a.
54ABiH, ZKUZ, Inv. br, 46248
431
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
GORNJE DUBRAVE
- Alimanović (-) Bisera - Stara Gradiška.
TURSKE DUBRAVE
- Beganović (-) Bego - Stara Gradiška.
- Halilović (-) Bisera (1902.) - Stara Gradiška (1944.),
- Halilović (-) Bajro - Stara Gradiška.
- Halilović (-) Nadir - Stara Gradiška.
= Halilović (-) Ifeta - Stara Gradiška.
- Halilović (-) Lalo - Stara Gradiška.
- Mašić (-) Mustafa - Stara Gradiška.
- Radžić (-) Zumra - Stara Gradiška.
- Šulić (-) Ibro - Stara Gradiška.
GORNJA LIPOVAČA
- Hadžić (Mehmed) Ahmed (1908.) - Stara Gradiška (1945.).
LAMINCI BREZICI
- Bećirović (-) Fata (1907.) - Jasenovac (1944.).
- Bećirović (Mahmut) Bego (1916.) - Jasenovac (1944. ).,
- Halilović (Ahmet) Kaduna (1910.) - Jasenovac (1944.).
- Halilović (Kalej) Nadir (1900.) - Jasenovac (1944.),
- Halilović (Musa) Ifeta (1940.) - Jasenovac (1944.),
- Halilović (Nadir) Hatija (1926.) - Jasenovac (1944.).
= Halilović (Nadir) Masud (1930.) - Jasenovac (1944.).
- Halilović (Nadir) Niza (1927.) - Jasenovac (1944.).
- Halilović (Nadir) Paša (1928.) - Jasenovac (1944.).
= Kahrić (Omer) Adem (1933.) - Jasenovac (1944.)
- Kahrić (Omer) Zlata (1930.) - Jasenovac (1944.).
MOKRICE
- Alimanović (-} Alija - Stara Gradiška.
- Alimanović (-) Ramiza - Stara Gradiška.
- Beganović (Ahmo) Feha (1927.) - Stara Gradiška (1944.),
- Beganović (Ahmo) Hamdija (1933.) - Jasenovac (1944.).
- Beganović (-) N - Stara Gradiška,
- Beganović (Ahmo) Kalija (1924.) - Jasenovac (1944.),
- Beganović (Ahmo) Mahmud (1936.) - Jasenovac 1944.).
- Beganović (-) Suljo - Stara Gradiška.
- Beganović (-) Redo - Stara Gradiška.
- Beganović (Omer) Šaban (1928.) - Jasenovac (1945. ),
432
= Won-smt _ Bošnjaci tr Jasenovačkom logoru
- Budimović (Paša) Omer (1920.) - Stara Gradiška (1944.),
- Dedić (Ibrahim) Fata (1935.) - Jasenovac (1941.).
- Dedić (Ibrahim) Hatida (1898.) - Jasenovac (1945.).
- Dedić (Ibrahim) Musa (1932.) - Jasenovac (1945.).
- Dedić (Ibrahim) Osman (1930.) - Jasenovac (1945.).
- Dedić (Ibrahim) Salko (1929.) - Jasenovac (1945.).
- Dedić (Ibrahim) Muharem (1932.) - Jasenovac (1945.).
- Dedić (Salko) Ibrahim (1896.) - Jasenovac (1945.).
- Hasanović (-) Gara - Jasenovac (1944. ),55
- Hasanović (-) Ibriša - Stara Gradiška.
- Hasanović (-) Omo - Stara Gradiška.
- Hasanović (-) Zoka - Stara Gradiška.
- Hunić (-) Hanifa - Stara Gradiška.
- Husić (Arif) Malka (1905.) - Stara Gradiška (1941.).
- Husić (Arif) Suljo (1903.) - Jasenovac (1941.).
- Husić (Suljo) Adem (1919. ili 1926.) - Jasenovac (1941. ili 1945.).
- Husić (Suljo) Fata (1913. ili 1914.) - Jasenovac (1941. ili 1945.).
- Husić (Suljo) Mahmut (1918. ili 1919.) - Jasenovac (19441. ili 1945.).
- Husić (-) Salih - Stara Gradiška.
- Jaranović (Ibro) Bešir (1904.) - Stara Gradiška (1945.).
- Kahrić (-) Alija - Stara Gradiška.
- Kahrić (Kasim) Fata (1920.) - Jasenovac (1945.).
- Kahrić (-) Hata - Stara Gradiška.
- Kahrić (Kasim) Niza (1941.) - Jasenovac (1945.).
- Kahrić (Kasim) Safet (1942.) - Jasenovac (1945.).
- Kahrić (Muste) Malka (1906. ) - Jasenovac (1945.).
- Kahrić (-) Mehmed - Stara Gradiška.
- Kahrić (-) Fata - Stara Gradiška.
- Kohvić (-) Lela - Stara Gradiška.
- Kaklić (-) Šerifa - Stara Gradiška.
- N (-) Bisera - Stara Gradiška.5$
- Obić (Husejin) Fatima (1884.) - Stara Gradiška (1944.).
- Obić (Mujo) Nazifa (1927.) - Stara Gradiška (1944.).
= Pridorac (Alijaga) Šaban (1902.) - Stara Gradiška (1944.).
- Rizvanović (Ahmo) Bajro (1928.) - Jasenovac (1945.).
- Rizvanović (Ahmo) Kalija (1915.) - Jasenovac (1945.).
- Rizvanović (Ahmo) Ramiza (1924.) - Jasenovac (1945.).
- Rizvanović (Ahmo) Rasim (1927.) - Jasenovac (1945.).
- Rizvanović (Alaga) Ahmo (1889.) - Jasenovac (1945.).
- Rizvanović (Muste} Ahmo (1892.) - Jasenovac (1945.).
- Rizvanović (Ramo) Hajra (1919.) - Jasenovac (1945.).
- Rizvanović (Ramo) Osman (1936.) - Jasenovac (1945.).
- Rizvanović (Ramo} Rasim (1935.) - Jasenovac (1945.).
SsPodatke je dao Husić Salih (Arhiv BiH / Anketa SUBNOR:-a) F I
$SSaopćenje Zemaljske komisije Hrvatske za utvrdivanje zločina od okupatora { njihovih pomagača br. 2380/46,
Zagreb, 23,04,1946. god.
433
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
= Suljić (Dane) Salko (1906.) - Jasenovac (1944.),
- Suljić (Salko) Meho (1928.) - Jasenovac (1944.).
- Šarić (Selim) Bisera (1930.) - Jasenovac (1945.),
- Šarić (Selim) Mehmed (1938.) - Jasenovac (1945.).
- Šarić (Selim) Rasima (1936.) - Jasenovac (1945.),
- Šarić (Selim) Senija (1943.) - Jasenovac (1945.).
- Šarić (-) Suljo - Stara Gradiška.
ORAHOVA
= Agarović (Mujo) Hasib (1914.) - Jasenovac (1942.),
- Bajrić (Redžo) Meho (1912.) - Jasenovac (1945.).
- Bešić (Mehmed) Sulejman (1894. ili 1902.) - Jasenovac (1942, ili 1944.).
- Bradarić (Nazif) Haso (1906.) - Jasenovac (1942.).
- Bungurović (Salko) Mujo (1925.) - Jasenovac (1943.).
- Ćatić (Smail) Salih (1924.) - Jasenovac (1942.),
- Daić (Šahbaz) Mustafa (1924.) - Jasenovac (1942.).
- Golubić (Atif) Mina (1925.) - Jasenovac (1942.),
= Halačević (Muharem) Sejdo (1905.) - Jasenovac (1942.).
- Jahić (Mujo) Sejfo (1925.) - Jasenovac (1942.).
= Lojić (Omer) Meho {(1910.) -Jasenovac (1942.).
- Mehanić (Mehmed) Mujo (1925.) - Stara Gradiška (1942.),
- Mehnić (Salko) Osman (1903.) - Jasenovac (1942.).
- Mejremović (-) Osman (1923.) - Stara Gradiška (1942.).
- Muminović (Suljo) Haso (1920.) - Jasenovac (1942.),
- Softić (Suljo) Safet (1919.) - Jasenovac (1942.),
- Tahić (Ahmeta) Zejir (1926.) - Jasenovac (1943.).
- Tahić (Osman) Meho (1911.) - Jasenovac (1942,),
- Žižak (Atif) Zaim (1909.) - Jasenovac (1942.),
PETROVO SELO
- Čalak (Beče) Bećir (1911.) - Stara Gradiška (1945.).
ROGOLJI
- Sladojević (-) Hanka (1924.) - Jasenovac (1942,),
ROVINE
- Beganović (Omer) Bego (1899,) - Jasenovac (1945.),
= Beganović (-) Fata - Stara Gradiška,
= Beganović (Omer) Suljo (1910,.) - Jasenovac (1945,),
= Beganović (Suljo} Suljo ((1898.) - Stara Gradiška (1944.),
= Hibić (Beglca) Enka (1915.) - Jasenovac (1941.).
= Hibić (Begica) Niza (1913.) - Jasenovac (1941.),
434
Bošnjaci tr dasenovačkom logoru
- Husić (Bego) Kada (1922.) - Jasenovac (1944.).
- Husić (Bego) Hakija (1928.) - Jasenovac (1944.).
- Husić (Beg) Aiša (1924.) - Jasenovac (1941.).
- Husić (Bego) Alija (1928.) - Jasenovac (1941.),
- Husić (Bego) Kadir (1936.) - Jasenovac (1941. ).
- Husić (Bego) Ramo (1931.) - Jasenovac (1941.).
- Husić (Bego) Valida (1926.) - Jasenovac (1941. ).
- Husić (Salkan) Fata (1911.) - Jasenovac (1941.).
- Kahrić (Ahmet) Omer (1895.) - Stara Gradiška (1944.).
- Kahrić (Murat) Mure (1894.) - Jasenovac (1945.).
- Lović (Mehmed) Nazif (1882.) - Stara Gradiška (1944.).
- Mašić (Ahmet) Musto (1896.) - Jasenovac (1945.),
- Mašić (Salkan) Salko (1896.) - Stara Gradiška (1944. ).
- Mašić (Ahmet) Sehrija (1890.) - Jasenovac (1944.).
- Mašić (Mašo) Mustafa (1891.) - Jasenovac (1944.).
- Mašić (Mustafa) Fatima (1930.) - Jasenovac (1944.).
- Mašić (Mustafa) Ibrahim (1916.) - Jasenovac (1944.).
- Mašić (-) Jaro - Stara Gradiška.
- Mašić (Mustafa) Muho (1933.) - Jasenovac (1944.).
- Mašić (Muste) Bajro (1920.) - Jasenovac (1945.).
- Mašić (Muste) Fata (1914.) - Jasenovac (1945.).
- Mašić (Muste) Ibro (1918.) - Jasenovac (1945. ).
- Mašić (Muste) Muho (1918.) - Jasenovac (1945.).
- Mašić (Muste) Šehra (1892.) - Jasenovac (1945.).
- Šarić rođ. Halilović (-) Feha - Stara Gradiška.
- Šarić (Ibro) Nafija (1892.) - Stara Gradiška (1944.).
- Šarić (Ibrahim) Mahmut (1913.) - Jasenovac (1944.).
- Šarić (Mahmut) Ibriša (1934.) - Jasenovac (1944.).57
- Šarić (Mahmut) Bajro (1936.) - Jasenovac (1944.).
- Šarić (Alija) Jemka (1914.) - Stara Gradiška (1944.).
- Šarić (Alija) Selim (1904.) - Jasenovac (1945.).
- Šarić (Kale) Fata (1876.) - Stara Gradiška {1944.).
- Šarić (Suljo) Alija (1868.) - Stara Gradiška (1944.).
ŽERAVICA
- Beganović (Bego) Behara (1922.) - Stara Gradiška (1944.).
- Beganović (Bego) Meho (1932.) - Stara Gradiška (1944.).
- Beganović (Sulejman) Feha (1926.) - Stara Gradiška (1944.),
- Beganović (Sulejman) Kalija (1939.) - Stara Gradiška (1944.),
- Beganović (Suljo) Bego (1919.) - Stara Gradiška (1944.),
- Beganović (Suljo) Sele (1932.) - Stara Gradiška (1944.).
- Beganović (Suljo) Sulejman (1924.) - Stara Gradiška (1944.).
- Dedić (Ređo) Bajro (1930.) - Stara Gradiška (1944.).
- Dedić (Ređo) Hata (1930.) - Stara Gradiška (1944.).
- Dedić (Ređo) Maho (1926. ili 1932.) - Stara Gradiška (1944. ),
te SEE NININIE
57 Podatke Je dao Šarić Ibrahim, djed ubijenog Ibriše.
435
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
- Dedić (Ređo) Salih (1920.) - Stara Gradiška (1944.).
= Halilović (Suljo) Hada (1916.) - Stara Gradiška (1944.).
- Halilović (Suljo) Pule (1914.) - Stara Gradiška (1944.).
= Kahrić (Ahmet} Nadir (1906.) - Stara Gradiška (1944.).
- Kahrić (Alija) Bosa (1931.) - Jasenovac (1944.),
- Kahrić (Alija) Hata (1934.) - Jasenovac (1944.),
- Kahrić (Alija) Ibro (1902. ili 1910.) - Stara Gradiška (1944.).
- Kahrić (Alija) Kalija (1925.) - Jasenovac (1944. ).
= Kahrić (Alija) Šehra (1927.) - Stara Gradiška (1944.).
- Kahrić (Bajro) Bajro (1909.) - Stara Gradiška (1944.).
= Kahrić (Bajro) Bisera (1911.) - Stara Gradiška (1944.).
- Kahrić (Bajro) Hakija (1914.) - Stara Gradiška (1944.).
- Kahrić (Bajro) Niza (1936.) - Stara Gradiška (1944.).
- Kahrić (Bajro) Sele (1934.) - Stara Gradiška (1944.).
- Kahrić (Ibro) Ragib (1927.) - Stara Gradiška (1944.).
- Kahrić (Mehmed) Zeha (1913.) - Stara Gradiška (1944.).
- Kahrić (Murat) Muro (1884.) - Stara Gradiška (1944.).
= Kahrić (Muro) Fata (1915. ili 1922.) - Stara Gradiška (1944.).
- Kahrić (Muro) Aiša (1924.) - Stara Gradiška (1944.).
- Kahrić (Muro) Bego (1918.) - Stara Gradiška (1944.).
- Kahrić (Muro) Pašo (1920,) - Stara Gradiška (1944.).
= Kahrić (Muro) Zeha (1890.) - Stara Gradiška (1944.),
- Kahrić (Nadir) Alija (1938.) - Stara Gradiška (1944.),
- Kahrić (Nadir) Hata (1934.) - Stara Gradiška (1944.),
- Kahrić (Nadir) Zajima (1936.) - Stara Gradiška (1944.),
- Kahrić (Nadir) Zeha (1934.) - Stara Gradiška (1944.),
- Kahrić (Omer) Ekrem (1926.) - Stara Gradiška (1944.),
- Kahrić (Omer) Halima (1924.) - Stara Gradiška (1944.).
- Kahrić (Omer) Hata (1898.) - Stara Gradiška (1944.),
- Kahrić (Omer) Mehmed (1909.) - Stara Gradiška (1944.).
- Kahrić (Omer) Muho (1919.) - Stara Gradiška (1944.),
- Kahrić (Omer) Mure (1911.) - Stara Gradiška (1944.).
- Kahrić (Omer) Nadir (1923.) - Stara Gradiška (1944.),
= Kahrić (Omer) Osman (1913.) - Stara Gradiška (1944.).
- Kahrić (Osman) Niza (1934.) - Stara Gradiška (1944.),
- Kahrić (Osman) Sabrija (1917.) - Stara Gradiška (1944.).
- Kahrić (Osman) Zajim (1932.) - Stara Gradiška (1944.),
- Kahrić (Paša) Zeha (1894.) - Stara Gradiška (1944.),
- Kahrić (Pašo) Sele (1921.) - Stara Gradiška (1944.).
= Kahrić (Ramo) Derviša (1920.) - Stara Gradiška (1944.).
- Mašić (-) Salko (1896.) - Jasenovac (1945. ),583
- Omerović (Ibro) Ramo (1918.) - Stara Gradiška (1944.).
- Omerović (Muro) Sehra (1921.) - Stara Gradiška (1944.),
- Omerović (Ramo) Halida (1940.) - Stara Gradiška (1944.),
- Omerović (Ramo) Hidajeta (1938.) - Stara Gradiška (1944.).
- Omerović (Ramo) Muhiba (1941.) - Stara Gradiška (1944.),
- Omerović (Ramo) Smajo (1941.) - Stara Gradiška (1944.),
se" Jasenovac žrtve rata" Bošnjački institut Zurich-Sarajevo, Sarajevo, 1998. god., str, 194.
436
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
E Šarić (Alija) Bajro (1916.) - Stara Gradiška (1944. ),
- Sarić (Alija) Kalija (1934.) - Stara Gradiška (1944.).
- Sarić (Bajro) Saha (1937.) - Stara Gradiška (1944.).
BOSANSKA KRUPA
BOSANSKA KRUPA
- Krupić (-) Safet (1911.) - Jasenovac (1942.).
- Mašić (Bišir) Redžep (1912.) - Jasenovac (1944.).
- Pašalić (Mustafa) Zlata (1908.) - Jasenovac (1942.).
- Pašalić (Rasim) Rasim (1904.) - Jasenovac (1942.).
- Saridić (Sulejman) Midhat (1916.) - Jasenovac (1942.).
- Šertović (Omer) Mehmed (1914.) - Stara Gradiška (1945. ).
= Terzić (Ahmet) Muharem (1902.) - Jasenovac (1945. ),59
- Tulić (Redžo) Omer (1899.) - Jasenovac (1942.).
BUŽIM
- Šahinović (Haso) Ibrahim (1912.) - Jasenovac (1944.).
MALI BADIĆ
- Velagić (Hasan) Zaim (1903.) - Jasenovac (1942.),
OTOKA
- Demirović (Suljo) Mejra (1905.) - Jasenovac (1942.).
- Dudić (Suljo) Rasima (1915.) - Jasenovac (1942.).
- Handanović (Murat) Ibrahim (1897.) - Jasenovac (1942.).
VELIKI RADIĆ 4
- Bećirević (Alo) Mehmed (1898.) - Jasenovac (1944. ).
BOSANSKI BROD
KOLIBE DONJE
- Arapović (Vehid) Osman (1921.) - Jasenovac (1944.).
- Arapović (Vehid) Šaban (1925.) - Jasenovac (1944.).
a PR RA
S9ABiH, ZKUZ, inv. br. 53652
437
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
KOLIBE GORNJE
- Dugalić (Meho) Paša (1898.) - Jasenovac (1941.).
SIJEKOVAC
- Pinjagić (Daut) Salko (1923.) - Jasenovac (1924.).
BOSANSKI NOVI
BLAGAJ JAPRA
- Havić (Muharem) Hasan (1918.) - Jasenovac (1943.).
- Nelić (M.) Sulejman (1908.) - Jasenovac (1943.),
- Ramić (Mujo) Husejn (1911.) - Jasenovac (1943.).
BLAGAJ RIJEKA
- Mehinović (-) Ramo (1890.) - Jasenovac (1942.).
- Mehinović (Ibrahim) Ahmet (1920.) - Jasenovac (1942.).
BOSANSKA KOSTAJNICA
- Ferhatović (Salih) Rasim (1897.) - Jasenovac (1945.),
- Rešić (Jusuf) Suljo (1910.) - Jasenovac (1942.).
BOSANSKI NOVISO
= Arapović (Omer) Safija (1920.) - Jasenovac (1943.),
- Arnautović (-) Nijazija - Jasenovac (1944. ),61
- Badić (Omer) Husnija (1925.) - Jasenovac (1943.).
- Berbić (-) Hasan - Jasenovac (1943, /44.),62
- Berbić (Ibrahim) Sulejman (1910.) - Jasenovac (1943.),
- Cerić (Alibeg) Feridbeg (1900.) - Jasenovac (1943.),3
$9Podaci o ubljenim u logoru Jasenovac za Arapović Safiju,
Ibrahimović Ibrahima, Mustić Omera, Murataglć Hasana, Mura!
Anketa SUBNOR-a.
41, Koncem 1944. godine bili su kao saradnici NOP-a u Novom uhapšeni također Arnautović Nijazija, Berbić Hasan,
Safić Hašim i Kapetanović Mahmut, narednik, koji su otpremljeni u Jasenovac | tamo nestali, osim Kapetanovića
kojeg su ustaše isprebijall I ubili u zatvoru u Novom." (ABiH, ZKUZ, linv. br, 57024}
$7ABiH, ZKUZ, inv. br, 57024
$sPodatke o ubijenom Feridbegu Ceriću smo dobili iz više izvora. Njegova unuka dr, Džemila Sefić sa stanom u Sarajevu
Je na poledini djedove slike, pored osnovnih podataka, napisala: , {z Jasenovca je djed 1943. godine pisao mojoj majci
da meni ostavi njegov lanac od zlata ako mu se što desi,"
Berbić Sulejmana, Dedić Hatidžu, Dedić Mehmeda,
tagić Jusufa i Sobić Ibrahima se nalaze u Arhivu BiH /
438
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
- Cikota (Rasim) Hilmija (1918.) - Stara Gradiška (1944.).
- Dedić (Abdulah) Fatima (1880.) - Jasenovac (1942.).
- Dedić (H.) Hatidža (1885.) - Jasenovac (1942.),
- Dedić (Osman) Mehmed (1875.) - Jasenovac (1942.).
- Duraković (Selim) Murat (1904.) - Jasenovac (1944.).
- Džanić (Musa) Nura (1904.) - Jasenovac (1945. ),$4
- Fejzić (Ibrahim) Hilmija (1912.) - Jasenovac (1944.).
- Ibrahimović (B.) Ibrahim (1906.) - Jasenovac (1944.).
- Kapetanović (-) Irfan - Jasenovac (1944.),65
- Muratagić (Mehmed) Hasan (1895.) - Jasenovac (1944. ),66
- Muratagić (Ibrahim) Jusuf (1910.) - Jasenovac (1944.).
- Mustić (Osman) Omer (1903.) - Jasenovac (1944.),
- Ramić (Mujo) Husejin (1904.) - Jasenovac (1944.).
- Redžić (Ibro) Huso (1921.) - Jasenovac (1943.).
- Safić (Jašar) Kasim (1904.) - Jasenovac (1943.).
= Safić (-) Hašim - Jasenovac (1944. ),97
- Sobić (Jašar) Ibrahim (1901.) - Jasenovac (1944. ),%8
- Veletanlić (Ibrahim) Husejin (1919.) - Jasenovac {1944.).
GORNJI AGIĆI
- Dedić (Omer) Muhamed (1882.) - Jasenovac (1942.).
- Jašarević (Hasan) Haso (1893.) - Jasenovac.
HOZIĆI
- Dizdarević (Huso) Muharem (1898.) - Jasenovac (1944.),
PATKOVAC
- Redžić (Ibro) Huso (1921.) - Jasenovac (1943.).
između ostalog, ispričala: ,Moja rahmetli majka Džanić Muse Nura,
a S ij
ji Ć. |. idža koja je,
apr ladragobjajnedije Jao u Bosanskom Novom. Ubijena Je u martu 1945, godine u logoru
djevojačko prezime Nelkić, rođena je 1904. godine
Jasenovac kada su bila masovna ubistva.
ZATO GR. 6 SE gić Asim. ,Moj rahmetli otac je mobilisan u ustašku vojsku. Pošto je
$7ABiH, ZKUZ, lnv. br, 57024 I NR
€ePodatke je dala supruga ubljenog Ibrahima, Sobić Fatima,
439
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
BOSANSKI PETROVAC
BOSANSKI PETROVAC
- Kartal (Muho) Kasim (1903.-1910.) - Jasenovac (1943.),
= Kartal (Muho) Jusuf (1903.-1910.) - Jasenovac (1943.),69
- Malić (lbro) Zejna (1928.) - Jasenovac,"?
- Lemeš (Meho) Haso (1906.) - Jasenovac (1943.),
- Šapić (Avde) Ibrahim (1918.) - Jasenovac (1944.).
BRČKO
BRČKO
- Glinac (Mehmed) Mustafa (1922.) - Jasenovac (1942.).
- Kučukalić (Mehmed) Hikmet (1916.) - Jasenovac.
- Jašarević (-) Alija (1902.) - Jasenovac (1941.).
= Jerković (-) Halil - Jasenovac (1942.),71
- Livadić (Mulafehim) Ejub (1916.) - Jasenovac (1942.).
- Malkoč (Osman) Fatima (1920.) - Stara Gradiška (1945.),
- Mehmedović (Alija) Bego (1925.) - Jasenovac (1944.),
= Salihodžić (Fehim) Safet (1903.) - Stara Gradiška (1943.).?2
- Šehović (Sabit) Hamdija (1923.) - Jasenovac (1942.).73
- Šerifović (Uzeir) Hamdija (1925.) - Jasenovac (1942,) ,74
BREZA
PRHINJE
- Kadrić (Huso) Šefko (1900.) - Jasenovac (1945.).
- Kadrić (Sefko) Jusuf (1927.) - Jasenovac (1945.)
99Za ubijene Kasima i Jusufa podatke je dala kćerka njihovog starijeg brata Muharema (bratična) Đaferagić Emina
rođena Kartal koja živi u Sanskom Mostu, Majka od ubijenih Jusufa i Kasima i danas živi u Bosanskom Petrovcu.
10Antun Miletić , Koncentracioni logor Jasenovac", NK Beograd, str, 931 i 950, br. dokumenta 371- sveska na čijim ko-
ricama piše: Originalni popis zatočenica logora Jasenovac.
"1Nalog ustaške nadzorne službe br. 36974-11B-1-1942 Zagreb 4. srpnja 1942. velikoj župi Posavlje Brod N/s Arhiv VII
a NDH, k.175, ref br. 16/2 - u ustaškoj arhivi i drugoj dokumentaciji ne postoji riječ , ubijen-ubijena" postoji samo
aumro-umrla".
12ABiH, ZKUZ, lnv. br, 52
72ABIH, ZKUZ, inv. br, 48578
74ABiH, ZKUZ, Inv. br. 16
440
Bošnjaci u Jasenovačkom fogoru
BUGOJNO
ALIBEGOVIĆI
- Jeleč (Avdo) Muharem (1908.) - Jasenovac (1942.).
BUGOJNO
- Bajrić (-) Feta (1908.) - Jasenovac (1941.)."5
- Rustanpašić (Hamdo) Fuad (1921.) - Jasenovac (1942.).
- Zahirović (Mahmut) Sevda (1885.) - Jasenovac (1942.).
KOPRIVNICA
- Hrnjica (Selim) Mustafa (1914.) - Jasenovac (1942.).
ROSULJE
= Bajrić (Mujo) Dika, djevojačko prezime Zahirović (1922.) - Jasenovac (1941.).
- Bajrić (Hašid) Hadžira (1900.) - Jasenovac (1941.).
VESELA
- Talarga (Huso) Meho (1924.) - Jasenovac (1942.).
CAZIN
CAZIN
- Adilagić (Hasan) Bećir (1913.) - Jasenovac (1945.).
- Adilagić (Meho) Adil (1916.) - Stara Gradiška (1945.),
- Ćoralić (Ibrahim) Husein (1899.) - Jasenovac (1942.).
- Omanović (Salih} Remzija (1920.) - Stara Gradiška (1944.),
ČAJIĆI
= Jušić (Meho) Meho (1916.) - Jasenovac (1944.).
SE SU ESINIT EEG)
'SAnketa SUBNOR-a, Travnik obr. 3, ABiH.
441
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
GORNJA KOPRIVNA
- Hodžić (-) Smail (1907./10.) - Jasenovac (1942./45.),75
- Hodžić (-) Hamed (1915./18.) - Jasenovac (1942./45.)."7
JAPIĆA BRDO
- Demirović (Mahmut) Ćatib (1922.) - Jasenovac (1941.).
KLISA
- Demirović (Mahmut) Ćetiba (1920.) - Jasenovac (1945.).
- Demirović (Meho) Ajha (1895.) - Jasenovac (1941.),73
- Demirović (Meho) Ajna (1900.) - Jasenovac (1945.),
OSTROŽAC
- Muranović (Hasan) Munib (1892.) - Jasenovac (1943.),79
PEČIGRAD
- Sabljaković (Husejn) Jusuf (1901.) - Jasenovac (1944.),20
SLATINA
- Abdagić (Mehmed) Nazif (1914.) - Jasenovac (1943.),
ČAJNIČE
ČAJNIČE
- Arslanović (Avdo) Hasan (1905.) - Jasenovac (1944.).
= Bajramović (Mustafa) Arifa (1900.) - Jasenovac (1942.).
- Bajramović (Mustafa) Murat (1926.) - Jasenovac (1942.),
- Bajramović (Murat) Hankija (1943.) - Jasenovac (1943.),
- Seferović (Muradif) Arifa (1922.,) - Stara Gradiška (1942.).
- Seferović (Muradif) Fehima (1929.) - Stara Gradiška (1942. ).
- Seferović (Muradif} Mujo (1930.) - Stara Gradiška (1942, ).
- Seferović (Muradif) Šećo (1926.) - Stara Gradiška (1942, ).
"€ABiH, ZKUZ, Inv. br, 55985
"7ABiH, ZKUZ, Inv. br. 55985
18Prema popisu Saveznog zavoda za statistiku iz 1969. godine, kao žrtve Jasenovačkog logora se vode Demirović Ajha
i Demirović Ajna kao dvije različite osobe.
"9ABiH, ZKUZ, Inv. br. 55972
20ABiH, ZKUZ, lnv. br. 55971
442
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
MILJENO
- Seferović (Halil) Hanifa (1902.) - Jasenovac (1944.),
ČAPLJINA
ČAPLJINA
- Fazlagić (Abdulah) Mehmed (1923.) - Jasenovac {1945.).
- Kapetanović (Mustafa) Mirza (1924.) - Jasenovac (1945.),
ŠURMANCI
- Tikveša (Avdo) Šaban (1927.) - Jasenovac (1944. ),31
- Tikveša (Ibro) Alija (1927.) - Stara Gradiška (1944.),232
DOMANOVIĆI - REČICE
= Krpo (Osmanaga) Aiša (1921.) - Jasenovac (1945.).33
ČELINAC
BASIĆI
- Mujkanović (Ibrahim) Ismet (1925.) - Jasenovac (1944.),
DANILOVGRAD
ŽUPA
- Hadžović (Arif) Sejdo (1920.) - Jasenovac (1943.).
DARUVAR
DARUVAR
Kapetanović (Salihaga) Đemila, djevojačko prezime Blekić (1920.) - Stara Gradiška (1944.),%%
Seko am EMIL
$1Podatke je dao Meho Tikveša, amidža ubijenog Šabana.
$72Podatke Je dao Tikveša Ibro, otac ubijenog Alije.
"Podatke je dao Osman Krpo, otac ubljene A
"Podatke su dali Šemsudin Mulaomerović i ;
Prema njihovom kazivanju Kapetanović (Saliha) Đemila
ene Aiše (Anketa SUBNOR-a, obr. 1. ABiH)
njegova supruga Fatima, rođena Kapetanović, nastanjeni u Banja Luci.
je rođena 1920, u Daruvaru. Udata je bila za Kapetanović
443
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
DERVENTA
DERVENTA
- Emkić (Hasan) Salko (1915.) - Jasenovac (1941.).
- Kafedžić (ef. Alaga) Kasim (1900.) - Jasenovac (1945.),85
- Karamehmedović (-) Sejfudin (1928.) - Jasenovac (1944.).
- Kovačević (Aga) Ibro (1909.) - Jasenovac (1945.),
- Prohić (Hasan) Nusret (1922.) - Jasenovac (1942.).25
- Puljizović (Smajo) Mujo (1912.) - Jasenovac (1944.),
- Zahirović (Alija) Mustafa (1928.) - Jasenovac (1943.).
KALENDEROVCI DONJI
- Subašić (Smajo) Mehmed (1921.) - Stara Gradiška (1942.).
VELIKA
- Dizdarević (Gano) Halil (1900.) - Jasenovac (1942.).
DOBOJ
DOBOJ
- Bešlagić (Mustafa) Mustafa (1925./26.) - Jasenovac (1941./42.),87
- Colić (Mustafa) Hasan (1921. ili 1922.) - Stara Gradiška (1942.),28
= Halilović (-) Ibro - Jasenovac (1941./42.),39
- Ković (Ramo) Hasan - Jasenovac (1941./42.),%
- Omerović (Sejdo) Ahmet - Jasenovac (1941./42,),91
- Skopljak (Alija) Hasan (1923.) - Jasenovac (1944.),92
Ismetbega iz Tešnja ubijenog u logoru Stara Gradiška 1944,
godine. Đemila je u logor Jasenovac odvedena 1944
godine u sedmom mjesecu trudnoće. Utvrđeno je da je iste godine ubijena u logoru Stara Gradiška. '
%5Zet ubijenog rehmetli Kasima, Vugdalić Smail Iz Zenice je u datoj izjavi, između ostalog, ispričao da je njegov šura
Kafeđić ef. Alage Kasim rođen 1900. u Derventi i da je 1944. godine odveden u logor Jasenovac, te da je u logoru
ubijen što je i dokazano, Prema njegovoj izjavi, otac nastradalog Kasima, Alaga ef. je bio imam u Gradskoj džamiji u
Derventi gdje mu Je često pomagao njegov sin, koji je bio iskreni vjernik a isticao se kao i uzoran radnik tekstilne fab-
rike u Derventi.
soprohić Hasana Nusret r. 1922. u Derventi, musliman,
29,9.1942, u logoru Jasenovac, podatke dao otac Hasan
Sarajevo, obr. 1, ArBiH) .
47ABiH, ZKUZ inv. br, 56199 R
suPodatke je dala njegova kćerka Aličić rođena Čolić Lutviji
kao otpravnik vozova u Doboju i da je bio član SKOJ-a,
Uhapšen je 1942, godine | odveden u zatvor u Zenicu a nakon toga u logor Stara Gradiška gdje je i ubijen.
S9ABiH, ZKUZ Inv. br, 48405
90ABiH, ZKUZ Inv, br, 5756
91ABIH, ZKUZ Inv. br, 5792
52ABIH, ZKUZ lnv. br. 4841
učenik u Sarajevu, rukovodilac aktiva u Gimnaziji, ubijen
Prohić, ulica Dž. Salaja 23, Sarajevo (Anketa SUBNOR-a --
a iz Doboja koja je, između ostalog, kazala da je Hasan radio
444
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
- Skopljak (Salih} Šaban (1925./26,) - Jasenovac (1941./42,),93
- Suljić (Husejn) Bajro (1919./20.) - Jasenovac (1941./42,),94
- Trampić (Omer) Hasan (1888.) - Jasenovac (1941.),%
FOČA
- Šukalo (Salko) Šefkija (1924.) - Jasenovac (1944.),
KOTORSKO
- Valjevac (Mujo) Fatima (1902.) - Jasenovac.
DONJI VAKUF
DONJI VAKUF
- Agić (Avdo) Šida (1926.) - Stara Gradiška (1942),
- Bajrić (Meho) Alma (1896.) - Jasenovac (1942.).
- Terzić (Salka) Sulejman (1905.) - Jasenovac (1942.).
PRUSAC
- Zahirović (Osman) Osman (1882.) - Jasenovac (1942.).
DUVNO
DUVNO
- Lakmić (Salih) Mehmed (1900.) - Jasenovac (1945.).
FOČA
DJEDJEVO
- Šošević (Ibro) Zičrija (1920.) - Jasenovac (1942.).
ABiH, ZKUZ Inv. br, 56199
ABiH, ZKUZ Inv. br. 56199
SSADI
%, \ajevao Fitilna rod. 1902 u Kotorskom, kći pok. Muje i Fate, udata za Mehu, kućanica upućena u logor na prijed-
log Ž.R.O. u Brodu n/s na vrijeme od dvije godine, njezin nećak, s kojim je živjela u zajedničkom kućanstvu odmetn-
uo se, te je i nadalje održavala s njim vezu". (Akt NDH — Odje! za javnu Sigurnost - Odjel za pole ra Broj
V.I. 702-8/1-1945, Zagreb, dana 27. ožujka 1945. Predmet: popis zatočenika islamske vjere, ni broj P
445
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
FOČA
- Aganović (Zulfo) Suljo - Jasenovac (1945.).97
- Aganović (Zulfo) Devla (1910.) - Jasenovac.
- Ahatović (Dervo) Mujo (1910.) - Jasenovac (1945.).
- Arnautović (Halil) Aljo (1921.) - Jasenovac (1943.).
- Bašić (Suljo) Avdo (1914.) - Jasenovac (1942.).
- Dreto (Osman) Huso (1907.) - Jasenovac (1945. ).
- Čavdarević (-) Alija (1916.) - Jasenovac (1945. ),9%
= Čelik (Mahmut) Omer (1922.) - Jasenovac.
- Fejzo (Omer) Jusuf (1902.) - Jasenovac (1942.),99
- Fejzo (Omer) Rabija (1926.) - Jasenovac (1945.).
- Hadžimusić (Muhamed) Zumreta (1926.) - Jasenovac (1945.),10
= Halilović (Vejsil) Mahmut (1903.) - Jasenovac (1943.).
= Halilović (Mahmut) Bego (1924.) - Jasenovac (1943.).
- Halilović (Mahmut) Šečo (1922.) - Jasenovac (1942.).
= Halilović (Mahmut) Vejsil (1928.) - Jasenovac (1943.),
- Kahvedžić (Edhem) Džemil (1921.) - Jasenovac (1945. ),101
= Kramo (Bećir) Meho (1912.) - Jasenovac (1942.).
- Kurspahić (Djafer) Faik (1921.) - Jasenovac (1942.),
- Manjo (Hasan) Ibro (1888.} - Jasenovac (1942.).
- Oković (Šerif) Sulejman (1913.) - Jasenovac (1943.).
- Seferović (Musa) Belka (1900.) - Jasenovac (1943.).
= Sijamhodžić (Jusuf) Hankija (1900.) - Jasenovac (1945.).
- Sirbubalo (Alija) Omer (1888.) - Jasenovac (1942.),
- Šošević (Ibrahim) Zićrija (1912.) - Stara Gradiška (1942.),
- Šukalo (Salko) Ševkija (1924.) - Jasenovac (1944.).
JELEČ
- Čorbo (Huso) Mujo (1911.) - Jasenovac (1943.),
- Čorbo (Huso) Murat (1913.) - Jasenovac (1943.),
MILJEVINA
- Mulahasanović (Alija) Ekrem (1937.) - Jasenovac (1945.),
- Mulahasanović (Alija) Enver (1939.) - Jasenovac (1945.),
- Mulahasanović (Rašid) Vasvija (1929.) - Jasenovac (1945.),
s7ABiH, ZKUZ, U.G. 180/46
98ABIH, ZKUZ, U,G. 582/46
99ABiH, U.G. 632/46
100ABiH, ZKUZ, U.G. 631/46
10914BiH, ZKUZ, U.G, 357/46
4460
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
MRAVLJAČA
- Čengić (Alija) Aziz (1908.) - Jasenovac (1942),
USTIKOLINA
- Delalić (Ibrahim) Salih (1908.) - Stara Gradiška (1943./44,),102
- Mulahasanović (Muradif) Džemila (1928.) - Jasenovac (1945.).
FOJNICA
FOJNICA
- Čohadžić (-) Asim (1918.) - Jasenovac (1942. ),103
- Karamanlić (Sejdo) Ibrahim (1909.) - Jasenovac (1944.),
- Novalija (Omer) Fatima (1908.) - Jasenovac (1944.),104
GACKO
HAVTOVAC
- Hasanbegović (Šaćir) Osman (1904.) - Jasenovac (1942.),
- Pašić (Zaim-Začo) Izet (1927.) - Jasenovac (1943.),105
BRANILOVIĆI
- Sukić (Hasan) Rušida (1927.) - Jasenovac (1944. ).
FAZLAGIĆA KULA
- Ondobak (Hadžo) Avdo (1903.) - Jasenovac (1945. ),106
1021 0goraš Dr, Zvonko Tkalec piše: , ... Tako su npr, odvedeni i ubijeni radnik Benčić iz Zagreba, Delalić Salih, đak iz
Mostara... ,,. (A.Miletić, n.d. , str, 876)
1924BiH, ZKUZ inv. br, 56844 mm ; j
104, Novalija "ala Fatima r. 1908. u Fojnici, opredijeljena kao Srpkinja, domaćica, uhapšena 10.11.1944, godine u
Sarajevu od ustaša i Gestapoa. lnternirana Je u Jasenovac gdje je ubijena 17.11.1944, godine. (ABiH, Anketa
SUBNOR-a Sarajevo obr. 5,)
j ibijenog rahmetli Izeta.
105Podatke da Ulfeta Kurtović, rođena Pašić, sestra u t |
i=Ondobak Haniča AMao, 1. 1903. u Fazlagića Kuli - Gacko, opredijeljen kao Srbin, radnik, uhapšen 20.3.1945. godine
u Sarajevu | odmah otpremljen u Jasenovac, gdje je ubijen 20.4.1945., u logoru proveo jedan mjesec." (ABiH, Anketa
SUBNOR-a, Sarajevo, obr. 5,)
447
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
GACKO
- Bajraktarević (Hamid) Fika (1912.) - Jasenovac (1945.).
= Hrustanović (Hamdija) Šefik (1922.) - Jasenovac (19441.).
= Sarić (Paša) Džemila (1920.) - Jasenovac (1943.).
- Šarić (Džemil) Džemila (1921.) - Jasenovac. 197
- Zvizdić (Hamid) Hamid (1896.) - Jasenovac (1943.),108
- Zvizdić (Hamid) Ferida (1918.) - Stara Gradiška (1943.).
- Zvizdić (Hamid) Fika (1914.) - Jasenovac (1945.).
GRAČANICA
- Krvavac (Jusuf) Džemil-Džemo (1913.) - Stara Gradiška (1942.).
MEDANIĆI
= Hujdur (Omer) Velija (1913.) - Jasenovac (1941.).
ZAGRADCI
- Tanović (Ragib) Hašim (1913.) - Jasenovac (1945.).
GLAMOČ
GLAMOČ
- Reiz (Ibrahim) Murat (1908.) - Jasenovac (1945.).
GORAŽDE
GORAŽDE
- Hadović (Arif) Taha (1920.} - Jasenovac (1942,),
- Hodžić (lmšir) Alija (1919.) - Jasenovac (1942, ),10
107Antun Miletić , Koncentracioni logor Jasenovac", str. 931 - 957
. Originalni popis zatočenica logora Jasenovac"),
195Podatke je dala njegova kćerka Torlić rođena Zvizdić Mujesira, U suzama ispričala je priču o sudbini njenog oca i
dvije tetke ubijene u logoru Jasenovac, Iza oca je ostalo petero nejake i nezb
/ Ž i ; rinute djece i supruga, Za tragičnu sud-
binu oca su saznali od logoraša Sehovič Ismeta koji Je Izbjegao smrt u logoru. Bio je u istoj grupi sa rahmetli
Hamidom koji je ubijen kada su dželati brojeći od jedan do tri svakog trećeg ubijali a onda ponavljali brojanje dok ne
bi sve pobili. Tog dana Hamid je bio treći na prozivci pa je ubijen, a Šehović Je dočekao slobodu živ. Uzeo je sahat i
veru sa ubijenog prijatelja Hamida i poslije dužeg lutanja pronašao je njegovu suprugu i to Joj dao za uspomenu.
109, .,, Prilikom dolaska u logor, strašnu golgotu je doživio prije nego što će maljem biti ubijen član P.K. SKOJ-a za BiH,
Alija je sa još oko 100 Sarajlija, članova KPJ i SKOJ-a i simpatizera, 30 avgusta 1942, godine doveden u Jasenovac
(br, Dokumenta 371 — sveska na čijim koricama piše:
448
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
- Jelić (Fehim) Sadika (1918.) - Jasenovac (1943.).
- Mehmedović (Paša) Penba (1925.) - Jasenovac (1942.).
USTIPRAČA
- Ajanović (Derviš) Mustafa (1901.) - Jasenovac (1945.).
= Korjenić (Fehrat) Hasan (1891.) - Jasenovac (1943.),
GORNJI VAKUF
GORNJI VAKUF
- Dedić (Hasana) Derviš (1901.) - Jasenovac (1942.).
- Ehlizevak ( Arifa) Zahid (1922.) - Jasenovac (1942.).
- Himica (Selim) Mustafa (1912.) - Stara Gradiška (1943.).
- Manović (Tahir) Ilijaz (1922.) - Jasenovac (1944.).
GRAČANICA
GRAČANICA!!0
- Fejzić (Meho) Osman (1900.) - Jasenovac (1944.).
- Ibrahimović (Alija) Mehmedalija (1925.) - Jasenovac (1944.),441
- Imširović (Nazif) Sidika (1916.) - Jasenovac,112
- Joldić (-) Huso - Jasenovac (1945.).
- Mujanović (Ibro) Hidajeta (1923.) - Jasenovac (1941.).
- Valjevac (Alija) Hidajeta (1927.) - Jasenovac (1941.).
BAE gv ZPAONE PRO PJENE TA PAGE PEN UP PA TOOR ZITINJA
i j a njegovih drugova koji su svi do Jednog bili zlostavljani, njega su posebno zvjerski mr-
peć! pre s NUI piseedn odgovarao na pitanja koja mu je postavljao komandant logora. Taj transport
dočekala je veća grupa ustaških oficira na čelu sa upravnikom fogora Ivicom Matkovićem. Vjerovatno im je ovog puta
posebno skrenuta pažnja na sastav OVOg transporta iz Sarajeva pa su se zbog toga krvnici okupili u većem broju
tukući došljake odreda, ,, (Sarajevo u revoluciji, tom 4, Sarajevo, 1981., str, 496.) ; I
1100) Jasenovačkom logoru je ubijeno S građana rođenih u Gračanici. Međutim, oni nisu upućeni u logor Iz Gračanice.
Nijedan stanovnik Javor mahale (cigani) nije otpremljen niti ubijen u Jasenovačkom logoru što je rijetkost u odnosu
na mnoge gradove. U toku Drugog svjetskog rata prema postojećoj dokumentaciji, (Još nesređenoj) u Gračanici Je
ubijeno 16 stanovnika Javora - cigana. Po ovoloa SU pjena od ustaša i četnika, jedan od Nijemaca, Jedan od
Petea je a se odnosi) i 8 od partizana,
Pr elenij A, eseonoćijeena 1927. u Gračanici, sin Alije I Zumrete. R. Melemkić, neoženjen, dak šerijatske
škole, upućen u logor na prijedlog ŽR.0. u Sarajevu, na vrijeme od dvije godine; dobrovoljno pristupio u komunističku
organizaciju, održavao redovne sastanke | nižim vezama davao upute, Akt NDH = Odjel za Javnu sigurnost = Odjel
za političko redarstvo, Broj V/702:B/11945, Zagreb, dana 27. ožujka 1945. godine. Predmet: Popis zatočenika Is-
4 Pirit p hobi oka 6 u Gračanici, kći Nazifa i Zajre £, Osmanović, udata, kućanica. AJĆE u Karići
Jedlog Ž.R.O, u Tuzli, na vrijeme od jedne godine; provodila nemoralan Život { bila odana ej {A t dr y " za
Javnu sigurnost = Odjel za političko redarstvo, Broj V1702-:B/11945, Zagreb, dana 27. ožujka 1945. godine. Predmet;
Popis zatočenika islamske vjere. Redni broj 159.)
449
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
GRADAČAC
GRADAČAC
- Hadžiefendić (Mustafa) Mustafa (1914.) - Jasenovac (1945.), 113
JASENICA
- Hodžić (Hrusto) Redžo (1898.) - Jasenovac (1945.).
= Novalić (Ibrahim) Hasan (1899.) - Jasenovac (1945.).
ZELINJA SREDNJA
- Šehonić (Nazif) Mustafa (1921.) - Jasenovac (1943.).
GUSINJE
GUSINJE
- Laličić (Himo ili Himzo) Huso (1918.) - Jasenovac.
HADŽIĆI
TARČIN
- Ferhatović (Halil) Vejsil (1918.) - Jasenovac (1945.).
BINJEŽEVO
- Bećirević (Ibrahim) Mujo (1908.) - Jasenovac (1945.).
- Ćatić (Avdija) Abdulah (1900.) - Jasenovac (1945.),
= Isić (Rasim) Azem (1929.) - Jasenovac (1945.),
LOKVE
- Begić (Zilko) Ahmed (1928.) - Jasenovac (1944.),
113 Podatke je dala Hadžihafizović Fata Iz Bosanske Gradiške, koja je ispričala: , Hadžlefendić Mustafe i Tajibe, Mustafa
rođen je 1914. u Gradačcu. Uhapšen je zbog saradnje sa NOP-om I odveden u Jasenovac 4.10.1944, Živ je spaljen
22.04,1945. godine. Iza njega je ostao sin Rizo Hadžiefendić od tri godine, Sada živi u Zagrebu".
450
= Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
ILIDŽA
HRASNICA
- Bečirović (Mehmed) Mujo (1916.) - Jasenovac (1945.),
= Botulja (Ibrahim) Murat (1909.) - Jasenovac (1945.).
= Dedić (Emin) Edhem (1895.) - Jasenovac (1945.),114
- Dedić (Emin) Hamdija (1911.) - Jasenovac (1945.).
- Dedić (Hamdija) Hamdija (1885.) - Jasenovac (1943.).
- Dedić (Ramo) Zaim — Zajko (1916.) - Jasenovac (1945.),
- Dedić (-) Mušan - Jasenovac (1945.).
- Dedić (-) Asim - Jasenovac (1945.).
- Dedić (Mujan) Šahin (1914.) - Jasenovac (1945.).
- Glođo (Ahmed) Ćamil (1907.) - Jasenovac (1945.).
- Glođo (-) Ahmed - Jasenovac (1945.).
- Hadžić (Osman) Mustafa (1913.) - Jasenovac (1945.).
- Hadžić (Zahid) Ibro (1924.) - Jasenovac (1945.).
- Hadžić (-) Mujo - Jasenovac (1945.).
- Hadžić (Mehmed) Salko (1926.) - Jasenovac (1945.).
- Ibrahimović (Salih) Smail - Jasenovac (1945.).
- Kahvić (Alija) Akif (1928.) - Jasenovac (1945.).
- Karić (Osman) Huso (1897.) - Jasenovac (1945.).
- Karić (Suljo) Mehmed (1896.) - Jasenovac (1945.),
- Lokvančić (-) Zajko - Jasenovac (1945. ).
- Lokvančić (-) Zilko - Jasenovac (1945.).
- Lokvančić (Kasim) Mustafa - Jasenovac (1945.).
- Lokvančić (Ahmet) Zaim (1920.) - Jasenovac (1945.).
- Lokvančić (Ahmed) Halid (1922.) - Jasenovac (1945. ).
- Lokvančić (Agan) Sulejman (1900.) - Jasenovac (1945.).
- Lokvančić (Avdija) Vejsil (1904.) - Jasenovac (1945.).
- Lokvančić (Emin) Meho (1912.) - Jasenovac (1945.).
- Lokvančić (Mehmed) Kasim (1918.) - Jasenovac (1945.).
- Lokvančić (Mustafa) Asim (1928.) - Jasenovac (1945.).
- Lokvančić (Hamid) Osman (1920.) - Jasenovac (1945.).
- Memić (Salih) Suljo (1919.) - Jasenovac (1945.).
- Memić (-) Asim - Jasenovac (1945.).
Tapodatke Je dao Lokvančić Mujo iz Hrasnice za 35 stanovnika Hrasnice ubijenih u logoru Jasenovac, između ostalog,
ispričao Je sljedeće: ,Ubačeni agent u partizanske redove Je sačinio spisak saradnika, pomagača i pristalica parti-
zanskog pokreta kao i njihove rodbine i predao ga njemačkoj komandi {Gestapou), Oko 100 Hrasničana je
13,03,1943. uhapšeno. Nijemci (Gestapo) su izdvojili 10 građana koje su kasnije ubili a ostale su predali ustašama.
lJa | moj otac smo predati tog dana iako sam imao samo 15 godina, Otac se izvukao sa Još nekoliko Hrasničana a
mi smo deportovani u Jasenovački logor. Poučeni iskustvom, prije dolaska u logor nekoliko nas promijenili smo
Imena | predstavili se pod tažalm imenima. Ja sam zvanično u logoru evidentiran kao Bešlija Mustafa, ai danas me
poneko tako zove. To mi je spasilo život kao | mojim drugovima, s obzirom da na spisku Gestapoa nije bilo tih imena.
Prema mom saznanju 35 Hrasničana poslije tog hapšenja je ubijeno u logoru a 40 udovica je ostalo bez muževa. Od
paterice ubljenih logoraša ne znam imena pošto nisu iz Hrasnice, Za sve podatke koje sam dao svjedočim pred
Bogom.
451
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
- Memija (-) Emin - Jasenovac (1945.).
- Memija (-) Ibro - Jasenovac (1945.).
- Memija (Amhet) Ramiz (1918.) - Jasenovac (1945.),
- Metiljević (-) Meho - Jasenovac (1945.),
- Metiljević (-) Alija - Jasenovac (1945.).
- Metiljević (-) Ahmed - Jasenovac (1945.).
- Muzur (Omer) Adem (1913.) - Jasenovac (1945.).
- Pandžić (Huso) Huso (1919.) - Jasenovac (1945,.).
= Sidro (Muhamed) Teufik (1912.) - Jasenovac (1945.).
ILIDŽA
= Ljubunćić (-) Ahmet (1895.) - Jasenovac (1942.),115
RAKOVICA
- Opanković (Alija) Tufo (1904.) - Jasenovac (1945.),116
ILIJAŠ
IVANČIĆI
- Spahić (Ramo) Aleksandra (1925.) - Stara Gradiška (1942.).
JABLANICA
MRAKOVO
- Kadić (Tahir) Šaćir (1925.) - Jasenovac (1943,),117
JABLANICA
- Malović (Jusuf ef.) Nail (1919.) - Jasenovac (1944.),118
115H.M.BIH
UePodatke je dao unuk ubijenog Zijo Eskić prema svjedočenju logoraša Mustafe Rešid
proboja iz logora.
117%Kadić Tahira Šaćir, rođen 1925. Mrakovo, Jablanica, zemljoradnik. U partizanima od novembra 1942. Borac
Ramskog partizanskog odreda. Zarobljen marta 1943. godine i otjeran u logor Jasenovac gdje je ubijen". (Advan
Hozić , Jablanica u revolucionarnom radničkom pokretu i NOB", Jablanica, str. 232)
UE"Otac Nalta Malovića bilo je ugledni imam u Jablanici, Jusuf efedija, koji je spasio mnoge Srbe. U svoju imamsku
" kućuje primlo familiju Milke Vojičić i tako ih sklonio od ustaškog zuluma" (Advan Hozić Jablanica u revolucionarnom
radničkom pokretu { NOB", Jablanica, str, 64)
ovića. Tufo Je poginuo prilikom
452
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
OŠTROŽAC
- Repovac (Ismet) Muhamed (1921.) - Jasenovac (1942.),119
JAJCE
ČERKAZOVIĆI
- Bajramović (Dedo) Mustafa (1907.) - Jasenovac (1944.).
JAJCE
- Ahmečković (Ragib) Šaban (1890.) - Jasenovac (1944.),
- Burek (Meho) Asim (1913.) - Jasenovac (1945.),
- Cuk (Omer) Semso (1906.) - Jasenovac (1945.).
- Hađiosmanović (Bekir) Besim (1916.) - Jasenovac (1942.).
- Klepić (Osman) Biber (1872.) - Jasenovac (1942.).
- Mezildžić (Sulejman) Mujo (1895.) - Jasenovac (1945.),
KAKANJ
KAKANJ
- Torlaković (Mehmed) Salih (1931.) - Stara Gradiška (1944.).
MRAMOR
= Husika (Salih) Mehmedalija (1898.) - Jasenovac (1945.),120
1sRepovac Muhamed rođen 1921. godine u Ostrožcu -— Konjic, sin Ismeta i Zide r. Čengić, neoženjen, posebnički čin-
ovnik, Upućen u logor na prijedlog Ž.R,O. u Sarajevu na vrijeme od 2 godine; kao izgrađeni komunista, radio na ko-
munističkoj promidžbi, . (Akt NDH — Odjel za javnu sigurnost — Odjel za političko redarstvo, Broj V1702-B/1-1945,
Zagreb, dana 27. ožujka 1945. godine. Predmet: Popis zatočenika islamske vjere. Redni broj 283. )
Repovac Ismeta Muhamed rođen 1921. u Ostrožcu, đak, član KPJ, uhapšen i interniran u logor Jasenovac 1.1.1942,
godine; ubijen 1,3.1942. godine u logoru Jasenovac (prije zatvora učestvovao u NOV), u Jasenovačkom logoru bo-
ravio dva mjeseca, (Anketa SUBNOR:-a Sarajevo obr. 5 ABiH) I !
Prema zvaničnoj dokumentaciji Muhamedov brat Bakir Je ubijen u logoru: Repovac Ismeta Bakir r. 1920 u Ostrožeu,
radnik, saradnik NOP-a, uhapšen u Sarajevu 07.08.1944, godine I interniran u logor Lepoglavu gdje je ubijen
31.10,1944. godine, u togoru proveo tri mjeseca i 24 dana, (Anketa SUBNOR-a Sarajevo, obr. 5 ABiH) I
120Husika Mehmedalija, rođen 1893. godine u Kaknju, sin Mustafe i Hanumice, 1. Karahodžić, oženjen, otac 6 djece,
učitelj, upućen u logor na prijedlog Redarstveno oblasti za grad Zagreb na vrijeme od jedne godine; temeljito sumn-
jiv radi saradnje sa partizanima. , (Akt NDH -— Odjel za javnu sigurnost A Odjel za političko redarstvo, Broj VT702B/I-
1945, Zagreb, dana 27. ožujka 1945. godine. Predmet: Popis zatočenika islamske vjere. Redni broj 154.)
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
KALINOVIK
KALINOVIK
= Ahatović (Dervo) Mujo (1900.) - Jasenovac (1945.),
LJUTA
- Velić (Munir) Ibro (1912.) - Jasenovac (1944.).
KISELJAK
HRASTOVI
- Pandžić (Jemso ili Jemšo) Mustafa (1900.) - Jasenovac (1944.).
KARAULA
KRČEVINE
- Bajrić (-) Adila (1892.) - Jasenovac (1941.).
KLADANJ
KLADANJ
- Đaferagić (Suljo) Mustafa (1903.) - Jasenovac (1944.).
- Hasić (Ađem) Nurka (1919. ili 1922.) - Stara Gradiška (1944.).
- Kamenčić (Bego) Nazif (1895.) - Jasenovac (1945.),
KLJUČ
GORNJI VOJIĆI
- Ćemal (Meho) Jusuf (1926.) - Jasenovac (1944.).
KLJUČ
- Dijab (Abdulah) Rifat (1909.) - Jasenovac (1942.),
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru.
- Ganibegović (-) Vahida, djevojačko prezime Filipović (1886.) -
Jasenovac (1942.),121
- Hasanbegović (Muhamed) Mahmut (1917.) - Stara Gradiška (1943.),
= Kapetanović (Ibro) Mahmut (1919.) - Jasenovac (1944.).
- Kulenović (Alibeg) Hajrija, djevojačko prezime Filipović (1914.) -
Jasenovac (1942.),122
- Mijkić (Vejsil) Hamid (1894.) - Jasenovac (1941. ).
- Šadić (Ahmet) Sulejman (1927.) - Jasenovac (1943.).
- Vučkić (Muharem) Alija (1990.) - Jasenovac (1945. ).
- Ždrnić (Zarif) Salih (1917. ) - Jasenovac (1943.).
KONJIC
IDBAR
= Nuhić (Ibro) Avdo - Jasenovac (1942.).123—
KONJIC
- Agić (-) Omer - Stara Gradiška -Jasenovac (1944. ),124
- Alagić (Džafer) Adem (1893.) - Jasenovac (1942,),125
- Alagić (Alaga) Ahmet (1887.) - Jasenovac (1944.),
- Alagić (Alija) Ahmed (1870.) - Jasenovac (1945.),126
- Alagić (Ahmet) Husnija (1924.) - Jasenovac. 127
- Bilanović (Husejn) Hamdija (1923.) - Jasenovac (1944.),
12:Podatke o ubijenoj Ganibegović Vahidi je dao njen unuk Ganibegović Besim iz Jajca koji Je ispričao da su njegovu
nenu Vahidu i njenu kćerku Zuhru (16 godina) odveli u logor Jasenovac 1942. godine. U logoru je nena ubijena a
njena kćerka je deportovana u logor Aušvic odakle je pukim slučajem spašena. Moja nena je uhapšena i ubijena u
fogoru najvjerovatnije pošto su njezina tri sina bila u partizanima.
1224dilbeg Filipović, otac rahmetli Hajrije, je prema kazivanju akademika Muhameda Filipovića bio gradonačelnik Ključa.
123Nuhić Avdo je bio poreski izvršitelj u Konjicu. U Idbaru, u blizini Konjica, je 1937. godine izgradio električnu centralu
koja je bila od velike koristi za cijeli kraj. Centrala je radila do 1942. godine kada je uhapšen a onda deportovan u
logor Jasenovac gdje je ubijen. (Gagula Velid, , Blago Konjičkog kraja")
124, Kada su nas 25.06.1944, godine priveli u kancelariju logora Stara Gradiška, uveli su nas u spisak zatočenika,
oduzeli nam čitavu hranu koju smo sa sobom imali i povadili sve stvari iz džepova, te nas odveli na kupanje. Tu sam
se susreo sa komšijom Alagić Ahmetom, koji je proveo u logoru 32 mjeseca radi denuncije po njegovu pričanju Agić
Omera, bivšeg, tadašnjeg gradonačelnika konjičkog, te je stradao na putu iz Stare Gradiške za Jasenovac u novem-
bru 1944., pošto su putovali pješice 32 kilometra, noseći svoje stvari, gladni, Iznureni, a pri tom ih još ustaške
bande nagonile trčati i kundacima udarajući, ljudi su padali, a oni su ih ubijali a potom bacali u Savu..." (Izjavu dao
Hadžialić Hamid iz Konjica) ABiH, ZKUZ Inv. br. 40107/1
125ABiH, ZKUZ Inv. br. 9019 I "
126, Alagić Ahmed, rođen 1870. godine u Konjicu, sin Alije i Derviše, otac 4 djece, stolar, Upućen u logor na prijedlog
K.O. u Konjicu na vrijeme od jedne godine; za vrijeme boravka partizana u Konjicu sa istim Je surađivao i kazivao
državne privatne stvari" (Akt NDH — Odjel za javnu sigurnost — Odjel za političko redarstvo, Broj VT7O02-B/11945,
Zagreb, dana 27. ožujka 1945. godine. Predmet; Popls zatočenika islamske vjere. Redni broj 9, }
127, Alagić Husnija, rođen 1924. godine u Konjicu, sin Ahmeta i Sidike, rođene Đžubušić, neoženjen, stolar, Upućen u
logor na prijedlog DNS, Zaštitnog redarstva za grad Sarajevo f Veliku župu Vrhbosna na vrijeme od 3 godine. Zarobljen
kao djelatni partizan," - (Akt NDH — Odjel za javnu sigurnost - Odjel za političko redarstvo, Broj VIJO2-B/1-1945,
Zagreb, dana 27, ožujka 1945. godine. Predmet; Popis zatočenika islamske vjere, Redni Droj 10.)
455
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
- Džumhur (Abdulselam) Džemal (1923.) - Jasenovac (1945.),128
- Eruzumlić (Mehmed) Mustafa (1922.) - Jasenovac (1943.),
- Hadžić (Ahmet) Mehmedalija (1889.) - Jasenovac (1945.).
= Hadžić (Mehmedalija) Ahmed (1924.) - Jasenovac (1945.).
- Hadžizukić (Salko) Omer (1915.) - Jasenovac (1943.).
- Hondo (-) Dervo (1911./12.) - Jasenovac (1941./42.),129
- Kosovac (-) Asim - Jasenovac (1942. ),130
- Kosovac (Ibrahim) Smajo (1892.) - Jasenovac (1945. ),
- Nuhić (-) Avdo - Jasenovac (1942.),131
- Malović (-) Nail - Jasenovac (1944.),132
= Pelić (-) Ibrahim - Jasenovac (1942.),133
- Sunagić (Hilmo) Sadik (1927.) - Jasenovac (1945.).
- Širbegović (Numan) Ajdin (1892.) - Jasenovac (1942. ),134
- Šurković (Mustafa) Ismet (1907.) - Jasenovac (1943.),
= Turajlić (Ahmet) Salko (1909.) - Jasenovac (1945.).
SEONICA
- Alikadić (Omer) Rasim (1917.) - Jasenovac (1945.).
SPILJANI
- Cačanin (Ahmet) Adem (1900.) - Jasenovac (1945.).
KOTOR VAROŠ
BAŠTINA
- Hidić (Sulejman) Nezir (1918.) - Jasenovac (1944.).
DABOVCI
- Medera ili Medora (Ređo) Aziz (1924.) - Jasenovac (1943.),135
'2sDžemalov otac Abdulselam Džumhur je 1923. godine unaprijeđen u Višeg vojnog sveštenika 1. klase (glavnog tabor
imama), Ministarstva odbrane kraljevine Srba-Hrvata-Slovena
ca, a njegov brat Zulfikar-Zuko Džumhur je bio jedan od
najvećih i najpoznatijih kulturnih radnika, intelektualaca u bivšoj Jugoslaviji
(književnik, putopisac, slikar isl.)
129ABiH, ZKUZ, lnv, br. 58127
10ABiH, ZKUZ, Inv. br, 9019
1IHABiIH, ZKUZ, lnv. br, 9019
122, Drug Malović Nall koji je prije mene stigao u Jasenovac, nosio Je lance na nogama, a na moje znatiželjno pitanje,
zašto to?, odgovorio mi je, da je to za kaznu, jer prigodom jednog saziva za nastup nije odmah pritrčao, te je iste
nosio mjesec dana. Nakon pretrpijene kazne ponovo sam mu vidio lance na nogama i kada sam ga pitao za razlog
tome odgovorio mi Je, da je pojeo komad odbačenog crijeva i da je eto za to kažnjen, a nakon pretrpljene kazne DIO
le i on likvidiran... , (lzjavu dao Hadžijalić Hamid iz Konjica) ABiH, ZKUZ, inv. br. 4107/1
UJABIH, ZKUZ, lnv. br. 9019
144ABIH, ZKUZ, lnv. br. 9019
15ABiIH, Anketa SUBNOR a obr, 3
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
KOTOR VAROŠ
- Imamović (Mustafa) Mehmed (1925.) - Jasenovac (1944.).
- Memišević (Sabit) Bahto (1920.) - Jasenovac (1944.).
- Selman (Mehmed) Kasim (1911.) - Jasenovac (1945.).
VRBANJCI
- Spahić (Hasib) Mehmed (1923.) - Jasenovac (1943.).
KREŠEVO
VRBANJCI
- Čizmo (Zejnil) Avdo (1910.) - Jasenovac (1944.).
KULEN VAKUF
KULEN VAKUF
- Palić (Džafer) Mustafa (1919.) - Jasenovac,136
LAKTAŠI
GLAMOČANI
- Ahmetović (Hasan) Pule (1909.) - Stara Gradiška (1944.).
- Huseinović (Agan) Pule (1909.) - Stara Gradiška (1944.).
- Kahrić (Ređo) Zeha ili Zehra (1902.) - Stara Gradiška (1944.).
LIVNO
- Bajrić (Mujo) Safet (1922.) - Jasenovac (1943.).
- Halapić (Hasan) Mujo (1888.) - Jasenovac (1943.),
Za ZAJA Te in Dž: te r. Kadić, oženjen, otac jednog djeteta; rad-
136 fa, rođen 1919. godine u Kulen Vakufu, sin Džafera | Zla d n Je 4; ra
Kttegostjscać Jogor Ka jedi Redarstvene oblasti za grad Zagreb na vrijeme od 3 godine; održavao komunističke
ji -Odj / — Odjel za političko redarstvo, Broj VT702-
I Mi. njihove letke, (Akt NDH — Odjel za javnu sigurnost A tvo, 1
B/KASAE posti pe pa ožujka 1945. godine. Predmet: Popis zatočenika Islamske vjere. Redni broj 263.)
457
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
- Hodžić (-) Šerifa (1895.) - Jasenovac (1945.).
- Huskić (Muharem) Safet (1914.) - Jasenovac (1943.).
- Ljubunčić (Salih) Ahmet (1898.) - Jasenovac (1942.),
- Maslić (Salih) Zaim (1905.) - Jasenovac (1945.).
- Mujčić-pivčić (Hasan) Alija (1893.) - Stara Gradiška (1943.).
- Safić (Meho) Hasan (1885.) - Jasenovac (1942.).
- Šeremet (-) Jusuf - Jasenovac, 137
- Trbić (Ibrahim) Munib (1919.) - Jasenovac (1945.),138
- Velagić (Agan) Juso (1878.) - Jasenovac (1944.),
ŽABLJAK
- Lemo (Alija) Muharem (1911.) - Jasenovac (1944.),139
- Mušić (Spaho) Mustafa (1912.) - Jasenovac (1943.).
LJUBINJE
GLADJEVCI
- Vladović (Jusuf) Adem (1899.) - Jasenovac (1945.).
LJUBINJE
- Durić (Omer) Mehmed (1923.) - Jasenovac (1944.).
- Serdarević (Alija) Raif (1903.) - Jasenovac (1943.),140
LJUBUŠKI
LJUBUŠKI
- Bećirović (Avdo) Avdo (1920.) - Jasenovac (1945.),
- Bećirović (Avdo) Nura (1918,) - Jasenovac (1945.),
M Bilić (Mehmed) Sabit (1920.) - Jasenovac (1944.).
- Bolić (Mehmed) Salih (1922.) - Jasenovac (1944.),
- Cišić (Alija) Fahira, djevojačko prezme Orman (1911
( pH 11.) - Jas
- Delalić (Salko) Habib (1912.) - Jasenovac (1942. ). NOR
S Lj a rare ej rjs
1rAnketa SUBNOR:-a, Sarajevo obr, 1 ABiH,
1=Podatke je dao brat Ibrahim Trbić.
1PPodalke je dala kćerka ubijenog Muharema Mušić rode i: i.
h 2 na Lemo Bisera iz Livna, O) i.
je rahmetli otac bio učesnik NOP-a, Poslije izdaje uhvatili su ga ustaše | 1944 Kara plemena ijevekejk
gdje Je i ubijen, + godine sproveli u logor Jasenovac
1J40ABiH, ZKUZ, inv. br. 46882
458
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
- Delalić (Mustafa) Salem (1922.) - Stara Gradiška (1943.),
- Duljušmić (Alija) Rukija (1912.) - Jasenovac (1945. ),
- Jakić (Mustafa) Alija (1901.) - Jasenovac (1942.).
- Mahić (Meho) Salem (1919.) - Jasenovac (1942.),141
- Mesihović (Mehmed) Omer (1900.) - Stara Gradiška (1944.).
- Mušić (Hasan) Alija (1907.) - Jasenovac (1945.),142
- Nović (Abdulah) Hasan (1910.) - Jasenovac (1944.),
VITINA
- Bukovac (Munib) Seid (1922.) - Jasenovac (1942.).
- Dizdarević (Sefkija) Zijo (1916.) - Jasenovac (1942.).
- Dizdarević (Hasan) Ćamil (1908.) - Jasenovac (1944.).
- Dizdarević (Hasan) Sulejman (1913.) - Jasenovac (1944.), 143
MAGLAJ
BIJELA PLOČA
- Avdić (Nema) Omer (1906.) - Jasenovac (1941.).
- Džafić (Biber) Melča (1911.) - Jasenovac (1941.).
- Džafić (Biber) Rukija (1923.) - Jasenovac (1941.).
- Džafić (Nema) Biber (1869.) - Jasenovac (1941.).
- Džafić (Nema) Naza (1891.) - Jasenovac (1941.),
- Fazlagić-Huskić (Osman) Mina (1918.) - Jasenovac (1941.).
- Fazlić (Aljo) Rabija (1940.) - Jasenovac (1941.).
- Fazlić (Bešo) Bečo (1913.) - Jasenovac (1941.).
- Fazlić (Bešo) Huso (1919.) - Jasenovac (1941.).
- Fazlić (Bešo) Meho (1884.) - Jasenovac (1941.).
- Fazlić (Bešo) Zumra (1899.) - Jasenovac (1941.).
- Fazlić (Meho) Fadila (1932.) - Jasenovac (1941.).
- Fazlić (Meho) Meho (1935.) - Jasenovac (1941.).
- Fazlić (Ramo) Pašana (1906.) - Jasenovac (1941.).
= Fazlić (Salko) Ismet (1938.) - Jasenovac (1941.).
S UVRRETINNIA
2uMahić Mehe Salem r. 1919. u Ljubuškom, Jugosloven, brijač, ubijen 1942. godine u logoru Jasenovac. Podatke dao
Konjhodžić Tahir (ABiH, Anketa SUBNOR-a obr, 3)
12Mušić Hasana Alija r. 1907, u Ljubuškom, Srbin, berberin, uhapšen 1.3.1945. u Sarajevu, interniran u Jasenovac
Edje je ubljen 10.4.1945. godine. U istoj knjizi (anketi) pod drugim brojem uveden je logoraš Musić Hasana Alija r,
1906. u Ljubuškom, Jugosloven, brijač. Uhapšen od Gestapoa i ustaša 4.4.,1945, interniran u Jasenovac gdje Je ubi-
jen 10.4,1945. godine (u togoru proveo 6 dana). Smatrao sam da su Mušić Alija i Musić Alija ista osoba, pa sam
Samo evidentirao Mušić Hasana Aliju. (ABiH, Anketa SUBNOR-a, obr. 5.)
15Podatke je dao sin ubijenog Sulejmana, Mersed, rođen u Bosanskom Novom, nastanjen u Sarajevu. Ispričao je
Sljedeće: ,Ustaše su odveli u logor Jasenovac čitavu familiju mog rahmetli oca Sulejmana. Majku Mensuru rođenu
Cerić, čiji je otac Zalmbeg, | njezine tetke Tahira-:hanumu i Dževahira:hanumu, kćerke Husejn bega Cerića, Majka je
mene odnijela u naramku, tako da sam u logoru prohodao, Oca su mi ubili a drugi su se spasili iz logora, Oca su
uhapsili radi navodne saradnje u pokretu otpora a sve nas ostale samo što smo u rodu sa njim."
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
SLI. MU KESE VAR IITI KOIN aiije ijepon reke ii jaje i
- Fazlić-Inširović (Osman) Behara (1920.) - Jasenovac (1941.).
- Huskić (Osman) Ibro (1916.) - Jasenovac (1941.).
- Huskić-salkić (Murat) Šaha (1888.) - Jasenovac (1941.).
= Huskić (Arif) Nazif (1916.) - Jasenovac (1941.),
- Huskić (Arif) Redžo (1921.) - Jasenovac (1941.).
- Inširović (Osman) Alaga (1934.) - Jasenovac (1941.).
- Salkić (Bešo) Hasan (1913.) - Jasenovac (19441.).
- Salkić (Ibro) Mehmedalija (1929.) - Jasenovac (1941.).
- Salkić (Ibro) Omer (1932.) - Jasenovac (1941.).
- Salkić (Murat) Džehva (1905.) - Jasenovac (1941.).
- Salkić (Murat) Hadžira (1894.) - Jasenovac (1941.).
- Salkić (Paša) Bisera (1921.) - Jasenovac (1941.).
MAGLAJ!44
- Alikić (Osmo) Hana (1917). - Jasenovac (1942.).
- Sakić (Šećo) Meho (1910.) - Jasenovac (1942.).
= Sofić (-) Muhamed (1920.) - Jasenovac (1942.),145
- Mahmutagić (-) Avdo - Jasenovac (1942. ili 1943.),146
- Mulalić (-) Semija (1904.) - Jasenovac (1942.),147
- Terzimehić (Ahmet) Ismet (1910.) - Jasenovac (1944.),148
- Zečević (Alirizaha) Halim (1929.) - Jasenovac (1943.).
STRAIŠTE
- Haljkić (Osmo) Džehva (1902.) - Jasenovac (1942,),
144Dopis zapovjednika 4. domobranske pješadijske divizije od 3. marta 194
da se svi sumnjivi na najdiskretniji način upute u koncentracione logore
u Maglaju ima navodno sumnjivih | nepoćudnih lica koja bi inače,
mogli bili od velike štete kako po samo domobranstvo, tako | po obranu Maglaja uopće, Stoga, ukoliko prednji po-
daci odgovaraju istini, te u Maglaju stvarno ima takvih ljudi, iste bezuslovno odpremiti iz Maglaja u za to predviđene
logore. Pri Izvršenju gornjeg zadatka upotrijebiti prema potrebi i domobranstvo. U svakom pak slučaju to izvesti na
po mogućnosti najdiskretniji način. " Zapovjednik Pukovnik A. Gustovčić,
149ABiH, ZKUZ, Inv. br, 56006
1tePodatke je dao Kapidžić Kerim iz Sarajeva. Ispričao je sljedeće: -Mahmutagić Avdo mi je tetak, bio je profesor u
Realnoj gimnaziji u Sarajevu. Uhapšen je 1942. godine skupa sa suprugom Halimom radi ilegalnog rada. Oboje su
bili zatvoreni u ,Beladiji" u kojoj su strahovito mučeni. Tetak je prebaćen u logor Jasenovac gdje je | ubijen. Njegovo
ime je bilo uklesano među imenima žrtava na spomen obiljelju na Vracama. a
147ABiH, ZKUZ, lnv. br, 56006
"elsmet Terzimenhić, član KPJ, sudija rođom iz Maglaja, Dio sudija u Visokom. Sekretar Mjesnog komiteta partije
Visoko, U martu 1945, godine uhapšen i sa velikim brojem uhapšenih transportovan vozorn iz Sarajeva u Jasenovac.
Cijeli transport je na najsvirepiji naćin likvidiran. (Sarajevo u revoluciji, tom 4, Sarajevo, 1981. str. 477.)
2. Predstojništvu Kotarske oblasti Maglaj
"Ovo zapovjedništvo je došlo do znanja, da
a osobito u slučaju eventualnog napada na Maglaj,
460
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
MODRIČA
MODRIČA
- Carić (Salko) Ibrahim (1896.) - Jasenovac (1945.).
MOSTAR
BLAGAJ
- Delić (Hadžo) Zejna, djevojačko prezime Batlak (1917.) - Jasenovac (1943.).
- Leho (Salih) Sulejman-Maho (1921.) - Jasenovac (1942.),
MOSTAR'49
- Alić (Salko) Munta, djevojačko prezime Šantić (1920.) - Jasenovac (1944.).
- Alić (Murat) Salka (1920.) - Jasenovac (1945.).
- Alikalfić (Hasan) Mustafa (1899. ili 1900.) - Jasenovac (1943.).
- Arpadžić (Mahmut) Nedžad (1926.) - Stara Gradiška (1944.).
- Balić (Abdulah-Hadži Avdaga) Mirza (1912.) - Jasenovac (1945.).
- Balić (Abdulah-Hadži Avdaga) Mustafa (1922.) - Jasenovac (1945. ),
- Balta (Alija) Mustafa - Mujo (1907.) - Jasenovac (1945.).
- Balta (Osman) Fatima (1922.) - Stara Gradiška (1945.),150
- Bakamović (Salih) Muhamed (1922.) - Jasenovac (1941.).
- Bašagić (Sulejman) Berima-Mubera (1924.) - Jasenovac (1945.).
- Batlak (Hađo) Zenka (1920.) - Jasenovac (1944.).
- Bjelavac (Avdo) Mustafa — Muja (1897.) - Jasenovac (1945. ).
- Blagajac (Mustafa) Džemal (1902.) - Jasenovac (1945.),151
= Bošnjić (Alija) Đemal (1921.) - Stara Gradiška (1943.).
- Brkić (Muhamed) Abida-Fatima Velika: (1916.) - Jasenovac 11544),
= Bučuk (Jusuf) Mahmut (1919.) - Stara Gradiška (1944.). .
- Bučuk (Hasana) Sidika, djevojačko prezime Hadžić (1919.) - Stara Gradiška (1945.),
1, i odvedeni u logor Jasenovac a onda internirani u logore širom Evrope. Među
Ero S edijpepvetjnite Kat eden 90 7., odveden u logor Jasenovac odakle je interniran u logor u Norveškoj
gdje je 1942. strijeljan. Hadžiselimović Sabita Arif, rođen 1924., odveden u logor Jasenovac olako Je Zva u
logor kod Linca u Austriji gdje je I ubijen. Džuđa Osmana Muhamed, rođen 1903., odveden ee kg = = sie
onda u logor u Lepoglavu gdje je ubijen 1942. godine. Bakamović Saliha Muhamed Hamo, ki en I PPJE p. ka
ustaša krajem 1941., odveden u logor Jasenovac a zatim interniran u Norvešku. Ubijen 1. je u ; i u Bore
Elzajn. Brkić Husejna Muhamed, Hamica, rađen 1923., uhapšen 1942. u Sarajevu i otekokiti M erst u obe " u
gdje je ubijen. Ćišić Mustafe Ibrahim, rođen 1923., zarobljen od Nijemaca i Ugre iko oirna u Sp a (i logor
jen. Dizdar Avde Ahmet, rođen 1905., uhapšen od ustaša početkom 1942. pr Mi vor i em 1942. Kate kaj
Bajstord U Norveškoj gdje je ubijen. Kanje Šaćira Salih, rođen 1919., uhapšen od Nijemaca, kraj , 6
u logor u Njemačku gdje Je | ubijen.
"PABiH, ZKUZ, Inv. br. 34277
H1ABIH, ZKUZ, Inv. br, 12511 , ači
'Bučuk (Jusuf) Mehmed je evidentiran prema mjestu rođenja - Trebinje Moštaći.
161
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
- Bukovac (Munib) Seid (1922.) - Jasenovac (1942.),
- Čemalović (Salihaga) Ibrahim (1920.) - Jasenovac (1945.),'%?
- Čemalović (Muhamedaga) Mubera (1920.) - Jasenovac (1944.),1%
- Čemalović (Muhamedaga) Smailaga (1878.) - Jasenovac (1944.).
- Čišić (-) Fahira - Jasenovac (1944.),155
- Čolić (Hajdar) Enver (1929.) - Jasenovac (1945.).
- Delalić (Mustafa) Salem (1922.) - Stara Gradiška (1942.).156
- Delić (Salko) Čamil (1924.) - Jasenovac (1943.).
= Elezović (Salih) Zijo (1913.) - Jasenovac (1945.).
- Elezović (Salih) Esad (1921.) - Jasenovac (1945.).
- Fazlagić (Muhamed) Azra (1900.) - Jasenovac (1945.),157
= Frlj (Husejn) Halil (1878.) - Jasenovac (1941.),158
= Gigić (-) Imšir - Jasenovac (1941./42.),159
= Grebo (Ahmet) Mehmed "Memišagar (1883.) - Jasenovac (1944.).
- Hadžajlić (Mujo) Osman (1903.) - Jasenovac (1944. ).
- Hadžić (-) Dika - Jasenovac (1944. ),160
- Hadžić (Mehmed) Nusret - Ćiro (1915.) - Jasenovac (1945.),161
- Hadžiselimović (Sabitaga) Arif - Jasenovac (1944.),162
, - Hadžiomerović (Mahmut) Mevlica (1925.) - Jasenovac (1945.),163
) - Hadžiosmanović (Ibrahim) Nusret (1915.) - Jasenovac (1941.).
- Humo (Muhamed) Mustafa (1910.) - Jasenovac (1941.).
- Isić (Murat) Enes (1928.) - Jasenovac (1945.,),164
- Jelin (Ahmed) Enisa (1932.) - Jasenovac (1945.),
- Jelin (Ahmed) Jagoda (1938.) - Jasenovac (1945.).
- Jelin (Ahmed) Zijada (1944.) - Jasenovac (1945.).
- Jelin (Salko) Čamila, djevojačko prezime Delić (1918.
= Kajić (-) Fazlija - Jasenovac (1941./45.),165
- Kajtaz (Ahmet) Džemal (1912.) - Stara Gradiška (1944.),166
- Karić (-) Hasan - Jasenovac (1944.),167
- Kažinić (Hasan) Džemal (1911.) - Jasenovac (1944.).
- Kolukčija (Selim) Hana (1923.) - Stara Gradiška (1942.).
) - Jasenovac (1944.),
153ABiH, ZKUZ ,lnv. br, 40897
154ABiH, ZKUZ, linv. br. 12487
155A83iH, ZKUZ, inv. br. 34277
1seDelalić (Mustafa) Salem je evidentiran prema mjestu rođenja - Ljubuškom.
15rAnketa SUBNOR-a, Sarajevo, obr. 1, ABiH
158Anketa SUBNOR-a, Sarajevo, obr, 2. ABiH
159ABiH, ZKUZ, lnv. br. 12455
160ABiH, ZKUZ, lnv. br. 34277
181HM, BiH, Inv. br. 25600
182ABIH, ZKUZ, lnv. br. 34277
1WAnketa SUBNOR a, Sarajevo, obr. 5. ABiH
19:ABiH, ZKUZ, inv. or. 12518
10"ABiH, ZKUZ, Inv. br. 12518
106, ,,, Obilazeći prostorije u kojima su se nalazili zatočenici došli su u pekaru gdje su našli Džemala Kajtaza iz Mostara,
bivšeg partizana kojeg su Lbatinama oborili i tukli do besvijesti. Tako ispredijaniog odveli su ga u podrum islaš ke bol
mce (gdje se obično vode oni koji treba da budu zaklani). Poslije tri dana isti je utyjen nožem u srce." (A Miletić. na.
str. 858) Kojtniij
192ABiH, ZKUZ, inv. br. 12487
162
LP VE ZVLIIE BE VL DE Din
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru.
= Krajina (Muhamed) Samija, djevojačko prezime Fehić (1910.) - Jasenovac (1944.),
- Kreso (Hamid) Hasan (1905.) - Jasenovac (1941.),
- Kulenović (Saćir) Sadika (1902.) - Jasenovac (1942,),168
- Mehić (Omer) Zaim =Zajkar (1895.,) - Stara Gradiška (1945.).
- Mesihović (Mehmed) Omer (1905.) - Jasenovac (1944.),169
- Mujić (Alefendija) Mustafa (1877.) - Jasenovac (1945.),170
- Mujić (M) Derviš (1922.) - Jasenovac (1945.),171
- Nametak (Mustafa) Avdija (1913.) - Jasenovac (1945.),172
- Novo (-) Osman - Jasenovac (1944.),173
- Omeragić (Avdo) Mehmed-Meho (1917.) - Stara Gradiška (1944.).
- Opijač (Ahmet) dr, Asim (1898.) - Jasenovac (1945, ),174
- Pašić (Mahmut) Mustafa - Mujo (1895.) - Stara Gradiška (1944.).175
- Pekušić (Salih) Muhamed Hamo (1924.) - Jasenovac (1944. ),176
- Ramić (Avdo) Avdo (1911.) - Jasenovac.
- Rebac (Muhamed) Remzija (1910.) - Jasenovac (1944.).
- Raljević (S) Ibrahim (1918.) - Jasenovac (1945),177
- Raljević (A) Mustafa (1926.) - Jasenovac (1945.),178
- Sarajlija (Salih) Asija, djevojačko prezime Omeragić (1911.) - Jasenovac (1944.),179
= Sarajlić (Muhamed) Umica, djevojačko prezime Gozo (1917.) - Jasenovac (1945.).
- Sarić (Paša) Džemila (1920.) - Stara Gradiška (1944.),180
- Sulejmanović (I) Kemal (1922.) - Stara Gradiška (1944.),181
- Šapuh (Mustafa) Safet (1923.) - Stara Gradiška (1944.).
- Šukalić (Šućrija) Hasan (1925.) - Jasenovac (1945.),182
- Tikveša (Avdo) Šaban (1928.) - Stara Gradiška (1945.).
- Trbonja (Osman) Avdo (1913.) - Jasenovac (1941.).
162ABiH, Anketa SUBNOR=-a, Sarajevo, obr, 5.
15:9Mesihović Muhameda Omer je evidentiran prema mjestu rođenja - Ljubuški.
179ABiH, ZKUZ, Inv. br. 12491
171,Partizanski spomenik u Mostaru, oni su pobijedili smrt Mostar, 1980, i za 47 str,
172Nametak Mustafe Avdija r. 1913. godine u Mostaru, uhapšena u Sarajevu 10.01.1945., ubijena u Jasenovcu
17.01.1945. godine, (ABiH, Anketa SUBNOR-a, Sarajevo, obr. 5.)
172ABiH, ZKUZ, Inv. br. 12487 I
1740pijač Ahmeta dr. Asim je evidentiran prema mjestu rođenja - StOCU. au Nu
175:Sudija Mustafa Pašić je svoj ugled stekao svojim moralnim polmanjem života, događaja i ljudi oko sebe.
Svojevremeno mladi pristav u okružnom sudu u Mostaru, na pretresu dvadeset I nekoliko mostarskih komunista,
koji su poticali iz svih nacionalnih sredina, među kojima su bile i dvije žene, jula 1930., predsjedatelj Mustafa = Muja
Pašić ispoljavao je prema optuženima očiglednu naklonost. Sve optužene, izuzev Jednog koji je u policiji priznao djelo
i za to bio kažnjen u Beogradu, Pašić je oslobodio krivnje i pustio iz zatvora. lako je presuda poništena na Vrhovnom
sudu u Sarajevu, ponovo je optužene oslobodio krivnje... u neizvjesnosti boravka i političkog djelovanja u Mostaru
Mustafa Pašić je svoje prebivalište sve više imao U Nevesinju, u talijanskodomobranskočetničkom garnizonu gdje
mu se pridružio doktor Ismet Popovac, obojica vjerovatno prvi muslimani koji su javno prihvatili saradnju s četnicima
jć "Vojska za jedno ljeto", Sarajevo, 1990. str. 2223) Sudlju Pašića su zbog prosrpske
i talijanima." (Mensur Seferović , = = " 'e
politike i četničkog opredjeljenja a posebno radi protivljenja tadašnjem režimu ustaše zatvorili u logor Jasenovac
(Stara Gradiška) i na svirep način ubili. I I I
16Pekušić Saliha Muhamed je evidentiran prema mjestu rođenja Trebinje. I
177 .Partizanski spomenik u Mostaru, Oni SU pobijedili smrt", Mostar, 1980, iza 47. str.
18. Partizanski spomenik u Mostaru, oni su pobijedili smrt, Mostar, 1980, iza 47. str.
198 arajlija Saliha Asija je evidentirana prema devi Sverige (Cićevo).
WoSarić žemi identirana prema mjestu fi i
Regent UA silik u Mosta Zi su pobijedili smrte, Mostar, 1980, iza 47. str.
42ABiH, ZKUZ, inv. br. 12513
403
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
- Vučijaković (Muhamed) Eman (1922.) - Jasenovac (1945.).
- Vuk (Derviš) Muhamed-Hamid (1924.) - Stara Gradiška (1943.),1893
MRKONJIĆ GRAD
MRKONJIĆ GRAD
- Dervišević (Salko) Zilha (1917.) - Jasenovac,184
= Kulenović (Ragib) Asim (1905.) - Jasenovac (1945.).
NEVESINJE
NEVESINJE
- Bašagić (Mehmed) Hajrija (1920.) - Stara Gradiška (1943.).
- Bašagić (Suljo) Berima — Behija (1923.) - Jasenovac (1945.),185
- Bušatlija (Hasan) Hasan (1925.) - Jasenovac (1945.),185
- Čopelj (Muharem) Selim (1898.) - Jasenovac (1945.).
- Ljubović (Alija) Ismet (1922.) - Jasenovac (1945.),
NOVA GRADIŠKA
NOVA GRADIŠKA
- Potrebić (-) Midhat (1915.) - Stara Gradiška (1943.).
NIKŠIĆ
NIKŠIĆ
= Lačević (Buto) Ahmet (1895.) - Jasenovac (1945.),187
1a3togoraš Dr. Zvonko Tkalec piše: ,Tako su ubijeni muslimani Nijaz Salihodžić iz Bihaća, Hilmi
Luke, Hamid Vuk, Murat Bajrić... , (A,Miletić, n,d. str. 877)
12"Dervišević Zilha, rođena 1917. u Varcar Vakufu, kći Salke | Hatidže, r, Tarkolić,
3 F neudata, domaćica. Po ispostavi
Z.R.0. u Zenici predložena za upučćenje u logor na vrijeme od tri godine; sestra poznatog partizana Dervišević Avde
koji je podmetao mine pod vlakove. ". (Akt NDH — Odjel za javnu sigurnost — Odjel za političko redarstvo, Broj VT702-
8B/11945, Zagreb, dana 27. ožujka 1945. godine. Predmet: Popis zatočenika islamske vjere. Redni broj 99. )
125Podaci o stradanju u logoru Jasenovac Bašagić Hajrije i Behije se nalaze u ABIH, Anketa SUBNOR-a, obr, 3.
18eBušatlija Hasana Hasan r. 1925. u Nevesinju, Srbin, mašinbravar, uhapšen u Sarajevu 1945. i strijeljan u logoru
Jasenovac. Podatke dao tetak Ibrahim Ljubović (ABiH, Anketa SUBNOR-a, Sarajevo, obr. 2)
1e'Laćević Bute Ahmet r. 1895. u Nikšiću, kožar, u Sarajevu, ubijen IV/1945., u logoru Jasenovac. Podatke dala že.
Zejneba Lačević (ABiH, Anketa SUBNOR-a, Sarajevo, obr. 2)
ija Dedić-Likota iz Banja
na
404
SNU Bošnjaci u Jasenovačkom fogoru.
ODŽAK
ODŽAK
- Resulović (Nazif) Nijaz (1914.) - Jasenovac (1943.),188
OLOVO
KOLAKOVIĆI
- Plećan (Ređo) Rahman (1924.) - Jasenovac (1942.),
- Sivčo (Salko) Ćamil (1922.) - Jasenovac (1943.).
ORAŠJE
ORAŠJE
- Gorak (Ibrahim) Ibrahim (1925.) - Stara Gradiška (1945.).
PLUŽINE
PLUŽINE
- Hadžić (Meho) Selim (1920.) - Jasenovac (1943.).
PLJEVLJA
PLJEVLJA
- Abdičević (Abid) Esad (1909.) - Stara Gradiška (1944.),189
- Bosović (Rešo) Behija (1917.) - Jasenovac (1944.).
- Brezac (Emin) Hajra (1924.) - Jasenovac (1943.).
- Fejzagić (Fejzo) Mehmed (1905.) - Jasenovac (1945.),190
- Gandura (Halid) Muhamed (1917.) - Stara Gradiška (1944.).
sResulović Nazifa Nijaz r. 1914. u Odžaku, neopredijeljen, profesor, uhapšen na Romaniji od četnika 10.5.1943. i predat
Gestapou. Pretpostavlja se da je deportovan 1 ubijen u logoru Jasenovac. (Anketa SUBNOR a, Sarajevo, obr. 5 ABiH)
119 Abdičević Esad, roden 1909. u Pljevlju, sin Abidusa i Celebije, r, Pjerović, oženjen, slagar. Upućen u logor na prijed-
log Ž.R.O. u Sarajevu na vrijeme od tri godine; održavao veze sa komunistima | vršio komunističku promiđbu. " - (Akt
NDH - Odjel za javnu sigurnost — Odjol za političko redarstvao, Broj VI702:B/1+1945, Zagreb, dne 27. ožujka 1945.
podine. Predmet: Popis zataćenika islamsko vjere. Redni broj 1.)
iwfojzagić Fejze Mehmed, rođen 1905. u Pijevltima. neopredijeljen, radnik, uhapšen i interniran 4.4.,1945. godine u
logor Jasenovac | odmati strijeljan. (Anketa SUBNOR a, Sarajevo, obr. 5 ABiH)
465
-——
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
- Hadžić (Emir) Nurko (1925.) - Jasenovac (1945.),191
- Hasanbegović (Rešad) Behija (1910.) - Jasenovac (1945.).
- Kičević (-) Meho (1924.) - Jasenovac (1945. ),192
- Kjukić (Jusuf) Husein (1914.) - Jasenovac (1944.).
- Ključo (Jusuf) Husein (1912.) - Jasenovac (1945.).
- Sijanić (Jusuf) Pašo (1912.) - Jasenovac (1942.),193
PRIBOJ
SJEVENRI
- Begović (Alija) Šahin (1912.) - Stara Gradiška (1942.).
PRIJEDOR
BABIĆI
- Jakupović (Huso) Husein (1912.) - Stara Gradiška (1942.).
ČARAKOVO
- Hodžić (Haso) Haso (1910.) - Jasenovac (1944.).
- Hodžić (Omer) Hase (1917.) - Jasenovac (1945.).
- Musić (Mahmut) Salih (1902.) - Jasenovac (1945.).
- Zukanović (Smajo) Salih (1910.) - Jasenovac (1944.),
DERA
- Blažević (Haso) Hasan (1900.) - Jasenovac (1942.),
HAMBARINE
- Demirović (Mujo) Salih (1909.) - Jasenovac (1941.).
- Džolić (Ahmo) Salko (1900.) - Jasenovac (1943.),194
191ABiH, ZKUZ, U.G. 409/46
1852ABiH, ZKUZ, U.G. 435/46
199 ijanić Juse Pašo r. 1912. u Pljevljima, Crnogorac, zidar, saradnik NOP-a; otpremljen u logor 08.05,1942. Ubijen u
logoru Jasenovac 06.09.1943. godine. U logoru proveo jednu godinu, tri mjeseca i 28 dana. (ABiH, Anketa SUBNOR-a,
Sarajevo, obr, 5)
140 Anketi SUBNOR a obr. 3, pronašao sam pod različitim brojevima slična Imena i prezimena, i to Džonić Huse Salko £.
1909., Hambarine, zemljoradnik, ubijen 1945. godine u Jasenovcu, (Redni broj 3324) | Džolić Huse Salko, rođen
1908., Hambarine, musliman, zemljoradnik, ubijen u Jasenovcu (Redni broj 2331). Prema podacima statističkog zavo-
da Jugoslavije . Jasenovac = Žrtve rata", na str, 748, Hambarine", pod brojem 1301080003 evidentiran je Džolić Ahme
Salko, rođen 1900., musliman, ubijen od ustaša 1943. godine u logoru Jasenovac. lako nisam posve siguran da se
radi o jednoj ličnosti pošto su im slična imena, u listu žrtava iz , Hambarine? sam uvrstio samo Džolić Ahme Salku.
406
KEPEJETIIA KRETA UNIEE Bošnjaci u Jasenovačkom fogoru
- Džonović (Huso) Huska (1906.) - Jasenovac (1944. ),
- Džonović (Salih) Mustafa (1905.) - Jasenovac (1943.).
- Mujadžić (Salih) Ahmet (1910.) - Jasenovac (1943.),
- Murić (Ahmet) Ahmet (1912.) - Jasenovac (1945.).
- Sikirić (Huse) Jusuf (1908.) - Jasenovac (1945.).
= Sikirić (Hasan) Junuz (1898.) - Jasenovac (1943.).
HRNIĆI
- Hrnić (lbro) Hasib (1900.) - Jasenovac (1944.),
KAMIĆANI
- Jaskić (Osmo) Meho (1921.) - Stara Gradiška (1942.).
- Kesić (Mujo) Bego (1923.) - Stara Gradiška (1942.).
KOZARAC
- Alimanović (Ibrahim) Dilfa (1908.) - Stara Gradiška (1944.).
- Ćustić (Ibrahim) Muharem (1907.) - Jasenovac (1942.).
- Glamočan (Derviš) Meho (1900.) - Jasenovac (1944.).
- Hasagić (Aga) Remza (1915.) - Jasenovac (1945.),
- Kahramović (Meho) Salih (1903.) - Jasenovac (1945.).
- Mujagić (Aga) Remzo (1923.) - Stara Gradiška (1942. ), 195
- Sinanagić (Ago) Hose (1920.) - Stara Gradiška (1942.),
- Zaimović (Eminbeg) Mustafa (1907.) - Jasenovac (1942.).
- Zaimović (Zaimbeg) Zaim (1880.) - Stara Gradiška 1942.).
KOZARUŠA
- Bajrić (Mašo) Murat (1920.) - Stara Gradiška (1943.),19
= Deumić (Suljo) Kadrija (1877.) - Jasenovac (1943.),
LJUBIJA
- Komarević (Dedo) Ibrahim (1914.) - Stara Gradiška (1944.),
1mpodaci su dobijeni 12 dva izvora za Mujagić Age Remzu, | to:
Mujagić (Aga) Remzo, rođen 1923., ubijen 1942, godine u logoru Stara Gradiška.
Mujagić (Aga) Remzo, rođen 1919., ubijen 1945. godine u logoru Jasenovac.
16(ogoraš dr, Zvonko Tkalec piše: " Među desecima ubijenih muškaraca i žena nalazi se naročito velik broj muslimana,
na koje su se u posljednje vrijeme logorska ustaše naročito okornili = očito po naređenju svojih pretpostavljenih. Tako
su ubijeni muslimani Nijaz Salihodžić iz Bihaća, Hilnmja Dodić - Cikota iz Banja Luke, Hamid Vuk, Murat Bajrić... "
{A.Miletić, n.d. st, 877)
—
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru __—
PRIJEDOR
- Berbić (Ibro) Hasan (1917.) - Jasenovac (1942.).
- Bukić (-) Osman - Stara Gradiška, 19?
- Havić (Mehmed) Jula (1926.) - Jasenovac (1942.),
- Havić (Mehmed) Sida (1927.) - Jasenovac (1942.).
- Sadiković (Abdulfetah) Semha (1924.) - Jasenovac (1945.).
RAKOVČANI
- Ališković (Latifa) Dedo (1910.) - Jasenovac (1945.).
- Ališković (Muho) Karanfil (1900.) - Jasenovac (1944.),
- Herešković (Miralem) Dedo (1907.) - Jasenovac (1945.).
PRIJEPOLJE
- Čičić (Husnija) Omer (1918.) - Jasenovac (1945.),198
- Hadžifejzović (Arif) Bećir (1920.) - Jasenovac (1945.).
- Hadžifejzović (Arif) Murat (1917.) - Jasenovac (1945.),
- Hadžifejzović (Hasan) Behija, djevojačko prezime Sudžuk
- Hadžiselimović (Bedin) Ferid (1916.) - Jasenovac (1945.)
- Musabegović (Ahmet) Daut (1921.) - Jasenovac {(1942.),
(1925.) - Jasenovac (1945.),
PRIŠTINA
PRIŠTINA
- Rašidović (Rašid) Zahid (1903.) - Jasenovac (1945.),199
PRNJAVOR
BABANOVCI
- Beganović (Bajro) Hata (1910.) - Jasenovac (1942.).
197, .,. poslje nekoliko dana na isti način ubijen je i Bukić Osman, osamnestogodišnji mladić iz Prijedora" (A.Miletić,
n.d. str. 858)
1erČićić Husnije Omer r, 1918. u Prijepolju, Srbin, pekar u Sarajevu, Radio u avijaciji jednu godinu u toku okupacije;
1945. godine uhapšen od ustaša | odveden u Jasenovac radi sabotaže, Ubijen u Jasenovcu, Prije toga mučen u
zatvoru u ,Belediji"u Sarajevu. U logoru boravio 20 dana. (ABiH, Anketa SUBNOR a, Sarajevo, obr. 5),
WHRašidović Rašida Zahid r. 1903. u Prištini, musliman,
službenik u Sarajevu, ilegalac, ubijen 11/1945. u logoru
Jasenovac. Podatke dala Esma Džihan = preudata. (ABiH, Ankela SUBNOR-a, Sarajevo, obr. 1)
468
x
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru.
DOLINE
- Alimanović (Šaćir) Osmo (1880.) - Jasenovac (1942.),
- Beganović (Rizo) Hasnija (1930.) - Jasenovac (1942.).
= Deronjić (Suljo) Ramo (1900.) - Jasenovac (1942.).
PRNJAVOR
- Đođić (Avdo) Salih — Salko (1889.) - Jasenovac (1945.),200
= Halilović (Selim) Smail - Jasenovac (1942.),201
- Hadžiselimović (Bećir) Ferid (1916.) - Jasenovac (1944.).
PROZOR
KUTI
- Bašić (-) Uzejr (1925./26.) - Jasenovac (1942.).
- Hujdur (-) Muminefendija - Jasenovac (1942.),202
- Paljanin (-) Ibro (1925./26.) - Jasenovac (1942.),
- Suljić (-) Sulejman (1925./26.) - Jasenovac (1942.).
PROZOR
- Halimić (Ibro) Huso (1913.) - Jasenovac (1943.).
= Kadrić (Suljo) Hamdija (1905.) - Jasenovac (1944.).
ROGATICA
BERKOVIĆI
- Kepeš (Abid) Rasim (1921. ili 1922.) - Jasenovac.?93
200, Đodić Salko, rođen 1899. u Prnjavoru, sin Avde i Emine, oženjen, otac troje djece, povjerenik Zempra, upućen u
logor na priedlog Ž.R.O. u Novoj Gradišci na vrijeme od dvije godine; temeljito sumnjiv da je surađivao s partizani-
ma". (Akt NDH — Odjel za javnu sigurnost — Odjel za političko redarstvo, Broj VT702:B/1-1945, Zagrev, dne 27. ožujka
1945. godine. Predmet: Popis zatočenika islamske vjere. Redni broj 94. )
21Podatke je dao Vehbija Cepić koji je nakon Drugog svjetskog rata Dio predsjednik općine u Prnjavoru. Za rahmetli
Smaila kaže da je on bio trgovac za vrijeme NDH i da Je, navodno, pred nekim opsovao ,Antunovo", radi čega je
uhapšen i zvjerski ubijen u logoru Jasenovac.
20:Podatke je dao Ahmet Sejfić, rođen u Kutima kod Prozora, sa stalnim mjestom boravka u Domanovićima. Ispričao
nam jje sljedeće: . Hujdur Muminefendija je bio veoma učen i ugledan mualim, Obavljao je imanisku dužnost u Kutima
kod Prozora. Toliko je bio učen i poznat da ga se i danas stariji ljudi rado sjećaju a mladi koji ga nisu upamtili o njemu
rado pričaju. Bio je iskreni vjernik f izuzetno pošten. Kako bi zaštitio mještane usprotivio se ustaškim zločinima.
Uhapšen je { sa 13 svojih džematlija otpremljen u Jasenovački logor. Ubijen Je na najsvirepiji način, Ustaše su ga
živog isnekli u krušnoj peći. S Muminefendijom Hujdurom su odvedeni u logor i nisu se vratili Bašić Uzejr, Suljić
Sulejman, Paljanin Ibro | dr., a Hujdur Zullo | Imamović Hašim su ubijent na licu mjesta u Kutina."
Podatke je dala sestra ubijenog Rasima, Sućeska Behka koja živi u Sarajevu.
4609
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
OKRUGLO
- Džindo (Čamil) Rasim (1920.) - Jasenovac (1942.).
- Konaković (Mujo) Alija — Aljo (1921. ili 1922. ) - Jasenovac,?294
ROGATICA
- Ajanović (Mehmed) Ragib (1907.) - Jasenovac (1945.).
- Bajramović (Mustafa) Pašana (1938.) - Jasenovac (1942.).
- Bajramović (Mustafa) Rabija (1934.) - Jasenovac (1942.).
- Bajramović (Mustafa) Šećo (1932.) - Jasenovac (1942.).
- Čardarević (Nail) Alija (1917.) - Jasenovac (1945.).
- Kepeš (Abid) Mujo (1927.) - Jasenovac (1944.).
- Mučić (-) Akif (1920.) - Jasenovac (1944.).
ŠATOROVIĆI
- Hodžić (Mujo) Rahman - Jasenovac (1942.).
SANSKI MOST
ČAPLJE
- Kazić (Mehmed) Husnija (1914.) - Jasenovac (1943.).
DONJI KAMENGRAD
- Jakupović (Đulaga) Juso (1915.) - Jasenovac (1942. ),205
SANSKI MOST
- Arnautović (Salih) Nijazija (1900.) - Jasenovac (1945. ),206
- Havić (Mehmed) Jula ili Đula (1928.) - Jasenovac (1942.).
- Havić (Mehmed) Sida (1929.) - Jasenovac.
- Hotić (Šerif) Gijasa (1926,) - Jasenovac (1943.).
STARI MAJDAN
- Hadžiahmetović (Meho) Huso (1917.) - Jasenovac (1943.),
sapodatke je dala rodica ubijenog Alje, Sućeska Belika koja živi u Sarajevu.
zetpodakte je dao Halilović Haso (Anketa SUBNOR a, obr, 3 ABiH)
20t Podatke je dala supruga ubijenog Nijazije, Arnautović Naila. U izjavi Je, između ostalog, napisala da je rahmeltti Nijazija
roden u Sanskom Mostu 1900. godine, da je po zanimanju obućar, da imaju petero djece i da je u logoru Jasenovac
ubijen 1.3. 1945. godine.
470
00 Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
- Kuduzović (Hasan) Ibrahim (1909.) - Jasenovac (1942.).
- Mujić (Fehima) Fevzija (1917.) - Stara Gradiška (1944.).
TRNOVA
- Avdić (Huso) Šaban (1914.) - Stara Gradiška (1944. ).
ZENKOVIĆI
- Brkić (Omer) Latif (1913.) - Jasenovac (1941.).
SARAJEVO?97
SARAJEVO
- Abadžić (Hamdija) Đemal (1917.) - Jasenovac (1943.).
- Abdičević (-) Esad - Stara Gradiška (1944. ),2%8
- Adžemović (-) Dr. Šerif - Jasenovac (1944. ).209
- Ajanović (-) Mustafa - Jasenovac (1945.),210
- Alikavazović (Edhem) Avdo (1920.) - Jasenovac (1942.).
- Azemović (-) Šaćir (1928.) - Jasenovac (1943.).
- Bajraktarević (lbrahim) Sulejman (1919.) - Jasenovac (1945.).
- Bahtijarević (-) Kemal - Jasenovac (1945.),24
- Baručić (Ragib) Meho (1917.) - Jasenovac (1942.).
- Bašić (Suljo) Avdo (1895.) - Jasenovac (1942. ),212
- Bašić (Osman) Ramiza (1914.) - Jasenovac (1944.).
- Batlak (-) Hasan - Jasenovac (1944.),243
- Bešić (Ramiz) Said (1923.) - Jasenovac (1942.),
- Berberović (Mehmed) Hamdija (1910.) - Jasenovac (1942.).
- Berberović (Šaban) Ibrahim (1912.) - Jasenovac (1944.).
- Berberović (Šaban) Fahrudin (1910.) - Jasenovac (1943.),214
PUNE PEPEO
207 Pored velikog broja građana Sarajeva ubijenih u logoru Jasenovac, Sarajlije su stradale i u logorima i zatvorima
Lepoglave, Zemuna, Zagreba | na drugim mjestima širom NDH-a. Mnogi su građani internirani i ubijeni u logorima
širom njemačkog rajha a posebno u Njemačkoj, Norveškoj. Sarajlije su ubijane i u njihovom gradu Sarajevu, i to u
vrtu vile Folikert? (Luburićev stan), Darivi, Bakarevcu, Kozjoj ćupriji, zatvoru Belediji, Marin Dvoru (masovno vješanje
Sarajlija) 1 drugim dijelovima grada.
2NABIH, ZKUZ, U.G. 283/46
24 Neprijatna | opasna siluacija nastala je prilikom prebacivanja simpatizera NOP-a Ferida Hadžiselimovića i Dr. Šerifa
Adžemovića. Saznavši od vozača da predstoji njihova hapšenje, rukovodilac aktiva poslao je vozača Adema
Obarčanina da ih dogovorenim signalima automobilske sirene pred njihovim kućama obavijesti o opasnosti. Oni su
se blagovremeno sklonih a rukovodilac aktiva ih je kasnije sa još jednim aktivistom prebacio u selo Lasica pod
lgrnanom da tu sklonjeni saćekaju vezu za odlazak u odred. Međutim, bili su neoprezni t izlazili su iz kuće. Prepoznati
su, uhvaćeni | odvedeni u logor gdje su stradati." (Sarajevo u revoluciji, tom 4, Sarajevo, 1981, str. 360)
21nADiH, ZKUZ, (broj nečiak)
24 ABiH, ZKUZ, U.G, 292/46
V7ABIH, ZKUZ, U.G. 34 1/46
AIABIH, ZKUZ, U.G. 293/46
7apPodatke je dao brat ubijenih Ibrahima i Fahrudina, Berberović Kemal Iz Sarajeva.
Bošnjaci u Jasenovačkom TOKA
- Brakalović (Mehmed) Mehmed (1903.) - Jasenovac (1943.).
- Bravić (Jusuf) Mustafa (1912.) - Jasenovac (1945.),
- Brutus (Mujo) Salih - Salko (1909.) - Jasenovac (1942.),215
- Burek (Bego) Asim (1920.) - Jasenovac (1942.).
- Bukovac (-) Sejid (1921.) - Jasenovac (1942.),216
- Busuladžić (-) Ahmed (1913.) - Jasenovac (1944.).
- Cerić (Hamdija) Muhamed (1921.) - Jasenovac (1944.).
= Čeligija (Fehim) Šaban (1910.) - Jasenovac (1941.).
- Čengić (Nezir) Aziz (1916.) - Jasenovac (1943.).
- Čengić (Munir) Alija (1912.) - Jasenovac (1943.).
Čizmić (Jusuf) Fadil (1917.) - Jasenovac (1943.).217
- Čengić (Jusuf) Nusret (1919.) - Jasenovac (1945.).218
- Čizmić (Mehmed) Jusuf (1912.) - Jasenovac (1943.).
- Čuzović (-) Hajro (1910.) - Jasenovac (1945. ),219
- Dangalaković (-) supruga Safeta - Jasenovac (1945. ),220
- Delalić (-) Habib - Jasenovac (1945.),221
- Dubravić (Alirizah) Hilmija (1911.) - Jasenovac (1945.).
- Dubravić (Arif) Samija (1911.) - Jasenovac (1945.),222
- Duranović (Smail) Ismeta (1923.) - Jasenovac (1945.),223
- Džebo (-) Mehmed (1905. ) - Jasenovac (1945.),224
- Fejzagić (-) Mehmed (1905.) - Jasenovac (1945.).225
= Fejzić (Ahmed) Akif (1915.) - Jasenovac (1942.),226
= Ferhatović (Bajro) Mehmed-Meho (1900.) - Jasenovac (1945.).
- Frenjo (Zaim) Ferid (1919.) - Jasenovac (1942.),227
- Gandura (-) Muhamed - Stara Gradiška (1944.) 228
- Gigović (Hamdija) Sead (1922.) - Jasenovac (1944.).
- Gigović (Mehmed) Hamdija (1912.) - Jasenovac (1945.),
= Glibo (Mehmed) Ahmet (1924.) - Jasenovac (1945.).
- Golubić (Vehbija) Rasim (1925.) - Jasenovac (1942.).
- Grabovac. (Salih) Omer (1910.) - Jasenovac (1943.).
- Grošo (Edhem) Hasan (1927.) - Jasenovac (1945.).
- Hadžialagić (Derviš) Talat (1919.) - Jasenovac (1945.),229
- Hajrulahović (-) Ibrahim (1912.) - Jasenovac. 230
=1tPodatke je dao Oručević Ramiz iz Sarajeva.
ZEABIH, ZKUZ, UG. 410/46
211Podatke je dao vrat Hamdija Čizmić.
218Ankota SUBNOR a Sarajevo obr. 5.
739ABiH, ZKUZ, U.G. 313/46
20ABiH, ZKUZ, U.G. 657/46
ZHABIH, ZKUZ, U.G. 201/46
25Prema podacima koji se nalaze u Gradskom arhivu Sarajeva, ime i prezime su drugačiji i glase:
Akila Samija, rođena 1911. u Sarajevu, stradala u logoru Jasenovac 1945, godine".
724ABIH, ZKUZ, U.G. 162/45
+4ABiH, ZKUZ, U.G, 448/46
77Podatke dala supruga Zehra.
2rABiH, ZKUZ, UG. 213/46
ABiH, ZKUZ, UG, 213/46
2 SHM BiH Inv. br. 1475
7HPodatke (tala Rašćić Murvela, Sarajevo.
SPABIH, ZKUZ, U.G. 584/46
472
.Dubrović R. Kobić
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
- Hamzić (-) Izet (1901.) - Jasenovac (1945.),231
- Handžić (-) Osman - Jasenovac (1945. ),232
- Hasandedović (Nuridin) Šemsa (1909.) - Jasenovac (1945.).
= Huseinbegović (Mehmed) Hašim (1911.) - Jasenovac (1943.).
- Hodžić (-) Bahra (1927.) - Jasenovac (1945.).
- Hodžić (-) Fahrudin (1925.) - Jasenovac (1945.).
- Hrapović (Saćir) Huso (1924.) - Jasenovac (1945. ),233
- Hrvo (Mehmed) Halid (1915.) - Jasenovac (1942.).
- Hromić ({Hilmija) Sead (1896.) - Jasenovac (1944.).
- Jamakosmanović (Mustafa) Salih - Jasenovac (1945.).234
- Kadribegović (Edhem) Hajrija (1920.) - Jasenovac (1945.).
- Kafedžić (-) Džemal (1918.) - Jasenovac (1945.).235
- Kalamujić (Muhamed) Ramiz (1921.) - Jasenovac (1942.).
- Kapetanović (Mustafa) Osman (1897.) - Jasenovac (1945.).
- Kapetanović (Uzejr) Irfan (1921.) - Jasenovac (1942.).
- Karamehmedović (Asim) Sejfudin (1926.) - Jasenovac (1941.).2%
- Keketović (Mustafa) Osman (1902.) - Jasenovac (1943.).237
- Kolak (Hamdija) Salko (1922.) - Jasenovac (1942.).
- Kubur (Huso) Salih (1916.) - Jasenovac (1942.).
- Kučukalić (Mehmeda) Irfan (1917.) - Jasenovac (1945.).
- Kurić (Osman) Fahrudin (1926.) - Jasenovac (1942.).
- Kurt (Muhamed) Azra (1914.) - Stara Gradiška (1945.).
- Landžo (Mehmed) Mustafa (1928.) - Jasenovac (1945.).
- Lingo (Smail) Mujo (1920.) - Jasenovac (1945.).
- Lipa (Bajro) Mušan zvani Hamdija (1914.) - Jasenovac (1943.).
- Lokmić (-) Mehmed - Jasenovac (1945.),2238
- Lokmić (-) Bešir (1927.) - Jasenovac (1945.),
- Mašić (Sulejman) Munif (1903.) - Jasenovac (1944.).
- Maslić (-) Zaim (1923.) - Jasenovac (1945.),239
- Mahmutagić - Jasenovac (1942.),24%0
- Mehmedbašić (Mahmuta) Nasiha (1924.) - Jasenovac (1945,),241
- Memić (Salih) Omer (1922.) - Jasenovac (1944.).
- Memić (Salih) Suljo (1919.) - Jasenovac (1944.).
- Mirojević (Osman) Ševkija (1925.) - Jasenovac (1945.).
- Misirlić (Mehmed) Mustafa (1921.) - Stara Gradiška (1942.).
Pa REP na
221ABiH, ZKUZ, U.G. 449/46
232ABiH, ZKUZ, U.G. 176/46
233ABiH, ZKUZ, U.G. 475/46
2311ABiH, ZKUZ, U.G. 160/46
235ABiH, ZKUZ, U.G. 357/46
23€ABiH, ZKUZ, U.G. 552/46
237ABiH, ZKUZ, U.G. 291/46
23PABiH, ZKUZ, U.G. 313/45
229ABiH, ZKUZ, U.G. 264/46
240ABiH, ZKUZ, U.G. 213/46
2uMehmedbtašić Mahmuta Nasiha, r. 1924. u Sarajevu. Uhapšena i internirana u Jasenovac 1.3.1945, Ubijena u
Jasenovcu 10.4.1945. Bila u logoru jedan mjesec 1 deset dana. (Anketa SUBNOR-a, Sarajevo, obr. 5 ABiH)
473
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
- Mrkonjić (Jusufbeg) Zuhra, djevojačko prezime Filipović (1900.) - Jasenovac (1945.),242
- Mulić (Emin) Asim - Jasenovac,
- Muminović (Ragib) Selver (1921.) - Jasenovac (1942.).
- Muminović (Hašim) Vehid (1922.) - Jasenovac (1942.).
- Mucić (Meho) Nurko (1916.) - Jasenovac (1943.).
- Mujkić (Salih} Hamdo (1925.) - Jasenovac (1944.),243
- Mujkić (Salih) Mina (1921.) - Jasenovac (1945. ),244
- Musakadić (Jusuf) Zuhra (1900.) - Jasenovac (1945.).
- Mušić (-) Alija - Jasenovac (1945.),245
- Nikšić (Husejn) Hamdo (1923.) - Jasenovac (1942.),246
- Novalija (Meho) Zakira (1926.) - Jasenovac (1944.).
- Novalija (Salih) Abid (1875.) - Jasenovac (1945.).
- Nović (Abdulah) Hasan (1917.) - Jasenovac (1942.).
- Nuhanović (-) Sabiha (1920.) - Jasenovac (1942.).
- Odobaka (Hadžo) Avdo (1909.) - Jasenovac (1945.),
- Oković (-) Mustafa - Jasenovac (1943.),247
- Oković (Šerif) Sulejman (1910.) - Jasenovac (1942.),248
- Oručević (Ahmed) Vejsil (1913.) - Jasenovac (1942. ),249
- Pašić (Hamdo) Nusret (1923.) - Jasenovac (1942.).
- Pandžić-Pandžo (-) Redžo - Jasenovac (1945.),250
- Pekuša (Ibrahim) Mehmed (1907.) - Jasenovac (1942.),
- Pinjo (-) Faik - Jasenovac (1945.),251
- Premilović (Salko) Munib - Jasenovac (1945.),252
- Porić (Zulfo) Sabiha, djevojačko prezime Hajro (1920.) - Stara Gradiška (1942.).
- Potogija (Ahmed) Muhamed (1921.) - Jasenovac (1945.),
- Požegija (Hamramija) Esma (1885.) - Jasenovac (1945. ),253
- Predovac (-) Aiša (1931.) - Jasenovac (1945.).
- Preić (-) Abdurahman - Jasenovac (1945.),254
2s2Pogatke je dala kćerka Muzur Dika koja je ispričala da su Joj majku Gestapo | ustaše
odveli u zatvor a onda u logor Jasenovac gdje je ubijena. Bila je iskrena vjernica a ub.
pokretu otpora. Kada su odveli Nasihu, njena kćerka je imala tek 11 godina.
243ABiIH, ZKUZ, U.G. 476/46
244ABIH, ZKUZ, U.G. 476/46
245ABIiH, ZKUZ, U.G. 219/46
22 ABiH, ZKUZ, U.G. 445/46
2TABiH, ZKUZ, U.G. 454/46
24ePodatke je dao Oručević Ramiz iz Sarajeva.
22Podatke je dao brat ubijenog Vejsila, Ramiz Oručević, koji je između ostalog, (spičao da mu je brat radio u tvornici
duhana i da je uhapšen prilikom provale partijske ćelije. Odveđen Je u zatvor gdj
toga je sproveden u Jasenovac. Sa njim su uhapšeni i u Jasen
2%Podatke je dao prof.dr. Nezirović Muhamed koji je, između ostalog, ispričao: ,Pandžo Redžo je
je komandir Muslimanske milicije koja je čuvala nari či
Sarajevu. Suprotstavljao se | .zulumu" od strane ustaša. Bio je veoma poš se US
sviđalo. Kada su ga tihapsili sa Još nekoliko njego. ; a. man od naroda šta se Uslašama nije
veruirali 1 tražili njegovo hitno oslobađanje. Pod p.
Pozvali su ga da izađe iz stroja { da ide kući. Or
naljutilo ustaše. U posljednjem
74ABIH, ZKUZ, U.G. 221/46
252ABIH, ZKUZ, UG. 561/46
-+!Požegija Hamramija Esma r. 1885. u Sarajevu, Judoslovenka, di
ustaša | Gestapoa; vtpremljena u Jase.
7MABIH, ZKUZ, U.G. 27//46
grubo prekinuli u namazu i
ljena je radi saradnje i pomoći
ritiskom javnosti ustaše su
1je to odbio tražeći pušt
transportu iz Sarajeva Je deportavan u Jas
imaćica, uhapšena 30. 3 1945. u Sarajevu vd strane
novac 04 04.1945 Be je ubijena, (Anke
2(9 SUBNOR 4 ot. 5 ABIH)
474
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
- Rašidović (Muhamed) Nedim - Jasenovac (1923.).
- Ravnić (Muharem) Bećir (1915.) - Jasenovac (1943.).
Resulović (Nazif) Abdulah - Avdo (1922.) - Jasenovac (1941.). 25
- Rizvanović (-} Sulejman - Jasenovac (1942.).7%
- Sabljaković (-} Jusuf - Jasenovac (1945.),57
- Sadiković (Abdulfetah) Semka (1926.) - Jasenovac (1944.).
- Salihagić (Alija) Hasan (1920.) - Jasenovac (1945.).
- Salihbegović (Zaim) Džemal (1908.) - Jasenovac (1945.).
- Salihodžić (-) Nijaz - Jasenovac (1945.).252
= Salihović (-) Ibrahim - Jasenovac (1945.),259
- Samićević (Ferid) Muhidin (1927.) - Jasenovac (1942.).
- Saračević (-) Muhidin (1928.) - Jasenovac (1945.),26
- Sarajlić (Mustafa) Efnem (1904.) - Jasenovac (1945.).
- Sarić (Avdija) Šefika (1919.) - Jasenovac (1943.).
- Seferović (-) Uzeir (1914.) - Jasenovac (1944.),21
- Selimović (-) Abdulah - Jasenovac (1942. ),262
- Sidran (Hasan) Abdulah (1909.) - Jasenovac (1942.),263
- Sijamhodžić (-) Hankija (1898.) - Jasenovac (1945.).264
= Sijanić (Juso) Paša (1912.) - Jasenovac (1942.).
- Sirbubalo (Omer) Muhamed (1927.) - Jasenovac (1942.).
- Sirbubalo (Omer) Ramiz (1924.) - Stara Gradiška (1941.).
- Skaka (Uzeir) Mustafa (1918.) - Jasenovac (1945. ).
- Skaka (-) Salko - Jasenovac (1943.),265
- Smailbegović (-) Mehmedalija - Jasenovac.
- Smaka (Hasan) Mahmut (1920.) - Jasenovac (1942.).
- Subašić (-) Abid - Jasenovac (1943.),2%
- Šišić (Ćamil) Kadro (1913.) - Jasenovac (1942.).
= Tukulija (Meho) Mustafa (1921.) - Jasenovac (1944.).
- Tumbulija (Arif) Hidajeta (1922.) - Jasenovac (1945.).
- Uzunović (-) Asim (1897.) - Jasenovac (1945. ), 267
- Vladović (Hajdar) Ramiz (1925.) - Jasenovac (1942. ).
- Vrana (Atif) Avdo (1922.) - Jasenovac (1945.),268
2sResulović Abdulah, rođen 1924. godine u Sarajevu. Sin Nazifa | Sazbere, neoženjen, đak, Upućen u logor na pried-
log Ž.A.O. u Sarajevu na vrijeme od dvije godine; radi suradnje s partizanima i komunističke promiđbe", (Akt NDH —
Odjel za javnu sigurnost — Odjel za političko redarstvo, Broj VI702-B/1-1945, Zagreb, dne 27. ožujka 1945. godine.
Predmet: Popis zatoćenika islamske vjere. Redni broj 284.)
25. Sarajevo u revoluciji, tom 3, Sarajevo, 1979. str. 548."
2,01 1 ing Blum, sa još ćetiti togoraša, prilikom pokušaja bjekstva, ubili su čekićima dvojicu ustaša stražara, ali, nažalost,
u potjen koju su organizovali ustaše Sabljaković Jusuf je poginuo". (, Sarajevo u revoluciji, tom 4, Sarajevo, 1981. str. 507. ")
24, Sarajevo u revoluciji, tom 4, Sarajevo, 1981. SU, 507."
7mABiH, ZKUZ, U.G, 200/46
2PWABiH, ZKUZ, U.G. 496/46
20 1,M BiH
202, Sarajevo u revoluciji, tom 3, Sarajevo, 1979. str. 548"
2 Anketa SUBINOR.a Sarajevo obr. 5 ABiH
2AADIH, ZKUZ, UG. 57/46
2etSkaka Salko (godina rođenja nepoznata) rođen u Sarajevu, član KPJ 1941.; ilegalac, ubijen 1943. u logoru
Jasenavae. Podatko dao Miličević Milan iz Beograda. (Anketa SUBNOR a, Sarajevo, obr. 1 ABiH)
206 ABiH, ZKUZ, UG. 454/46
ATAIH, ZKUZ, UG. ARO/AG
81) f{siH, ZKUZ, U,G. 543/46
475
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru ————— P = = ZND
- Zahirović (Fazlija) Rašid (1906.) - Jasenovac (1945.).
Zahirovič (-) Sulejman - Jasenovac (1945. )2%
SJENICA
SJENICA
- Skalonja (Nail) Vehbija (1915.) - Jasenovac (1942.).
SKOPLJE
SKOPLJE
- Ismail (Husein) Ismail (1914.) - Jasenovac (1944.),
SOKOLAC
GLASINAC
- Čopelj (-) Selim - Jasenovac (1945.),270
MILJINE
- Lončarević (-) Mehmed (1903,) - Jasenovac (1942.).
- Tahinpašić (Emin) Fatima (1922.) - Jasenovac (1945.).
SOKOLAC
- Dizdarević (Ibrahim) Hamdija (1910.) - Jasenovac (1944.),
- Duraković (Vejsil) Edhem (1918.) - Jasenovac (1942.).
SRBAC
BOSANSKI KOBAŠ
Hadžijusufović (Selko) Šefko (1900.) Stara Gradiška (1944.)
7%_ Sarajevo u revaluciji", tom 3, Sarajevo, 1979. str, 548.
20ADiH, ZKUZ, UG. 268/46
470
___ Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
STOLAC
BITUNJA
Isaković (Alija) Halil (1911.) - Stara Gradiška (1944.),2?1
BURMAZI
- Gerin (Mujo) Dervo (1924.) - Jasenovac (1945.).
STOLAC
- Behmen (Muhamed) Šefik (1925.) - Jasenovac (1945.).
- Dizdar (Muharem) Refika (1921.) - Jasenovac (1945.),272
Opijač (Asim) Ahmed (1898.) - Jasenovac (1945.).
- Turajlić (Avdo) Rablja (1923.) - Stara Gradiška (1943.).
ŠIPOVO
BEŠNJEVO
- Bahtć (Aga) Hamdo (1922.) - Jasenovac (1944.).
ŠIPOVO
- Čar (Omer) Šaćir (1906.) - Jasenovac (1945.).
TESLIĆ
DONJI RANKOVIĆ
: Beganović (') Osman (1894.) - Jasenovac (1941.).
Beganović (Osman) Đulaga (1914.) - Jasenovac (1941.).
Beganović (Pašo) Hasnija (1926.) - Jasenovac (1945.),
2Podaci su dobijeni iz više izvora, ir polvidio ih je rođak ubijenog Halla, Isaković Halil, koji živi u Sarajevu, Ispričao
nam je da je vtijemi Halil armaža od poznalog književnika Alije Isakovića.
ze "PDizdar Muhaterna ltelika, rađena 1921. podine u Stocu, neopredijeljona, domaćica. Uhapšena je 10.03,1945. go
dino u Sarajevu, inmeonurana u Jasenovac gujo je ubijena 255,03. 1445. godine. U lagoru Je Dila 15 dana." (Anketa
SUBNONK a, Sarajevo, obr, 5 ASiH)
Podatke je također dao Majo Dizntat, sin krijlevniika Mehmedalija Maka Dizdara. Prema saznanju koje jo imao, nje-
govo toltuir Kutija jo u 17. godini utljena, 1949. godine, u logaru Jasenovere.
177
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru _—
PRIBINIĆ
- Bešić (Suljo) Alija (1924.) - Jasenovac (1942.),273
TESLIĆ
- Beganović (Biber) Hađira (1908.) - Jasenovac (1945.).
- Beganović (Delija) Alija (1907.) - Jasenovac (1945.).
- Beganović (Delija) Nazif (1905.) - Jasenovac (1945. ).
- Beganović (Ibro) Mehmed (1926.) - Jasenovac (1945.).
- Beganović (Mustafa) Fata (1906.) - Jasenovac (1945.).
- Beganović (Osmo) Omer - Jasenovac (1942.).
- Beganović (Osman) Bisera (1926.) - Jasenovac (1942.),
- Beganović (Ramo) Hašim (1912.) - Jasenovac.
- Beganović (Ramo) Rašid (1919.) - Jasenovac (1942.).
- Beganović (Tahir) Hašim (1919.) - Jasenovac (1942.).
= Kopić (Selim) Hasan (1922.) - Jasenovac (1942.),
TEŠANJ
KALOŠEVIĆI
- Beganović (Murat) Đehva (1914.) - Jasenovac (1941.).
- Beganović (Osman) Alija (1921.) - Jasenovac (1941.),
LEPENICA
- Beganović (Huso) Pašana (1902.) - Jasenovac (1941.).
- Beganović (Huso) Hafir (1897.) - Jasenovac (1942,),
- Beganović (Huso) Mustafa (1890. ili 1904.) - Jasenovac (1941. ili 1942.),
- Beganović (Huso) Refija (1912.) - Jasenovac (1941.),
- Beganović (Mustafa) Hašim (1923.) - Jasenovac (1942.).
- Beganović (Osmo) Edhem (1939.) - Jasenovac (1942.),
RADUŠA
- Skopljak (Huso) Alija (1920.) - Jasenovac (1941.),274
"Advan Hozić Teslić u NOB-u", Teslić, 1985, str. 269.
ZNA Skopljak Alija, rođen 1913. u Tešnju (Rađuša), sin Huse 1 Ane r. Artuković, neožvnjen, bulničar. upućen u logor na
predlog Zašttnog redarstva za grod Sarajevo 1 VŽ. Vrhnosna na vijeme od tl godine; OMOFUĆIO O IVA Olge
Marasović, poznatoj komunistkimi, koja se nalazila na liječenja u drž. Bolnici u Sarajevu."
475
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
TEŠANJ
- Ajanović (llijazbeg) Edhem (1921.) - Jasenovac (1942.),275
- Alekić (Hidan) Aljo (1902.) - Jasenovac.
- Aličić (Osman) Nazif (1905.) - Jasenovac (1942.).
- Alikić (Osmo) Hazba (1939.) - Jasenovac (1942.).
- Alikić (Osmo) Ramiza (1936.) - Jasenovac (1942.).
- Alikić (Osmana) Hađira (1927.) - Jasenovac. 27%
- Avdibegović (Bahrija) Muharem (1923.) - Stara Gradiška (1942.).
- Galijašević (Hakija) Suljo (1918.) - Jasenovac (1945.),277
- Hodžić (-) Muhamed - Jasenovac,278
- Kapetanović (Eminbeg) Ismetbeg (1912.) - Stara Gradiška (1944.),?279
- Kapetanović (Eminbeg) Safetbeg (1900.) - Stara Gradiška (1944.).
- Kapetanović (Safetbeg) Eminbeg (1919.) - Jasenovac (1942.).
- Kasanović (Fadil) Žilka (1929.) - Jasenovac (1942.).
- Mašić (Pašo) Fatima (1922.) - Jasenovac (1941.).
- Musić (-) Ramo (1882.) - Jasenovac (1942.).
- Musić (Murata) Hana (1904.) - Jasenovac (1942.).
- Musić (Ramo) Mehmed (1922.) - Jasenovac (1942.).
- Musić (Ramo) Zeko (1914.) - Jasenovac (1942.).
- Musić (Safeta) Mureta ili Murveta (1910.) - Jasenovac (1942.).
PODGORICA
PODGORICA
- Hadžović (Halil) Mahmut (1918.) - Jasenovac (1942.).
- Laćević (Buto) Ahmet (1900.) - Jasenovac (1945.),
- Šaković (Alija) Selman (1922.) - Jasenovac (1945.),280
275-Ajanović Edhem rođen 1920. u Tešnju, sin llijazbega I Have Turalić, đak. Upućen u logor na priedlog Ž.R.O. na vri-
Jeme od tri godine; kao djelatni partizan predao se našim oblastima". (Akt NDH — Odjel za javnu sigurnost — Odjel
za političko redarstvo, Broj VI702-B/11945, Zagreb, dne 27. ožujka 1945. godine. Predmet: Popis zatočenika is-
lamske vjere. Redni broj 7. )
276Aptun Miletić , Koncentracioni logor Jasenovac", knjiga II, NK Beograd, str, 931 i 932 (br, Dokumenta 371 — sveska
na čijim koricama piše: .otiginalni popis zatočenica logora Jasenovac").
_Alikić Hadžira, rođena 1927. u Tešnju, kći Osmana i Hanife r, Bobarić, neudata, pjevačica, Upućena u logor na pded
log ŽR.O. u Tusli na vrijeme od jedne godine; radi nemorala (| skitnje", (Akt NDH — Odjel za Javnu sigurnost — Odjel
za političko redarstvo, Broj Vf{702B/11945, Zagreb, dne 27. ožujka 1945. godine. Predmet: Popis zatočenika is
lamske vjere, Redni Lroj 15. )
272ABiH, ZKUZ U.G. 601/46
2784 d4van Hozić , Tešanj i Tešanjski kraj 1918 1945", Tešanj, 1998., str. 81.
:1sPpodatke su dali Šemsudin Mulaomerović | njegova supruga Fatima red. Kapetanović sa mjestom boravka u Banja
Luci. Prema njihovom kazivanju, u logoru Stara Gradiška su ubyeni Kapetanović Eminbega Ismetbegt, Kapetanović
Eminbega Salelbejt 1 Kapetanović Salihage Džemila supruga Ismetbega Kapetovića, a u logoru Jasenovac Je ubijen
Kapetanović Safetbega EminDEg.
+9481H, ZKUZ, U,G. 630/40
Iza
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
TRAVNIK
BIJELO BUČJE
= Đafić (Huso) Plana (1890.) - Jasenovac (1942.).
- Đafić (Mustafa) Bajrama (1938.) - Jasenovac (1942.).
- Đafić (Mustafa) Hasiba (1940.) - Jasenovac (1942,),
- Đafić (Mustafa) Ramiza (1934.) - Jasenovac (1942.),
- Đafić (Šaćir) Mustafa (1914.) - Jasenovac (1942.).
= Hađović (Mahmut) Alija (1940.) - Jasenovac (1942.),
- Musić (Bajro) Fahro (1938.) - Jasenovac (1942.).
- Musić (Bajro) Muharem (1941.) - Jasenovac (1942.).
- Musić (Halil) Zlata (1917.) - Jasenovac (1942.),
MALINE
- Zlatić (Salko) Smajo (1922.) - Jasenovac (1942.).
POLJE
- Bajrić (-) Fata (1896.) - Jasenovac (1941.).
- Bajrić (-) Osman (1890. ) - Jasenovac (1941.).
- Bajrić (Haso) Hadžera (1900.) - Jasenovac (1941.).
- Bajrić (Ibro) Džemal (1909.) - Jasenovac (1941.).
- Bajrić (Ibro) Mustafa (1918.) - Jasenovac (1941.),
- Bajrić (Ibro) Ramo (1900.) - Jasenovac (1941.).
- Bajrić (Ibro) Rešad (1917.) - Jasenovac (1941.).
- Bajrić (Meho} Fehim (1910.) - Jasenovac (1941.).
Bajrić (Osmana) Izeta (1939.) - Jasenovac (1941.),
- Bajrić (Osmana) Muharem (1930.) - Jasenovac (1941.),
- Bajrić (Osman) Sida (1926.) - Jasenovac {(1941.).
- Bajrić (Rešad) Mehmed (1935.) - Jasenovac (1941.),
- Bajrić (Rešad) Sadeta (1941.) - Jasenovac (1941.).
- Bajrić (Suljo) Redžo (1890.) - Jasenovac (1941.),
- Bajrić (Selim) Nedžiba (1932.) - Jasenovac (1941 ).
- Bajrić (-) Zumra, djevojačko prezime Džananović
- Bajrić (Selim) Sida (1928.) - Jasenovac (1941. ),
- Bajrić (Selim) Hanifa (1931.) - Jasenovac (1941.).
- Bajrić (Selim) Muharem (1934.) - Jasenovac (1941.),
Bajrić (Redžo) Ahmet (1938.) - Jasenovac (1941.),
- Bajrić (Osman) Selveta (1931.,) Jasenovac (1941.),
(1914.) - Jasenovac (1941.).
JEZERO
Mrpgić (Zejnilj Ibrišim (1910.) Jasenovac (1941.).
150
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
SLIMENA
- Bajrić (Džemil) Ibro (1906.) - Jasenovac (1941.).
- Bajrić (Mustafa) Ibro (1900.) - Jasenovac (1941.).
- Bajrić (Sale) Feho (1895.) - Jasenovac (1941.).
- Zahirović (Bečo) Miza ili Mirza (1921.) - Jasenovac (1942,).
TRAVNIK
- Bajrić (Čerim) Edhem (1925.) - Jasenovac (1943.).
- Bajrić (Ibro) Redžo (1919.) - Jasenovac (1941.).
- Bajrić (Suljo) Hatiđa, djevojačko prezime Rizvić (1908.) - Jasenovac (1941.).
- Beganović (Derviš) Hamida (1927.) - Jasenovac (1944.).
- Begovac (Huso) Mehmed (1912.) - Jasenovac (1942.).
- Bešić (Ahmet) Ibrahim (1935.) - Jasenovac (1943.),
- Durić (Ahmet) Hasan (1906.) - Jasenovac (1943.).
- Đulić (Meho) Tufko (1905.) - Jasenovac (1942.).
- Đulić (Tutko) Mujo (1930.) - Jasenovac (1942.).
- Đulić (Tufko) Osman (1937.) - Jasenovac (1942.).
- Fazlić (Farlo ili Fahro) Bećir (1902.) - Jasenovac (1944.).
- Filipović (Hamdo) Alimaga (1926.) - Stara Gradiška (1944.).
- Filipović (Hamid) Almasa (1928.) - Jasenovac (1944.).
- Gavranović (Zajko) Mujo (1903. ili 1925.) - Jasenovac (1942. ili 1943.),
- Hafizadić (-) Emina (1890.) - Jasenovac (1945.).
- Hercegovac (-) Ibro - Jasenovac (1944.),281
- Kerić (Suljo) Zahid (1919.) - Jasenovac.?82
- Klepić (-) Biber (1883.) - Jasenovac (1942.).
- Kolasović (Hakija) Meho (1914.) - Jasenovac (1945.),2893
- Parić (Halit) Latifa (1905.) - Jasenovac (1942.).
- Salkić (Omer) Ibrahim (1933.) - Jasenovac (1942.).
- Salkić (Omer) Omer (1934.) - Jasenovac (1942.),
- Salkić (Omer) Smajo (1936.) - Jasenovac (1942.),
- Sinanović (Meho) Šefik (1936.) - Jasenovac (1943.).
Sinanović (Meho) Šefika (1931.) - Jasenovac (1943.).
- Sinanović (Sinan) Meho (1906.) - Jasenovac (1943.).
- Sujdažić (Ibrahim) Rifat (1914.) - Jasenovac (1942.).
- Sujoldžić (Mujo) Abdulah - Jasenovac (1942.),28
- Šačirbegović (Abdulah) Sulejman (1900.) - Jasenovac (1944.).
- Šeškić (Šačir) Abdulah (1910.) - Jasenovac (1942.),285
Toromaković (Ibrahim) Mustafa (1912.) - Jasenovac (1945.).
- Vojzagić (Rifat) Besim (1927.) - Jasenovac (1943,),2%
285 ABIH, ZKUZ, tiny, br. 34069
282 ABIH, ZKUZ, linv. br, 34034
2831. M.BiH
224 ABiH, ZKUZ, (nv. br 34070
293ABIH, ZKUZ, lnv. br. 34075/1
24 ABiH, ZKUZ, U.G. 166/46
131
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
- Zahirović (Meho) Suma (1924.) - Jasenovac (1943.).
- Zahirović (Muslija) Mujo (1921.) - Jasenovac (1942.).
TREBINJE
GORNJE GRANČAREVO
= Slijepčević (Mahmut) Smajo (1907.) - Jasenovac (1944.).
LASTVA
- Jerković (Mušan) Halil (1895.) - Jasenovac (1942.).
- Habul (Hamid) Zajim (1904.) - Jasenovac (1944.),287
MOSTAĆI
- Bučuk (Jusuf) Mahmut - Maho (1918.) - Jasenovac (1945.),
POLICE
- Frenjo (Zaim) Ferid (1918.) - Jasenovac (1942.),
ČIČEVO
- Omeragić-Sarajlija (Salko) Hasija, djevojačko prezime Omeragić (1911.) -
Jasenovac (1944.).
TREBINJE
= Alijagić (Huso) Edhem (1914.) - Jasenovac (1945.).
- Dizdar (Alija) Nezira, djevojačko prezime Babović (1881.) - Jasenovac (1945.), 238
- Hadžović (Zaim) Nazif Garo (1921.) - Jasenovac (1945.),289
22!Podatke je dao sin ubijenog Zajima, Habul Sabit koji živi u Visokom, |spričao Je da su Zajima uhapsili ustaše u Banja
Luci 1942. godine radi saradnje sa partizanima, prema priči logoraša Bosnića čijeg se imena ne sjeća, finansa iz
Banja Luke koji je odveden u logor Jasenovac radi navodnog šverca duhana a pukim slučajem je ostao živ. Zajma je
ubio ozloglašeni ustaša Pinđo. Na ustaši Pindi je vidio Zalmov kožni kaput.
268Dizdar Ibrahima Nezira r. 1881. u Trebinju, neopredijeljena, domaćica, uhapšena i zatvorena 10.03. 1945, u zatvoru
u Sarajevu, a onda internirana u Jasenovac, saradnik NOP-a. Ubijena je 25.03.1945, godine u logoru Jasenovac. U
logoru je vila 15 dana. (Anketa SUBNOR a, Sarajevo, obr. 5 ABiH)
Podatke Je također dao Majo Dizdar, sin Metimedđalije Maka Dizdara, unuk ubijene Nezire. Između ostalog je ispričao
da su od Mehmadalije Maka i Hamida Dizdara u logoru Jasenovac ubijeni njihova majka Nezira Dizdar, rođena
Babović, u Trebinju | sestra Refika, rođena u Stocu. Njihov treći brat Esad koji Je živlo u Dubrovniku je Zriva ustaškog
terora. Usljed fizičkog maltretiranja kao psihički bolesnik umro je u bolnici.
mu grupi zatvorenika iz Mitrovice prepoznao sam dvojicu drugova sa kojima sam prije rata radia u željezničkoj radion
ici u Sarajevu. To su Nazif Haažović, bravar, | Alfred Deznana Bunco, električar, obolica clanovi partije.,. odvedeni su
14. spala 1945. godine iz Lepoglave u Jasenovac | lamo ubijeni. Zatvorili su ih u ćelje { nisu ih pušta'j više od
mesee dana. Jedino su im dozvoljavali da ljudske i fiziološke potrebe vrše van svojih ćellja { odmah bi (h zatim zi
ključavati. Da bi im 1 onako teško stanje oležali. ustaše DI u gruparna dalazili u toku noći u njihove ćeli ije | premlaćivaa
182
Bošnjaci u Jasenovačkom fogoru
- Nikontović (Halil) Salko (1900.) - Jasenovac (1943.).
- Omeragić (Salih) Asija (1910, ili 1911.) - Jasenovac (1942. ili 1944.).
- Pekušić (Salih) Muhamed (1908.) - Jasenovac (1944.).
- Sadović (Salih) Smail (1910.) - Jasenovac (1942. /43.),290
- Saran (Huso) Hakija (1908.) - Jasenovac (1944.).
- Zvizdić (Huso) Sefik (1920.) - Jasenovac (1944.).
TRNOVO
DEJČIĆI
- Oručević (Ahmet) Vejsil (1913.) - Jasenovac (1942.).
TUROVI
= Dedović (Selim) Meho (1910.) - Jasenovac (1945.).
TUZLA
GORNJA TUZLA
- Mehičić (Osman) Uzeir (1920.) - Jasenovac (1943.).
- Saračević (Sulejman) Husein (1914.) - Jasenovac (1945.).
KISELJAK
- Bajramović (Mehmed) Hava (1926.) - Jasenovac (1942.).
PASCI GORNJI
- Bajramović (Osmo) Hasan (1913.) - Jasenovac (1942.).
TUZLA
- Ahmetović (Zejčir) Mehmed (1891.) - Jasenovac (1944.),2%1
ih kundacirna i raznim drugim predmetima. Ovo sistematsko mućenje t ubijanje ponavljalo se iz noći u noć. , Sarajevo
u revoluciji", tom 4, Sarajevo, 1981. str, 552,
zopodatke je dao amidžić i Imenjak uDljenog Smaila, Small Sadović, stomatolog iz Sarajeva.
21Ahmetović Mehmed, rođen 1891. u Tuzli, sin Zejćira I Hamidovice r. Rašidović, otac dvoje djece, trgovac. Upućen u
logor na priediog K.O, u Brčkom za vrijeme od 2 godine; održavao vezo sa partizanima | s njima surađivao. (Akt NDH
- Odjel za Javnu sigurnost — Odjel za palitićko redarstvo, Broj VI702 B/11945, Zagred, dne 27, ožujka 1945. godine.
Predmet: Popis zatočenika Islamske vjore. Redni broj 5.)
483
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
- Bektić (Hasan) Aiša (1917.) - Jasenovac.?292
- Jahić (-) Alija - Jasenovac (1943./44.),293
- Kurbašić (Hasan) Esad (1914.) - Jasenovac (1943.),224
- Mandžić (Muharem) Sulejman (1920.) - Jasenovac (1942.),29%5
- Mesihović (DĐulaga) Meho (1912.) - Jasenovac (1942.).
- Midžić (Čami!) Izudin (1912.) - Jasenovac (1944.).
- Musić (Alija) Mejra (1912.) - Jasenovac (1942.),
- Mutišević (Osmo) Mustafa (1919.) - Jasenovac (1945.).
- Osmanović (Hasan) Ferida (1924.) - Jasenovac (1944.).
- Osmanović (Hasan) Sadika (1926.) - Jasenovac (1944.).
- Salihagić (Bakirbeg) Ifakethanuma, djevojačko prezime Tuzlić (1906.) - Stara Gradiška
(1944.),2%
- Šehanović (Muhamed) Muharem (1907.) - Jasenovac (1945. ),297
- Prcić (Abdurahman) Enver (1916.) - Jasenovac (1945.).
- Rizvanović (Hamid) Hasan (1919.) - Jasenovac (1943.).
- Zahirović (Jusuf) Pašan (1900.) - Jasenovac (1942.).
VAREŠ
MIJAKOVIĆI
- Ibrišimović (Salko) Avdo (1904.) - Jasenovac (1942.),
VAREŠ
- Hasagić (Osman) Mustafa (1885.) - Jasenovac (1945.).
- Hrustanović (Alija) Vasvija (1906.) - Jasenovac,29%8
- Parić (Mehmed) Vejsil (1917.) - Jasenovac (1945.).
= Saletović (Muhamed) Džafer (1909.) - Jasenovac (1945.);
- Saletović (Muhamed) Sabaheta - Sabaha (1923.) - Jasenovac (1945. ),299
797, Bektić Aiša. rođena 1917. u Tuzli, kći Hasana i Mine, r. Jašarević, neudata, kućanica, upućena u logor na priedlog
Z,R,0. u Tuzli na vrijeme od 1 godine radi nemorala. ,(Akt NDH — Odjel za Javnu sigurnost = Odjel za političko redarst-
vo, Broj VI702B/1-:1945, Zagreb, dne 27. ožujka 1945. godine. Predmet: Popis zatočenika islamske vjere. Redni
broj 4. }
Antun Miletić ,Koncentracioni logor Jasenovac", NK Beograd, str. 931 | 934
koricama piše: , Originalni popis zatoćenica logora Jasenovac")
223ABIH, ZKUZ, Iny, br. 15426/2
2WABiH, ZKUZ, lnv. br, 15426/2
2Z88ABIH, ZKUZ, Iny. br. 15426/1
77 Evidđentirana prema stalnom; mjestu boravka u Banja Luci,
27ABIH, ZKUZ, U.G. 441/46
74ABIH, Anketa SUBNORA, Vareš, obt. 3 I
Dipodatke je dao lečić ubijena Sabahete Prežić, Rešad iz Kaknja, plema njegovoj izjavi Sabanheta je uhupšena | ubije
na u logoru Jasanovuo radi toga što je izvezla parlizansku zastavu koju je na plamnu Zvijuzita partizanima odnio ile
gatac I partizan Indžić Milan,
(Broj Dokumenta 371 Sveska na ćijim
184
ru
di i PR RRJ ij Bošnjaci u Jasanovačkom logoru
VELIKA KLADUŠA
GRAHOVO
- Dolić (Hamo) Husein (1923.)} - Jasenovac (1942.),
MALA KLADUŠA
- Demirović (Ibrahim) Rašid (1920.) - Jasenovac (1945.),
- Ramnić (Haso) Rašid (1926.) - Jasenovac (1941.).
TRNOVI
- Didović (Haso) Vele (1894.) - Jasenovac (1943.).
- Keserović (Džanan) Hasan (1895.) - Jasenovac (1942.),
- Miljković (Mehmed) Šaban (1920.) - Stara Gradiška (1944.).
VELIKA KLADUŠA
- Demirović (Sejdo) Haša (1886.) - Jasenovac (1941.).
- Hajrulaković (Hasan) Šefko (1923.) - Jasenovac (1943.).
- Kesevović (Ferija) Munib (1918.) - Jasenovac (1942.).
VISOKO
GORNJA VRATNICA
- Zulejhić (Vejsil) Sejda (1924.) - Jasenovac (1944.).
HADZIĆI
- Hasanović (Tahir) Habiba (1924.) - Jasenovac (1941.).
- Hasanović (Tahir) Muharem (1921.) - Jasenovac (1941.),
KALICI
Nozić (Arif) Mirza (1928.) - Jasenovac (1945.),
xepored toga što su muslimane ubjali posebno četnici, a posebno ustaše, dešavalo s0 da su ned muslimanima
zločino vršili udruženim snagjirna. Dona 19 09. 1944. vodila se borba između partizana sa jedno strune | četnika
rt ustaške milicijo sa druge strane na tenroriji našoj (Tršće Visoko) pa su poslije terora u Miro sela došli ćetnici sa
ustaškom milicijam 1 ubiti (navedeno 27 imuna muslimansko nacionalnusti). ABiH, ZKUZ, inv. br. 54959
185
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
RIČICA
- Mehmedović (Šaban) Ibrahim - Jasenovac (1941./42.).3%2
VISOKO3%2
- Halilović (Ibrahim) Ahmed (1922.) - Jasenovac (1942.),303
- Keso (Dervo) Hamdo (1926. ) - Jasenovac (1945.).
- Murtić (Mustafa) Enver (1928.) - Jasenovac (1945.).
- Patak (-) Meho (1917./19.) - Jasenovac (1943.),304
- Sinanagić (Meho) Ibrahim (1918.) - Jasenovac (1944.).
- Škarupan (Ahmet) Ismet (1929.) - Jasenovac (1945.).
- Tahmišćija (Hamdija) Rizah (1922.) - Jasenovac (1942. ),305
= Tafro (Abdulaziz) Mehmed (1917.) - Jasenovac (1942.).
- Terzimehić (-) Ismet (1908./10.) - Jasenovac (1942./44.),306
- Zečević (-) Halim - Jasenovac (1942.),397
- Zečević (Hilmija) Džemal (1910.) - Jasenovac (1941.).
- Zulejhić (Atif) Zaim (1905.) - Jasenovac (1945.),
- Zulejhić (Hilmija) Zaim (1919.) - Jasenovac (1944.).
ZAGORNICA
- Ganić (Omer) Mustafa (1921.) - Jasenovac (1945.).
- Jamaković (Hasan) Mulo (1916.) - Jasenovac (1945.),
VIŠEGRAD
VIŠEGRAD
- Ćehajić (Arif) Irfan (1918.) - Jasenovac (1941.).
- Hreljić (Mešan) Đevahira (1880.) - Stara Gradiška (1943.).
- Musajbegović (-) Daut - Jasenovac (1941./42.),308
20:4BiH, ZKUZ, lnv. vr. 6003
%zNisam mogao tačno utvrditi u kojem logoru su ubijeni: -Pinjagić Munib star 17 godina, Delahmetovič Ramiz star 25
godina, Isić Esad star 17 godina, Sirćo Šefko star 36 godina | Džudić Meho star 35 godina." Nisam ih uveo u spisak
ubijenih u logoru Jasenovac . sve ove žrtve osumnjičeni kao simpatizeri | pomagači NOR-a prilikom lišavanja slobode
od ustaških vlasti su mučeni | zlostavljani, pa Iz Sarajevskog zatvora sprovedeni bilo za Jasenovac ili u logor u
Zemunu, a odalle za Norvešku — svi po logorima llkvidirani." ABiH, ZKUZ, Inv. br. 54886
s05ABiH, ZKUZ, U.G, 537/46
ZSABiH, ZKUZ, Inv. br. 54886
ABiH, ZKUZ, U.G. 537/46
% Terzimeluć Ismst, sudija u Visokom, star 34 godine. Kao pomagač NOP-a sproveden ža Sarajevo i u logoru likvidi-
ran" ABiH, ZKUZ, inv, br, 54886
MTABiH, ZKUZ. U.G. 537/46
2MABIH, ZKUZ, U.G; 275/45
156
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
VITEZ309
KRUŠĆICA3!0
= Fafulović (Derviš) Bisera (1907.) - Jasenovac (1942,),211
- Fafulović (Akija) Azuna (1913.) - Jasenovac (1942.),
- Fafulović (Murat) Alija (1895.) - Jasenovac (1942. ).
- Fafulović (Nazif) Čelebija (1910.) - Jasenovac (1942.),
- Fafulović (Paša) Nazif (1908.) - Jasenovac (1942.).
- Fafulović (Ređo) Bisera (1906.) - Jasenovac (1942.).
= Fafulović (Ređo) Smajo (1924.) - Jasenovac (1942.),
- Ferhatović (Alija) Mejra (1918.) - Jasenovac (1942.),
- Halilović (-) Tahira (1901.) - Jasenovac (1942.).312
- Husić (Alaga) Ahmet (1922.) - Jasenovac (1942.).
- Mehić (-) Ahmet (1922.) - Jasenovac (1942. ),313
- Mehić (Alaga) Šehida (1913.) - Jasenovac (1942.).
- Mehić (Femo) Hađira (1912.) - Jasenovac (1942.),
= Mehić (Omer) Bajro (1918.) - Jasenovac (1942.).
- Musić (Arif) Arif (1912.) - Jasenovac (1942.).
- Musić (Arif) Femo (1909.) - Jasenovac (1942.).
- Musić (Arif) Salih (1922.) - Jasenovac (1942.).
- Musić (Derviš) Hazma (1922.) - Jasenovac (1942.),314
- Musić (Nazif) Dedo (1912.) - Jasenovac (1942.).
- Osmančević (Osman) Dudija (1901.) - Jasenovac (1942.),
VITEZ
- Džafić (Zajko) Sabiha (1917.) - Jasenovac (1942.),
- Džafić (-) Mustafa (1907.) - Jasenovac (1942.).315
- Mehić (Alaga) Šehida (1916.) - Jasenovac (1944.).
- Mehić (Salko) Bajro (1914.) - Jasenovac (1941.),
VLASENICA
VLASENICA
- Omerović (Avdija) Meho (1923.) - Jasenovac (1943.),
"RPored toga lo su ustaša ubijali muslimane u logoru Jasonovac | drugim logorima, masovno su ih ubjali u Vitezu i
okolini. ABiH, ZKUZ, Inv. br. 35650, 52667, 52675 I dr Ustaše su vršiti zločine nad muslimanima i u selu Ahmići,
ABiH, ZKUZ, lmw. br. 35664, 54474 I dr,
JNojedgan troj muslimana (Bošnjaka) se krije u nacionalnom smislu iza imena muslimana (Cigana) ( obratno. Međutim,
to je neznatan broj t on no utiče na ukupan broj nastrađanh mustimana.
INABIMM, ZKUZ, Inv. Dr. 47419
3NABIH, ZAUČ, tnv. br. 47419
3TABIH, ZKUZ, try, br. 47416
1140, ZKUZ. tn. bi, 47419
ANAIJIH, ZKUZ, {ov. br, 47417
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
VOGOŠĆA
UGLJEŠIĆI
- Čengić (Murat) Juso (1921.) - Jasenovac (1941.).
ZAGREB
ZAGREB
- Beganović (Rizvo) Hasnija (1937.) - Jasenovac (1944.),
- Bukovac (Ahmed) Vlasta (1920.) - Jasenovac (1945.),316
- Huseinović (Agan) Pule (1918.) - Jasenovac (1944.).
- Kahrić (Zlata) Šaban (1924.) - Stara Gradiška (1942.).
ZAVIDOVIĆI
DRAGOVAC
- Bajrić (Omer) Ćeba (1902.) - Jasenovac (1942.).
Bajrić (Omer) Kemo (1930.) - Jasenovac (1942.).
- Bajrić (Omer) Smajo (1937.) - Jasenovac (1942.),
- Bajrić (Omer) Uzeir (1935.) - Jasenovac (1942.),
- Bajrić (Suljo) Omer (1916.) - Jasenovac (1942.),
- Bajrić (Paša) Čeba (1911.) - Jasenovac (1942.).
- Bajrić (Salko) Mehmed (1900.) - Jasenovac (1942.),
- Hasanović (-) Čelebija (1882.) - Jasenovac (1942.).
- Hasanović (Paša) Duda (1928.) - Jasenovac (1942.),
Hasanović (Paša) Mašo (1927.) - Jasenovac (1942.).
- Salkić (Meho) Džulaga (1911.) - Jasenovac (1942.),
Salkić (Huso) Meho (1895.) - Jasenovac (1942.),
- Salkić (Ramo) Dilfera (1901.) - Jasenovac (1942,).
- Salkić (Halid) Zilka (1920.) - Jasenovac (1942.).
Salkić (Huso) Zlata (1895.) - Jasenovac (1942.),
- Salkić (Meho) Harndo (1931.) - Jasenovac (1942.).
- Salkić (Murat) Hasan (1900.) - Jasenovac (1942.).
- Salluć (Murat) Pašo (1905.) - Jasenovac (1942.).
= Salkić (Pašan) Bisera (1926.) - Jasenovac (1942),
7CBukovac Ahrneda Vlasta (. 1920. u Zagrebu, mirstimanka, ubije
Sarejevo; obr. 1)
kiS
02 1945. u Jasenovcu. (ABiH, Ankety SUBNORN-2,
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru.
JUNUZOVIĆI
- Salkić (Murat) Osmo (1910.) - Jasenovac (1942.),
MAJDAN
- Kupusović (Mustafa) Mustafa (1915. ili 1917.) - Jasenovac (1943.).
MUSTAJBAŠIĆI
- Hasanović (Atif) Meda (1886.) - Jasenovac (1942.).
- Mahić (-) Meho (1892.) - Jasenovac.?!?
ZENICA
BABIĆI
- Musić (Alija) Bajro (1912.) - Jasenovac (1942.).
- Tahirović (Alija) Zajko (1885.) - Jasenovac (1942.).
RIČICE - VRACE3!8
. Isaković (Mehmed) Ćamil (1904.) - Jasenovac (1944.).
- Isaković (Omer) Muharem (1900.) - Jasenovac (1944.).
- Isaković (Omer) Muniba (1918.) - Jasenovac (1944.).
- Isaković (Avdija) Ramo (1913.) - Jasenovac (1944.).
- Kubat (Avdo) Sakib (1912.) - Jasenovac (1944.).
. Kubat (Ibrahim) Halil (1915.) - Jasenovac (1944.).
ZENICA
- Bajrić (-) Ćeba (1912.) - Jasenovac (1942.).
- Begimanović (-) Mehmed - Jasenovac (1944.),2219
S Rika
21494anić Meha £. 1892, u Mustajbašićima, musliman, radnik, ubijen u logoru Jasenovac. Podatke je dao Hasanović
fam. (ADIH, Anketa SUBNOR a, Zaviđaviči, obr. 3).
1717 Ričica je u Jasenovac atpremljen značajan broj građana čija je suddina Dila raztćita. Jedni su ubljeni U Jasenovcu,
drugi su transportirani u Jagare sirom okupirano EVJOpe i TO u Austriju, Norvešku, Memaćku itd. Beganović Husema
Muto Je uhuržen + otpremljen u Jasanovac a odatle u Nonešku gdje je užijen, Svjedok strađanja !oporaša u
Jasenovcu | Norveškoj je preživio strahote bjekstvom iz NarvEškog logora u Sovjetski Savez gde se ofenla ruskom
1 Uošao u Bosnu sa vrijednim fategrafijama Iz lagura. Naime, prilikom bjekstva Iz kancelarije komandanta \ogora je
ukrao aparat za Sliranje sa filmovima o strahotama iz logora koo { veću količinu stiha. Na pojedinim slikama 5e-vli
kako got kegorašt po snijegu, U sred zime, promraii felaju po dvanštu logora i tako umiru. Svjedok tropbnac iz
narveškog lupora Je (matnović Dervis roden u Rićiči a svjedale ovih priča + Beganović Paso iz Zelik;e
SWABIH ZKUZI tm. lit SOGI/1A - -
,,
Bošnjaci u dasenovačkom IOfArM
- Čehajić (-) Irfan - Jasenovac (1945.), (Vidi fusnotu uz Repčić Aliju)
- Đulić (Jusuf) Mevla (1914.) - Jasenovac (1942.).
= Gradinčić (-) Ejub - Jasenovac (1945.),229
- Hilić (Ibro) Ibro (1906.) - Jasenovac (1945.).
= Husika (Mehmedalija) Sead - Jasenovac (1944. ),221
= Kaknjo (Ahmet) Rifat (1908.) - Jasenovac (1945.).
- Kulenović (hfz. Ahmet) Husejn - Jasenovac (1945.), 322
Mutapčić (Eniz) Ismet (1912.) - Jasenovac (1945.).
- Nadžaković (-) Munib (1900.) - Jasenovac (1945.),323
= Repčić (-) Alija - Jasenovac (1945.),324
Šeković (Arif) Irfan (1918.) - Jasenovac (1944.).
- Šestić (Fehim) Alija (1923.) - Jasenovac (1944.).
- Vojvodić (Ibro) Salih - Jasenovac (1945.),325
- Tafro (Abdulaziz) Muhamed (1917.) - Jasenovac (1942.).
ZVORNIK
GLUMINA
- Avdić (Hasan) Aljo (1900.) - Jasenovac (1943.).
SAPNA
Mustafić (Avdo) ibrahim (1925.) - Jasenovac (1944.).
ZVORNIK
- Čaušević (Salko) Hasan (1900.) - Jasenovac. 225
- Resulović (Nazif) Salih (1926.) - Jasenovac. 227
=£ Grodinčić Ejub, Kulenović Husejn I Vojvodić Salih ubljeni u logoru Jasenovac (Ćamil Kazacović .Zenica u NOBi
1942.-1945,". Zenica, str, 228)
zupodatke je gao Emir Porenaa za djeda Mehmedđalju rođenog u Mramoru Kakanj | dajdžu Seada, rođenog u Zenici
I Kaknju.
221ABiH, ZKUZ, inw. br. 3062/6
125ABiH, ZKUZ, iw. br, 46382
124-Alja Repčić, Ćamil Dlzdnrević, Irfan Čehajić, Mustafa Balta... , svi ubijeni u logoru Jasenovac upućeni iz Zenice"
(Cam Kazezović ,Zenica u oružanoj revoluciji", Zenica, 1984. str, 323)
2254BiH, ZKUZ. inv. br. 9062/7
2, Čaušević Hasan, rod, 1900. u Žvorniku, sin Salke i Žumre rod. Tihić, kolarski pomoćnik. Upaćen u logor na pried
tog ređdarstvene oblasti Za grad Zagrel) na vijeme va 2 godine; sudjelovao u Špenjoiskom građanskom ratu, bfo član
romunisličke organitacije i prikupljao priloge ža Crvenu pomoć". (Akt NOH = Odjel za javnu sigurnost - Odjel za poti-
Iičko redarstvo. Brvj V1702:8/11945, Zagreb, dne 27. ožujka 1945, godine. Predmet: Popis zaloćenka istamske
— vere. Reom broj 62.) —
"247, Resulović S3lih, rođen 1926. U Zvorniku, sin Nažifa J 5a0vere 1, Arnautović, neoženjen, đak. Upućen u logor na
predlog U.N. 5, Zaštitnog iwdarstva za grad Sarajevo VZ. Vrhbosna na vreme odd godine; imenovani je swuojelovao
u borbi no strani odmetnike 7 mjeseci" (Akt NDH = Odjel za javnu slgumost = OUje! za palučko recarstvo, S)
VT202B/11945, Zagren, one 27. ožujka 1945, godine. Predmet. Popis zatočenika islamske vjere, Redni roj 285.
j 490. ; |" -
d ). 4 T ma 4 ; _ ,
____ Rošnjaci u Jasenavačkom logoru
ŽEPČE
BEGOV NAN
Fazlić (Adem) Hamdo (1902.) - Jasenovac (1942.),
- Hadžić (Ibro) Hava (1920.) - Jasenovac (1945.).
Hadžić (Ibro) Munir (1924.) - Jasenovac (1945.).
- Hadžić (Ibro) Munira (1929.) - Jasenovac (1945.).
ŽEPČE
- Bajrić (Meho) Zemina (1920.) - Jasenovac (1941.).
- Čaušević (Aga) Mustafa (1904.) - Jasenovac.
= Fazlić (Adem) Hamdo (1903.) - Jasenovac (1943.),
ŽIVINICE
BAŠIGOVCI
- Smajić (Dulaga) Ahmet (1906.) - Jasenovac (1942.).
- Smajić (Salih) Muharem (1902.) - Jasenovac (1942.).
ĐURDEVIK
Fazlić (Ibrahim) Mustafa (1918.) - Jasenovac (1943.).
- Habibović (Mustafa) Mumin (1912.) - Jasenovac (1943.).
KOVAČI
- Jašarević (Salko) Alija (1905.) - Jasenovac (1943.).
Spisak nijo potpun
ODGOVORNOST ZA ZLOČINE U
LOGORU JASENOVAC
_ Bošnjaci u Jasenovačkom fogoru.
ODGOVORNOST ZA ZLOČINE U LOGORU JASENOVAC!
Ovsko plansko, okrutno mučenje | ubijanje ljudi sigurno još historija nije zabilježila, Ustaški
zločinci postupati su tačno po uzoru svojih njemačkih gospodara, oni su najsvjesnije izvršavali
njihova naređenja, a sve sa jednim ciljem, da se naš narodi Sto više istrijebe a njima stvori što
veći životni prostor.
Potpuna zavisnost ustaša 0 njemačkom gospodaru, samoosnivanje logora, upućivanje u
logor "nepoćudnih", najbrutalnije primjenjivanje hillerovske rasističke i nacističke teorije te
konzekventno tjeranje u logore i istrebljivanje svih rasno i nacionalno "nečistih", iste metode
mučenja, ubijanja uz male varijante "specijaliteta" ustaških svireposti, gradnje peći i spaljivan-
je žrtava u pećima (Picillijeva peć), sve to upućuje da su i Jasenovac i zločini u njemu bili
njemački recept, njemačko hitlerovsko naređenje, a izvršenje djelo njihovih sluga, ustaša.
Radi toga i sva odgovornost za zločine u Jasenovcu pada podjednako na njihove njemačke
naredbodavce i ustaške izvršioce,
L
Pored članova njemačke vlade i ostalih njemačkih naredbodavaca za ove zločine odgovo-
ran je u prvom ređu tzv. poglavnik Ante Pavelić.
U drugom redu odpovorni su i svi njegovi "doglavnici" i "državni vijećnici" kao i svi "min-
istri", koji su bili na dužnost za te ere, naročito "ministri unutrašnjih poslova": dr. Artuković
Andrija, dr. Lorković Mladen, dr. Nikšić Ante | Frković Mato.
U trećem redu odgovorni su svi ravnatelji "Glavnog ravnateljstva za javni red | sigurnost i
šefovi "Ustaške nadzorne službe" kao: Kvaternik Eugen, Jurčić Milutin, Corovski Božidar, Tornić
Viktor, Lisak Erich, Herenčić Ivo, dr. Zimpermann Ljudevit, dr. Crvenković Filip, Tomašević Ivan,
Vragović dr. Josip, Wagner Karlo, Rukavina Joso, Lučić Franjo, Benak dr, Aleksandar, Božinović
Ar. Zvonimir, Kirin Ico,Majić dr, Josip, Vaško Tibor, Fario Fabjan, Paver Vjekoslav, Gržeta Nikola,
Radoš Franjo, Tomljenović Stjepan, Turkalj Branko, Mak Miroslav, Ceko, Ivan, Futanović Miroslav.
IV.
Odgovatii su | svi vići 1 niži zapovjednici logora u Jasenovcu; Luburić Vjekoslav nazvan
Maks, Šarac Ante, Miloš Ljubo, Filipović Majstorović Miroslav, Brkljačić Ivica, Sakić Dinko, Picilli
Vinko, Matković Ivica, Pavlović Mirko i Džal Jakob.
V,
Konačno su odgovorni svi ustaški časnici, dočasnici, ustaše stražari, te doušnici I fogorašit,
koji si mučaj i ubijak, 1 to; Alilović Tvari 1 Fran, zastavnici, Andričević Ivica, vodnik, Altare Ante,
por uroij
—— big pm me a rename ra
v) Zernnjsko ko: IBM Za SAVTATINJE ZOLA DKUOŠNOE a I njom poenaača
4953
Prg
3
%
"
Bossrjact u aasenovaćkom logore. SG ad o Kani akbita Sznd tik Jarak okret ma
Bagarić Karlo, Batić Paško, Bašić Stevo Pindžo, sve uslaški dočasnici, ing. Beretn,
tehničar, Boras Ante, Drago 1 Ivan, ustaški dočasnici, Bračić Nikola, vodnik, Briijačić Jurica, Za
stavnik, braća Budimir, ustaški dočasnici, Brzica Petar, natporučnik, Burić Brusić Milan i Buntić
Stepi i Šimun, dočasnici, Ciprijanovič Jakob, poručnik.
Čačić Ivan, ustaški ćasnik, Čop Luka, vodnik, Čolak Petar, dočasnik, Ćitić Mirko, doćasnik,
Čovčić, Črček Joža 1 Čupić Jozo, poručnici.
Čanan tvan, dočasnik,
Dangubić Milan, vodnik, Delać Petar, dužnosnik, Diamantstein Bruno, logoraš-slobodnjak,
Derek Božo, upravitelj Kožare, Đulkić Alaga, vodnik, Dimač Luka, časnik, Došen Mato i Dukarić
Franjo, vodruci.
Elez Ante, natporučnik.
Falcini Vjekoslav, dočasnik, Forentić Stjepan, dužnosnik, Friganić Ante, vodnik i Frković
Mile, vodnik,
Galić, loporaš, Glavinič Ante, dočasnik, Gašparović Dragan, zastavnik, Grgošević Jozo, zastla-
vnik, Glamuzina Marko, poručnik, Grbavac Ivan, dužnosnik, Grubišić Jerko | Grgić Jure, zastavnici.
Hadžić Osman, logoraš-slobodnjak, Hirschberger Nikola, zastavnik, Horvat Ivan, vodnik i Horvat
Mato, vadnik.
Ivanović Joso ml., dužnosnik, Ille, poručnik iz Šibenika. Jandić Ante, vodnik, Janković, logo-
raš-slobodnjak, Jarak Potar, zastavnik, Jurčević Ivan, vodnik, Juričić Jerko, zastavnik, Jusić
Mujo, poručnik, 1 Jusić Šaban, dočasnik, Kapetanović Ahmet, natporučnik, Kardun Nikica, nat-
poručnik, Kojić Ante, poručnik, Kojić Žarko, poručnik, Keza Mirko, dočasnik, Kolobarić Josip, za-
stavnik, Kolak Petar, vodnik, Kolarić Zlatko, natporučnik, Kordić Tihomir, poručnik, Kosić Ante
vočasnik, Krešić Tvrtko, satnik, Kvasić Stipo, vodnik i Kujundžić Stipe, dočasnik.
Lipovac Zvonimir, vojni svečenik, Lisac Slavko, zastavnik,Lužić Stjepan, vodnik.
Mačković Josip, dužnosnik, Mandusić Ante, satnik, Majeuć Dane, vodnik, Markotić Stanko,
vodnik, Manćić Jerko, natporučnik, Markić Ivan, vodnik, Martinović Slavko, vodnik, Martinović
Stojan, zastavnik, Mataja Josip, bojnik, Matijević Miro, bojnik, Matijević Joco, natporučnik,
Matek Milan, zastavnik, Mihić Pajo, satnik, Matković Ljubo, časnik, Matijašević Matija, logoraš,
Medvedović Mato, bojnik, Mihaljević Marko, zastavnik, Miljković Martin, natporučnik, Modrić
Ante, zastavnik, Musa Mato, doćasnik.
Nekić Ivan, Neorčić Vlado, Novosel Stjepan, vodnici, Ostojić Mate, dočasnik.
Pavičić Petar, vodnik, Pehar Nikola, dočasnik, Pehar Petar, vodnik, Perković Marko, zas
tavnik, Penanič Mate, natporučnik, Petek Franjo, satnik, Polić Martin, poručnik, Poldrupi
Stjepan, zastavnik, Polić Drago, dočasnik, Prpić dr. Mihajlo, satnik, Pudić. Dragutvn | Prgeša
Ante. zastavnici.
Radić Miroslav, bojnik, Remenar Antun, satnik, Rendjec, natporučnik | Ružić Blago, zastav-
nik;
Sablić Ibja; zastavnik, Sto;ćić Jozo, natporučnik, SpillarHerman, \ogoraš slobodnjak,
Srnčibušić, časnik, Slišković Ivan, ustaški poručnik, Stanković Marko, zastavnik, Sudar Josip,
satnik, Sudar Mile mlađi 1 slanji, vodnici.
Sepovič Miro, vodnik, Stimge Done, vodnik, Švaguša Andrija, časnik,
-Jomeg l1om1p, zastavnik. Tomić Jure, poručnik $ Tralić Mirku, zastavnik,
2. Pigzeznia Pašid, dužnosnik.
"Vasi Kija, poručaik; Vosilj Mate i luka, dočastiki. Vidović Mila, vodnik, Visaković Nikola,
" dBojnile, Vlaho Vipko, zastavnik, Vrban Mate, zastavnik | VUČK tvan, dnčasnik.
"= Zobić Ant2, logoraš, Zfinušić APt2. ZASLAVNIK | Živanović Malo, poručnik, tu svi ostali usla
I še, k kojima Mahlilet nije ustanovljen: ' V:
4 IC
496 zar ERE. KR OR KA š U +,
ku +. 4 ; £ SA . 'a + 46,4" .
PR mg" TAS, NJ : or: 14: i o
SE dr DR PR I ; KOG ; ;
__ Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora | njihovih pomagača utvrdila ih je sve
kao najteže đločince, narodne izdajice | narodne neprijatelje i smatra, da moraju biti najstrožije
kažnjeni za sve zločine | nedjela, koja su počinili,
U Zagrebu, dne 15. studenoga 1945.
Broj: 4547/45
ZEMALJSKA KOMISIJA ZA UTVRĐIVANJE ZLOČINA
OKUPATORA I NJIHOVIH POMAGAČA
Sekretar Predsjednik
Dr, Ante Stokić, v. r Dr. Venceslav Celigoj, v. r
NIE. SI NON O
Pogjlavnić aog Fulyern u glavnom stanu na (stućnom bojištu
Montsaa Žrtva Kufe!
447
Bošnjaci u Jasenovalčkoci brijara - --—- -
kaje
} MeKsLenar L£I, njemaće genera' gukovnikh, ko Pudolf Uters, gereratlatnant, komandant sh
matnant Jugorstova, GCEWNOran 23 masovne njemačnih trupa na 'ermonji NOH, cagovoran
Zolarne na stanovniftvom na Du Jugoslaslje za masovna logonsanja stanovništva
(ABiH) {ABiH}
x Ljubo M:log Majslorović Filipović kao
DET TG , ustaški časnik
, j ) ) {ABiH)
_Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Njemci, ustaše, domonrani + četnici na istom zadatku (ABiH)
492
IZVODI IZ RECENZIJA
Knjiga Nihada Halilbegovića o stradanju Bošnjaka u Jasenovcu pojavljuje se nakon posljed-
njih sjugoslavenskih ratova=, aktuelizirajući na svoj način značaj ne samo nekih dosadašnjih
studija | statistika o žrtvama ovog logora, već u prvom redu i pitanje bošnjačkog odnosa prefna
sopstvenoj historiji i njenim =zatamnjenim stranamar. Teško je iščitavati literaturu koja nas i
same proziva, traži odgovore zašto je mnogo toga iz nacionalne historije bilo neistraženo,
prećutkivano, minimizirano, prepušteno organiziranom zaboravu.
Halilbegović, boreći se protiv strategije ćutanja, opominje da se nad historijom mora misli-
ti, suprostavlja se loglci skratkog pamćenja, da sa protokom vremena sve ide u zaborav.
Osnovni motiv autora je bio taj, da se, utvrdi bar približno, imenom i prezimenom, broj
bošnjačkih žrtava u Jasenovcu. Prikupio je i predočio niz dokumenata | priloga koji su i ranije,
preko drugih knjiga | zbornika, bili dostupni naučnoj javnosti, ali im njihovo objedinjavanje sa
novim dokumentima, kazivanjima, daje dodatnu dimenziju. Ovaj logor je bio i ostao traumatično
pitanje koje u nauci iziskuje sistematičan i objektivan pristup.
Stradanja Bošnjaka u elogorima smrti, u Drugom svjetskom ratu nisu bila u ranijoj, bosan-
skonercegovačkoj marksističkoj historiografiji posebni predmet naučnih istraživanja, što ovu kn-
ljigu, nastalu u postjugoslavenskom periodu, koja otkriva brojna individualna | porodična
strađanja, čini vrijednom pažnje ne samo stručne već | šire Javnosti. Na njenim stranicama
ispisane su nove, potresne priče o udesu Bošnjaka, koje su trebale čekati više decenija da se
zabilježe | objave. Spremnost da se saopšti istina ovisi od čitavog spleta okolnosti. Publicistika
I feljtoni su kod Bošnjaka nerijetko prevazilazili domete i matrice tradicionalne historiografije,
doprinoseći ujedno novim saznanjima o slojevitoj prošlosti koja se ne može jednostavno inter-
pretirati.
Ova knjiga svakako ne može ostaviti čitaoce ravnodušnim, emotivno neopterećene, uzima-
jući u obzir ciklična, fatalna ponavljanja historije, razmjere | posljedice bošnjačkog stradanja,
historijske vertikale koje se nameću, kao | mogućnosti usporedbe ne tako davne prošlosti sa
sadašnjošću, Svojim sadržajem upućuje na šira promišljanja o Bosni i bošnjačkom narodu, na
česte kolektivne tragedije i traume koje prevazilaze jedna drugu, na razmišljanja o poukama
koje se moraju izvlačiti 1z prošlost. Reaktuellzirajući | odgovarajući na određene historiografske
probleme 1 "bjeline", knjiga dobija na značaju koji nadrasta postavljene vremenske | tematske
limite, ostavljajuči, kao značajan prilog, naznake | putokaze za dalja istraživanja, Nema u nauci
konačnih odgovora na složena pitanja, niti odgovora za sva vremena.
Autoru je neposredno skrenuta pažnja na potrebu da še, u pripremi teksta za štampu,
izvrše neophodna motodološka | terminološka ujednačavanja osnovnog teksta kao i nužne dop-
une napomena, da se izbjegnu izvjesna ponavljanja kako bi tekst bio pregledniji | kompaktniji.
S obzirom da će ova knjiga DI svakako predmet interesiranja ne samo Šire već | stručne
javnost, imajući pogotovo u viđu ozbiljnost i značaj teme 0 kojoj govori, ona more biti podvrgnu-
la brižijivim lektorsko:korektorskim intervencijama.
Sarajevo 25. april 2006.
by TARET BAMKODN.
S GM POK
S nana nije
Masavna. stradanja Bošnjaka (bez obzira na njihovu nominaciju), po mišljenju istraživača
ve tematike kontinurrano počinju sa tzv. ili Velikim Bečkim ratom (16583.-1699), da bi se vrhu
nila u agrosiji na BiH i genocid nad ovim narodom u razdoblju 1992 1995. Sve te etape strađal-
ništva Bošnjaka, koje se uvijek, na ovaj ili onaj način realizovalo, oslale Su Iz raznih razloga (pre-
vashodno zbog onemogučavanja od komunističke jugoslovenske vlasti) sistematski ne.
isvažene, nepublicirane | neprezenDrano najširoj javnost, Tek nakon demokratskih promjena,
te stvaranja novih država na području ex Jugoslavlje, u tom, tako rudimentnom pluralističkom
ambijentu, dotada zatomijena naučna misao, počinje da promišlja (aj stradalnički bošnjački re-
alitet, Što je polučilo respektabilnu izdavačku produkciju. Međutim, bez okolišavanja se može
reči da su neka bolna pitanja historije zločina nad Bošnjacima tek otvorena, te da u veži s lim
predstoji izuzetan angažman svokolike kompetenine naučne | stručne misli. U tu kategoriju
spada | koncentracioni lopor Jasenovac u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH), osnovan u ljeto
1941, po uzoru na nacističke logore smrt. O zločinima u ovom logoru do sada su uglavnom
istraživali srpski | hrvatski historicari, koji su nudili dijametralne stavove (precjenjivanje i mini-
miztranje), posebno oko dva ključna pitanja (broj ubijenih i njihova nacionalnost). Bošnjaci su
se malo spominjali, Ili se nisu uopšte spominajali, kao | da ne postoje, kao da ih tamo nije ni
bilo. Taj veo tanne, koji je još jedan u sistematskom prikrivanju zločina nad Bošnjacima, pod
stakao je Nihada Halilbegovića, pisca više studija iz histonje Bosne | Bošnjaka da se prihvate
IZUZOVIO teškog, adpovornog i plonirskog zadatka da istraži stradanje Bošnjaka u Jasenovačkom
logoru. Nakon napornog rada, konsultujući kompetentne dokumente različite provenijencije, uz
brojna svjedoćenja i fotose, autor je napravio, odnosno pripremio za objavljivanje obirnan
rukopis "BOSNJACI U JASENOVAČKOM LOGORU",
YVišestruke su koristi ovog djela,
Stvaranje novog ambijenta na područjima ox Jugoslavije, prije svega urušavanjem rigidnog
komunističkog sistema, nijedno pitanje, pa ni Jasenovac I njegove žrtve ne mogu više biti tabu
tama, koja se ne bi naučno | stručno promišljala. U razini takvog diskursa je | knjiga "Bošnjaci
u jasenovačkom logoru", autora Nihada Haliibegovića, Ona je problematizirala pitanje stradan-
ja Bošnjaka u Jasenovcu, koje do sada nije dovoljno obrađivano. | sada se, najčešće čuje da
su u Jasenovou stradali Srbi, Romi, Jevreji, pri čemu nema dovoljno podataka o Bošnjacima.
Treba tstaći da je Lrojka suadalnika ovog naroda do sada otkrivena u ovoj knjizi — 1520,
izuzetno visoka, te zaslužuje da se naslavi Istraživanje — po imenu | prezimenu t drugim rele-
vantnim podacima. Svaka žrtva zaslužuje pijetet, u smislu njene nominacije, što je minimum
odđevanja počast proma njoj...
ge
; ) | /
tt r
%
RICČ ČITAOCU ss.
RACIONAI LOGORI SMRTI
(WE
AT
+!
SADRŽAJ
HGOTOGRAFIJE NASTRADALIH ZATOČENIKA LOGORA
| FAVSIMILI IZJAVA U VEZI SA STRADANJIMA U JASENOVAČKOM LOGORU
FM SIMILI IZJAVA U VEZI SA USTAŠKIM ZLOČINIMA NAD BOŠNJACIMA
- DEASAK ŽRTAVA JASENOVAČKOG LOGORA (Bošnjaka - Muslimana)
PET TIRNSETIT NG TE TKIO
- ODGOVORNOSI ZA ZLOČINE U LOGORIJ JASENOVAC
— AMOVODA IZ RECINZIJA
j "+
Pu
;
a ii ni gd
" ,
% . do
YA %
G P:
ZA 7
Re 20%
, +,
PETE!
go sotdteteco va E(Do Ćo
+i,
o oerowvwoovostboZoNO te eo vr paste aNRevreoe
Live Music
Archive
Librivox
Free Audio
Metropolitan Museum
Cleveland
Museum of Art
Internet
Arcade
Console Living Room
Open Library
American
Libraries
TV News
Understanding
9/11